Br, 215 Vijesti iz naroda. Iz Budve. (Krvava borba financijskih stražara). Dne 24. pr. mj. po podne, opazio je finan- cijski nadstražar Tomo Dubre, gdje dva čo- vjeka idu put Crne Gore. Cijelo njihovo držanje pričinilo mu se sumnjivo, pa ih je pozvao da dogju u kasarnu, da ih pregle- da. Oni, i ako protiv volje, odazvaše se nalogu, i pogjoše u kancelariju, u koju bi- jaše došao i stražar Ivo Ramnjak. Ona se dvojica legitimiraše kao Joko i Marko Sta- nišić iz Majina. Stražari stadoše jednoga od njih da pregledaju i kad bijahu skoro svršili, onaj drugi, koji čekaše, potrča na vrata, kao da hoće da pobježe. Nadstražar da to zapriječi zatvori vrata, našto obojica povadiše samokrese i stadoše da pucaju, te raniše nadstražara u drob, a stražara što nožem što samokresom devet puta. Napa- dnuti su se i ako ranjeni dobro branili, te je stražaru Ramnjaku uspjelo, da napadaču otrgne iz ruku revolver, dok je Dubre je- dnom rukom držeći ruku napadača podi- guutu sa samokresom u vis, istrgne mu iza pasa oduži nož, te s njim probi, kako on .to tvrdi, napadača u drob, a drugoga blizu bubrega. Napadnutima nije mogao niko da priskoči u pomoć, te je napadači- ma pošlo za rukom da izmaknu preko gra- nice, Financijskim stražarima, koji su teško ranjeni, te se nalaze u opasnosti života, bila je pružena liječnička pomoć, te bijahu po- vedeni u vojničku bolnicu. Iz Blata na Korčuli. (Prilike u Blatu). Kako smo već zadnji put spomenuli, u Blatu se je počelo ozbiljno i.marljivo raditi za hrvatsku svijest. To je potrebito i pohvalno, jer će nam se beza- mjerno dopustiti da je puk baš nemilo za- nemaren u pitanjima hrvatske svijesti. Nu želja je naša, da objektivno ustvrdimo, da za blatski puk nijesu dostatna društva: Či- taonica, Zadruga, Sokol, ma niti prestave, akademije, već da mu je potrebito nešto gla- vnije, a to bi bilo po našem skromnom mnijenju : javna česta pučka predavanja. Jer prestave i akademije mogu jedino uga- gjati i oplemenjivati pamet i srce manjine, koja je kadra da svojom probugjenom svi- jesti sve to razumijeva i po tom od ovih zabava, da crpi umnu i duševnu korist, ali ne većina, koja je dosle bila zanemarena od svake spoznaje i pouke hrvatskog zna- nja. Hoće se dakle puku svijetla, ali naj- prvo za spoznajom najelementarnijih poče- taka, a to će se postići s predavanjima, i to ne samo u Sokolu, Čitaonici, već i u Se- ljačkoj Hrv. Zadruzi. Kakva pak predavanja bi bila shodna, ne treba vama, gospodo i rodoljubna braćo blatska, spominjati, već samo istaknuti i staviti vam na srce ove dvije za nas neophodne stvari: Vjeru i do- movinu. Umećemo i vjeru, jer sačuvate li našem puku vjeru, tad će iskreno, srcem a ne servilno ljubiti i štovati obzirom na Boga i vas i našu domovinu. Jer vjera ne samo oplemenjuje srce čovječje,\(da li ono i jača i krijepi, a on u takvom duševnom stanju imat će iz ljubavi svoje čvrstu i ustrajnu volju, da misli i radi, paček da bude spreman i žrtvovati sebe za hrvatska prava ijsvetinje. Na dotična predavanja moraju biti stalna, neprekidna bar u svečanim danima, a što je glavno i sistematična, te budu imala neki red i svezu, e da puk bude bolje i čvršće razumijevao. To bi se pako moglo jedino postići, kad bi se ustrojilo jedno društvo, koje bi imalo za članove vrsne i inteligen- tne sile, učene ljude, kojima bi bila najprva i glavna dužnost izragjivaii poučna pučka predavanja bilo iz povjesti vjerske, svjetske, književne, ekonomske, o poljodjelstvu, riba- renju, . gospodarstvu, pa i o zdravstvenim, moralnim, estetičnim pitanjima i mnogim drugima, što bi bilo shodno i potrebno blat- skom puku. Ali, ako želimo da se to oži- votvori kažemo opet postignut ćemo samo s ustrojenjem pnčkog prosvjetnog društva, Gospar i političar (— kod nas česta stvar!) Monolog. »Nemojte me zvati Gospodski ću tada Ja jošte no znam, Političar bit, Ko će da me prati Gospar — još za mlada, Il ću ići sam! Političar — sit. Velika gospoda Svjedočit će oni Kad ido na put O poštenju mom... Rado koga voda Ja ću sa kuponi Da im drži skut; Gradit sebi dom ! Političar pako Čudit će se ljudi... Ragje ido sam — Nije loša stvar! — Tako il ovako? — Nek ih kad su ludi, Ja jošte ne znam. Ja sam — političar! Ali čekaj... oto, Čudit će se ljudi 'To so spojit da: -- mali čin! — Ja bih ragje moto Nek ih kad su ludi — Ujedno ta dva. Gospodski sam sia!« Dakle, pratnju hoću Odnio ga gjavo, Do — vrata u grad, | Pa, da nema — pravo ! A sam napred podu Uo, Miškov drug. — No trebam ih tad. jer će jedino ovo sa svojom upravom ili odborom biti kadro, da prikuplja učene ljude, da ih potiče na rad i što je glavno, da se bude predavalo neprekidno i sistematično. Inače bez ovoga društva naše je mnijenje, da bi predavanje bilo bez reda a i kratkog života. Da se pako spomenuto društvo može sakupiti i ustrojiti, uvjereni smo, jer u Blatu ima dosta valjanih i učenih sila, što bi mnogo i mnogo mogli koristiti svojemu mjestu. Rodoljubi, nadamo se da će ove naše tvrdnje i preporuke naći odziva u va- šim plemenitim srcima, te da će se u brzo odabrati odbor, koji će pokupiti sve vrsnije mjesne_sile i onda osnovati spomenuto toli potrebno društvo. Ruke dakle na posao, odziva ćete stalno imati, a svojim radom imat ćete obilni plod na korist i sreću mi- log nam Blata! Iz Stankovaca kod Benkovca. (Kako rade našii demokrati).\;Kako sva- gdje tako i u našem mjestu, počeli su se u velike širiti neki bezbožni listovi, kao n. pr. »Pučka Sloboda«, koju šalje Dr. J. Smo- dlaka, koji zavagja narod raznim obećanjima, govoreć i pišuć u svojojil»PučkojžSlobodi«, da ju primaju pak da će ih on »osloboditi od redovine, zemljarine, lugarine i drugih općinskih nameta«. Nu narod je zbilja u- vidio da hoće?da ga varaju gospoda oko »Pučke Slobode«, jer je ovo treća godina da narod zavaravaju raznim obećanjima, a nijesu još ništa ispunili. A i ovi naši t. z. »naprdnjaci«, koji šire »Pučku Sramotu« i druge »naprdne« listove, kao na primjer šibenski »Paklenjak« i zagrebački »Proklet« a i druge naprdne listove, hoćeli bi da ih fratri slašaju i u crkvi i van nje, ali toga nijesu zaslužili, za to ruju protiv našeg hva- levrijednog župnika fra J. Samca, koji se bori za hrvatsko geslo i za vjeru otaca na- ših. Nu zaludu će vam biti, neće te ga o- crniti jer mu je obraz svjetao, pa da bu- dete svega i svašta izmišljali protiv njega; on narodu koristi seoskom blagajnom, tako da bi narod skapao od gladi da ne bijaše toga dobrotvornog svećenika. Narode: O- kreni legja toj nagrdnoj stranci! U kut sa »Pučkom Sramotom« a uzmi u ruke pak čitaj naše dične listove, kao »Pravu Crvenu Hrvatsku« i dr., koji nas uče da budemo vatreni Hrvati i da se ne prodamo nikomu! Za danas dostaa drugi put opširnije! — M. M. Domaće vijesti. Tončić doglavnik poglavici Herceg-Bosne? Pogovara se, da će po svoj prilici dvorski savjetnik g. Josip Tončić biti imenovan doglavnikom poglavi- ci Bosne i Hercegovine. Na ovu vijest pri- mjećuje spljetski »Puk«: »Bože daj, jer ni- ko bolje ne bi valjda mogao koristovat i Bosni i Hercegovini, pa i Dalmaciji, nego li će g. Tončić, koji je obdaren i umom i srcem i vrhovnim povjerenjem«. Kako wlada riješava jezično pitanje u Dalmaciji! Bečka i zadar- ska vlađa nikako da se snagju u riješenju jezičnog pitanja, jer ne će da slušaju glas pravednosti i ogromne većine naroda. Na namjesništvu su bile o novoj godini uve- dene tiskanice i pečati samo sa hrvatskim natpisom, kako je moralo da bude, ali sad se opet Beč predomislio, pa poslao tiska- nice i pečate sa dvojezičnim natpisom: hr- vatski i talijanski, da se rabe, dočim je pri- jašnje tiskanice povukao iz uporabe. Hoće Beč, da Talijancima udovolji na račun hr- vatskoga prava, ali od toga mu slaba hasna! Pet naših mornara utopljeno. U Pulj je prispio brzojav iz Kine, iz koje- ga razabiremo, da se prošlih dana u Jung- tsekiangu utopilo pet mornara s našeg ra- tnog broda »Kaiserin Elisabeth«, Megju nji- ma kažu, da je Ante Hrelja i Ante Makorin. Fiz. Varošanin u Sarajevu. Po- glavica Varešanin zahvalio se je na pozdrav podnačelnika u Sarajevu ovim riječima: »Hvala vam na dočeku! Ne dolazim kao tugjinac, već kao vaš čovjek. Nosim puno srce za sve vas bez razlike. Nijesam stranac u ovoj zemlji, jer kosti mojih pragjedova ovdje počivaju. Nastojati ću, da sve, što je moguće, učinim za ovu dragu zemlju, jer to mi je i malog i želja našega miloga i premilostivoga Vladara. Molim vas, pomo- zite mi svi skupa, da svi (zajedno i složno radimo. Živili !« Pitanje slovenskoga sveučili- šta u Ljubljani. Kako iz Beča javlja- ju, opet su slovenski zastupnici u carevin- skom vijeću stavili predlog, kojim se vlada pozivlje, da zakonođavnim putemfnaredi o- snutak slovenačkog sveučilišta u Ljubljani sa slovenačkim nastavnim jezikom. Nadalje se pozivlje vlada, da što skorije poduzme sve mjere, da 'se juridički fakultet osnuje već pod jesen u godini 1909. Slovački narodni mučenik. Na 19. pr. mj. morao je župnik Hlinka opet PRAVA CRVENA HRVATSKA pred sud. On je optužen, da je napisao je- dan članak u američkim slovačkim novina- ma »Zabavniku« protiv Madžara. Da taj čla- nak nije bio baš bogzna kakav grijeh, upu- ćuje nas okolnost, što se u Ugarskoj pro- goni već radi samih molitava. Tako je ma- džarski biskup Parvy označio molitvu sv. Mariji, zaštitnici Slovaka, kao »državi pogi- beljnu«. Ugarska je prva država na svijetu, u kojoj biskupi misle, da je molitva opa- sna po državu. Općinska štedionica u Biogra. du pri moru. Ovih dana navršiti će se osam mjeseci, da je ova lijepa i korisna ustanova počela svoj rad. Po zadnjem iz- vještaju ravnateljstva ove štedionice vidimo, da zavod naglo napreduje. Mislimo, da to- me mnogo doprinosi i to, što za sve obve- ze ove štedionice jamči općina, te što su podvrgnute izravnoj kontroli naše vlade. Megju ostalim zamašnim ciframa nalazimo i onu, koja predstavlja uloženi novac na štednju, a to je svota od preko K. 100.000. — za vrijeme od nekojih osam mjeseci, Pored jakog jamstva pobudilo je na ovoli- ko ulaganje novca i kamata od čistih 5%, što je danas vrlo lijepa dobit. Po privatnim informacijama doznajemo, da jedna veli- ka slavenska banka revidirala rad ove šte- dionice, te se o njemu izrazila veoma laska- vo, što može našim Dalmatincima u Biogra- du služiti na čast. Presjednik je ove šte- dionice poznati prijatelj naroda g. Hubert knez Borelli. Mi se napretku same štedioni- ce radujemo, jer u razvoju ovako solidnih ustanova nalazimo i garancije za narodno blagostanje. Dalmatinski Pompeji. Gosp. F. Jafić, kr. gragjevni savjetnik u Berlinu, dr- žao je dne 19. pr. mj. konferencu o dalma- tinskim starinama iz rimske dobe, kao i o krasnom i klimatičkom položaju grada Kor- čule, osobito Lumbarde, o kojoj se izjavio, da je čeka lijepa budućnost, jer je u sva- kom pogledu prikladna za svjetsko kupali- šte i liječilište. Konferenci bijaše nazočna, uz visoku berlinsku atistokraciju, i carica nje- mačka sa princom August-Vilimom. G. Jafič, koji je do sada više puta putovao cijelim svijetom u naučne svrhe, prošle godine koncem rujua bio se svratio i u Lumbardu, gdje mu je g. župnik N. Baničević bio pri ruci u njegovim znanstvenim iztraživanjima. Tom se prigodom zaljubio u Lumbardu, čije je ime pronio cijelim Berlinom i izra- zio se, da će je opet posjetiti što prije za duže vremena. Greliota da i vlada nije do sada, kad se misle graditi hoteli u Dalma- ciji, svratila pažnju na krasne položaje Lum- barde i došla u susret g. župniku, koji se svom dušom zauzeo, e da u Lumbardi o- snuje moderno svjetsko kupalište i liječili- šte. (J.) Popunjenje senjske i djako- vwvačke stolice. Kako »Hrvatsko Pravo« saznaje iz Rima, približava se popunjenje senjske i djakovačke biskupije kraju. U Ri- mu se radi na tom, da senjsku biskupiju zasjedne senjski kanonik Vidas, dočim bi djakovačku imao dobiti sveuč. prof. Hugo pl. Mihalovich, Zagrebački nadbiskup imao bi dobiti koadjutora cum iure successionis. Otvoren promet za Bosnu. Po. slovna uprava drž. željeznica javlja, da je nagomilanje robe ma bosansko-hercegova- čkoj državnoj željeznici prestalo, te se usli- jed toga teretna roba, odregjena na postaje ove željeznice, počam od 15. t. mj. ponov- no neograničeno prima. Srbi u Bosni, Kad su sarajevski li- stovi u posebnim izdanjima donijeli najno- vije vijesti o beogradskim novostima, za- vladala je u krugovima opozicijonalnih Sr- ba velika zapanjenost. Srbi ne taje svoje potištenosti, već javno priznaju, da im je sada sve propalo. Za obitelji reservista., Ministar stvo za zemaljsku obranu je poduzelo sve mjere, kako bi opskrbilo obitelji vojnika, koji su pod oružje pridržani, dotično pozvani. U tom pogledu vrijede ove ustanove: U o- bitelj se broje: žene, djeca, roditelji, gjed i baba. Svaka od ovih osoba ima pravo na dnevnu opskrbu u koliko je pozvanik bio uzdržavatelj obitelji. Osim toga, ako o- bitelj ne stanuje u vlastitom stanu, dobija odštetu za stanarinu, koja iznaša polovicu odštete za opskrbu. Dnevna odšteta za op- skrbu svakog člana obitelji iznaša za Trst 67 helera na dan za svakog (za stanarinu 33'a helera), za Primorje 63 helerš (za sta- narinu 31!/9 helera), za Dalmaciju 60 he. lera (30 helera stanarina), Za djecu ispod osam godina odšteta za opskrbu iznaša samo polovicu. Cjelokupna odšteta koja pripada obitelji, ne smije biti veća od srednje dne- vne zarade u tom mjestu. Ove potpore biti će samo onda udijeljene, ako ih budu tra- žili oni, koji imaju pravo. Molbe se moraju upraviti na kotarsko poglavarstvo i to bez biljega i poštanske marke, ali uz napomenu na kuverti daje molba za potporu. Potpore će biti isplaćene prvog i petnaestog u mje- secu za po mjeseca unaprijed. Vrijeme kada se ima pravo na potporu je ovo: Obitelji onih, koji su u oktobru pridržani u daljnoj službi, imaju pravo na potporu od 1. sije- čnja. Obitelji onih doknadnih pričuvnika, koji su sada pozvani imaju pravo od dana kad su pozvani. Uputa u fotografiju bit će nasko- ro doštampana, te će se razaslati pretplat- nicima čim izagje. Novi pretplatnici po K 2.40 primaju se i dalje. Juraj Božičević, profesor, Spljet. Zanimivw je u današnjem broju našeg lista oglas sreće Samuela Heckschera senr. u Hamburgu. Ova je kuća svojom tačnom i potankom isplatom ovdje i u okolici do- bivenih iznosa stekla tako dobar glas, da mi svakoga na njezin današnji oglas već na ovom mjestu upozorujemo. Politički pregled. Zahtjevi velevlasti na Srbiju. Beograd: Engleški poslanik stavio je srpskoj vladi u ime velevlasti ove predloge za riješenje spo- ra sa Austro-Ugarskom: Potpuno priznanje aneksije Bosne i Hercegovine bez ikakvog ogragjenja; razoružanje i jamstvo, dase ne će ustrajati čete, koje će provaljivati u Bosnu i Hercegovinu. Austro-Ugarska ne traži od Srbije pri- znanje aneksije. Beograd: Doznaje se sa posve službene sigurne strane, da je spora- zum tim lagji, pošto je Austro-Ugarska na- pustila zaktjev, da Srbija prizna aneksiju Bosne i Hercegovine. Carinski rat sa Srbijom. Budimpešta: Ministar je Milovanović primio dopisnika »Magyar Hirlapa«, kojemu je rekao, da je mir doduše osiguran, ali carinski je rat iz- megju Srbije i Austro-Ugarske postao neiz- bježiv. Social-demokrati protiv kraljevića Gjor- gja. Beograd: Socijal-demokrati obdržavali su sjednicu, na kojoj je skupštini poslanik Kacierović izjavio, da on imade dokaza, ka- ko je prijestolonasljednik zbilja umorio slugu Kolakovića. On će u skupštini staviti pred- log, da se bivši prijestolonasljednik stavi pod optužbu. Ustaše i kraljević Gjorgje. Budimpešta : »Magyar Hirlap« javlja, da su ustaški gla- vari obdržavali sjednicu, odkuda je pošla posebna deputacija kraljeviću Gjorgju, koja ga je pozvala, da dogje na skupštinu. Kra- ljević se je pozivu odazvao i držao tamo vrlo ratoboran govor. Revolucija u Srbiji. Beograd: Ovamo sti- žu glasovi iz inostranstva, da se zbog zad- njih političkih dogogjaja sprema u Srbiji revolucija protiv kralja i vlade, radi njihovih opuštanja u pitanju Bosne i Hercegovine i predstojećeg priznanja aneksije. Valja pri- znati, da je uzrujanost u unutrašnjosti, 0so- bito kao megju seljaštvom velika, ali ta ne ide tako daleko, da bi se trebalo bojati krvavih izgreda, koji bi odgovarali revoluciji. Izvan je svake sumnje, da će narod shvatiti korak vlade, u koju je od prije uložio sve svoje povjerenje, znajući da će ona, ko i prijateljske vlasti uračiti samo ono, što fak- tično odgovara interesima države i naroda. Odreknuće kralja Petra. Beč: »Zeit« priopćuje slijedeći londonski brzojav: Sen- zacijonalna vijest iz Rima veli, da je kralj Petar kralju Viktoru Emanuelu priopćio, da će njegova čitava obitelj ostaviti Srbiju. On i njegovi sinovi poći će u Švicarsku, a nje- gova kćerka u Rim. On sam da će pozvati srpski narod neka pomoću Evrope izabere novoga kralja. On preporuča za srpskoga kralja crnogorskog princa Petra. Kratj Vik- tor Emanuel preporučio mu je, da proglasi princa Aleksandra za kralja srpskoga. — Beograd: Listovi zavjereničke stranke ne- prestano podsjećavaju na to, da se je položaj zemlje za vladavine kralja Petra veoma po- goršao, pa otvoreno pozivlju kralja i cijelu dinastiju, neka se odrekne srpskog prije- stolja. Evropska konterencija. Koln: »Koln. Zig.« saopćuje ovu brzojavku iz Berlina : Ako se Srbija preko očekivanja ne bi pokorila noti velevlasti, potonje bi obustavile svaki daljnji pokušaj oko sporazumka, te prepu- stile Srbiju njezinom udesu. Jedva se može očekivati, da će Srbija prihvatiti u potpunom opsegu sve uvjete, jer se u predstavkama velevlasti izričito priznaje aneksija Bosne i Hercegovine. K tomu se sporazumak Bugar- ske sa Turskom primiče svojem kraju; gle- de crnogorskih želja ne postaje nikakove | nesuglasice, pošto se je Austro-Ugarska iz- javila spremnom, da uredi članak 19. ber- linskoga ugovora u prilog Crnegore. Prema God. V. Kralj Eduard caru i kralju Franju Jo- sipu. Beč: Kralj je Eduard upravio Franji Josipu nadasve srdačnu brzojavku, u kojoj vladar čestita k mirnom riješenju spora sa Srbijom. Nasljednik Izvolskoga. Petrograd: Listo- vi suglasno javljaju, da je ministar izvanj- skih posala Izvolskij predao svoju ostavku, no sve dosele još nije potpisan carski ukaz o imenovanju njegova nasljednika. — Ber- lin: Nasljednikom Izvoljskoga u ruskom vanjskom uredu bit će po svoj prilici ime- novan knez Engališev, pregjašnji ruski voj- nički ataše u Berlinu. keaŠ [SA DALAJ la al ES tat OS BE Po zadnji put opominjemo sve one, koji nam na sve pozive još nijesu poslali dugujući iznos barem za prošlogodišnju predbrojbu, da to bez oklijevanja odmah učine; svaki zna koliko nam duguje, jer smo svakome javili na posebnoj dopisnici. Ako bi se koji i na ovaj zadnji poziv oglušio, obustavit ćemo mu list a iznos utjera- ti, a u slučaju da i to ne bi pomoglo, tada ćemo objelodaniti mu ime, neka svak zna kako je vršio svoju dužnost i koliko mu je stalo co riječi i rodo- ljublja. Uhvamo pak da nećemo bit prisiljeni poslužiti se skrajnim mjerama, tim više što svi vrlo dobro znadu da se predbrojba unaprijed plaća, isto kao što i mi moramo da sve ogromne tro- škove oko lista unaprijed plaćamo! Ko list neće da plaća neka ga i ne prima, ali prije neka nam pošalje dugujuću svoticu! Gradska kronika. Imenowanja. Carinarski asistenat g. Ivan pl. Rendić-Miočević imenovan je carin. oficijalom, a g. Dragomir Vučetić stalnim poreznim pomoćnikom, te dodijeljen mje- snom ć. k. kot. Poglavarstvu (odio za po- reze). Čestitamo! Položio poštanski ispit. G. Ka- list Perinić, poštanski vježbenik, položio je u Zadru poštanski ispit, sa odličnim uspje- hom. Čestitamo ! D.ru M. Drinkoviću. U br. 235 šibenske +H. Rieči« od 24 o. mj. usudio se Dr. M. Drinković zaprijetiti Dubrovačkim Starčevićancima: »Ja (Drinković) ću do pri- gode na njihove (naše) prijetnje (?) odgo- voriti (?!) kad dodjem u njihovu sredinu, na javnoj skupštini«. Ovako Dr. Drinković. Dubrovački Starčevićanci i ne žele drugo, nego da se tamo ogledaju. S toga neka bu- de g. Dr. Drinković tako dobar, da javi što prije, kada će Njegovo Gospodstvo biti raspoloženo, da svoje prijetnje izvršt na na- šoj skupštini ali upozorujemo ga, da za Dubrovačke Starčevićance, koji me živu o stranci, treba malo više raspoložive pqmeti nego li u Šibeniku. Gosp. Drinković je već imao prigode vigjeti i čuti, kojim duhom dišu Dubrovački Starčevićanci, s toga mu se u slučaju dolaska ne može drugo ni do- goditi, već da od Saula postane Pavlom. Dubrovački su Starčevićanci svi ko jedan složni. Ne vjeruje li, a tad neka nam iznese potpise onih koji nijesu s nami. To mu sa svoga sastanka poručuju Dubrovački Star- čevićanci ! Odlazak sudskog savjetnika. U Ponedjelnik je otputovao na novo opre- dijeljeno mjesto u Šibeniku ć. k. zem. sa- vjetnik pri mjesnom Sudu, naš sugragjanin gosp. Dušan Bašić. Njegovim odlaskom pu- pilarni je sud izgubio brižljivog oca siro- čadi, valjanog suca i uzornog gragjanina, pak žaleći nad njegovim odlaskom želimo mu ne samo sretan i ugodan boravak u novom opredijeljenom mjestu, nego da ga čim prije vidimo pri mjesnom Sudu, koji njegovim odlaskom gubi vrsnu silu. Zdravst. povjerenstvu. Upozo- ruju nas, da u izlozima nekih dućana uz slatkiše i živež ujedno ima i parfumerija i otrovnih tekućina, što svakako po zdravlje nije dobro i na što bi se moralo paziti | Općini. Pravom nam se mnogi tuže, da pri vrhu »Palmotićeve« ulice električna svijetiljka na 11 ura u večer bude utrnuta, pak nastane takova tama da se mora sa velikom opreznošću i pogibelju prolaziti, o čemu smo se i mi osvjedočili. Imala bi se postaviti i jedna svijetiljka pod novim vratima na Pelinama, kuda se prolazi na da lasno osvjedočiti. Ako je pak »odviše troška« za namjestiti jednu svijetiljku, tada neka prenesu jednu sa ćoška kući komesara Medini, gdje gore dvije svijetiljke, i ako bi bilo dosta i jedna ! Monica. Hvale nam se iz grada ma li- ječnike mjesne bonice, zbog njihovog lije-