ae=mz umu me o. A ln A lm li A Pm tam o a DA Br. 217 red, da jednom nestane ovog današnjeg i postaju sve vjerojatnijim. Iz krugova sta- natražnjačkog izbornog reda, koji je prava |roradikalaca pronose se glasine, da se iz- sramota za jednu prosvijetljenu i naprednu državu u dvadesetom vijeku. Današnji iz- borni red nije bio izraz narodne volje, već izraz volje pojedinih klika; a novi izborni red morao bi biti izraz marodne volje i smrtni udar zadati nekim kiikama, koje po- put mćre tište našu pokrajinu, budući iz- borni red ne smije se obazirati na aristo- kratskom već na demokratskom principu. Izim ovoga otvor sabora zahtijevaju i važna ekonomska i socijalna pitanja u našoj po- krajini. Hoće li sve ovo ostati glas u pu- stinji? Idemo da vidimo! Revolucija u Turskoj. Iz Carigrada javljaja dne 14. ov. mj.: Ovdje je buknula jučer revolucija, uslijed koje je mladoturski režim pao. Revoluciju su uspirile čete solunskih strijelaca i Ana- tolci, koji su do sada bili stupovi mlado- turskoga pokreta i njihove vlade. Veliki ve- zir Hilmi paša, presjednik parlamenta Ah- med Riza, kao i cijeli kabinet, svrgnuti su. Ministar je pravde ubijen, ministar morna- rice ranjen, a ministar rata zarobljen. — Said-paša odregjen je za ministra izvanj- skih posala. — Pobunjene čete zaposjele su palaču parlamenta i cijeli dan ju čuvale. Pobunjenim četama zapovijedaju podčasnici. Buntovnici su zahtijevali, da se prizna va- ljanost šerijatskih zakona. Šeik-ul-islam pre- govarao je jučer više puta s njima. — No- ćaš je izašla sultanova irada, kojom on pri- hvaća sve zahtjeve buntovnika. Na to se čete vratiše u vojarne. General Edhem paša imenovan je ministrom rata. Ta je vijest primljena velikim oduševljenjem. — Po u- licama carigradskih predgragja Pere i Ga- late bijesnio je boj. Sedamnaest je osoba ostalo mrtvih, a trideset je ranjeno. Jedan je vojnik ubio nekog zastupnika, baš kad je išao u parlamenat. Brzojavne žice bile su prekinute. Po ulicama vlada silna sme- tenost. Svi su dućani i pazari zatvoreni. Arbanaški časnici zaključiše svrgnuti sulta- na, Općenita je bojazan, da će Bugarska mobilizovati pogranične čete. Politički pregled. Njeg. Veličanstvo kralj Bosne i Herce- govine. Nekoje rimske novine javljaju, da je a.-u. poslanik kod Vatikana grof Szeche- nyi zamolio papu Pia X. da privoli, da se car i kralj Franjo Josip prozove »kraljem Bosne i Hercegovine«, jer da tu privolu papa ima pravo dati, pošto je zadnji bo- sanski kralj svoja vladarska prava god. 1401 prenio na papu. Ručno pismo na cara Vilima. Kralj Franjo Josip I. upravio je na njemačkoga cara Vilima ručno pismo, u kojem mu za- hvaljuje na držanju prigodom zadnjega spo- ra sa Srbijom. Novi turski konsuli u Bosni. Carigrad- ski dopisnik »Neue Freie Presse« doznaje, da Porta posvećuje osobitu pažnju popu- njenju osmanlijskih konsulata u Bosni i Hercegovini, jer ako iseljivanje Muslimana iz Bosne bude i vrlo maleno, to će ipak osmanlijski konsuli trebati prema monarhiji da budu vrlo taktični. Za konsule u Sara- jevu, Mostaru, Banjojluci i Donjoj Tuzli imađu u prvom redu izgleda, da će doći: Ali Nuri-bej, bivši generalni konsul u Rot- terdamu i Kragujevcu; Fejzibej, bivši gene- ralni konsul u Tiflisu i Nedžib-bej, bivši generalni konsul u Dubrovniku. Pitanje dinastije u Srbiji. Dosadanje megju kralja Petra i vlade vode ozbiljni pregovori, koji se tiču apanaže za slučaj, da kralj abdicira. Kralj želi, da mu skup- ština votira godišnje 360.000 franaka, pa će ostupiti u korist prijestolonaslijednika Alek- sandra. U Beogradu je opće mnijenje, da su dani vladavine kralja Petra odbrojeni. Srpsko-bugarska carinska unija, Srpski poslanik u Sofiji Simić primljen je od kra- lja u audijenciju. Poslaniku je tom zgodom naloženo, da provede s Bugarskom prego- vore glede carinske unije. Za uniju izjavili su se staroradikali i mladoradikali. Ministar Milovanović razgovarao je o istoj stvari s bu- garskim diplomatskim agentom Toševom. Rusija. U dobro upućenim diplomatskim krugovima se pogovara, da će Izvolski radi postojećih dispozicija u Petrogradu ostati u zvanju ministra izvanjskih posala do je- seni, ali onda će svakako ostupiti. Za u- skrsnih praznika boravio je ministar u Mo- nakovu. Značajno je, da se provezao preko Berlina, a da se nije zadržao u gradu. Revolucija u Persiji. Džulfa: Usuprot glasina, da revolucijonarci slabe, dolazi o- vamo vijest, da su revolucijonarci u poslje- dnje vrijeme osvojili dva nova grada, i to Benderghez i važnu luku na Kaspijskom moru Mešed-i-Sar. Vladini činovnici su iz oba mjesta protjerani. Iz Hamadama (pokraj. Ardilan) protjeran je guverner, te je uve- dena republikanska uprava. —- Petrograd: Ovamo dolazi vijest, da se ustaše koncen- triraju oko Dženglumana, koji je udaljen jedva 25 kim. od Teherana, pak da se spre- maju navaliti na Baghi-šah, gdje je šahov dvorac i gdje šah boravi. — Teheran : U En- selin su dvije ruske torpiljarke iskrcale če- tiri stotine momaka, koji imadu da učine mir u zemlji. Srpski provoz oružja kroz Bugarsku. Carigrad : Ratni je ministar saopćio velikom veziru, da je bugarska vlada dozvolila ne- ograničen provoz srpskog oružja i municije preko Bugarske. Veliki je vezir odmah na- redio turskom komisaru u Sofiji, da se o stvari bolje informira. Engleško-japanski savez otkazan. Kako berlinski listovi javljaju, kani Japan otkazati Engleškoj savez. Engleško-japanski savez sklopljen je godine 1905. na deset godina, ali se može s obje strane svake godine ot- kazati. Razlozi su otkazu dvojaki. Prvo Ja- pan ne može da se dalje bori sa svojim vlastitim saveznikom na gospodarskom polju u Kitaju, a drugo sklopljena ententa izme- gju Rusije i Engleške ugrožava japansku hegemoniju na azijskom istoku. U Japanu još uvijek računaju sa ponovnim ratom sa Rusijom. Vijesti se u diplomatskim krugo- vima drže za sada preuranjenima, ali se veli, da će otkaz saveza svakako uslijediti. Domaće vijesti. Prijestolonasljednik Franjo Ferdinand od nazad par dana boravi u Jaski, u Hrvatskoj, na imanju grofa Bom- bellesa. Opoziv pričuvnika. Ratno je mi- nistarstvo izdalo odredbu, kojom se nalaže, da se počne s opozivanjem vojnih pričuv- nika iz Bosne i Hercegovine. Momčad, ko- ja je u dećembru prošle godine pridržana u djelatnoj službi, biti će oproštena od po- ziva na tri oružne vježbe, dok će se osta- loj momčadi vrijeme proboravljeno na gra- nici računati za jednu oružnu vježbu. Radi odaljenosti i oteščanoga prometa irajati će vijesti o ostupu kralja Petra potvrgjuju se I TO JE U MODI! (U Dubrovniku, to se znade !) Na pršut nove skrojila rukave, tanka ko metlin , pa na njih žmiri; a suknju — sitna lakatnoga ci još i kučića vodi l to je Ar m as joj zuji e zube, jč, nur dajč, main ore — ko da pjeva, Oko nje ri tri joj »ruke ljube« A svaki sedlo đu ma; »Tanke, maine heren« — gracijozno št ? to i nji - to je u modi! . sv it nozi , . . »Gnedige frajlajn . . .« pa tad ko ovan A sad i kod nas već hodi! — to je u modi! — (Hrvatskih Esperantista«. povratak četa duže vremena. PROSVJETNI GLASNIK. Primili smo sa zahvalnošću : »Prosvjeta“, br, 6. i 7. Zagreb. Uz kra- sne ilustracije obilati sadržaj. »Moderna Biblioteka“, br. 10: »Slijepi muzikanat«, Korolenka. Auktor pjesnički i kao pravi psiholog crta jade toga nevoljno- ga slijepca i neizmjernu materinsku ljubav, koja gleda da ga u silnoj tuzi razveseli. Cijena K 1. Zagreb. Preporučamo svijem ovo krasno izdanje. »Hrvatska Smotra“, svezak VI.-VII. Za- greb. Svakomu je već poznata ova smotra, koja nosi najbolje proizvode domaćijeh spi- | 8'* satelja i umjetnika. »Glas Matice Hrvatske“, brojevi 9, 10 i 11. U njemu ima veoma lijepijeh i uspjeli- jeh radnja. »Mlada Hrvatska“, brojevi 1, 3, 4,6 i 7. Zagreb. Uregjuju je starčevićanski djaci i to sasvim krasno, tako da ju svak rado čita. »Behar“, Sarajevo. Ugledni i veoma za- bavni list za pouku naše braće Muslimana. PRAVA CRVENA HRVATSKA Ukinuće čirilice u školi. Opć. školski odbor u Divuši, kotar Dvor, veći- nom je glasova zaključio da se zamoli zem. vlada za ukinuće ćirilice u pučkoj školi, s razloga jer ćirilica niti je trgovačko pismo niti se narod s njom u životu ondje služi. I ovako sve redomice obraćaju se školski odbori za ukinuće ćirilice, što je i pravo, jer ne samo što to pismo dan-danas ne tre- buje, nego je samo danguba i ništa drugo! Statistika stanovništva u Bo- sni i Hercegovini. Bosna i Hercego- vina broji nešto preko 1,800.000 stanovni- ka. Po pojedinim konfesijama otpada na grčko-istočnjake — 782.851, na muslimane 602.200, na katotike 400,081, na izraelićane 11,007, na protestante 6.747 stanovnika, do- čim sve ostale vjeroispovijesti sačinjavaju malen broj od 300 duša. — Naglašujemo, da su megju »srbe-pravoslavne« ubrojeni svi, što se krste sa tri prsta, kao Rusini i Ru- munji, nu ovi se nikad ne će datijpod srp- sku kapu, i ako su prinuždeni plaćati bo- goštovni prirez (Cultus-Umlage) za grčko- istočnjačke crkvene općine. Doći će vrijeme, kad se svi grčko-isto- Ičnjaci ne će trpati pod »srpsko-pravoslavnu« xapu, a onda ćemo" znati, koliko ima »srp- sko-pravoslavnih« stanovnika u Bosni i Her- cegovini! Socijal demokratski; vogje pred sudom. Megju budimpeštanskim radništvom vlada velika zbrka. Zavadila se dvojica socijaldemokratskih poznatih vogja, koji su nekad bili najveći prijatelji: Bokanji Dežo i Izrael Kardoš Jakob. Ova svagja svršila je time, da je Bokanji optužio Jakoba Izraela zbog pronevjerenja i isključio ga iz stranke. Ali ni Jakob Izrael nije mirovao. Optužio on javno Bokanjia djelomice zbog pronevjerenja, a djelomice zbog prevare i | iznugjivanja. Ujedno je tražio, da se Boka- nji odmah preda sudu, gdje će on ovo sve dokazati. Radništvo se zbog ovih Jakobo- vih navoda uzrujalo, te zbilja dogje do suda, | gdje je dne 27. pr. mj. došla cijela ta stvar pred budimpeštanski sud. Izrael Kardoš | Jakob izjavio je slijedeće: Stupio sam prije 15. godina u službu soc. dem. stranke. Šest godina radio sam iz čistog oduševljenja. Onda sam dospio u stranačko vodstvo. Do onda sam mislio, da stranačko vodstvo vo- de čisti nesebični motivi. Ali kada sam stu- pio u vodstvo, onda sam uvidio, kako po- jedini pretpostavljaju svoj interes interesu stranke. Vidio sam, da se turaju i intrigi- raju, jer nemaju dovoljno mjesta, da im se ispune njihove naročite materijalne težnje. Na to je bilo preslušavanje Bokanijevo, koji veli, da ima godišnje plaće četiri hiljade pet stotina kruna, koji se novci primaju od radničkih i poslodavačkih prinosa i priznao je, da je pred 10 godina mogao doći u položaj, u kojem ne bi mogao točan obra- čun dati o novčanom djelovanju. Na to je rasprava odgogjena. Evo kako se »vogje« fotografiraju i raskrinkavaju. O jadni, zave- deni radni narode! Neka i ovo ne zaborave Hrvati, članovi soc. demokracije kod nas. Mi ćemo javiti o svršetku ove zanimive parnice. Gradska kronika. Hrvati! Starčevićanci! Dne24.o. m. priregjuje naša mladost zabavu s plesom u »Zadruzi«. Program je biran i raznolik, a u- čestvovat će i dva člana Hrvatskog narodnog kazališta iz Osijeka. To je ujedno i zaklju- čna zabava u »Zadruzi« ove sezone. Duž- nost je svakoga od nas, da toj zabavi uče- stvuje, da pokažemo našoj mladosti, našoj uzdanici, kako razumijemo i shvaćamo nje- |broj 1. Krasna zabava onijem, koji rado uče ovaj novi, svjetski jezik. Izlazi svakog mje- seca. Cijena K 3 na godinu. »Naša Gospa Lurdska“, br. 4. Rijeka. »Rodna Gruda“, br, 1 i 2, Zagreb. Kul- turno-gospodarska zabava, bez ikakve poli- tičke primjese; veoma zgodna štiva. Pre- poručamo. »Duje Balavac“, br. 9. Spljet. »Pučka Prosvjeta“, br. 2. Zagreb. List za pouku i zabavu. »Učiteljska Zora“, br. 3. Mostar. »Domaće Ognjište“, svezak Il. i Ill. Za- b. " 4, br. 2. Spljet. Uregjuje Don Frano Ivanišević. »Matica Dalmatinska“, dio I. Napisao prof. P. Karlić. Zadar, »Novo Sunce“, br. 3. Jastrebarsko, »Vrhbosna“, br. 7. Sarajevo. LALA NATA DNA SON PD Jeste li platili ,,Pravu Crvenu Hrvatsku“ za g. 1909? Odgovorite ! »Kroata Esperantisto“, organ »Društva Zagreb. Godina I., tonga tezinu RERTTAARJ God. V. zin rad i pregnuće. Pokažimo našoj mlado- sti, da znamo s njom čuvstvovati, da razu- mijemo poklike njihovih mladenačkih duša i našim sudjelovanjem osokolimo na dalnji čvršći i žilaviji rad ovu buduću narodnu inteligenciju. Nagjimo se u subotu dne 24. ov. mj. svi sa našim obiteljima u »Zadru- zi«, gdje se možemo u bratskom razgovoru i veselici porazgovoriti i o našim strana- čkim poslovima te prilikama u domovini; čujemo našem gragjanstvu a osobito go- spogjama, koje drže do svog milog materin- skog jezika! Općini. Već ima nekoliko vremena da je mjesto kučkodera ispražnjeno, a danomi- ce klatarenje kučaka sve to više 'raste, što uslijed vrućine može i opasno da postane. limo Općinu da providi. Električni tiramway Gruž-Du- jrownik. Primamo i rado uvršćujemo o- vaj poziv: P. N. Gospodine! Napokon je nadošlo vrijeme ostvarenju |električnog tram- way-a, te smo slobodni pozvati Vas, da izvo- lite potpisati koju dionicu Dioničkog Društva Električnog Tram-way-a Gruž-Dubrovnik, koje se ima utemeljiti. O potrebi i koristi ovog prometnog srestva dovoljno se je go- vorilo i pisalo, a držimo, da ste i Vi uvje- reni o njegovoj neophodnosli. — K tome bi stramwayem naš grad dobio modernije o- bilježje i istaknuo još većma svoj značaj liječilišta i kupatila. Uvjereni smo, da će i novac, kojega budete uložili u ovu svrhu, pored moralne zadovoljštine donositi još i primjerenu dobit, jer će, kao sva slična podu- zeća, takogjer i ovo donositi znatne koristi, Zato Vam jamči mimo ostalih dokaza i po- nuda električne tvrtke A. E. G. Union u Beču, koja se je izjavila spravnom potpisati dio- nica za Kr. 40.000 ili preduzeti jamstvo za interes od 4% na cijelu uloženu glavnicu za 3 godine, ako njoj bude povjerena iz- vedba tramwaya ; a i druge tvrtke; koje po- kazuju zanimanje za ovo poduzeće, dadoše sličnih izjava. — Ove tvrtke imaju u ova- kovim poduzećima svestrano iskustvo, a A. E. G. Union je proučavala naše poduzeće za 5 godina, pa i na licu mjesta, i ne veže je uz nas ništa drugo, do li njena korist. — Pa baš stoga, jer je osvjedočena, da nema nikakve pogibli ni za uloženi novac u ovo poduzeće, niti da će isto davati manji interes od 4% na uloženu glavnicu, dala je A. E. G. Union gornju svoju izjavu. — Ktome se i mnogi strani novčani zavodi izjavljuju spravnima pokriti svote, koje bi ostale nepokrivene. Ali mi ne bismo sma- trali dikom po naš grad i pokrajinu, da po- red obilja domaćega kapitala upotrebimo pa bilo i djelomično tugjega novca za o- vako korisno poduzeće, koje će služiti na koristan ures našem kraju. Potpisani su u- vjereni, da ste i Vi toga mnijenja, te da ćete to i Vašim potpisom dionica dokazati. Ne zaustavljajmo se ma polovini puta, jer samo konac djelo krasi! Nominalna je vri- jednost dionica Kr. 500, a liste za potpisi- vanje dionica nalaze se kod Dubrovačke Trgovačke Banke i Hrvatske Vjeresijske Banke, te kod gg. Luka mq. Bona i Mateja Šarića u Dubrovniku, a g. Antuna Jassicha u Gružu. — Promicateljni Odbor: Bona mq. Luko; Čingrija Dr. Melko; Jassich An- tun; Mandolfo Dr. Salomon; Papi kap. Ivo; Srincich Niko; Svoboda Ottomar; Šarić Ma- tej; Valle Antun; Dubrovačka Trgovačka Banka: Dr. V. Matijević, Dr. S. Knežević; Hrvatska Vjeresijska Banka: R. Gvozden, St. Gjivić. Mi smo u našem listu u više navrata go- vorili o blagodati po grad i po Gruž kad bi se ta pohvalna namisao dovela k ostva- renju, pak s toga ponovno preporučujemo i stavljamo na srce svim sugragjanima imu- ćnicima, da se što prije obrate za potpisa- nje koje dionice, jer ne samo što nam ne bi od časti bilo da kojekakovi stranci po- grabe preostale dionice, nego bi nam to i štetno bilo zbog više uzroka. Mičimo se sa- Visoki gost. Ove sedmice boravio je u našem građu ministar trgovine Weiss- kirchner, u pratnji upravitelja ć. k. pomor- ske vlade u Trstu Dellesa. Čitulja. Dne 11. ov. mj. preminuo je g. Ivan Botić, um. priglednik financ. straže, u 74.0j godini. Laka mu zemlja! Na ,,Dubrovnikove“ hbutade. Zaista se je svak nasmijao na »Dubrovni- kov« kuljen u broju 24, pod naslovom »A- tentat na srpstvo u Dubrovniku«! Kakav atentat ? Zar bi »D.« htio, da mi priznamo srpsku ili srbijansku zastavu, još u jednom Dubrovniku, u kruni hrvatskih gradova ? »Dubr.« zlobno izvrće kad kaže: ».. tuse pozivlje narod da svi dobro nategnu hrvat- ske mišice, i da ih okušaju na Srbima Du- brovčanima....« Gdje smo to mi kazali? Odgovori, pošteni »Dubrovniče«! Mi smo kazali da je slučajno došlo do rata, da bi šumadinci i crnogorci bili osjetili što je hr- vatska mišica, i to se je samo odnosilo na slučaj rata a nipošto na mjesne Srbe; tako je svak razumio, a samo nije onaj koji hoće da izvrće i kleveće ! Najotvorenije pak od- bijamo podlu »Dubrovnikovu« objedu, da smo mi »bezobzirno isticali« ime našega kralja, Nj. Veličanstva. Što slična može ka- zati samo jedan papirnati »Dubrovnik« |! Zar će se iko pametan naći da nam prigo- vori što rado ističemo lojalnost našeg hr- vatskog pučanstva prama sijedom i dičnom nam kralju ? Na ostale pak »D.« firade i protuslovlja ne osvrćemo se, nego ga samo pozivljemo da nam odgovori: Jeli radi srp- ske zastave bila konsignirana vojska? Jeli radi srpske zastave vojnička patrulja stala u vratima općinske zgrade? Jeli napokon oružništvo bilo pojačano radi srpske zasta- ve? Ko je dakle ustao u obranu srpske za- stave ? Neka »Dubrovnik« spava mirno svo- je sane, jer kao i do sad s nas »izmećara«, »gjeneralaša«, »kamarilaca« i »bonetaša« nije ga nikakvo zlo zateklo, a za stalno ga neće ni unaprijed; neka ište prodane duše, izmećare, špijune, i eto naše glave da će ih najprije naći kod t. zv. Srba Nastićeve fele & comp. Mi pošteno i otvoreno brani- mo svoje hrvatstvo, i sva je naša nada u našoj pravici i u našem samoprijegoru. To neka upamti »Dubrovnik« ! Iskali smo javno u općinskom vijeću da se ne uzdiže srpska zastava na Općinu ; većina je nadvisila naše glasove; mi ipak ostajemo nepomično uz zahtijev, da se ili prije ili poslije srpska za- stava mora skinuti ! Čestitamo pak »Dubrov- niku«, da je njegovu zastavu uzeo u zaštitu vas vladin aparat, dopokon i vojska. Mi smo se nadali da će »D.« protestirati na to, jer kad smo »djeca« i »malobrojni« — kako bi on hotio — čega bi se on nas bojao ? A ovako mi samo spominjemo stvar svakome poznatu, a »Dubrovniku« je od- gonetati: za koga je policija i sva vladina snaga, i koga je zaštitila ? Ispiti osposobljenja. Dne 21. Ma- ja ov. god. započet će u mjesnoj preparan- diji ispiti osposobljenja za opće pučke i gragjanske škole. Kazališnoj družini. Opća je že- lja da bi se još jednom davala drama Zlatno runo, koja se je osobito dopala i koja je polučila zasluženu pažnju i zani- manje. Nočne ptičice. Od neko se doba o- paža po zakutcima grada i predgragja moć. nih ptićica, koje prežu kako će uvrebati ko- jega slabića. Rado pak ističemo da nijesu Dubrovkinje nego strankinje. Upozorujemo nadležne, da na to malo bolje pripaze, Nečuvena smjelost. Neka Aurelia Zamboni, rodom iz Verone, koja ima u gradu »salon-mode«, svojim naučnicama du- brovkinjama prijeti ako koja što progovori u svojem hrvatskom jeziku, pak ko da ni to nije bilo preveć, već ih je počela i gro- biti po 1 Krunu koja i jedne riječi hrvatski progovori. | sako je ovo istina, ali izgleda nevjerojatno da se ona na takav način u- sugjuje vrijegjati naše gragjanstvo ! Eto što se nami Dubrovčanima dobričinama doga-| Zdravst. povjerenstvu. iz Gru- gla, i još da nas na takav način vrijegja|ža nam se tuže, da nekoji vinari imaju sa- osoba, koja je u Dubrovnik došla trbuhom | sma ružan običaj da vino iz bačve ne to- za kruhom ! če kroz drveni ,točak“, nego turnu u bač- O ovome su nas uvjeravali još nazad ne- |vu cijev od gume, te svaki put s ustima koliko doba, ali smo cijenili da će se/potegnu vino da se toči, a to ne samo što iti i da će i sama pomisliti da|je gadno ali je po zdravlje kupaca i pogi- nije u Italiji nego u Dubrovniku, ali kada |beljno. Molimo zdrastveno povjerenstvo da se eto nije opametila upozorujemo je da|providi, a u slučaju ponavljanja da svakog dobro pazi što čini, i napokon ju preporu- | prekršioca kazni. botu stigao je iz Genove parobrod »Mljet«, obalnog dubrovačkog parobr, društva. Ovaj je parobrod odregjen za prugu Mljet-Ston i Cavtat, a dosta je udoban i ide dobrom br- zinom. Drugi je parobrod u gradnji, te će biti kroz nedugo vrijeme dovršen. Koncerti na Placi. »Gundulićeva« je glazba ovom sedmicom započela sa kon- certima svakog Četvrtka i Nedjelje pred ka- fanom »Sokol«. Nadvor ime »Dubrovnik« u notici »stranka djece« (I) kaže, da je jedan ov- dašnji vigjeniji frankovac kazao o posebnom našem izdanju glede srbijanske zastave : »Priznajem, da nije lijepo (t. j. pisanje na- šeg posebnog izdanja) ali znate, to su uči- nila ona djeca«, Sada pozivljemo »Dubrov- nik« da iznese ime, a ne iznese li bit će opet »D.« proglašen lašcem i klevetnikom. Nadvor ime! mo i nedajmo da nam se tugjin u naša ko- risna poduzeća uvlači! a Parobrod ,,Mljet“, U prošlu su-