Br. 215 pog, očinskog postupanja sa bolesnicima i radi zauzetnosti i žrtvovanja, kao i na mi- losrdne sestrice, koje ne žale ni truda ni muke, a osobito na sestricu Zozimu, što ra- došću bilježimo. Bilo im na čast! Kazališna vijest. U subotu, 3 o. mj. prvi put »Šumareva Krista«, opereta u 3 čina od Jarna sa g.gjicom Hrvojić u na- slovnoj ulozi. U nedjelju treći i posljednji put »Šišmiš«. Ulogu sobarice Adele pjevati će ovoga puta g.gja Zach. U ponedjeljak odmor, u utorak repriza »Šumareve Kriste« a u srijedu prvi put krasna hrvatska opera »Nikola Šubić Zriniski« od lv. pl. Zajca. Naslovnu ulogu pjeva g. Kondracky ; Su- lejmana g. Savić; Evu g.gja Savić; Jelenu g.gjica Hrvojić, Juranića g. Zach a Levia g. Tichy. Kako će se ovog puta opera »Zrinj- ski« prvi put pjevati u Dubrovniku, nema sumnje da će i zanimanje općinstva za tu prestavu biti onoliko, koliko to ova doma- ća, vanredno popularna opera zaslužuje. U srijedu je ujedno posljednja prestava prije Uskrsnih blagdana. Jedan upit. Dne 25. pr. mj. oko 6 ura po podne preminula je neka starica, i pokopali su je oko 11 ura u wećer istog dana. Po tome bi izgledalo da je preminu- la od koje kužne bolesti, ali nam kazaše oni isti ljudi, koji su nosili mrtve joj ostan- ke, da nijesu bili raskuženi niti od koga na pogibelj upozoreni. Molimo stoga Općinu, da bi nam ovo, do sada nejasno, malo raz- jasnila, jer ako je i malo sumnje bilo o ka- kovoj kužnoj bolesti, jesu li se poduzele nuždne mjere ? Čekamo razjašnjenje ! Krive mjere. Tuže nam se, a oso- bito iz Gruža, da se u nekojim dućanima ili ne mjeri pravo ili su netačne mjere. Do ravnanja nadležnim, a bilo bi dobro da se češće pregledavaju mjere, koliko pizovi to- liko mjere tekućina. Svaki pak onaj koji opazi, da se ne mjeri pravo, neka dotičnika odmah prijavi nadležnim, jer u takovim slučajevima ne valja nikoga štediti ! Izložba bojadisarskih uzora- ka. Ovih su dana u izlogu knjižarnice g. Tošovića bili izloženi novi i najmoderniji uzorci bojadisarskih radnja, od vrijednog dubrovačkog majstora g. Zamola. Svi vje- štaci su se o njima sasma laskavo izrazili, pak mu i mi čestitamo. Ovo pak rado bi- lježimo, da se zna da _u Dubrovniku i u tome zanatu imamo majstora, kakovih je teško naći i u kojem velegradu. Tako vri- jedan majstor zaslužuje pažnje od svih mje- snih vlasnika palača. Žalosno! Mnogi članovi kazališne dru- žine, koja sada gostuje u našem gradu, svuda megju sobom govore njemački, po čemu bi mogao kogod pomisliti ko da to nije čisto slavenska, nego njemačka družina. Ovo bez zamjerke, u najboljoj namjeri, na- dajući se da će odsle čvrsto se držati one: tugje poštuj al svojim se diči! Napokon su se mogli i osvjedočiti, da u Dubrovniku niko rado ne sluša nijemštinu, da ju dapa- če svak izbjegava. Ko što ovo osugjujemo tako isto i neke talijanašiće-zelenjakoviće žigošemo, koji otvoreno napadaju rečenu družinu i izrugavaju joj se, i ako će svak svijesan priznati da je družina na svome _mje- stu i da je mnogo i mnogo bolja od nekih talijanskih družina, koje su u Dubrovniku gostovale, ali talijanašići-zelenjakovići samo s toga ju napadaju jer je slavenska, a da je kakova talijanska, pak i ispod svake kri- tike, ipak bi ju u zvijezde kovali! Naravno da kad bi zelenjakovići bili ljubitelji umjet- nosti, da bi drugovačije govorili! Neka ipak niko ne pomisli da mi ovim prigovaramo uopće Dubrovačkim autonomašima, ni naj- manje, već onim koji ne znadu štovati ono, što je štovanja dostojno, a za ovaj put ne iznašamo im imena, ali ne opamete li se tada ćemo udariti u druge strune....! Obredi Velike Nedjelje u Stol. noj Crkvi. Nedjelja od poma (cvijetna): Na 10 ura blagoslov poma i maslina sa ophodom okolo crkve, pa svečana sv. Misa, preko koje se pjeva Muka G. N. I. po Ma- teju (od Encrois). Oko podne izloženje Presv. Sakramenta i početak klanjanja od »40 ura« (traje do podne u Srijedu). Poslije podne na 6 ura propovijed o Presv. Sakramentu (pro- povijeda O. V. Micheli D. 1. — hrv.) pa »Miserere« (od Mavera) i pontifikalni bla- goslov. — Veliki Ponedjeljak i Utorak: U jutro na 10 ura sv, Misa pred izloženim Presv. Sakramentom, a po podne na 6 ura propovijed i blagoslov kao u Nedjelju. — Velika Srijeda: U jutro na 10 ura sv. Misa sa Mukom G. N. I. pa blagoslov za zaklju- čak klanjanja od »40 ura«. Po podne na 5!/o »Olfficium tenebrarum« (Jutrnja Velikog Četvrtka) a iza toga »Miserere« (od — pjevaju gg. gradski diletanti pod upra- vom kapelnika g. Vjek. Raha — (tako isto i četvrtak i petak večer). — Veliki Četvrtak: Na 10 ura svečana Preko Mise presvij. g. Biskup uz asisten- sv. Misa. |zadovolj ciju svećenstva posvećuje Ulje sveto za svu biskupiju. — Opća pričest svećenstva i vjer- nika. — Sahranjenje Presv. Sakramenta u oltar pokopanja. — Otkrivanje oltara. — Oko 12 sati pranje noga dvanaestorici grad- skih siromaha. Po podne na 5!/2 »Officium tenebrarum« (Jutranja Petka velikog), pa »Miserere« kao jučer, a oko 7!/2 propovijed o Muci Gospodinovoj (propovj. O. V. Mi- cheli D. I.). — Veliki Petak: U jutro na 10 ura »Missa praesanctificatorum« sa Mukom G. N. I. po Ivanu (od Encrois), Poslije po- dne na 6 ura »Officium tenebrarum« (Ju- trnja Subote Bijele) pa »Miserere« kao ju- čer, a oko 72 svečani ophod po gradu za prenos Presv. Sakramenta sa oltara Poko- panja na veliki oltar. — Subota bijela: Na 9'/2 ura u jutro blagoslov ognja, tamjana i uskrsne svijeće, čitanje dvanaest Proročan- stava i blagoslov vode. Oko 112 sati sv. Misa uskrsnuća. Na »Gloria« se razvežu i slave zvona. — Uskrs: Na 10 ura svečana pontifikalna sv. Misa sa homilijom Presvij. Biskupa i podijeljenjem papinskog blago- slova. — Uskrsni Ponedjeljak: Na 11 sati u jutro zadnja korizmena propovijed O. V. Micheli D. [. Iz Sokola. Pozivlju se svi izvršujući članovi sutra dne 4 tek. na redovitu prija- vu. Upozoruje se, da nitko ne izostane radi važnog dogovora. Darovi se za akademiju primaju svakog dana od 11-12 pr. p. u Sokolani. Mrtvac u moru. Jučer po podne dva ribara hodeći lagjom put Lopuda, opa- ziše pod Petkom Velikom čovječje truplo u moru. Odmah se povratiše u grad, da pri- jave Lučkoj Vlasti, koja je poslala svoga povjerenika sa ljudima, da lješinu prenesu na grobište. Našli su mu u džepu putnu knjižicu; zove se Soldo Ivan, rodom iz Hercegovine, god. 21; cijeni se da će biti desetak dana da je utopljen. Na znanje! Od sada mora da svak javi Općini i Poglavarstvu kog koga dogje u stan ili prenoći koji stranac, pa bio i u rodu dotičnoj obitelji, i to isti dan, jer ina- če će biti oglobljen. Dučani. Sutra, na Cvijetnu Nedjelju, biti će otvoreni dućani od 6 ura u jutro do 2 po podne. Lutrija. U Subotu dne 27. pr. mj. bili su izvučeni ovi brojevi od Tršć. drž. lutrije: 27, 52, 63, 14, 16. Gg. predbrojnicima i čitaoci. ma u Americi. G. Paolo Milić pok. Antuna, rodom iz Lozice kod Zatona, otpu- tovao je u Ameriku god. 1874, i to u St. Angelo (Calif), pak molimo svakoga onoga ko bi išta za rečenog znao da bi nam izvo- lio javiti, a trud i trošak biti će mu nagra- jen. Dobrotvorni prinosi. Presvijetli Biskup Dr. Marčelić darovao je i ove go- dine o sv. Josipu Pučkoj Kuhinji K 50. Kazalište. U prošli smo petak uživali prekrasnu Leoncavallovu operu Pagliacci. Buduć ova opera poznata dubrovačkoj publici još od god. 1905., kada se je u prvoj polovini mjeseca Studenoga nekoliko puta pjevala u našemu kazalištu, te se je tom prilikom o njoj dosta pisalo i govorilo, danas nećemo ponavljati iste stvari, nego ćemo samo spo- menuti, da je to pravi muzikalni biser, koji je sve to ljepši, što se bolje upoznaje. Tekst je sastavio sam skladatelj po nekom istini- tom dogagjaju, što se je dogodio u Mon- talto u Kalabriji na Veliku Gospu god. 1865., a opera se je prvi put pjevala u Milanu god. 1892, Ruggiero Leoncavallo, rogjen god. 1858. u Napulju, bijaše usprkos svo- jim putovanjima po Njemačkoj, Nizozem- skoj, Engleškoj, Francuskoj i Egiptu do god. 1892, prilično nepoznat. Tek ovom o- perom steče svjetski glas. Nije bio toliko sretan s drugim svojim djelom, operom »l Medici«, kojoj g kritika predbacila nesa- mostalnost. — Sto se tiče egzekucije, gosp. je Werner Alberti i u ulozi Cania bio pravi umjetnik, te je doista zaslužio onaj urne- besni pljesak, kojim mu je slušateljstvo iz- razilo svoje simpatije; nu ipak moramo priznati, da mu je prikladnija uloga Elea- zara u »Židovci«. Dobro mnijenje, koje je naša publika stekla o g.gji Neumann-Selin- ger u »Prodanoj nevjesti« još se je bolje učvrstilo njezinim preciznim pjevanjem u ulozi Nedde. Dobar je bariton gosp. Kon- dracky, koji je sasvim korektno ispjevao di- vni, aliži teški prolog i jednakom vještinom p i glumio sve do konca opere, U »Židovci« nije imao prilike da se istakne, Encrois)|ali smo ga u ulozi Tonia upoznali kao dobru silu. Gosp. je Tichy — da se tako izrazi- mo — »senza infamia e senza lode« ispje- vao nešto poveću ulogu Silvia. Nije nas ljio gosp. Zach u serenadi »O Ko- lombino«. Nije bilo zlo, ali smo od njega PRAVA CRVENA HRVATSKA očekivali nešto bolje. Hori su bili uprav izvrsni, savršeni. Slušali smo operu »Pa- gliacci« i u dvorskoj operi u Beču i u »Kgl. neues Opernhaus« u Berlinu i u »Teatro Rossini« u Napulju; pa istini na čas mo- ramofpriznati, da onaj »hor zvona« nije ovdje ništa lošije bio ispjevan, nego u Beču, u Berlinu i u Napulju; samo što je, narav- ski, u spomenutim gradovima broj pjevača kud i kamo veći, što je napokon obzirom na veličinu kazališta i potrebito. Svojim se horima može osječko društvo doista dičiti, a mi se možemo smatrati sretnim, što eto prvi put imamo prilike, da ih uživamo. O- vakove ćemo pjevače u Dubrovniku vrlo teško još jednom slušati, a bolje sigurno nikada. Ob orhestri ne možemo na žalost reći ništa bolje, nego smo rekli u prošlom broju; paček moramo istaknuti, da su nje- zine mane bile i širim slojevima publike upadljivije, u koliko je ova opera općenito dobro poznata. Iste se je večeri prije opere prikazivao Ogrizovićev dramolet »Proljetno jutro«. Dr, Milan Ogrizović gimnazijski je profesor u Zagrebu, te se je istaknuo kao liričar, dramatičar i kritičar. Ovaj mu je dramolet uprav samo prvi dio tetralogije, kojoj je naslov »Godina ljubavi«, a sasta- vni djelovi »Proljetno jutro«, »Ljetno po- dne«, »Jesenje veče« i »Zimska noć«. Od ostalih mu se dramatskih djela spominju drame »Prokletstvo« i »Propast kraljeva hr- vatske krvi« (prvu je izradio u društvu sa A. Milčinovićem, a drugu sa Marijom Ku- mičić), pak od najnovijih »Hasanaginica«. »Proljetno jutro« glume samo četiri lica;|" to je po sadržaju lirska pjesma, a po obli- ku drama, što može da bude zgodno za čitanje, ali nipošto za prikazivanje. Glumilo se je sasvim dobro. — U subotu se je po- novila »Židovka« boljim uspjehom nego prvi put. — U nedjelju opet »Pagliacci«, ali ne tako dobro, kao u petak. Prije opere se je iste večeri prikazivala Tucićeva drama »Povratak« u jednom činu. Srgjan je Tucić Požežanin, a drži se jednim od boljih mo- dernih hrvatskih dramatičara. Sada je dra- maturg hrvatskog osječkog kazališta, s ko- jim se nalazi u Dubrovniku. Dubrovačkoj je publici poznata njegova drama »Truli dom«, koju je prikazalo Markovićevo dru- štvo u našemu kazalištu na 5 Prosinca 1906. Spominju se još njegove drame »Svršetak«, »Bura«, »Sujet«, »Stranac« i »Pred zapa- dom sunca«, a takogjer i epos »Pjesan o vojvodi Bojanu, ustaši makedonskomu« i roman »Zadnje poglavlje«. Drama mu je »Povratak« prvo djelo, napisano god. 1897., te prevedeno na češki, bugarski, slovenski i njemački, a prikazano u Zagrebu, Pragu, Beogradu, Sofiji i Ljubljani, što su naibolji dokazi, da je sasvim uspjelo. Radi kratkoće kao brat skladatelja i kapelnika Josipa i E- duarda. Izvrstan je plesni skladatelj, te pra- vom nosi ime »Kralj valcera«. Osim »Šiš- miša« poznatije su mu operete »Prinz Me» thusalem« i »Der Zigeunerbaron«, a sva su mu djela osim jednoga (operete »Blinde- kuh«) bila oduševljeno primljena. Njegov je »Šišmiš« jedina opereta, koja se uzdrži na repertoiru bečke dvorske opere, a prvi je put bila pjevana u Beču god. 1874. Egze- kucija je — ako se ne: osvrćemo ma insce- naciju, balete i mnogobrojnost personala, o čemu u malim kazalištima ne može da bu- de ni govora — bila dobra. OsobitoZje za- dovoljila gosp.ca Hrvojić kao Adela i gosp. Stojković kao komičar. Gospogja Neumann- Selinger pjeva sasvim dobro, samo bismo joj preporučili nešto više okretnosti u glu- mljenju. Svi su ostali bili na svome mje- stu. — Sinoć je bio odmor, a večeras je primiera milozvučne Jarnove operete »Šu- mareva Krista«, koja se je velikim uspje- hom pjevala i ponavljala u bečkomu kaza- lištu »Jantsch-Theater«, a i u Osijeku bila oduševljeno primljena. Glavnu ulogu pjeva soubreta gosp.ca Hrvojić, a ulogu ciganke Minke g.gja Zach, koju je dubrovačka pu- blika već željna slušati u povećoj ulozi. Poruke i otporuke uredništva. Nekoji predbrojnici prigovorili su nam, što smo im poslali opomene na otvorenoj dopisnici ! Zar bi dakle još htjeli, da im se šalje u zatvo- renom pismu, i da osim hartije i dangube troši- o za poštu po 10 para, i kada bi smo tako proslijedili došli bi do toga da bi morali za sva- kog predbrojnika koji bi zatezao s isplatom, na- doknagjivati troškove! A ko je kriv da smo pri- siljeni slati opomene? Njihova nemarnost i niko drugi, jer je predbrojba sama tri forinta na ci- jelu godinu, i s toga može biti svak tačan u plaćanju; njihova je nemarnost kriva da smo bi- li prisiljeni i za dopisnice trošiti. Predbrojba se unaprijed plaća, pak s toga ko je neprijatelj o- tvorenih opomena neka bade prijatelj tačnog pla- ćanja! Svaštice. Darovi za Kalabriju i Messinu. Do sada je za postradale uslijed potresa u Kalabriji i Messini na sv. Oca Papu poslato saku- pljenih darova u iznosu od 5,625.000 lira, a u »Banca d'ltalia« unišlo je u istu svrhu darova u iznosu od preko 23 milijuna lira. Iseljivanje u Ameriku biva danomice jače. Prošle jedne sedmice stiglo je iz Austro- Ugarske monarkije u Nju-Jork 3202 osobe, i to: 1136 Slovaka, 965 Magjara, 511 Hr- vata, 472 Nijemca i 187 Rumunja. Kako vi- dimo, Slovaci se najače iseljivaju. Tako im je pod magjarskom kapom dobro! ne navodimo ovdje sadržaj, tim više, što su to već učinili drugi mjesni listovi. Gla-| vnu je ulogu glumio sam auktor, koji je. svojega junaka oživio baš onako, kako ga je zamislio. G.gjica Stokić kao Jela i g.gja Rucović kao Kata izvrsno su glumile, ne manje gg. Gavrilović, Stojković i Pavić u kraćim ulogama. — U ponedjelnik se je kr. komorni pjevač gosp. Werner Alberti oprostio s dubrovačkim općinstvom kao E- leazar u operi »Židovka«, koja je one ve- čeri najbolje uspjela. Pa i gosp. Alberti je one večeri pjevao osobitim zanosom, te je na rastanku bio obdaren od kazališnih po- sjetitelja prekrasnim i skupocijenim perzij- skim sagom i ogromnim lovor-vijencem. On je u Dubrovniku ostavio kao pjevač najbolje uspomene. — U utornik je bila Sardouova drama »Fedora«, koja je više puta u Dubrovniku bila prikazivana, a za- dnji put od društva Lambertini na 27 Stu- Ljudi sve više jedu konjsko meso. O- paža se da ljudi sve više jedu konjsko meso. U samoj Njemačkoj je ubijeno prošle go- dine u mesarnicama preko 300.000 konja, a u Francuskoj 60.000. Što mu je ogorčilo život, Nekoga čo- vjeka izvadiše iz vode, u koju se bacio, te ga upitaše: zašto je htio oduzeti život? On im odgovori ovo: »Oženio sam se Ss udovicom, koja je imala odraslu kćer. Moj je otac često dolazio k nama i zaljubi se u moju pastorku, te je uzeo za ženu. Uslijed toga je on postao moj zet, a moja kći (pa- storka) mojom majkom, jer je bila supruga moga oca. Za kratko se vrijeme meni rodi sin, koji je sada bio šurjak moga oca, a moj ujak, budući da je bio brat moje ma- tere. Supruga mojega oca, tj. moja kći, rodila God. V. je sina, koji je bio moj brat i ujedno moj unuk, jer je bio sin moje kćeri. Moja supru- ga bijaše dakle moja baba, jer je bila mati moje majke ili maćuhe. Tako sam ja bio suprug moje žene i ujedno njezin unuk; a budući da je suprug jedne babe ujedno gjed, te sam ja bio sam svoj gjed. Kad sam to doznao, nijesam mogao više živjeti, a da na to ne mislim, pak se bacih u vodu. Častim se javiti P. N. Općin- Oglas! stvu, da 4. kaka i preu- redio tvornicu soda-vode, koja se nalazi u ulici »Gučetićevoj«. Istodobno molim sve one, kod kojih ima u pohrani boca (»šifuna») od prijašnjeg vla- snika rečene tvornice, da mi izvole pi ili mi ih donijeti, a trud će biti nagragjen. Dubrovnik, 26 Marta 1909. (255) ivo Kojaković. e Na znanje ! Prodaje se jedan kinematograf sa cijelim namještajem uz povoljne uvjete. Potanje kod uredništva. (256) wu- Veliko bogato skladište KUĆSTVA & 0 M. SEZ I SIN. (»Rozarije« 812).- DUBROVNIK. — — Cijene sasma umjerene. 1 Oglas. Castim se obznaniti to P. N. općinstvo da sam otvorila kitničarski BU MODE SALO N 8 koji je obskrbljen sa najmodernijim šeširima za gospogje i gospogjice. Primam takogjer naručaba koje tačno po želji izvršivam. s V Salon je namješten u ulici »Pe « bliže izvjestiti : kod g. STJEPA VUČETIĆA. torca crevalja u ulici »izmegju bačvara« (158) P APIRNICA IMSKJEDIICI 8. WEISS DUBROVNIK Zastupstvo The Gramophone Company Ltd London. honske stro; i Re ri 1 ete ča veliki izbor svih kance- | kosi, Ptići i za novčane — va - zavode u svim te u + ma od sajećetelovaije i sujbeli tose. Prodaja na veliko i malo uz najumjete- nije cijene. Katalog na zahtjev badava i franko. (259) denoga prošle godine. Victorien Sardou je jedan od najplodnijih francuskih dramati- čara. Za svoje prve uspjehe treba svakako | da zahvali kazalištu, s kojim je došao u doticaj po svojoj supruzi, koja je bila glu- mica. Tehniku je poprimio od E. Scribe, te ju je usavršio. Premda mu se ne bez raz- loga zamijera, što odviše ide za efektom, što mu često zaplet zavisi o sporednim sitnicama, te što mu mnogi komadi i ne- maju druge svrhe, nego da se istaknu glu- mice Dejazet i Sarah Bernhardt, ipak je Sardou velik. Glumilo se je, da nije moglo bolje, osobito g.gja Taborsky, koja je bila prava inkarnacija auktorove Fedore, pak treba uprav žaliti, što su drame, koje ova- ko savršeno uspijevaju, obično slabo posje- ćene. Čudimo se pak, što društvena'uprava ni ovaj put nije ukazala dovoljno susretlji-. vosti prama publici, povjerivši opet glavnu O GLA S. Donosi se na znanje Gospodi poduzetnicima i gepoderia, da je mjestno c. k. Kotarsko Persie našlo da u smislu $ 7. Zakona 20/3 Br. 321. Odlukom 20/3 1909. Z. ustanove (8e8 Br. 33 L. D. S nadnice radnika u ovome političkom kotaru u smislu naznačenom u ovoj Tablici, i to u 8. razli- čitih kategorija kako slijedi : : Sudb. Kotar Sudb. Kot. Sudb. Kot. oi OO Dubrovnik. Ston. Cavtat. Opaska 1 Mladi radnici Kr. 1:80. h Kr. l— h. Kr. 1:80. h. 2 | Nadničari » 3 » » 2:40 » » 3 » 3 Radnici » 4— » » 4— » »4— » 4 Predradnici » 6— » » $— » » 6— » 5 | Mlade radnice » 150 » » 1— » » 1:50 » 6 | Radnice » 1:80 » » 1:50 » » 1:80 » 7 Privatni činovnici » 6 >» » 6— » » 6— » 8 Dološi postužnicij » 3— » » 3 » » 3— » U slučaju bolesti član prima kao pripomoć od Kotarske Bolestničke Blagajne kako slijedi : ulogu Lorisa gosp. Taborsky, koji je do- duše izvrstan glumac, ali toliko ne pozna hrvatski, da je na prosto nerazumljiv, pak kvari opći dojam. Sva je još sreća bila, da je dobar dio publike znao komad gotovo na pamet, ali da ne, zaista naopako, — U srijedu se je prvi put pjevala, a u četvrtak ponovila Straussova opereta »Šišmiš« (»Fle- dermaus»). Johann Strauss potječe iz mu- zikalne porodice kao najstariji sin glasovi- tog plesnog skladatelja Johan, gtraussa i Kr. |h. Kr. |h. 1 koji je upisan sa I |— para — |60 na dan 2 po» > , 1 | . — |90 o» 3 PO» > Đ 1 |80 Kr. 1 |08 >> 4 po» > , 2 |40 . 1 |44 >» 5 po» > . 3 |— , 1 |8 >. 6 PR >» 4 |-— » 2 (14 . > 7 pp» > » & |— » 3 |— . > 8 PO >» 6 |—- P a |60 > >. Ova odredba od 1. t g. te ćese : i vrijedi počam Aprila t. g. te će se prema istoj unaprijed odmjerivati doprinosi Od Kotarske BMoleetničke Blagajne MI$$ONI a + a s soR.. + - + audit io — Am X Ae