Br, 215

Vijesti iz naroda.

Iz Budve.

(Krvava borba financijskih stražara).
Dne 24. pr. mj. po podne, opazio je finan-
cijski nadstražar Tomo Dubre, gdje dva čo-
vjeka idu put Crne Gore. Cijelo njihovo
držanje pričinilo mu se sumnjivo, pa ih je
pozvao da dogju u kasarnu, da ih pregle-
da. Oni, i ako protiv volje, odazvaše se
nalogu, i pogjoše u kancelariju, u koju bi-
jaše došao i stražar Ivo Ramnjak. Ona se
dvojica legitimiraše kao Joko i Marko Sta-
nišić iz Majina. Stražari stadoše jednoga
od njih da pregledaju i kad bijahu skoro
svršili, onaj drugi, koji čekaše, potrča na
vrata, kao da hoće da pobježe. Nadstražar
da to zapriječi zatvori vrata, našto obojica
povadiše samokrese i stadoše da pucaju,
te raniše nadstražara u drob, a stražara što
nožem što samokresom devet puta. Napa-
dnuti su se i ako ranjeni dobro branili, te
je stražaru Ramnjaku uspjelo, da napadaču
otrgne iz ruku revolver, dok je Dubre je-
dnom rukom držeći ruku napadača podi-
guutu sa samokresom u vis, istrgne mu
iza pasa oduži nož, te s njim probi, kako
on .to tvrdi, napadača u drob, a drugoga
blizu bubrega. Napadnutima nije mogao
niko da priskoči u pomoć, te je napadači-
ma pošlo za rukom da izmaknu preko gra-
nice, Financijskim stražarima, koji su teško
ranjeni, te se nalaze u opasnosti života, bila
je pružena liječnička pomoć, te bijahu po-
vedeni u vojničku bolnicu.

Iz Blata na Korčuli.

(Prilike u Blatu). Kako smo već zadnji
put spomenuli, u Blatu se je počelo ozbiljno
i.marljivo raditi za hrvatsku svijest. To je
potrebito i pohvalno, jer će nam se beza-
mjerno dopustiti da je puk baš nemilo za-
nemaren u pitanjima hrvatske svijesti. Nu
želja je naša, da objektivno ustvrdimo, da
za blatski puk nijesu dostatna društva: Či-
taonica, Zadruga, Sokol, ma niti prestave,
akademije, već da mu je potrebito nešto gla-
vnije, a to bi bilo po našem skromnom
mnijenju : javna česta pučka predavanja.
Jer prestave i akademije mogu jedino uga-
gjati i oplemenjivati pamet i srce manjine,
koja je kadra da svojom probugjenom svi-
jesti sve to razumijeva i po tom od ovih
zabava, da crpi umnu i duševnu korist, ali
ne većina, koja je dosle bila zanemarena
od svake spoznaje i pouke hrvatskog zna-
nja. Hoće se dakle puku svijetla, ali naj-
prvo za spoznajom najelementarnijih poče-
taka, a to će se postići s predavanjima, i to
ne samo u Sokolu, Čitaonici, već i u Se-
ljačkoj Hrv. Zadruzi. Kakva pak predavanja
bi bila shodna, ne treba vama, gospodo i
rodoljubna braćo blatska, spominjati, već
samo istaknuti i staviti vam na srce ove
dvije za nas neophodne stvari: Vjeru i do-
movinu. Umećemo i vjeru, jer sačuvate li
našem puku vjeru, tad će iskreno, srcem a
ne servilno ljubiti i štovati obzirom na Boga
i vas i našu domovinu. Jer vjera ne samo
oplemenjuje srce čovječje,\(da li ono i jača
i krijepi, a on u takvom duševnom stanju
imat će iz ljubavi svoje čvrstu i ustrajnu volju,
da misli i radi, paček da bude spreman i
žrtvovati sebe za hrvatska prava ijsvetinje.
Na dotična predavanja moraju biti stalna,
neprekidna bar u svečanim danima, a što
je glavno i sistematična, te budu imala neki
red i svezu, e da puk bude bolje i čvršće
razumijevao. To bi se pako moglo jedino
postići, kad bi se ustrojilo jedno društvo,
koje bi imalo za članove vrsne i inteligen-
tne sile, učene ljude, kojima bi bila najprva
i glavna dužnost izragjivaii poučna pučka
predavanja bilo iz povjesti vjerske, svjetske,
književne, ekonomske, o poljodjelstvu, riba-
renju, . gospodarstvu, pa i o zdravstvenim,
moralnim, estetičnim pitanjima i mnogim
drugima, što bi bilo shodno i potrebno blat-
skom puku. Ali, ako želimo da se to oži-
votvori kažemo opet postignut ćemo samo
s ustrojenjem pnčkog prosvjetnog društva,

 

Gospar i političar
(— kod nas česta stvar!)
Monolog.

»Nemojte me zvati Gospodski ću tada
Ja jošte no znam, Političar bit,
Ko će da me prati Gospar — još za mlada,
Il ću ići sam! Političar — sit.
Velika gospoda Svjedočit će oni
Kad ido na put O poštenju mom...
Rado koga voda Ja ću sa kuponi
Da im drži skut; Gradit sebi dom !
Političar pako Čudit će se ljudi...
Ragje ido sam — Nije loša stvar! —
Tako il ovako? — Nek ih kad su ludi,
Ja jošte ne znam. Ja sam — političar!
Ali čekaj... oto, Čudit će se ljudi
'To so spojit da: -- mali čin! —
Ja bih ragje moto Nek ih kad su ludi —
Ujedno ta dva. Gospodski sam sia!«
Dakle, pratnju hoću Odnio ga gjavo,
Do — vrata u grad, | Pa, da nema — pravo !
A sam napred podu Uo, Miškov drug.
— No trebam ih tad.

 

 

 

jer će jedino ovo sa svojom upravom ili
odborom biti kadro, da prikuplja učene ljude,
da ih potiče na rad i što je glavno, da se
bude predavalo neprekidno i sistematično.
Inače bez ovoga društva naše je mnijenje,
da bi predavanje bilo bez reda a i kratkog
života. Da se pako spomenuto društvo može
sakupiti i ustrojiti, uvjereni smo, jer u Blatu
ima dosta valjanih i učenih sila, što bi
mnogo i mnogo mogli koristiti svojemu
mjestu. Rodoljubi, nadamo se da će ove
naše tvrdnje i preporuke naći odziva u va-
šim plemenitim srcima, te da će se u brzo
odabrati odbor, koji će pokupiti sve vrsnije
mjesne_sile i onda osnovati spomenuto toli
potrebno društvo. Ruke dakle na posao,
odziva ćete stalno imati, a svojim radom
imat ćete obilni plod na korist i sreću mi-
log nam Blata!

Iz Stankovaca kod Benkovca.

(Kako rade našii demokrati).\;Kako sva-
gdje tako i u našem mjestu, počeli su se
u velike širiti neki bezbožni listovi, kao n.
pr. »Pučka Sloboda«, koju šalje Dr. J. Smo-
dlaka, koji zavagja narod raznim obećanjima,
govoreć i pišuć u svojojil»PučkojžSlobodi«,
da ju primaju pak da će ih on »osloboditi
od redovine, zemljarine, lugarine i drugih
općinskih nameta«. Nu narod je zbilja u-
vidio da hoće?da ga varaju gospoda oko
»Pučke Slobode«, jer je ovo treća godina
da narod zavaravaju raznim obećanjima, a
nijesu još ništa ispunili. A i ovi naši t. z.
»naprdnjaci«, koji šire »Pučku Sramotu« i
druge »naprdne« listove, kao na primjer
šibenski »Paklenjak« i zagrebački »Proklet«
a i druge naprdne listove, hoćeli bi da ih
fratri slašaju i u crkvi i van nje, ali toga
nijesu zaslužili, za to ruju protiv našeg hva-
levrijednog župnika fra J. Samca, koji se
bori za hrvatsko geslo i za vjeru otaca na-
ših. Nu zaludu će vam biti, neće te ga o-
crniti jer mu je obraz svjetao, pa da bu-
dete svega i svašta izmišljali protiv njega;
on narodu koristi seoskom blagajnom, tako
da bi narod skapao od gladi da ne bijaše
toga dobrotvornog svećenika. Narode: O-
kreni legja toj nagrdnoj stranci! U kut sa
»Pučkom Sramotom« a uzmi u ruke pak
čitaj naše dične listove, kao »Pravu Crvenu
Hrvatsku« i dr., koji nas uče da budemo
vatreni Hrvati i da se ne prodamo nikomu!
Za danas dostaa drugi put opširnije! — M. M.

 

Domaće vijesti.

Tončić doglavnik poglavici
Herceg-Bosne? Pogovara se, da će
po svoj prilici dvorski savjetnik g. Josip
Tončić biti imenovan doglavnikom poglavi-
ci Bosne i Hercegovine. Na ovu vijest pri-
mjećuje spljetski »Puk«: »Bože daj, jer ni-
ko bolje ne bi valjda mogao koristovat i
Bosni i Hercegovini, pa i Dalmaciji, nego
li će g. Tončić, koji je obdaren i umom i
srcem i vrhovnim povjerenjem«.

Kako wlada riješava jezično
pitanje u Dalmaciji! Bečka i zadar-
ska vlađa nikako da se snagju u riješenju
jezičnog pitanja, jer ne će da slušaju glas
pravednosti i ogromne većine naroda. Na
namjesništvu su bile o novoj godini uve-
dene tiskanice i pečati samo sa hrvatskim
natpisom, kako je moralo da bude, ali sad
se opet Beč predomislio, pa poslao tiska-
nice i pečate sa dvojezičnim natpisom: hr-
vatski i talijanski, da se rabe, dočim je pri-
jašnje tiskanice povukao iz uporabe. Hoće
Beč, da Talijancima udovolji na račun hr-
vatskoga prava, ali od toga mu slaba hasna!

Pet naših mornara utopljeno.
U Pulj je prispio brzojav iz Kine, iz koje-
ga razabiremo, da se prošlih dana u Jung-
tsekiangu utopilo pet mornara s našeg ra-
tnog broda »Kaiserin Elisabeth«, Megju nji-
ma kažu, da je Ante Hrelja i Ante Makorin.

Fiz. Varošanin u Sarajevu. Po-
glavica Varešanin zahvalio se je na pozdrav
podnačelnika u Sarajevu ovim riječima:
»Hvala vam na dočeku! Ne dolazim kao
tugjinac, već kao vaš čovjek. Nosim puno
srce za sve vas bez razlike. Nijesam stranac
u ovoj zemlji, jer kosti mojih pragjedova
ovdje počivaju. Nastojati ću, da sve, što je
moguće, učinim za ovu dragu zemlju, jer
to mi je i malog i želja našega miloga i
premilostivoga Vladara. Molim vas, pomo-
zite mi svi skupa, da svi (zajedno i složno
radimo. Živili !«

Pitanje slovenskoga sveučili-
šta u Ljubljani. Kako iz Beča javlja-
ju, opet su slovenski zastupnici u carevin-
skom vijeću stavili predlog, kojim se vlada
pozivlje, da zakonođavnim putemfnaredi o-
snutak slovenačkog sveučilišta u Ljubljani
sa slovenačkim nastavnim jezikom. Nadalje
se pozivlje vlada, da što skorije poduzme
sve mjere, da 'se juridički fakultet osnuje
već pod jesen u godini 1909.

Slovački narodni mučenik. Na
19. pr. mj. morao je župnik Hlinka opet

 

PRAVA CRVENA HRVATSKA

pred sud. On je optužen, da je napisao je-
dan članak u američkim slovačkim novina-
ma »Zabavniku« protiv Madžara. Da taj čla-
nak nije bio baš bogzna kakav grijeh, upu-
ćuje nas okolnost, što se u Ugarskoj pro-
goni već radi samih molitava. Tako je ma-
džarski biskup Parvy označio molitvu sv.
Mariji, zaštitnici Slovaka, kao »državi pogi-
beljnu«. Ugarska je prva država na svijetu,
u kojoj biskupi misle, da je molitva opa-
sna po državu.

Općinska štedionica u Biogra.
du pri moru. Ovih dana navršiti će se
osam mjeseci, da je ova lijepa i korisna
ustanova počela svoj rad. Po zadnjem iz-
vještaju ravnateljstva ove štedionice vidimo,
da zavod naglo napreduje. Mislimo, da to-
me mnogo doprinosi i to, što za sve obve-
ze ove štedionice jamči općina, te što su
podvrgnute izravnoj kontroli naše vlade.
Megju ostalim zamašnim ciframa nalazimo
i onu, koja predstavlja uloženi novac na
štednju, a to je svota od preko K. 100.000.
— za vrijeme od nekojih osam mjeseci,
Pored jakog jamstva pobudilo je na ovoli-
ko ulaganje novca i kamata od čistih 5%,
što je danas vrlo lijepa dobit. Po privatnim
informacijama doznajemo, da jedna veli-
ka slavenska banka revidirala rad ove šte-
dionice, te se o njemu izrazila veoma laska-
vo, što može našim Dalmatincima u Biogra-
du služiti na čast. Presjednik je ove šte-
dionice poznati prijatelj naroda g. Hubert
knez Borelli. Mi se napretku same štedioni-
ce radujemo, jer u razvoju ovako solidnih
ustanova nalazimo i garancije za narodno
blagostanje.

Dalmatinski Pompeji. Gosp. F.
Jafić, kr. gragjevni savjetnik u Berlinu, dr-
žao je dne 19. pr. mj. konferencu o dalma-
tinskim starinama iz rimske dobe, kao i o
krasnom i klimatičkom položaju grada Kor-
čule, osobito Lumbarde, o kojoj se izjavio,
da je čeka lijepa budućnost, jer je u sva-
kom pogledu prikladna za svjetsko kupali-
šte i liječilište. Konferenci bijaše nazočna, uz
visoku berlinsku atistokraciju, i carica nje-
mačka sa princom August-Vilimom. G. Jafič,
koji je do sada više puta putovao cijelim
svijetom u naučne svrhe, prošle godine
koncem rujua bio se svratio i u Lumbardu,
gdje mu je g. župnik N. Baničević bio pri
ruci u njegovim znanstvenim iztraživanjima.
Tom se prigodom zaljubio u Lumbardu,
čije je ime pronio cijelim Berlinom i izra-
zio se, da će je opet posjetiti što prije za
duže vremena. Greliota da i vlada nije do
sada, kad se misle graditi hoteli u Dalma-
ciji, svratila pažnju na krasne položaje Lum-
barde i došla u susret g. župniku, koji se
svom dušom zauzeo, e da u Lumbardi o-
snuje moderno svjetsko kupalište i liječili-
šte. (J.)

Popunjenje senjske i djako-
vwvačke stolice. Kako »Hrvatsko Pravo«
saznaje iz Rima, približava se popunjenje
senjske i djakovačke biskupije kraju. U Ri-
mu se radi na tom, da senjsku biskupiju
zasjedne senjski kanonik Vidas, dočim bi
djakovačku imao dobiti sveuč. prof. Hugo
pl. Mihalovich, Zagrebački nadbiskup imao
bi dobiti koadjutora cum iure successionis.

Otvoren promet za Bosnu. Po.
slovna uprava drž. željeznica javlja, da je
nagomilanje robe ma bosansko-hercegova-
čkoj državnoj željeznici prestalo, te se usli-
jed toga teretna roba, odregjena na postaje
ove željeznice, počam od 15. t. mj. ponov-
no neograničeno prima.

Srbi u Bosni, Kad su sarajevski li-
stovi u posebnim izdanjima donijeli najno-
vije vijesti o beogradskim novostima, za-
vladala je u krugovima opozicijonalnih Sr-
ba velika zapanjenost. Srbi ne taje svoje
potištenosti, već javno priznaju, da im je
sada sve propalo.

Za obitelji reservista., Ministar
stvo za zemaljsku obranu je poduzelo sve
mjere, kako bi opskrbilo obitelji vojnika, koji
su pod oružje pridržani, dotično pozvani.
U tom pogledu vrijede ove ustanove: U o-
bitelj se broje: žene, djeca, roditelji, gjed
i baba. Svaka od ovih osoba ima pravo
na dnevnu opskrbu u koliko je pozvanik
bio uzdržavatelj obitelji. Osim toga, ako o-
bitelj ne stanuje u vlastitom stanu, dobija
odštetu za stanarinu, koja iznaša polovicu
odštete za opskrbu. Dnevna odšteta za op-
skrbu svakog člana obitelji iznaša za Trst
67 helera na dan za svakog (za stanarinu
33'a helera), za Primorje 63 helerš (za sta-

narinu 31!/9 helera), za Dalmaciju 60 he.

lera (30 helera stanarina), Za djecu ispod
osam godina odšteta za opskrbu iznaša samo
polovicu. Cjelokupna odšteta koja pripada
obitelji, ne smije biti veća od srednje dne-
vne zarade u tom mjestu. Ove potpore biti
će samo onda udijeljene, ako ih budu tra-
žili oni, koji imaju pravo. Molbe se moraju
upraviti na kotarsko poglavarstvo i to bez
biljega i poštanske marke, ali uz napomenu

 

na kuverti daje molba za potporu. Potpore
će biti isplaćene prvog i petnaestog u mje-
secu za po mjeseca unaprijed. Vrijeme kada
se ima pravo na potporu je ovo: Obitelji
onih, koji su u oktobru pridržani u daljnoj
službi, imaju pravo na potporu od 1. sije-
čnja. Obitelji onih doknadnih pričuvnika,
koji su sada pozvani imaju pravo od dana
kad su pozvani.

Uputa u fotografiju bit će nasko-
ro doštampana, te će se razaslati pretplat-
nicima čim izagje. Novi pretplatnici po K
2.40 primaju se i dalje. Juraj Božičević,
profesor, Spljet.

 

Zanimivw je u današnjem broju našeg
lista oglas sreće Samuela Heckschera senr.
u Hamburgu. Ova je kuća svojom tačnom
i potankom isplatom ovdje i u okolici do-
bivenih iznosa stekla tako dobar glas, da
mi svakoga na njezin današnji oglas već
na ovom mjestu upozorujemo.

 

Politički pregled.

Zahtjevi velevlasti na Srbiju. Beograd:
Engleški poslanik stavio je srpskoj vladi u
ime velevlasti ove predloge za riješenje spo-
ra sa Austro-Ugarskom: Potpuno priznanje
aneksije Bosne i Hercegovine bez ikakvog
ogragjenja; razoružanje i jamstvo, dase ne
će ustrajati čete, koje će provaljivati u Bosnu
i Hercegovinu.

Austro-Ugarska ne traži od Srbije pri-
znanje aneksije. Beograd: Doznaje se sa
posve službene sigurne strane, da je spora-
zum tim lagji, pošto je Austro-Ugarska na-
pustila zaktjev, da Srbija prizna aneksiju
Bosne i Hercegovine.

Carinski rat sa Srbijom. Budimpešta:
Ministar je Milovanović primio dopisnika
»Magyar Hirlapa«, kojemu je rekao, da je
mir doduše osiguran, ali carinski je rat iz-
megju Srbije i Austro-Ugarske postao neiz-
bježiv.

Social-demokrati protiv kraljevića Gjor-
gja. Beograd: Socijal-demokrati obdržavali
su sjednicu, na kojoj je skupštini poslanik
Kacierović izjavio, da on imade dokaza, ka-
ko je prijestolonasljednik zbilja umorio slugu
Kolakovića. On će u skupštini staviti pred-
log, da se bivši prijestolonasljednik stavi
pod optužbu.

Ustaše i kraljević Gjorgje. Budimpešta :
»Magyar Hirlap« javlja, da su ustaški gla-
vari obdržavali sjednicu, odkuda je pošla
posebna deputacija kraljeviću Gjorgju, koja
ga je pozvala, da dogje na skupštinu. Kra-
ljević se je pozivu odazvao i držao tamo
vrlo ratoboran govor.

Revolucija u Srbiji. Beograd: Ovamo sti-
žu glasovi iz inostranstva, da se zbog zad-
njih političkih dogogjaja sprema u Srbiji
revolucija protiv kralja i vlade, radi njihovih

opuštanja u pitanju Bosne i Hercegovine
i predstojećeg priznanja aneksije. Valja pri-
znati, da je uzrujanost u unutrašnjosti, 0so-
bito kao megju seljaštvom velika, ali ta ne
ide tako daleko, da bi se trebalo bojati
krvavih izgreda, koji bi odgovarali revoluciji.
Izvan je svake sumnje, da će narod shvatiti
korak vlade, u koju je od prije uložio sve
svoje povjerenje, znajući da će ona, ko i
prijateljske vlasti uračiti samo ono, što fak-
tično odgovara interesima države i naroda.

Odreknuće kralja Petra. Beč: »Zeit«
priopćuje slijedeći londonski brzojav: Sen-
zacijonalna vijest iz Rima veli, da je kralj
Petar kralju Viktoru Emanuelu priopćio, da
će njegova čitava obitelj ostaviti Srbiju. On
i njegovi sinovi poći će u Švicarsku, a nje-
gova kćerka u Rim. On sam da će pozvati
srpski narod neka pomoću Evrope izabere
novoga kralja. On preporuča za srpskoga
kralja crnogorskog princa Petra. Kratj Vik-
tor Emanuel preporučio mu je, da proglasi
princa Aleksandra za kralja srpskoga. —
Beograd: Listovi zavjereničke stranke ne-
prestano podsjećavaju na to, da se je položaj
zemlje za vladavine kralja Petra veoma po-
goršao, pa otvoreno pozivlju kralja i cijelu
dinastiju, neka se odrekne srpskog prije-
stolja.

Evropska konterencija. Koln: »Koln.
Zig.« saopćuje ovu brzojavku iz Berlina : Ako
se Srbija preko očekivanja ne bi pokorila
noti velevlasti, potonje bi obustavile svaki
daljnji pokušaj oko sporazumka, te prepu-
stile Srbiju njezinom udesu. Jedva se može
očekivati, da će Srbija prihvatiti u potpunom
opsegu sve uvjete, jer se u predstavkama
velevlasti izričito priznaje aneksija Bosne i
Hercegovine. K tomu se sporazumak Bugar-
ske sa Turskom primiče svojem kraju; gle-

de crnogorskih želja ne postaje nikakove |

nesuglasice, pošto se je Austro-Ugarska iz-
javila spremnom, da uredi članak 19. ber-
linskoga ugovora u prilog Crnegore. Prema

God. V.

Kralj Eduard caru i kralju Franju Jo-
sipu. Beč: Kralj je Eduard upravio Franji
Josipu nadasve srdačnu brzojavku, u kojoj
vladar čestita k mirnom riješenju spora sa
Srbijom.

Nasljednik Izvolskoga. Petrograd: Listo-
vi suglasno javljaju, da je ministar izvanj-
skih posala Izvolskij predao svoju ostavku,
no sve dosele još nije potpisan carski ukaz
o imenovanju njegova nasljednika. — Ber-
lin: Nasljednikom Izvoljskoga u ruskom
vanjskom uredu bit će po svoj prilici ime-
novan knez Engališev, pregjašnji ruski voj-
nički ataše u Berlinu.

keaŠ [SA DALAJ la al ES tat OS
BE Po zadnji put opominjemo
sve one, koji nam na sve pozive još
nijesu poslali dugujući iznos barem za
prošlogodišnju predbrojbu, da to bez
oklijevanja odmah učine; svaki zna
koliko nam duguje, jer smo svakome
javili na posebnoj dopisnici. Ako bi
se koji i na ovaj zadnji poziv oglušio,
obustavit ćemo mu list a iznos utjera-
ti, a u slučaju da i to ne bi pomoglo,
tada ćemo objelodaniti mu ime, neka
svak zna kako je vršio svoju dužnost
i koliko mu je stalo co riječi i rodo-
ljublja. Uhvamo pak da nećemo bit
prisiljeni poslužiti se skrajnim mjerama,
tim više što svi vrlo dobro znadu da
se predbrojba unaprijed plaća, isto kao
što i mi moramo da sve ogromne tro-
škove oko lista unaprijed plaćamo! Ko
list neće da plaća neka ga i ne prima,
ali prije neka nam pošalje dugujuću
svoticu!

 

Gradska kronika.

Imenowanja. Carinarski asistenat g.
Ivan pl. Rendić-Miočević imenovan je carin.
oficijalom, a g. Dragomir Vučetić stalnim
poreznim pomoćnikom, te dodijeljen mje-
snom ć. k. kot. Poglavarstvu (odio za po-
reze). Čestitamo!

Položio poštanski ispit. G. Ka-
list Perinić, poštanski vježbenik, položio je
u Zadru poštanski ispit, sa odličnim uspje-
hom. Čestitamo !

D.ru M. Drinkoviću. U br. 235
šibenske +H. Rieči« od 24 o. mj. usudio se
Dr. M. Drinković zaprijetiti Dubrovačkim
Starčevićancima: »Ja (Drinković) ću do pri-
gode na njihove (naše) prijetnje (?) odgo-
voriti (?!) kad dodjem u njihovu sredinu,
na javnoj skupštini«. Ovako Dr. Drinković.
Dubrovački Starčevićanci i ne žele drugo,
nego da se tamo ogledaju. S toga neka bu-
de g. Dr. Drinković tako dobar, da javi što
prije, kada će Njegovo Gospodstvo biti
raspoloženo, da svoje prijetnje izvršt na na-
šoj skupštini ali upozorujemo ga, da za
Dubrovačke Starčevićance, koji me živu o
stranci, treba malo više raspoložive pqmeti
nego li u Šibeniku. Gosp. Drinković je već
imao prigode vigjeti i čuti, kojim duhom
dišu Dubrovački Starčevićanci, s toga mu
se u slučaju dolaska ne može drugo ni do-
goditi, već da od Saula postane Pavlom.
Dubrovački su Starčevićanci svi ko jedan
složni. Ne vjeruje li, a tad neka nam iznese
potpise onih koji nijesu s nami. To mu sa
svoga sastanka poručuju Dubrovački Star-
čevićanci !

Odlazak sudskog savjetnika.
U Ponedjelnik je otputovao na novo opre-
dijeljeno mjesto u Šibeniku ć. k. zem. sa-
vjetnik pri mjesnom Sudu, naš sugragjanin
gosp. Dušan Bašić. Njegovim odlaskom pu-
pilarni je sud izgubio brižljivog oca siro-
čadi, valjanog suca i uzornog gragjanina,
pak žaleći nad njegovim odlaskom želimo
mu ne samo sretan i ugodan boravak u
novom opredijeljenom mjestu, nego da ga
čim prije vidimo pri mjesnom Sudu, koji
njegovim odlaskom gubi vrsnu silu.

Zdravst. povjerenstvu. Upozo-
ruju nas, da u izlozima nekih dućana uz
slatkiše i živež ujedno ima i parfumerija i
otrovnih tekućina, što svakako po zdravlje
nije dobro i na što bi se moralo paziti |

Općini. Pravom nam se mnogi tuže,
da pri vrhu »Palmotićeve« ulice električna
svijetiljka na 11 ura u večer bude utrnuta,
pak nastane takova tama da se mora sa
velikom opreznošću i pogibelju prolaziti,
o čemu smo se i mi osvjedočili. Imala bi
se postaviti i jedna svijetiljka pod novim
vratima na Pelinama, kuda se prolazi na

da lasno osvjedočiti. Ako je pak »odviše
troška« za namjestiti jednu svijetiljku, tada
neka prenesu jednu sa ćoška kući
komesara Medini, gdje gore dvije svijetiljke,
i ako bi bilo dosta i jedna !

Monica. Hvale nam se iz grada ma li-

 

ječnike mjesne bonice, zbog njihovog lije-