VARGA Go I e
ruin arm > ra ran cin lida SRNE a 8 i ANN > 9
a ionizira
ma ak" Hic ama
Br. 218
kazalištu, bez razlike, okrene se prama re- |
čenim šegrtima, dovikujući »nadvor . .. . otje-
rajte ih madvor.... neotesanci... nije za
vas teatar... .« | su par zvižduka sve svrši,
sva ta »grozomorna demonstracija« Srba »du-
brovčana«! Nevoljni šegrti ostadoše zapanje-
ni, i pognute glave dadoše se u kut.
Prestava je sve do svrhe sasvim mirno
protekla, a gragjanstvo je burno i dugo-
trajno, kako rijetko kada, pozdravljalo i pre-
ko i iza činova, da su se glumci i do tri
puta morali pojavljati, a neke melodije su
se imorale i opetovati.
Tako je u hrvatskom Dubrovniku gragjan-
stvo u sama dva minuta obračunalo sa neote-
sancima, sa njihovom »demonstracijom«, koja
je tako mizerno svršila po srpstvo i po
srpsku »kulturu« i »jakost srpskog elementa«
u Dubrovniku ! i
I »Crveria Hrvatska« je u prošlom broju
ocijenila »skladnost« i »kulturu« tih neote-
sanaca, čijem se potpuno slažemo.
Na »Dubrovnikovu« pak pisaniju ne os-
vrćemo se, jer na onako upravo djetinsko
pisanje nemože se ozbiljno odgovarati, je-
dino konstatiramo da je »Dubrovnikova«
pisanija izazvala smijeh, a dosta je da pre-
nesemo iz »Dubr.« samo ovo: |
»Vjerujemo, da će pozorišna uprava uvi-
djeti (?) pogrješku (!!!) i zapriječiti dalje
izgrede (!1!!), koji bi joj inače mogli zatvoriti
vrata Dubrovnika (!!!) — za vazda!!! Ha....
ha.... ha....! — Po ovome se očito vidi,
da se je »Dubrovnik« napokon počeo sam
sobom rugati!
Gragjevnim poduzetnicima.
Kod mjesnog Poglavarstva obdržat će se
dražba dneva 28. ov. u 10 ura pr. p., da
se dade u zakup radnja popravka župničke
kuće u Mrcinama ; prvi je dražbeni glas od
Kr. 400 na teret vjerozakonske zaklade, o-
sim Kr. 241*75 na teret župljana.
Mjošte vijenca ,,Veseloj Udo-
wioi% (gosp.ci Hrvojić) i dara g.gji Zach
priložiše u fond glazbe Hrv. Pjev. Društva
»Gindulić« nekoliko gospode K 79.68. U-
prava gospodi darovateljima srdačno za-
hvaljuje.
Movačenje. Dneva 22. o. m. obavilo
se je novačenje u Stonu i Slanomu, a da-
nas je u Dubrovniku, za momčad pripada-
juću ratnoj mornarici, i to za općine Mljet,
Šipan, Lopud, Koločep i Zaton, te za sve
tugjince; — za momčad pripadajuću do-
mobranstvu biti će u Dubrovniku dneva 26,
27 i 28 ov. mj., i to za I. razred dne 26,
za Il. razr. dne 27 a za lil. r. dne 28 ov.
mj.; u Cavtatu će biti dne 30. ov. mj. a
na Grudi dne 1. Maja.
nVosela udovica“! u Dubrovni.
ku — zabranjena | Nevjerojatno ali
istinito! U utornik se je na opću želju gragjan-
stva imala opetovati »Vesela udovica«, ali
je u zadnjifčas bila zabranjena. Ne znamo
od koga je potekla ta zabrana, kojoj se svak
čudom čudi, i pita: gdje smo? Zašto ju
zabraniti? Zar za ono desetak neukih šegr-
ta? U cijelom prosvijetljenom svijetu dava-
la se i dava se »Vesela udovica« velikim
uspjehom, pak zašto ju zabraniti u hrvat-
skom Dubrovniku? Što ćemo još doživjeti!
Jer »Veselom udovicom« mogao bi se naći
uvrijegjen samo onaj, koji hoće da se sa
crnogorcima istovjetuje! Mi Dubrovčani ima-
mo »lijepih bratskih« crnogorskih memo-
rija po našoj okolici i pregragjima : opu-
stošenih razvalin&, onih crnih uspomena...
iz kozališta. Danas se pjeva prvi
put Straussova opereta »Proljetni zrak«. Li-
breto operete je uzet iz vesele igre »Der
Fruling wacht aut«, koja je polučila silan
uspjeh, a opereti je složena glazba po mo-
tivima »Kralja Walcera«, Kraussa, od be-
smažnom lokalizacijom i kraso-
dovoljno ni uspio. Ovo je kratak sadržaj
»Portefeuille«: Boležljivi je prosjak Jean
Guenille našao u noći na ulici bugjelar sa
10.000 franaka, te ga je odmah donio u
policajni ured. Komesar, koji se strogo drži
mrtvog slova zakona, a inače izrabljuje svo-
ju vlast u sebične svrhe, hvali s početka
njegovo poštenje i nazivlje ga pravim ju-
nakom; nu čuvši da on nema stana, nego
da spava na javnoj klupi, daje ga zatvoriti
kao skitalicu, a bugjelar s novcima zatvara
u pretinac, rugajuć se prosjakovoj naivno-
sti. Komad je kao satira dosta zgodan, ali
mu tehnika nije dobra. Ima i pretjeranosti
i nevjerojatnosti. Glumilo se je izvrsno, a
gosp. se je Stojković ovaj put pokazao vri-
jednim i u ozbiljnoj ulozi Guenillea. Zatim
smo čuli Tihi dom, burlesku od G. Cour-
telina. Škrtac De Rillettes dolazi kao gost
u kuću svog oženjenog prijatelja, te uživa
već unaprijed, kako će u tom »tihom do-
mu« nekoliko dana mirno i besplatno jesti
i piti; a kad tamo, taj je dom pakljena špi-
lja, iz koje on jedva iznosi živu glavu. Ko-
mad je prosta lakrdija bez ikakve vrijedno-
sti; a vrijedio bi možda barem nešto, kad
bi nemir u onoj kući bio hinjen u svrhu,
da se ukućani otresu čankolizava prijatelja
i izvrgnu ga ruglu. Treći je komad bio
Krinke od Roberta Bracca. Samo ime ovo-
ga auktora već unaprijed dovoljno jamči, da
će publika umjetnički uživati svako njegovo
djelo. Evo u kratko sadržaja: Luigi Pal-
mieri, imućui posjednik iz otmenijih krugo-
va u Napulju, povratio se je s putovanja
kući nakon izočnosti od 8 mjeseca; a malo
ura prije njegova dolaska otrovala mu se
je supruga. Sudbeno je povjerenstvo na te-
melju lječničkih izvida ustanovilo, da je ona
red 4 mjeseca začela čedo. Prestravljeni
suprug moli predstavnike zakona, da ga o-
stave na samu; a u to dolazi k njemu nje-
gov najbolji prijatelj Paolo, kojemu je (po
kazivanju sobarice) nesretnica pred samu
smrt bila pisala pismo. Tu se uspostavlja,
da je on krivac; ali za to osim njih dvoji-
ce i sobarice ne zna niko. Palmieri je po-
šten i ugledan gragjanin; njegovo je ime
neokaljano; on ima dobru i nevinu kćerku,
kojoj je majčina uspomena sveta. Ako stvar
izagje na javu, sve je propalo. Treba dakle
sačuvati dobar glas i spasti majčinu uspo-
menu pred kćerkom. Sva pisma, koja bi
mogla kompromitovati, spaljena su; sluški-
nji su obilnom nagradom začepljena usta,
a oni dvojica po dogovoru izjavljuju kod
saslušaja pred sudbenom vlašću, da je Pal+
mieri bio otputovao pred samo 4 mjeseca.
Nikomu dakle ne pada ni na kraj pameti,
da posumnja o nezakonitost djeteta. Komad
je u svakomu pogledu uspio; pun je rad-
nje, koja se postepeno razvija; ništa nije
suvišno, a tehnika mu je opće savršena.
Glumilo se je pak uprav umjetnički. Najbo-
lje se je istaknuo gosp. Papić kao Palmie-
ri, te je bio počašćen zasluženom burom
odobravanja. Samo treba žaliti, što onako
krasan komad i onako umjetničko glumlje-
nje nije moglo da napuni kazalište, — U
subotu, a tako isto i u nedjelju po podne
bile su jednakim uspjehom reprise Albini-
jeve operete Nabob. — U nedjelju se je u
večer prvi i (barem za sada) zadnji put u
Dubrovniku pjevala Lehareva opereta Ve-
sela udovica, koja se doista odlikuje mno-
gim muzikalnim ljepotama, pak se vrlo ra-
do sluša. O sadržaju se je ove operete
mnogo i govorilo i pisalo, pak ne vrijedi
ponavljati. Poznato je naime, kako se u
tekstu nedolično i podrugljivo iznosi na
pozornieu crnogorski vladalački dom, što
je dalo prilike demonstracijama u raznim
kazalištima, dok se nije umiješala i politi-
čka vlast i dozvolila pjevanje ove operete
samo uz neke promjene teksta, kojim je
odstranjeno sve, što iole može da bude u-
vrjedljivo. Ako ovo nije zadovoljština, nije
ni more slano. Nu što je jednomu bijelo,
drugomu je crno. Tako smo i mi u dubro-
vačkomu kazalištu imali u nedjelju »demon-
straciju«, koja se ne može drugčije nazvati,
nego velikom djetinjarijom. Da je tekst o-
stao nepromijenjen, dala bi se razumjeti o-
gorčenost; nu s onako promijenjenim tek-
stom proti čemu se »demonstruje« ? Zar
proti nazivu operete? Imaju li valjda svi
Slaveni bježati pred samim nazivom Vesela
|udovica kao zecovi pred lovcom? U to-
liko je mjesna politička vlast iz opreznosti
zabranila reprisu, što treba svakako zahva-
ja|liti pametnim »demonstrantima«; dok o-
gromna većina gragjanstva žali, što je u
opće i došlo do »demonstracije« i što je
eto gragjanstvo lišeno ponovnog uživanja
one lijepe glazbe. Egzekucija je u opće bila
dobra, premda je glavna uloga (gosp.ca Hr-
vojić) dosta bolje uspjela u »Šumarevoj
Kristi«. I gosp. se je Letica veoma dopao
kao glumac, a ne baš toliko kao pjevač.
Izvrsni su bili g.gja Zach i gosp. Stojković,
dobri svi drugi. Inscenacija je bila dobra,
PRAVA CRVENA HRVATSKA
prise Vesele udovice čuli po četvrti put o-
peretu Šumareva Krista.
U srijedu se je prikazivala Schnitzle-
rova drama Ljubakanje (»Liebelei«). Dr.
Artur Schnitzler (rogjen u Beču g. 1862.)
živi u svome rodnome gradu kao liječnik.
Napisao je više »aktovka«, od kojih su mu
najznatnije »Paracelsus« i »Der griine Ka-
kadu«. Predmeti su njegovih radnja uzeti
većinom iz bečkoga života, a u najnovijim
»aktovkama« (n. p. u »Lebendige Stunden«,
»Die letzten Masken«, »Literatur« i t. d.)
prikazuje odnošaj umjetnosti prama životu.
Napisao je i nekoliko novela. »Ljubakanje«
je drama (Schauspiel) u 3 čina, a ovo joj je
sadržaj: Sveučilištarac Fritz Lobheimer za-
bavlja se ljubakanjem. On ljubi Kristinu,
kćer nekog bečkog guslara, a osim toga
provodi nezakonit odnošaj sa nekom uda-
tom ženom, čiji ga muž izazivlje na meg-
dan. Fritz pada u dvoboju, a Kristina, o-
baznavši tek tada užasnu istinu, ubija se
na njegovu grobu. Ovo je glavni čin; sve
je drugo sporedno i umetnuto, da popuni
prazninu. Radnja je u opće sasvim mršava
i silno razvodnjena, a dramatskih je prizora
vrlo malo. Pak čemu 3 čina? Bilo bi kud
i kamo bolje, da je i ovo »aktovka«, a da
su suvišni (kadšto i dosadni) razgovori izo-
stavljeni. Što se ova drama još uzdrži na
repertoiru dvorskog kazališta u Beču (Hof-
burgtheater), to je valjda zato, što je auktor
Bečanin i što se radnja dogagja u Beču,
pak ima potpuno bečki kolorit. A možda
bi bilo bolje, kad bi se auktor držao one
latinske »age quod agis«, te se sasvim po-
svetio medicini, a ostavio pisanje drama.
Egzekucija je bila po očekivanju: uprav sa-
vršena. G.gja je Taborsky u dosta neza-
hvalnoj ulozi Kristine bila prava umjetnica;
pak je primila na dar prekrasnu narodnu
kolajnu od zlata i lijepu kitu cvijeća. Izvr-
sno je glumila g.gjica Stokić, sasvim dobro
g.gja Rucović, a i sve muške uloge, oso-
bito gg. Pavić i Milovanović. Gosp. je Ta-
borsky, kako smo već ponovno spomenuli,
izvrsan glumac; ali mora da se požuri sa
učenjem hrvatskog jezika, koji mu je još
prilično tvrda kost. Treba ipak priznati, da
je ovaj put bio nešto razumljiviji, nego o-
bično. Summa summarum: ponavljamo još
jednom, da u velike žalimo, što nijesmo
kroz ovu saisonu čuli više drama; dramske
će predstave osječkog narodnog kazališta
ostati dubrovačkoj publici u najugodnijoj
uspomeni kao pravi umjetnički užici. — U
četvrtak je bila primiera razglašene moderne
operete Dollar-Prinčessa (čisto hrvatski pri-
jevod naslova!) od Willnera i Griinbauma,
uglazbio Leo Fall. Čin se dogagja u Ame-
rici, pak iznosi na pozornicu za nas Eyro-
pejce sasvim neobičan život; a i glazba je
prama tomu udešena, te znatno odvaja od
običnog operetnog stila, u čemu je kompo-
nist pokazao vanredan dar. Instrumentacija
je opsežna, a glazba vijerno prikazuje po-
nos, ljubav, nježnost, ljutinu, hirovitost, ne-
stalnost i sve te različite, pa kadšto i o-
prječne harakteristike tih čudnovatih zemljaka
i zemljakinja Franklina i Washingtona. Sve
je djelo protkano muzikalnim ljepotama.
Spominjemo samo uvodni hor i originalni
tercet Olga-Dick. Tom u I. činu, čuvstveni
duet Daisy-Hans i gracijozni kvartet Alice-
Daisy-Fredy-Hans u II. činu. Treći je čin i
glazbom i tekstom znatno siromašniji, a u-
padljivo je, što se djelo ne svršava kakvim
lijepim zaključnim horom, nego se iznenada
prekida. Izvedba je (izuzevši g. Zacha) bila
dobra. Gospogje Savić i Zach, kao i g.gjica
Hrvojić sasvim dobro, po običaju. Muške
uloge (uvijek izuzevši g. Zacha) takogjer su
zadovoljile, osobito miljenik publike g. Stoj-
ković kao komičar. Ushitno su po zasluzi
bili pozdravljeni g.gjica Hrvojić i g. Letica
u čuvstvenom duetu Daisy-Hans II. čina,
što su na urnebesni zahtjev morali ponoviti,
Gosp. se Letica doduše ne odlikuje kao pje-
vač, ali glumi s velikim :čuvstvom, pak je
stekao simpatije publike, a u spomenutomu
je duetu potpuno uspio. Hori sasvim do-
bro, bez zamjerke, što je zasluga njihovog
vrijednog i zauzetnog učitelja, te mu služi
na čast. Inscenacija prilična, odijela rasko-
šna, orhestra manjkava, odaziv publike ne
baš povoljan. — Sinoć reprisa operete Dol-
lar-Princessa, večeras Strauss-Reiterov Pro-
ljetni zrak, sutra po podne uz dramske ci-
jene pučka predstava Graničari.
Riješenje jezičnoga pitanja.
Primamo pri zaključku lista: Njegova Pre-
uzvišenost gospodin namjesnik brzojavlja iz
Beča, da je u svim točkama uregjenja jezi-
čne uporabe postignut potpuni sporazum.
Proglašenje naredbe slijediti će do koji dan.
Priopćeno.
»Poštenim“ ,Gragjani“, koji ni moju
malenkost u svome mahnitanju nijesu htjeli
pustiti na miru, već su se nadali da će me
gosp. oberst dati strijeljati, poručujem, da
su se prevarili. Gosp. je oberst kao pošten
osudio anonimno mapadanje. »Pošten će
čovjek«, reče on, »potpisati svoje ime« —
a mepošten Srbin, nadodajem ja, krije se
pod šifrom »gragjani«.
Na dvor svojim imenom, junače iz busije,
da se ogledamo oko u oko, a ne anonimno
klevetati vojnika u burnim danima, da vodi
kojekakove agitacije megju vojskom, a da
ti laž bude vjerojatnija pridodati drugu, da
bunim proti oficirima.
ekam te na mezevu, razbojniče i lopove,
ne samo imog poštenja već i života.
Niko Caput,
svršeni pravnik.
Svaštice.
Radnici protiv proslave 1. maja. Soci-
jaldemokratska stranka u Njemačkoj sprema
se kao svagje i svake godine tako i ove
godine na proslavu 1. maja. Zato im je vrlo
neugodan zaključak, što ga je usvojila ve-
ćina radničkih organizacija, a koje inače
stoje pod socijaldemokratskim uplivom. Or-
ganizacije su naime zaključile, da ne sma-
traju korisnim ni nužnim slaviti prvi maja
obustavom posla. — Evo tako vidimo, da
se radništvu otvaraju oči i da se ne da za
nos vući gospodi »vogjama«, koji dakako i
prvi maja izrabljuju u svoje osobne svrhe
pobirući masne dnevnice »za putovanje i
referadu«.
Veliki požar — sto ljudi izgorjelo. U
San Francisko u jednom kvartiru, gdje je
stanovala masa radnika, pojavila se vatra,
koja je čitavu kuću obratila u prah i pepeo,
a po svoj prilici je uništila do 100 ljudskih
života. U zgradi je bilo za vrijeme, kada
se pojavila vatra, do 300 osoba. Kod po-
kušaja, da pobjegnu iz kuće i dočepaju se
slobode odigralo se tragičnih i strašnih pri-
zora.
Potres u Reggio di Calabria. U ponedjel-
nik dne 19. o, m. u Reggio di Calabria,
noću izmegju 2 i 3 ure osjetilo se opet više
tresa, od kojih su neki bili dosta žestoki.
rije potresa čula se podzemna tutnjava.
JAVNA ZAHVALA.
Gorko ožalošćen zahvaljujem svojbini,
prijateljima i znancima, koji su na kojigod
način nastojali da ublaže moju tešku žalost
gubitkom moje nezaboravne supruge
KATE
a osobito liječnicima bonice, veleučenoj go-
spodi D.ru Filipu Smolčiću i D.ru Milu Ka-
tiću, te veleučenom gosp. D.ru Franu Tro-
šiću, koji ju je kod kuće liječio, jer nijesu
žalili ni truda ni muke i sve sile ulagali
eda mi milu pokojnicu od smrti spase; ta-
zo zahvaljujem dušobrižniku bonice, č.
O. Ivu Caru, koji je pokojnicu tješio, za-
dnje joj časove oblakšavao podijelivši joj
sv. Otajstva i uzdižući vruće molitve, te mi-
losrdnim sestricama na njihovoj brizi i zau-
zimanju. Iz svega srca blagodarim gg. Anti
Knežić, Peru Golušić, Peru Knežić, Antunu
Čokljat i Federiku Glunčić iz Slanoga, te
g. Kristu, Peru i Ivu Dominković u Du-
rovniku, na njihovoj upravo bratskoj lju-
bavi i susretljivosti, te veleuč. gospodi lije-
čnicima, koji bijahu na konsultaciji, kao i
svim onim koji su mi iskazali saučešće, bilo
odašiljanjkm vijenaca, brzojavno, pismeno
ili osobno, kao i onim kojim su mrtve o-
stanke do vječnog počivališta dopratili.
Srdačna => zahvalnost gospodi poštan-
skim činovnicima, milim too i svim
- mi priskočiše u mojoj preteškoj nesreći.
oja im doživotna harnost, a Svemogući
svima odvratio u svakom dobru i veselju.
Dubrovnik, 22/4. 1909.
Petar Krželj
274 c. k. poštanski podčinovnik,
Oglas.
Castim se obznaniti to P. N. općinstvo
da sam otvorila kitničarski
SU MODE SALON IE
koji je obskrbljen sa najmodernijim šeširima
za gospogje i gospogjice. Primam takogjer
naručaba koje tačno po želji izvršivam.
Marija Vučetić
Salon je namješten u ulici »Pe «, po-
bliže ti kod g. STJEPA
bai kod £ STEPA VOČETIA ti
God. V.
MTI Crvenoj Hrvatskoj“
onosi lijepih uspjeh&4. ==
Munfe! Gide i ponit
da se nalazi najveći i najbogatiji“ izbor u skladištu
M. MITROVIĆ-A
Dubrovniku
u
Svakojakih muških i ženskih
cipela, galoša, kapa, šešira, rukavica,
kišobrana, rublja I konfikcije, galanterija,
partfumerija, vijenaca.
sU Najprikladnijih darova UBS
za svaku prigodu
se Sivaćih strojeva ,Singer* 8
mn' eftinije kod konkurencije.
na e a uz gotov novac
oalooa nz isplatu m obroke
BOS" za svakoga 49
Br. 72. od sazna i rap RR sat
za gospodu spogje, av. dobra
ice nike K 20. iš sa dvo-
strukim pokrivcem K 25.
Br. 74. Najzadnja novost: Srebrni rem.
anker sat 8, koji, nakon što se j t
navije, neprestano ide 8 dana sa rubin ka-
menima, na oč gdje su brojke vidi se
kako ide K_ 35.
Br. 75. Sjajni rem. e tula > pozlačenom
du ili e sa 3 pokrivca
PReINE izradba K 18.
Br. 76. Nikel-rem.-sat za djecu, otvoren, mo-
deran i lijepo graviran K 8.
Cijene se razumiju na obroke, po komadu
2 mjesečno; pri naručbi valja poslati po-
lovicu iznosa svoje naručbe, ili uplatiti uz
pouzeće. 273
Wiener Uhrenfabrik
HEINRICH WEISS,
Beč XIV., Pillerg. I. C. H.
Ema o mmm m om O RESE) AAS
2 krune mjesečno “US
Prigodna ponuda:
Ostatci chiffona
BE 40 do 45 metara
velika množina chiffona, zefira
za odijela, oxforda, posta-
va, ostataka za posteljno
rublje, svaki ostatak dug najmanj
4 metra, sve dobro, može se prati, [.a
kvalitet, prodaje se uslijed ispražnje-
nja ložišta.
1 paket na kušnju, 40 do 45 metara,
sortirano 15 kruna.
Za ono što se ne svigja, povraća se
269 novac. —.
TKAONICA
KARL KOH $ POSTAVA,
NACHOD br. 184, Česka.
Glavna ovlaštena internacijonalna
Agencija za putovanje
BOŽA BANAC
U DUBROVNIKU.
Za prevoženje parobrodom i že-
ljeznicom sa svakijem društvom iz
Dubrovnika za New-York preko
Havre, Hamburg, Trsta i Fiume:
Putna karta iz cijele Dalmacije te
pobliže obavijesti treba se obratiti
istoj Agenciji. 200
Poruke | otporuke uredništva.
Miško i drušina: Primili u redu, pa ćemo redom.
G, R.: — Žalimo, zakasnilo je. No mari, qvi-
jek je na vrijeme!
Ante: Žao nam je što u ovaj broj nemote, jer
primili pri zaključku lista. U narednom. Živjeli!
Lisac, Gruž: Takogjer.
G. Dopisnik — Kotor: Nikako nije moglo ući,
radi gradiva, & za M. no vri-
jedi, Preporučujemo se za unaprijed. Živjeli!
G. K. — Zagreb; Takogjer.
Dne 24. Maja i drži ni
ea: me sr norijim . (279)
Hrvati, pomozimo Istru!
Cijenici na zahtjev.
Narod bez škola jest narod bez budućnosti!
Sapa, Qruže So. Gila i Mefoda 24: ksrr“
jest najbolji, jer je proizvod jedne najbolje i na svim izložbama odlikovane
tvornice. Sve naručbe bivaju odpremljene direktno od tvornice.
kem Apt Cljene vrlo umjerene, poslužba točna i brza. ar PE
Glavna rasprodaja za sve hrvatske zemlje
IVAN LENTIĆ,
Milna (Dalmacija).