Br. 215

pog, očinskog postupanja sa bolesnicima i
radi zauzetnosti i žrtvovanja, kao i na mi-
losrdne sestrice, koje ne žale ni truda ni
muke, a osobito na sestricu Zozimu, što ra-
došću bilježimo. Bilo im na čast!

Kazališna vijest. U subotu, 3 o.
mj. prvi put »Šumareva Krista«, opereta u
3 čina od Jarna sa g.gjicom Hrvojić u na-
slovnoj ulozi. U nedjelju treći i posljednji
put »Šišmiš«. Ulogu sobarice Adele pjevati
će ovoga puta g.gja Zach. U ponedjeljak
odmor, u utorak repriza »Šumareve Kriste«
a u srijedu prvi put krasna hrvatska opera
»Nikola Šubić Zriniski« od lv. pl. Zajca.
Naslovnu ulogu pjeva g. Kondracky ; Su-
lejmana g. Savić; Evu g.gja Savić; Jelenu
g.gjica Hrvojić, Juranića g. Zach a Levia
g. Tichy. Kako će se ovog puta opera »Zrinj-
ski« prvi put pjevati u Dubrovniku, nema
sumnje da će i zanimanje općinstva za tu
prestavu biti onoliko, koliko to ova doma-
ća, vanredno popularna opera zaslužuje. U
srijedu je ujedno posljednja prestava prije
Uskrsnih blagdana.

Jedan upit. Dne 25. pr. mj. oko 6
ura po podne preminula je neka starica, i
pokopali su je oko 11 ura u wećer istog
dana. Po tome bi izgledalo da je preminu-
la od koje kužne bolesti, ali nam  kazaše
oni isti ljudi, koji su nosili mrtve joj ostan-
ke, da nijesu bili raskuženi niti od koga na
pogibelj upozoreni. Molimo stoga Općinu,
da bi nam ovo, do sada nejasno, malo raz-
jasnila, jer ako je i malo sumnje bilo o ka-
kovoj kužnoj bolesti, jesu li se poduzele
nuždne mjere ? Čekamo razjašnjenje !

Krive mjere. Tuže nam se, a oso-
bito iz Gruža, da se u nekojim dućanima
ili ne mjeri pravo ili su netačne mjere. Do
ravnanja nadležnim, a bilo bi dobro da se
češće pregledavaju mjere, koliko pizovi to-
liko mjere tekućina. Svaki pak onaj koji
opazi, da se ne mjeri pravo, neka dotičnika
odmah prijavi nadležnim, jer u takovim
slučajevima ne valja nikoga štediti !

Izložba bojadisarskih uzora-
ka. Ovih su dana u izlogu knjižarnice g.
Tošovića bili izloženi novi i najmoderniji
uzorci bojadisarskih radnja, od vrijednog
dubrovačkog majstora g. Zamola. Svi vje-
štaci su se o njima sasma laskavo izrazili,
pak mu i mi čestitamo. Ovo pak rado bi-
lježimo, da se zna da _u Dubrovniku i u
tome zanatu imamo majstora, kakovih je
teško naći i u kojem velegradu. Tako vri-
jedan majstor zaslužuje pažnje od svih mje-
snih vlasnika palača.

Žalosno! Mnogi članovi kazališne dru-
žine, koja sada gostuje u našem gradu,
svuda megju sobom govore njemački, po
čemu bi mogao kogod pomisliti ko da to
nije čisto slavenska, nego njemačka družina.
Ovo bez zamjerke, u najboljoj namjeri, na-
dajući se da će odsle čvrsto se držati one:
tugje poštuj al svojim se diči! Napokon
su se mogli i osvjedočiti, da u Dubrovniku
niko rado ne sluša nijemštinu, da ju dapa-
če svak izbjegava. Ko što ovo osugjujemo
tako isto i neke talijanašiće-zelenjakoviće
žigošemo, koji otvoreno napadaju rečenu
družinu i izrugavaju joj se, i ako će svak
svijesan priznati da je družina na svome _mje-
stu i da je mnogo i mnogo bolja od nekih
talijanskih družina, koje su u Dubrovniku
gostovale, ali talijanašići-zelenjakovići samo
s toga ju napadaju jer je slavenska, a da
je kakova talijanska, pak i ispod svake kri-
tike, ipak bi ju u zvijezde kovali! Naravno
da kad bi zelenjakovići bili ljubitelji umjet-
nosti, da bi drugovačije govorili! Neka ipak
niko ne pomisli da mi ovim prigovaramo
uopće Dubrovačkim autonomašima, ni naj-
manje, već onim koji ne znadu štovati ono,
što je štovanja dostojno, a za ovaj put ne
iznašamo im imena, ali ne opamete li se
tada ćemo udariti u druge strune....!

Obredi Velike Nedjelje u Stol.
noj Crkvi. Nedjelja od poma (cvijetna):
Na 10 ura blagoslov poma i maslina sa
ophodom okolo crkve, pa svečana sv. Misa,
preko koje se pjeva Muka G. N. I. po Ma-
teju (od Encrois). Oko podne izloženje Presv.
Sakramenta i početak klanjanja od »40 ura«
(traje do podne u Srijedu). Poslije podne na
6 ura propovijed o Presv. Sakramentu (pro-
povijeda O. V. Micheli D. 1. — hrv.) pa
»Miserere« (od Mavera) i pontifikalni bla-
goslov. — Veliki Ponedjeljak i Utorak: U
jutro na 10 ura sv, Misa pred izloženim
Presv. Sakramentom, a po podne na 6 ura
propovijed i blagoslov kao u Nedjelju. —
Velika Srijeda: U jutro na 10 ura sv. Misa
sa Mukom G. N. I. pa blagoslov za zaklju-
čak klanjanja od »40 ura«. Po podne na
5!/o »Olfficium tenebrarum« (Jutrnja Velikog
Četvrtka) a iza toga »Miserere« (od
— pjevaju gg. gradski diletanti pod upra-
vom kapelnika g. Vjek. Raha — (tako isto
i četvrtak i petak večer). — Veliki Četvrtak:
Na 10 ura svečana
Preko Mise presvij. g. Biskup uz asisten-

sv. Misa. |zadovolj

 

ciju svećenstva posvećuje Ulje sveto za svu
biskupiju. — Opća pričest svećenstva i vjer-
nika. — Sahranjenje Presv. Sakramenta u
oltar pokopanja. — Otkrivanje oltara. —
Oko 12 sati pranje noga dvanaestorici grad-
skih siromaha. Po podne na 5!/2 »Officium
tenebrarum« (Jutranja Petka velikog), pa
»Miserere« kao jučer, a oko 7!/2 propovijed
o Muci Gospodinovoj (propovj. O. V. Mi-
cheli D. I.). — Veliki Petak: U jutro na 10
ura »Missa praesanctificatorum« sa Mukom
G. N. I. po Ivanu (od Encrois), Poslije po-
dne na 6 ura »Officium tenebrarum« (Ju-
trnja Subote Bijele) pa »Miserere« kao ju-
čer, a oko 72 svečani ophod po gradu za
prenos Presv. Sakramenta sa oltara Poko-
panja na veliki oltar. — Subota bijela: Na
9'/2 ura u jutro blagoslov ognja, tamjana i
uskrsne svijeće, čitanje dvanaest Proročan-
stava i blagoslov vode. Oko 112 sati sv.
Misa uskrsnuća. Na »Gloria« se razvežu i
slave zvona. — Uskrs: Na 10 ura svečana
pontifikalna sv. Misa sa homilijom Presvij.
Biskupa i podijeljenjem papinskog blago-
slova. — Uskrsni Ponedjeljak: Na 11 sati
u jutro zadnja korizmena propovijed O. V.
Micheli D. [.

Iz Sokola. Pozivlju se svi izvršujući
članovi sutra dne 4 tek. na redovitu prija-
vu. Upozoruje se, da nitko ne izostane
radi važnog dogovora.

Darovi se za akademiju primaju svakog
dana od 11-12 pr. p. u Sokolani.

Mrtvac u moru. Jučer po podne
dva ribara hodeći lagjom put Lopuda, opa-
ziše pod Petkom Velikom čovječje truplo u
moru. Odmah se povratiše u grad, da pri-
jave Lučkoj Vlasti, koja je poslala svoga
povjerenika sa ljudima, da lješinu prenesu
na grobište. Našli su mu u džepu putnu
knjižicu; zove se Soldo Ivan, rodom iz
Hercegovine, god. 21; cijeni se da će biti
desetak dana da je utopljen.

Na znanje! Od sada mora da svak
javi Općini i Poglavarstvu kog koga dogje
u stan ili prenoći koji stranac, pa bio i u
rodu dotičnoj obitelji, i to isti dan, jer ina-
če će biti oglobljen.

Dučani. Sutra, na Cvijetnu Nedjelju,
biti će otvoreni dućani od 6 ura u jutro do
2 po podne.

Lutrija. U Subotu dne 27. pr. mj.
bili su izvučeni ovi brojevi od Tršć. drž.
lutrije: 27, 52, 63, 14, 16.

Gg. predbrojnicima i čitaoci.
ma u Americi. G. Paolo Milić pok.
Antuna, rodom iz Lozice kod Zatona, otpu-
tovao je u Ameriku god. 1874, i to u St.
Angelo (Calif), pak molimo svakoga onoga
ko bi išta za rečenog znao da bi nam izvo-
lio javiti, a trud i trošak biti će mu nagra-

jen.

Dobrotvorni prinosi. Presvijetli
Biskup Dr. Marčelić darovao je i ove go-
dine o sv. Josipu Pučkoj Kuhinji K 50.

Kazalište.

U prošli smo petak uživali prekrasnu
Leoncavallovu operu Pagliacci. Buduć ova
opera poznata dubrovačkoj publici još od
god. 1905., kada se je u prvoj polovini
mjeseca Studenoga nekoliko puta pjevala u
našemu kazalištu, te se je tom prilikom o
njoj dosta pisalo i govorilo, danas nećemo
ponavljati iste stvari, nego ćemo samo spo-
menuti, da je to pravi muzikalni biser, koji
je sve to ljepši, što se bolje upoznaje. Tekst
je sastavio sam skladatelj po nekom istini-
tom dogagjaju, što se je dogodio u Mon-
talto u Kalabriji na Veliku Gospu god. 1865.,
a opera se je prvi put pjevala u Milanu
god. 1892, Ruggiero Leoncavallo, rogjen
god. 1858. u Napulju, bijaše usprkos svo-
jim putovanjima po Njemačkoj, Nizozem-
skoj, Engleškoj, Francuskoj i Egiptu do
god. 1892, prilično nepoznat. Tek ovom o-
perom steče svjetski glas. Nije bio toliko
sretan s drugim svojim djelom, operom »l
Medici«, kojoj g kritika predbacila nesa-
mostalnost. — Sto se tiče egzekucije, gosp.
je Werner Alberti i u ulozi Cania bio pravi
umjetnik, te je doista zaslužio onaj urne-
besni pljesak, kojim mu je slušateljstvo iz-
razilo svoje simpatije; nu ipak moramo
priznati, da mu je prikladnija uloga Elea-
zara u »Židovci«. Dobro mnijenje, koje je
naša publika stekla o g.gji Neumann-Selin-
ger u »Prodanoj nevjesti« još se je bolje
učvrstilo njezinim preciznim pjevanjem u
ulozi Nedde. Dobar je bariton gosp. Kon-
dracky, koji je sasvim korektno ispjevao di-
vni, aliži teški prolog i jednakom vještinom
p i glumio sve do konca opere, U
»Židovci« nije imao prilike da se istakne,

 

Encrois)|ali smo ga u ulozi Tonia upoznali kao dobru

silu. Gosp. je Tichy — da se tako izrazi-
mo — »senza infamia e senza lode« ispje-
vao nešto poveću ulogu Silvia. Nije nas

ljio gosp. Zach u serenadi »O Ko-
lombino«. Nije bilo zlo, ali smo od njega

 

PRAVA CRVENA HRVATSKA

očekivali nešto bolje. Hori su bili uprav
izvrsni, savršeni. Slušali smo operu »Pa-
gliacci« i u dvorskoj operi u Beču i u »Kgl.
neues Opernhaus« u Berlinu i u »Teatro
Rossini« u Napulju; pa istini na čas mo-
ramofpriznati, da onaj »hor zvona« nije ovdje
ništa lošije bio ispjevan, nego u Beču, u
Berlinu i u Napulju; samo što je, narav-
ski, u spomenutim gradovima broj pjevača
kud i kamo veći, što je napokon obzirom
na veličinu kazališta i potrebito. Svojim se
horima može osječko društvo doista dičiti,
a mi se možemo smatrati sretnim, što eto
prvi put imamo prilike, da ih uživamo. O-
vakove ćemo pjevače u Dubrovniku vrlo
teško još jednom slušati, a bolje sigurno
nikada. Ob orhestri ne možemo na žalost
reći ništa bolje, nego smo rekli u prošlom
broju; paček moramo istaknuti, da su nje-
zine mane bile i širim slojevima publike
upadljivije, u koliko je ova opera općenito
dobro poznata. Iste se je večeri prije opere
prikazivao Ogrizovićev dramolet »Proljetno
jutro«. Dr, Milan Ogrizović gimnazijski je
profesor u Zagrebu, te se je istaknuo kao
liričar, dramatičar i kritičar. Ovaj mu je
dramolet uprav samo prvi dio tetralogije,
kojoj je naslov »Godina ljubavi«, a sasta-
vni djelovi »Proljetno jutro«, »Ljetno po-
dne«, »Jesenje veče« i »Zimska noć«. Od
ostalih mu se dramatskih djela spominju
drame »Prokletstvo« i »Propast kraljeva hr-
vatske krvi« (prvu je izradio u društvu sa
A. Milčinovićem, a drugu sa Marijom Ku-
mičić), pak od najnovijih »Hasanaginica«.

»Proljetno jutro« glume samo četiri lica;|"

to je po sadržaju lirska pjesma, a po obli-
ku drama, što može da bude zgodno za
čitanje, ali nipošto za prikazivanje. Glumilo
se je sasvim dobro. — U subotu se je po-
novila »Židovka« boljim uspjehom nego
prvi put. — U nedjelju opet »Pagliacci«,
ali ne tako dobro, kao u petak. Prije opere
se je iste večeri prikazivala Tucićeva drama
»Povratak« u jednom činu. Srgjan je Tucić
Požežanin, a drži se jednim od boljih mo-
dernih hrvatskih dramatičara. Sada je dra-
maturg hrvatskog osječkog kazališta, s ko-
jim se nalazi u Dubrovniku. Dubrovačkoj
je publici poznata njegova drama »Truli
dom«, koju je prikazalo Markovićevo dru-
štvo u našemu kazalištu na 5 Prosinca 1906.
Spominju se još njegove drame »Svršetak«,
»Bura«, »Sujet«, »Stranac« i »Pred zapa-
dom sunca«, a takogjer i epos »Pjesan o
vojvodi Bojanu, ustaši makedonskomu« i
roman »Zadnje poglavlje«. Drama mu je
»Povratak« prvo djelo, napisano god. 1897.,
te prevedeno na češki, bugarski, slovenski
i njemački, a prikazano u Zagrebu, Pragu,
Beogradu, Sofiji i Ljubljani, što su naibolji
dokazi, da je sasvim uspjelo. Radi kratkoće

kao brat skladatelja i kapelnika Josipa i E-
duarda. Izvrstan je plesni skladatelj, te pra-
vom nosi ime »Kralj valcera«. Osim »Šiš-
miša« poznatije su mu operete »Prinz Me»
thusalem« i »Der Zigeunerbaron«, a sva su
mu djela osim jednoga (operete »Blinde-
kuh«) bila oduševljeno primljena. Njegov je
»Šišmiš« jedina opereta, koja se uzdrži na
repertoiru bečke dvorske opere, a prvi je
put bila pjevana u Beču god. 1874. Egze-
kucija je — ako se ne: osvrćemo ma insce-
naciju, balete i mnogobrojnost personala, o
čemu u malim kazalištima ne može da bu-
de ni govora — bila dobra. OsobitoZje za-
dovoljila gosp.ca Hrvojić kao Adela i gosp.
Stojković kao komičar. Gospogja Neumann-
Selinger pjeva sasvim dobro, samo bismo
joj preporučili nešto više okretnosti u glu-
mljenju. Svi su ostali bili na svome mje-
stu. — Sinoć je bio odmor, a večeras je
primiera milozvučne Jarnove operete »Šu-
mareva Krista«, koja se je velikim uspje-
hom pjevala i ponavljala u bečkomu kaza-
lištu »Jantsch-Theater«, a i u Osijeku bila
oduševljeno primljena. Glavnu ulogu pjeva
soubreta gosp.ca Hrvojić, a ulogu ciganke
Minke g.gja Zach, koju je dubrovačka pu-
blika već željna slušati u povećoj ulozi.

 

Poruke i otporuke uredništva.

Nekoji predbrojnici prigovorili su nam, što
smo im poslali opomene na otvorenoj dopisnici !
Zar bi dakle još htjeli, da im se šalje u zatvo-
renom pismu, i da osim hartije i dangube troši-
o za poštu po 10 para, i kada bi smo tako
proslijedili došli bi do toga da bi morali za sva-
kog predbrojnika koji bi zatezao s isplatom, na-
doknagjivati troškove! A ko je kriv da smo pri-
siljeni slati opomene? Njihova nemarnost i niko
drugi, jer je predbrojba sama tri forinta na ci-
jelu godinu, i s toga može biti svak tačan u
plaćanju; njihova je nemarnost kriva da smo bi-
li prisiljeni i za dopisnice trošiti. Predbrojba se
unaprijed plaća, pak s toga ko je neprijatelj o-
tvorenih opomena neka bade prijatelj tačnog pla-
ćanja!

Svaštice.

Darovi za Kalabriju i Messinu. Do sada
je za postradale uslijed potresa u Kalabriji
i Messini na sv. Oca Papu poslato saku-
pljenih darova u iznosu od 5,625.000 lira,
a u »Banca d'ltalia« unišlo je u istu svrhu
darova u iznosu od preko 23 milijuna lira.

Iseljivanje u Ameriku biva danomice jače.
Prošle jedne sedmice stiglo je iz Austro-
Ugarske monarkije u Nju-Jork 3202 osobe,
i to: 1136 Slovaka, 965 Magjara, 511 Hr-
vata, 472 Nijemca i 187 Rumunja. Kako vi-
dimo, Slovaci se najače iseljivaju. Tako im
je pod magjarskom kapom dobro!

 

ne navodimo ovdje sadržaj, tim više, što
su to već učinili drugi mjesni listovi. Gla-|
vnu je ulogu glumio sam auktor, koji je.
svojega junaka oživio baš onako, kako ga
je zamislio. G.gjica Stokić kao Jela i g.gja
Rucović kao Kata izvrsno su glumile, ne
manje gg. Gavrilović, Stojković i Pavić u
kraćim ulogama. — U ponedjelnik se je
kr. komorni pjevač gosp. Werner Alberti
oprostio s dubrovačkim općinstvom kao E-
leazar u operi »Židovka«, koja je one ve-
čeri najbolje uspjela. Pa i gosp. Alberti je
one večeri pjevao osobitim zanosom, te je
na rastanku bio obdaren od kazališnih po-
sjetitelja prekrasnim i skupocijenim perzij-
skim sagom i ogromnim  lovor-vijencem.
On je u Dubrovniku ostavio kao pjevač
najbolje uspomene. — U utornik je bila
Sardouova drama »Fedora«, koja je više
puta u Dubrovniku bila prikazivana, a za-
dnji put od društva Lambertini na 27 Stu-

Ljudi sve više jedu konjsko meso. O-
paža se da ljudi sve više jedu konjsko meso.
U samoj Njemačkoj je ubijeno prošle go-
dine u mesarnicama preko 300.000 konja,
a u Francuskoj 60.000.

Što mu je ogorčilo život, Nekoga čo-
vjeka izvadiše iz vode, u koju se bacio, te
ga upitaše: zašto je htio oduzeti život?
On im odgovori ovo: »Oženio sam se Ss
udovicom, koja je imala odraslu kćer. Moj
je otac često dolazio k nama i zaljubi se u
moju pastorku, te je uzeo za ženu. Uslijed
toga je on postao moj zet, a moja kći (pa-
storka) mojom majkom, jer je bila supruga
moga oca. Za kratko se vrijeme meni rodi
sin, koji je sada bio šurjak moga oca, a
moj ujak, budući da je bio brat moje ma-
tere. Supruga mojega oca, tj. moja kći, rodila

God. V.

je sina, koji je bio moj brat i ujedno moj
unuk, jer je bio sin moje kćeri. Moja supru-
ga bijaše dakle moja baba, jer je bila mati
moje majke ili maćuhe. Tako sam ja bio
suprug moje žene i ujedno njezin unuk; a
budući da je suprug jedne babe ujedno
gjed, te sam ja bio sam svoj gjed. Kad sam
to doznao, nijesam mogao više živjeti, a
da na to ne mislim, pak se bacih u vodu.
Častim se javiti P. N. Općin-

Oglas! stvu, da 4. kaka i preu-
redio tvornicu soda-vode, koja se nalazi u
ulici »Gučetićevoj«.

Istodobno molim sve one, kod kojih ima
u pohrani boca (»šifuna») od prijašnjeg vla-
snika rečene tvornice, da mi izvole pi
ili mi ih donijeti, a trud će biti
nagragjen.

Dubrovnik, 26 Marta 1909.

(255) ivo Kojaković.

e
Na znanje !
Prodaje se jedan kinematograf sa cijelim
namještajem uz povoljne uvjete.
Potanje kod uredništva. (256)

 

wu- Veliko bogato skladište

KUĆSTVA & 0

M. SEZ I SIN.

(»Rozarije« 812).- DUBROVNIK.

— — Cijene sasma umjerene.
1

 

 

Oglas.
Castim se obznaniti to P. N. općinstvo
da sam otvorila kitničarski
BU MODE SALO N 8
koji je obskrbljen sa najmodernijim šeširima
za gospogje i gospogjice. Primam takogjer
naručaba koje tačno po želji izvršivam.
s

V
Salon je namješten u ulici »Pe «
bliže izvjestiti : kod g. STJEPA VUČETIĆA. torca
crevalja u ulici »izmegju bačvara« (158)

P APIRNICA

IMSKJEDIICI 8. WEISS

DUBROVNIK

Zastupstvo
The Gramophone Company Ltd
London.

honske stro; i
Re ri 1 ete
ča veliki izbor svih kance-
| kosi, Ptići
i za
novčane — va - zavode u svim te
u +
ma od sajećetelovaije i sujbeli tose.
Prodaja na veliko i malo uz najumjete-
nije cijene.
Katalog na zahtjev badava i franko.

 

 

 

(259)

 

 

denoga prošle godine. Victorien Sardou je
jedan od najplodnijih francuskih dramati-
čara. Za svoje prve uspjehe treba svakako |
da zahvali kazalištu, s kojim je došao u
doticaj po svojoj supruzi, koja je bila glu-
mica. Tehniku je poprimio od E. Scribe, te
ju je usavršio. Premda mu se ne bez raz-
loga zamijera, što odviše ide za efektom,
što mu često zaplet zavisi o sporednim
sitnicama, te što mu mnogi komadi i ne-
maju druge svrhe, nego da se istaknu glu-
mice Dejazet i Sarah Bernhardt, ipak je
Sardou velik. Glumilo se je, da nije moglo
bolje, osobito g.gja Taborsky, koja je bila
prava inkarnacija auktorove Fedore, pak
treba uprav žaliti, što su drame, koje ova-
ko savršeno uspijevaju, obično slabo posje-
ćene. Čudimo se pak, što društvena'uprava
ni ovaj put nije ukazala dovoljno susretlji-.
vosti prama publici, povjerivši opet glavnu

 

O GLA S.

Donosi se na znanje Gospodi poduzetnicima i gepoderia, da je
mjestno c. k. Kotarsko Persie našlo da u smislu $ 7. Zakona 20/3

 

 

Br. 321.

Odlukom 20/3 1909.
Z. ustanove

(8e8 Br. 33 L. D.

 

 

 

 

S nadnice radnika u ovome političkom kotaru u smislu naznačenom u ovoj Tablici, i to u 8. razli-
čitih kategorija kako slijedi :
: Sudb. Kotar Sudb. Kot. Sudb. Kot.
oi OO Dubrovnik. Ston. Cavtat. Opaska
1 Mladi radnici Kr. 1:80. h Kr. l— h. Kr. 1:80. h.
2 | Nadničari » 3 » » 2:40 » » 3 »
3 Radnici » 4— » » 4— » »4— »
4 Predradnici » 6— » » $— » » 6— »
5 | Mlade radnice » 150 » » 1— » » 1:50 »
6 | Radnice » 1:80 » » 1:50 » » 1:80 »
7 Privatni činovnici » 6 >» » 6— » » 6— »
8 Dološi postužnicij » 3— » » 3 » » 3— »

 

 

 

U slučaju bolesti član prima kao pripomoć

od Kotarske Bolestničke Blagajne kako slijedi :

 

 

ulogu Lorisa gosp. Taborsky, koji je do-
duše izvrstan glumac, ali toliko ne pozna
hrvatski, da je na prosto nerazumljiv, pak
kvari opći dojam. Sva je još sreća bila, da
je dobar dio publike znao komad gotovo
na pamet, ali da ne, zaista naopako, — U
srijedu se je prvi put pjevala, a u četvrtak
ponovila Straussova opereta »Šišmiš« (»Fle-
dermaus»). Johann Strauss potječe iz mu-
zikalne porodice kao najstariji sin glasovi-

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

tog plesnog skladatelja Johan, gtraussa i

Kr. |h. Kr. |h.
1 koji je upisan sa I |— para — |60 na dan
2 po» > , 1 | . — |90 o»
3 PO» > Đ 1 |80 Kr. 1 |08 >>
4 po» > , 2 |40 . 1 |44 >»
5 po» > . 3 |— , 1 |8 >.
6 PR >» 4 |-— » 2 (14 . >
7 pp» > » & |— » 3 |— . >
8 PO >» 6 |—- P a |60 > >.
Ova odredba od 1. t g. te ćese :
i vrijedi počam Aprila t. g. te će se prema istoj unaprijed odmjerivati doprinosi
Od Kotarske BMoleetničke Blagajne
MI$$ONI a + a

s soR..

+ - + audit io — Am

X Ae