- po sE nz >
Mlada Misa. Dne 18. ov. mj. prika-
zat će u Blatu na Korčuli prvu sv. Misu
vič. Don Vicko Bosnić, Čestitamo !
Dramaturg g. Tucić. Osječka »Na-
rodna Obrana« u broju od 10. ov. mj. pre-
naša iz »Drau«, da je kazališni odbor otka-
zao dramaturgu g. Tuciću službu, i da se
rečeno mjesto neće popuniti, nego da će g.
Taborsky biti imenovan rediteljem. U ovu
vijest ne možemo vjerovati, jer bi se tim
zvalo htjeti manijeti štete istoj družini, koja
se sa dramaturgom g. Tucićem pravom mo-
že ponositi. Moguće pak da je kakova spletka
po srijedi, jer nas uvjeravaju da jedan u
spomenutoj družini nastoji iz petnih žila,
kako bi iz iste sve Hrvate odalečio, da osta-
nu sami Srbijanci — dotičnikovi miljenici
— a moglo bi pak lako biti da je kogod
»Drau« nasamario ! Ali ćemo se dobro iz-
vijestiti i na sivar povratiti.
Iz Sokola. Pozivlju se svi izvršujući
članovi sutra u 10% pr. p. na redovitu pri-
javu. U 11 sati biti će vučenje lutrije. U-
pravni odbor zahvaljuje svima te su imali
udjele u prošloj akadeiniji, a napose od-
boru gospogjica, darovateljima i osoblju
hrvatskog narodnog kazališta iz Osijeka.
Otrovao se vojnik. Na Uskrs se
je otrovao u Gružu vojnik ć. k. Domobran-
stva, neki Tocilj, rodom iz Spljeta, te je na-
kon malo preminuo. Do danas nam uzrok
nije poznat.
Kot. Poglavarstvu. Na državnoj
cesti na Pločama (uprav pod kućom g. Bu-
bala) na zidu, koji ogragjuje cestu ima 3
do 4 otvora prama provalijama, što je sas-
vim pogibeljno po prolaznike, a osobito za
vrijeme mrklih noći. Malo niže kuće g.
Bubala ima jedan otvor nad provalijom ta-
ko pogibeljan, da je čudo da već nije koje
dijete zaglavilo! Molimo da bi se dalo sa-
zidati ili ograditi gvožgjem, a to prije ne-
go se dogodi koja grozna nesreća.
Grobište na Boninovu. Tuže nam
se, da na opć. grobištu na Boninovu ima
dosta kamenja megju zemljom, što bi se
moralo čistiti. Poznato nam je pak, da g.
upravljač, koji je odregjen sa strane Općine,
čini što može i dosta se zauzimlje, ali za
uregjenje grobišta trebovalo bi više odaziva
sa strane Općine, t. j. što se tiče troškova,
jer bez troškova nikakova se radnja nemo-
že obaviti. Takogjer se nemože zahtijevati
od čuvara grobišta da se ubija od truda i da
plaća težaka, tim više što taj čovjek ima
kako kažu samih 16 (šesnaest!) forinta mje-
sečne plate, a niti mu se je nabavio potrebni
alat. Nadamo se, da će napokon gospoda
uvidjeti, da nije moguće da taj čovjek mo-
že sa 16 for, mjesečnih prehranjivati sebe
i obitelj, a neka niko ne misli da on prima
ko zna kakove izvanredne dobiti od ukopa,
jer se dobro izvijestismo da mu je ta dobit
sasvim mršava. Duševnost i pravica dakle
nalaže, da mu se odredi plata kojom će
moći preživjeti, i tek tada će se od njega
moći zahtijevati da se što više žrtvuje. Na-
damo se, da će Općina udovoljiti ovoj pra-
vednoj molbi.
A kakove su cijene u Dubro-
wniku?! »Muslimanska Svijest« donaša
u broju od 7. ov. mj. cijene mesa u Sara-
jevu: sa 10% privagom: govedina II. ka-
kvoće: 1 kg. 59 novčića; kravje meso: I.
kakvoće 1 kg. 52%a novč., Il. kakvoće 1
kg. 47 novč.
Ovako dakle u Sarajevu, a mi pitamo go-
spodu na našoj Općini- da izjave: što su
uradili eda se ikoliko doskoči ovoj nesno-
snoj skupoći, koliko mesa toliko i drugog!
Jeli im pak poznato, uz koje cijene Općina
Kotorska prodaje meso?
— »Dubrovnik« pak u broju od 10. ov.
mj. prigovara, što se ne odredi stalna ci-
jena ribi, jer da je na Veliki Petak bio 1
kg. fine ribe do 6 Kruna! Taj prigovor nije
umjestan, jer niko nije prisiljen da kupuje
finu ribu, a kad ne bi bilo bokunlovića
nebi ju kome imali prodati, te bi bili pri-
siljeni znatno sniziti cijenu; kada je pak u
posni dan skupa riba može se tada kupiti
bakaljara i dr.! Osim toga je pak poznato
kako ribari krvavim trudom svaki novčić za-
služe, na morskoj pučini po mrklim noćima,
i po kiši i po zimi; pak sasvim tim kada
nahvataju dosta ribe odrede joj i umjerenu
cijenu: m. pr. jučer je bio petak — posni
dan — a sardjela je bilo po 4 novčića klg.,
a finije ribe po 40 i 50 novč. Zaista to nije
umjerena cijena nego da ne može biti niža!
Ali »Dubrovnik« — u ime puste »nepri-
stranosti« — neće da išta o skupoći mesa
kaže, i ako je meso svakome životna hrana,
neophodno potrebno i siromahu i bolesniku
i svakome! Zašto dakle o tome »Dubr.«
šuti? Zar ga i u to ima ulazit politika?
U fond ,,Gundulićevo““ glazke.
Da počasti uspomenu blagopokojnog Don
Marina Gavranić položio je u fond glazbe
Hrvatskog Pjevačkog Društva »Gundulić«
mp. Don Baro Broilli K 2, Uprava najsr-
dačnije zahvaljuje.
Lutrija. U Subotu dne 10. ov. mj. bi-
li su izvučeni ovi brojevi od Tršć. drž. lu-
trije: 64, 8, 16, 39, 24.
Dobrotvorni prinosi. O smrti mp.
Don Marina Gavranića udijeli gosp. Marin
prof. Gavranić zakladi »Gundulić« za siro-
mašne učenike mjesnog gimnazija K 20.
— O smrti g.gje Marije udove Drobac
udijelio je dječjem zakloništu g. Giuseppe
Pini K 5.
— Da počasti uspomenu svoga strica,
blagopokojnoga Don Marina Gavranića, g.
prof. M. Gavranić darovao je Pučkoj Ku-
hinji K 20.
Kazalište.
Na Uskrs se je drugi put dobrim uspje-
hom pjevala Zajčeva opera Nikola Šubić
Zrinjski, a na uskrsni ponedjeljak po podne
u 3 sata uz snižene cijene četvrti put omi-
ljela Albinijeva opereta Barun Trenk. Istog
je dana operetni ensemble pjevao u mje-
snoj sokolani Zajčevu operetu u jednom
činu Momci na brod. Ova se opereta eto
već preko četiri decenija (prvi se je put
pjevala god. 1867.) uzdrži na repertoaru ne
samo domaćih, nego i stranih kazališta, što
je majbolji dokaz, da je sasvim''uspjela.
Pjevači su se i ovom prigodom istakli kao
vrijedne sile, osobito gosp.ca Makušinski i
g.gja Zach, da i ne spominjemo izvrsne
hore i glavne muške uloge, ikoje su sve
bile na svome mjestu. — U utornik smo
po treći put čuli Jarnovu operetu Šumareva
Krista, koja je još jednom postigla očeki-
vani uspjeh. Gosp.ca je Hrvojić ponovno
bila počašćena lijepom kitom cvijeća. — U
srijedu se je prvi put u Dubrovniku prika-
zivala Sudermannova drama Kamen megju
kamenjem (»Stein unter Steinen«). Kao što
kod Francuza Maupassant, kod Norvežani
Bjčrnson i Ibsen, a kod Rusi Tolstoj i Do-
stojewski, tako i kod Nijemaca Hermann
Sudermann spada i kao romanopisac i kao
dramatičar megju one književnike, kojim je
svrha prikazivati realnost života. Nu dok su
mnogi drugi u velikoj revnosti prešli gra-
nice, te svoj realizam pretvorili u degene-
raciju naturalizma, uzdržao se je Sudermann
na dostojanstvenoj visini moraliste, koji se
satiričnom šibom obara na nezdrave soci-
jalne i moralne prilike savremenog svijeta.
Nu ipak se iz njegovih drama ne mogu
jasno razabrati njegova načela, jer on u
opće u svojim djelima ne rješava nikakvih
teza, nego samo iznosi opriječne nazore
žigošeći oštrom satirom sve, što je zlo. Ta-
kova su ne samo ona tri njegova dramat-
ska djela, što smo ih već prije bili čuli u
Dubrovniku (biva »Čast«, »Zavičaj« i »Pro-
past Sodome«), nego i sva ostala, pa i »Ka-
men megju kamenjem«. Vrijednost je ovog
novijeg djela doduše znatno umanjena, što
nije poput starijih svuda dovoljno jasno;
ali ipak nije teško ni u njemu opaziti opću
harakteristiku auktora: iznašanje oprječnih
nazora i satiru. Ako pak hoćemo, da ocije-
nimo egzekuciju, treba da se sjetimo, da
Sudermann nije Sardou. Sudermannu je
više do stvari, nego do isticanja glumaca;
njemu -je kazalište sredstvo, a ne svrha.
Zato ćemo uzalud tražiti u njegovim djeli-
ma — osobito u ovome — Sardouove ju-
nake i junakinje, pak je shvatljivo, što su
uloge ovaj put bile drugčije podijeljene,
nego n. p. kod Sardouove »Fedore«. To
ipak nije ništa smetalo valjanoj interpreta-
ciji; što više, moramo pohvaliti one dru-
štvene članove, koji su nam vještim glum-
ljenjem prikazali ovaj komad kako treba.
Osobito ističemo g.gju Stipanović kao Lo-
ru, gosp. Jovanovića kao Bieglera i gosp.
Papića kao Gottlingka. Ponavljamo i ovom
prilikom, da je kroz cijelu saisonu uspjeh
dramatskih predstava bio bez sumnje naj-
bolji; jer ako je i blaža kritika mogla, da
ocjenjujuć izvedbu pojedinih opera i ope-
reta štogod zamjeri (a to su u opće kriti-
čari svih mjesnih listova prigodno i učinili),
dramatske su predstave — barem što se
tiče glumljenja — uvijek mogle i mogu da
odole i strožim zahtjevima. S toga je prava
grehota, što smo čuli tako malo dram4 i
što drame obično nijesu bile dovoljno po-
sjećene. — U četvrtat je bila primiera lije-
pe Albinijeve operete Nabob, koja je u krat-
ko vrijeme doživjela sjajan uspjeh i u ve-
likim gradovima, osobito u Beču. A i s raz-
logom, jer joj glazba znatno odvaja od o-
ične operetne ležernosti. Ističemo samo
prekrasnu barkarolu u I. činu i čuvstveni
duet Bourdona i Colette u Il. činu. Osim
gosp. Zacha, koji je (najviše u duetu II.
čina) mnogo kvario, pjevalo se je u opće
dobro, osobito g.gje Savić, Zack i Marti-
nek. Muške su uloge (osim glavne) nešto
kraće, te se više ističu glumljenjem, nego
pjevanjem. Samo ne znamo, zašto su bili
izostavljeni neki prizori. Ne možemo pak
nikako da begenišemo, što se je na nekim
mjestima pretjeravalo u komičnosti, a još
manje, što su se u komičnim dijalozima na
PRAVA CRVENA HRVATSKA
svoju ruku umećali;neki izrazi i spominjale
mjesne trgovačke firme; to kvari i ono malo
iluzije, što jedan operetni libretto može da
pruži publici, a na uštrb je kazališnoj vi-
sini. Zato najtoplije preporučamo, da sa-
svim izostanu te neumjesne šale kod repri-
se ove operete. Orhestra opet nije sasvim
zadovoljila; a opažamo, da je kadšto i izo-
čan po koji glazbar. Odijela su bila kra-
sna, a inscenacija ovaj put prilično slaba.
— Sinoć su bile tri »aktovke«, biva Porte-
feuille, komedija od O. Mirbeau, Tihi dom,
burleska od Courtelina i poznata drama
Krinke od R. Bracca. Nu o tome ćemo u
narednom broju.
— Danas se pjeva repriza MNabob; su-
tra se daju dvije prestave, i to po podne
Zrinjski, uz dramske cijene, u 2'/2 po-
bjed, a u večer premijera Vesele Udovice,
sa g.gjicom Hrvojić te g. Leticom u glav-
nim ulogama. U ponedjeljak premijera Schil-
lerovog Ljubakanja, sa g.gjom Taborski u
glavnoj ulozi.
Najnovije vijesti.
Carigrad, 16/4: Sve se to više širi
vojnički prevrat, tako da se je razma-
hao i po provincijama, gdje su već
počeli ustanci. Položaj je sasvim kriti-
čan. Vojništvo je uskratilo“ poslušnost
časnicima, i nekoliko časnika poubija-
lo; poubijano je i nekoliko mladotur-
skih prvaka. Opsjednut je parlamenat
i ministarstva. U gradu je od prekju-
čer na cijeloj liniji potpuna uzbuna;
obataljene su od radništva mnogobroj-
ne radionice i tvornice.
Beč, 16/4: Zbog prevrata u Cari-
gradu Bugarska se mobilizira i upravit
će Turskoj ultimatum. Lako bi mogao
u Novopazarskom Sandžaku buknuti
ustanak Srba.
Svaštice.
Rijedak pojav — tri sunca. Na Uskrsni
ponedjeljak u 8 sati u jutro opazila su se
u Zemunu i u Beogradu na obzorju tri sun-
ca, koja su bila oblacima razdijeljena jedno
od drugoga. Ta pojava trajala je jedan sat,
a nakon toga pojavila se daga.
Umro Grousset, neprijatelj Bonaparta.
U Parizu umro je zastupnik Grousset, jedan
od najstarijih članova komore u 72. godini.
Grousset, koji je kao novinar vodio strastve-
nu polemiku protiv princa Bonaparta, posta-
de godine 1872, članom komune, te je kao
delegat upravljao vanjskim poslovima. Prog-
nan u Kaledoniju, vrati se u Francusku na-
kon amnestije. Od godine 1883. biran je
on bez prekida u komoru.
Obiteljska drama. Strašna nesreća dogo-
dila se je blizu Pariza. K udovi Fournier
dogjoše preko Uskrsnih blagdana u pohode
njezina tri sina, od kojih je jedan medicinar,
drugi tehničar, a treći svršava gimnaziju.
Kad je majka dne 13. ov, mj. u jutro stu-
pila u svapaonicu svoje djece, sva su tri si-
na ležala mrtva. Otrovali su se udisavanjem
rasvjetnog plina.
Sjeverno-američka eskadra posjetit će
ove godine za svojih vježba i Jadransko mo-
re, te će u mjesecu svibnju stići u Trst i
na Rijeku.
Evropljani neće smjeti u Ameriku!
Sjedinjene američke države spremaju zakon,
po kojem će biti zabranjeno useljivanje E-
vropejaca u Ameriku. Osim toga će znatno
povisiti cijene na lagjama. — ,Pučki List“
na to nadodaje: ,Ljudi! Ako vam je već
tijesno na očinjem pragu, eno vam ravne
Bosne, pa selite u nju ! Bosna je plodovita
zemlja, a može hraniti još triput toliko na-
roda. Čemu da te naše zemlje napučuju
Magjari i Švabe !“ Pravo kaže, pa i mi ve-
limo : selite u Herceg-Bosnu, gdje će te bi-
ti u svojoj domaji, megju svojom braćom,
jer eto Amerika ne samo što nije izvor do-
biti ko što je nekada bila, nego je dapače
po naš narod većim dijelom postala zemlja
jada, bijede i nevolje, gdje je naš puk i-
zložen na milost i nemilost tugjinaca.
Glad u Turskoj. Kako javlja »Times« iz
Londona, u otomanskom carstvu vlada 'glad.
U pojedinim provincijama već je više sto-
tina ljudi skapalo od gladi. Porta je odre-
dila 90.000 funti, da se nevolja ublaži.
Pučka sveučilišta, U Danskoj imade da-
nas 70 pučkih sveučilišta. Zadaća je ovih
škola, da slušatelje upoznaju i sa važnijim
strukama znanosti i da ih ujedno zadoje
vrućom ljubavi k domovini i kršćanstvu na
posve demokratskoj podlozi. Ta sveučilišta
smiju posjećivati mladići i djevojke, pa su
u godini 1906, imala 3500 muških i 3200
ženskih slušatelja. Država daje svakom ova-
kovom sveučilištu 3000 kruna godišnje pot-
pore. Svrha je tih sveučilišta, da mladež
oduševe i za znanstvene stvari, pa zato u
Danskoj kupuju i seljaci i obrtnici znanstvene
knjige i izdanja.
Štamparske pogreške. Od kako je Gu-
tenberg izumio štampariju, nije bilo knjige
bez štamparskih pogrešaka. Mnogi vele, da
slagarima treba dati čitljiv rukopis, pa on-
da ne će biti štamparskih pogrešaka. To ne
stoji. Dade li se čitljiv rukopis, onda ga
slagar dade šegrtu da slaže, a ovaj počini
škandaloznih pogrešaka. Nečitljiv pak ruko-
pis daje se pak najboljim slagarima, no i
ispod njihove se ruke iskrade tek po koja
pogreška. Veliki engleški pjesnik Byron u-
pravo se plašio štamparskih pogrešaka. Je-
dared je svom izdavaču Murayu pisao, da
će ga štamparske pogreške otjerati u grob.
U Glasgowu je neki izdavač po što po to
htio, da naštampa knjigu u kojoj ne će biti
ni cigle štamparske pogreške. Sazvao je
najbolje korektore na svijelu da iskorigiraju
knjigu, pa je onda raspisao sto funti šter-
linga za onog, ko ma samo jednu pogre-
šku nagje u knjizi. Nije niko mogao naći
pogreške, te je tako ta knjiga bila remek-
djelo štamparske teknike. No tekom vreme-
na se ipak naišlo u toj knjizi na pet štam-
parskih pogrešaka. Ima li dakle na svijetu
knjige bez štamparskih pogrešaka ? Spokoj-
no možemo reći da nema. Ne treba se da-
kle čuditi, što u dnevnim listovima i u ča-
sopisima štamparske pogreške nijesu rijetke.
ad ON naa A aL a LO a
Poruke i otporuke uredništva.
G. M. M. — Stankovci. Poslali smo Vam za-
traženi broj. Onaj je dopis uvršten u br. 215,
a drugoga (?) nemamo. Preporučujemo se za
daljnje novosti, koje bi javnost zanimale. Živjeli!
Ugl. Hrv. Pravaška Čitaonica. — Šibenik. Du-
gujete samo Kr. 1 do svrhe tek. godine.
JAVNA ZAHVALA.
Moja vječita zahvalnost svoj gospodi pri-
jateljima i znancima koli pokojnog mi strica
Don MARINA
toli mojim, koji su u bolesti, pri smrti i
pri pogrebu iskazali prama pokojniku i pra-
ma meni svoje prijateljsko saučešće.
Dubrovnik, 14 Aprila 1909.
270 Marin Gavranić.
DE ,DREHER“ uu
toči se kod Nikole Mulanovića. (Kod
istog se prodaje i led). (271)
God. V.
Oglas.
Castim se obznaniti to P. N. općinstvo
da sam otvorila kitničarski i
BU MODE SALON 8
koji je obskrbljen sa najmodernijim šeširima
za gospogje i gospogjice. Primam takogjer
naručaba koje tačno po želji izvršivam.
Marija Vučetić
Salon je namješten u ulici » itooj< pe.
bliže izvjestiti : kod g. STJEPA. VUČETI trgovca
crevalja u ulici A bačvara« (158)
da se nalazi i i 1ae. izbor u skladištu
M. MITROVIĆ-A
u Dubrovniku
Svakojakih muških i ženskih
cipela, galoša, kapa, šešira, rukavica,
kišobrana, rublja i konfikcije, galanterija,
partumerija, vijenaca.
sU Najprikladnijih darova ug
za svaku prigodu
se Sivaćih strojeva ,Singer“ "8
mnogo jeftinije nego kod konk:
na mjesečne obroke, a uz gotov novac v
popust. 180
Samo za trgovce
w a
258 Ro
o e
kk
ze s
SEE BE
gu go
EDS NB
so vo
-
si s8š
e a s
m OT =
o ofm“s
Eg gu"
28 še
s== ze
NOG
ao 888
Gea i
868 dag
Seo 8 8
mi "g?
8eSSe8
>O &
S &
Oš Po
sea tO a6
(4&S&| = Tvorničke cijene — (3538,
la Ad
az e o kA A A4
Vrlo umjerene cijene!
Cipela svake vrsti, od najprosti-
jih do najfinijih i najmodernijih (amerikan-
skih), te rukotvorina nalazi se u dućanu
Milke Subotta
(pri vrhu ,Ulice Široke“)
uz vrlo umjerene cijene.
Hrvati, pomozimo Istru!
Cijenici na zahtjev.
Narod bez škola jest narod bez budućnosti!
dapam , raže So, Gira i Meda za Ista“
jest najbolji, jer je proizvod jedne najbolje i na svim izložbama odlikovane
tvornice. Sve naručbe bivaju odpremljene direktno od tvornice.
mv Cijene vrlo umjerene, poslužba točna i brza.
Glavna rasprodaja za sve hrvatske zemlje
IVAN LENTIĆ,
Milna (Dakmacije).. |
on najedanput ne mo;
prototto uživanje istoga, kako
rana, ako je istu prečesto uživao.
Coom
ispitu padne; i ako
uzdrži od uživanja
neškodljiv. Dotičnik
koje bi inače bilo potrošeno za vino,
uz pouzeće samo
g“ Lijek proti pijanstvu!
prije nego pijančina uvrijedi zakon. “Ri
je
rastopi i koji može domaćica svome mužu u jutarn
ni najmanje toga ne + U najviše slučajeva
e podnositi alkohol, već misli da će tome
što se često može čovjeku grstiti stanovita
bi mogao svaki otac dati svome sinu, učeniku, nego na
e. osobito odan pijanstvu, ipak alkohol ds ljuje nje-
gove moždani. Uopće morao bi svatko koji nema u sebi dosta vol
žestokih pića, uzeti jednu dosu Cooma. On |
tim usdržaje svoje zdravlje i p a
"o ili 1
v preparat stoji 10 Kruna, te šalje uz unaprijed plaćeno ili
Coom Institut, Copenhagen. 355. Dinemark, F.
Listovi se frankiraju sa 25 helera, dopisnice sa 10 helera.
Spasi rije nego alkohol u-
ništi Jo zdravlje, volju za
rad i imutak, ili prije nego smrt
učini spas nemogućim.
Coom je surogat za alkohol i
djeluje, da će pijan mrziti na že-
žena pića.
Coom je posve orthnišini e-
luje tako intensivno, da i e pijan-
čine neće se više povratiti na pi
stvo.
Coom je najnovije, što je zna-
nost u ovom pogledu iznašla, te je
on već hiljade ljudi spasio iz nevo-
lje, jada i propasti.
Coom je preparat, koji se lasno
piće dati, a da se on
i ne razumije, zašto
uzrok
, da se
posve
uje mnogo novca,
pivo,