Br. 223

Bolje da šibenski peiljanci muče, jer su
dosta zla učinili u stranci prava. u pi-
riti razdor u i onako jadne stališke odno-
šaje? Zar hoćete i putem »Učiteljskog Gla-
sa« širiti mržnju na D.ra Franka? Ako to
mislite, ne će vam upaliti, gospodo šarenjaci !
Zašto ne bijete po prstima Smodlakine pri-
repine ? To ne ćete, jer ćete možda doći i
u koaliciju s njima. Dobar vam kus!

Učitelj.

 

Javna govornica.

Odgovor na odgovor,

k dopisima iz Lastova, koji su bili uvr-
šteni u listu »Sloboda«, posljednji na 16
aprila br. 15.

Pošto su isti napisani pro domo bez ob-
zira na istinu, molim Vas gosp. Uredniče,
da biste izvolili uvrstiti u Vaš cijenjeni list
kao odgovor slijedeći: /spravak. |. Nije isti-
na, da se je neki bogoslovac t. j. potpisani
bio prikazao u Blatu u ljetu 1905 nekom
odvjetniku, t. j. gosp. Roku Arneri, molbom,
da bi prikazao pritužbu protiv riješenju Mj.
Izb. Povjerenstva, nego je istina da se je
potpisani bio prikazao gosp. Arneri u ljetu
1905 u Korčuli u kafani »Casino« i tu mu
je gosp. Arneri odgovorio, da se ne može
prihvatiti posla, jer da ide u Blato radi sud-
benog povjerenstva. Kad mu je pak potpi-
sani primjetio, da bi i on imao poći u Bla-
to, gosp. Arneri odgovori »dobro, onda
dogji, tamo ću proučiti spise«. Dakle? — II.
Nije istina, da _je gosp. Arneri naveo potpi-
sanom razloge s kojih me može, da utječe
u mjesne razmirice lastovske, niti je istina
da se je gosp. Arneri ponudio potpisanoim,
da će on zamoliti drugog odvjetnika van
Korčule, a ne može ni bit istina, jer potpi-
sani nije tražio od gosp. Arneri, da on na-
gje drugog odvjetnika, nego da on učini
pritužbu, i da je gosp. Arneri bio izjavio
potpisanom, da on ne može da utječe u
lastovke razmirice, potpisani bi se bio smje-
sta sam obratio drugom odvjetniku širom
Dalmacije, a ne bi bio pošao u Blato gu-
biti vrijeme da gosp. Arneri prouči spise,
i to tim manje što još nije manjkalo nego
5 ili 6 dana do izminuća roka. — III. Nije
istina, da je gosp. Arneri kazivao u pero
potpisanom podatke i pismo, niti je istina,
da je potpisani, sastavši se po dogovoru sa
gosp. Arneri u kući preč. Plovana, predao
istome u prisustvu gosp. Dražinića podatke,
koje je gosp. Dražinić čitao, što je moglo
potrajati malo više od 1 sata, a gosp. Arneri
slušao je i gdje i gdje učinio svoju opasku,
koju bi gosp. Dražinić in margine zabilje-
žio. Kad je pak bilo sve pročitano gosp.
Arneri reče, da su dva glasa »sicurissimi«,
ali da se nada da će upjeti i za druga dva,
na što mu je potpisani primjetio »dosta su
nam dva glasa da dobijemo jedan glas ve-
ćine«. Nu onda bilo, sad se spominjalo, jer
gosp. Arneri nije prikazao pritužbe, a zašto?
Iz točke Ile proizlazi, da je kazao, da ne
može, da se ne zamjeri protivnoj stranci. —
IV. Nije istina, da je potpisani supotpisao
tužbu, koja je bila prikazana proti gosp. Ar-
neri za to što nije prikazao pritužbe, niti
je istina da je potpisani kod preslušanja u
sudu uzmakao, bojeći se tobože da ga gosp.
Arneri ne tuži za klevetu, nego je istina,
da je potpisani u tužbi bio naveden kao
svjedok i kao takav je kod preslušanja u
sudu izjavio i potpisao sve ono, što i ovdje
izjavljuje i potpisuje, a ako još ne vjeruje,
neka izvoli potražiti i pregledati odnosne
spise, što pak tamo ne bude se moglo na-
ći, ono može razjasniti gosp. Dražinić. Pot-
pisani pak ide dalje i pita: V. Pretpostavivši
da je istina sve ono, što se tvrdi u br. 15
»Slobode«, pretpostavivši, da je g. Arneri
bio kazao potpisanome, da on ne može da
utječe u mjesne prilike lastovske, nego da
će naći drugog odvjetnika van Korčule:
»Zašto g. Arneri nije obavijestio odmah za-
nimane o stanju stvari, netom mu je dotični
odvjetnik povratio podatke kao netemeljite,
pa ni onda kad je bio pitan o stanju stvari ?«
Evo dokaza: potpisani je predao podatke
g. Arneri u ljetu 1905 i od onda riješenje
se je očekivalo. Napokon neustrpljivost za
riješenjem dogje do vrhunca i potpisani se
obrati koncem 1906 jednoj osobi u Beč, da
vidi kod U. S. što se je dogodilo pritužbom ;
megjutim se obrati i jednoj osobi na otok
Korčulu, da se već jednom priupita kod
gosp. Arneri: znade li on što o stvari... i
tek na 26 aprila 1907 potpisani dobije od-
govor iz otoka Korčule, koji glasi doslovno :
»Dragi Rešiću! Istina, da si mi bio pisao,
da te izvjestim, što dr. Arneri kaže o uto-
ku na Upravno Sudište, ali pokle mi je bio
isti dr, Arneri o, da on sam ne
zna, kad će bit uručena rasprava, tako ni-
jesam ti odgovorio, buduć ti ništa konkret-
na ne bi bio kazao, kako vidiš .... it. d.«
Bilo je dakle vedro, još smo imali nade,
ali, kao grom iz vedra neba pukne glas
iz Beča, da na U. S. nije stigao nikakav
spis protiv riješenju Mj. Izb. Povj. glede

izbora u Lastovu. Taj glas odjekne i na
Lastovo i iz Lastova odleti tužba proti gosp.
Arneri na ime I. Gjivoje Ale, ali dogodi se
nešto ili bolje neki razdor u stranci i I. Gji-
voje opozove tužbu, i tako je i to svršilo.
Kad je dakle sve svršilo, svršit će i potpi-
sani, koji je kazao, kaže i kazat će uvijek
samo istinu. Onaj pak, koji je pisao u »Slo-
bodi« nek se ovim zadovolji i u naprijed
neka uvijek ima pa pameti onu: »Ko ište,
nagje«.
Zahvaljivajući na prostoru, svršava potpi-
sani s poštovanjem
Dn V. Rešić.

 

Nemiri u Kalabriji uslijed gladi.
Više ranjenih i usmrćenih.

U San Eufemia Aspromonte razdijeljena
je megju pučane vrlo malena svota, i ako
je ono pučanstvo uslijed potresa najviše bi-
lo oštećeno. Stanovnici Sinopoli navališe na
načelnika, zahtijevajući da im izdade novce,
koje je u potaji bio razdijelio samo svojim
stranačkim drugovima. Sva pravdanja na-
čelnikova bila su uzaludna, jer pučanstvo
gladno, boso i golo, a glad i bijeda čini
izgubiti svaki obzir i ustrpljenstvo. Jedan
oružnik, koji je načelniku ustao u obranu,
od puka je bio kamenovan. Pred crkvom
se na glavnom trgu sakupilo više hiljada
nevoljnog puka, namjerom da jurišaju na
drvenu baraku općinskog ureda. Oružnici
su morali pred tučom kamenja uzmaknuti.
Jedan oružnik teško ranjen sruši se na ze-
mlju, a jedan pučanin pograbi mu pušku i
počme na oružnike pucati; oružnici odvra-
tiše hitcima, te se svjetina na sve strane ra-
zleti. Javljaju, da ih ima petero usmrćenih
a mnoštvo ranjenih. Posredovanjem vojni-
štva jedva se mir uspostavio. Slika je ona-
mošnjeg pučanstva dirljiva i strašna; izne-
moglih je od gladi veliki broj; velika osku-
dica hrane, užas i strahoća...

— (O ovim grozotama donašaju sve svi-
jetske novine, bez razlike, pa i iste talijan-
ske. A »Dalmata«? Hoće li »Dalmata« ri-
jeti, da su sve to »reverendi scribi« ?! Ka-
že »Dalmata« da »i milioni dati dalla fi-
lantropia dell' Europa sono tutti depositati
alla Banca d Italia...« Ali neka »Dalma-
ta« zna, da se nijesu po Evropi sakupljali
dobrotvorni prinosi u svrhu da se ulože u
banku, i da u banci novac leži, nego se je
sakupljalo da se pomože onom  unesreće-
nom narodu, da ne skapa od gladi i bije-
de! Ista gospoda oko »Dalmate« ako čo-
vješki osjećaju, imali bi zahtijevati da se
pridigne novac sa banke i da meodvlačno
bude udijeljen onim nevoljnicima, za koje
se je i sakupljalo !)

 

“e e e

Vijesti iz naroda.
Iz Janjine.

Dopisnik u broju 220 ovoga lista napade
braću M. i A. Iv. stoga, što su tobože de-
mostrativno sjedili, kada se pjevalo »Ljepa
naša«. Nadalje se osvrće na prošle općinske
izbore, te kaže, da borba nije bila osobna,
kako bi ko mislio, već načelna. Gosp. do-
pisnik se hoće da uvjeri o pravednosti svoje
i sudrugova borbe tim, što načelnički kan-
didat M. Iv. tobože nije Hrvat, t& preko
pjevanja »Ljepe naše« tobože sjedio! Ovi
se ispatci u Janjini nijesu dobro dojmili,
jer se vidi, da mu svečanost nije bila toliko
na pameti, već da svoju protivnost iskaže
na braću M. i A. Iv., ali se njihova karak-
tera takove potvore ne hvaćaju. Nije istina,
da su braća M. i A. Iv. sjedili, dok se pje-
valo »Ljepa naša«. Ako dotičnik ne vidi
dobro, neka stavi drugi put očale. Gg. M.
i A. Iv. pokazali su istom zgodom svoj bratski
karakter činom podavši obilni obol za sv.
Ćirila i Metoda, te za barjak sv. Ć. i M.u
Janjini, pak gosp. A. Iv. za večerom istog
dana za Janj. Sokol, kako može svjedočiti
gosp. P. N.; a kako tada protumačiti pona-
šanje gosp. M. i A. Iv. za objedom gosp.
A. Šatare — kako mi vjerodostojne osobe
pripovijedaju — kada se pjevaše »Ljepa na-
ša«, na što su prvi ustali uprav oni; pak
opet davanje novaca za rodoljubne svrhe.
Ili misli gosp. dopisnik, da će braća Iv. pod-
metnuti svoj karakter pod noge, e da tobože

|demostrativno prkose kome? lli radi kojih

drugih razloga? Na drugo se ne ću osvrtati,
jer kad je sada sloga u Janjini, umećati kli-
pove, da se nesloga opet pojavi, kakova je
bila za vrijeme izbora, to je neumjesno. A
neka zna gosp. dopisnik, da braća lv, ne će
na ovo reagirati, jer na nepravedne napada-
je nijesu nikada reagirali. S time je svršeno.

 

 

 

PRAVA CRVENA HRVATSKA

kad je i g. dopisniku poznata naša nepri-
stranost, te i sam priznaje da ga u to mi
ne ulazimo. Neka je pak ovo bez zamjerke,
po ovoj: svakomu svoje !)
Iz Makarske.

Napokon se poslije toliko godina naša
vlada makla, da nam štogod korisna ura-
di! Imamo općinski ribnjak sa zapadne
strane grada, na lijepom položaju, megju
dvije luke — gornjom i donjom — ali je
zapušten, te ne samo što Općina od njega
nema koristi nego za ljetno doba širi se
škodljivo isparivanje. Nazad desetak godina
ondašnji vrijedni šumski nadpovjerenik g.
Nejedlija bio učinio prekrasni nacrt, kako
bi se rečeni ribnjak uredio i sužio, i obli-
žnje opć. zemljište pretvorilo u park, što bi
se sve izradilo svotom oko 60.000 K. Kad
bi se taj nacrt izveo, bilo od velikog uresa
našem gradu. A jur je jedan dio zemljišta
uz ribnjak bio zemljom nasut i pretvoren
u park. Naša se Općina preko kot. Pogla-
varstva obratila na Namjesništvo, za udije-
ljenje što obilatije potpore za javne radnje,
a napose za ribnjak, da se tako i seljak
štogod sa nadnicama okoristi, još u ovoj
gladnoj godini, i molba bje uvažena, te već
od nazad dvaestak dana dnevno po 30 uad-
ničara rade oko presušenja ribnjaka. Ostat
će jezerce, koje će sa jarugom biti spojeno
morem, što je dobro, jer će se tako voda
miješati i nestati će neugodna i nezdrava
vonja; površina će opsizati oko 3500 čet.
met., i poluotok sv. Petra postat će otok.
Nadati se, da će Pomorska Vlada, kad radnja
bude svršena, činiti proširiti i izdubiti jezer-
ce, da se može riba gojiti. Treba pak sva-
kako i obalu napraviti. Za početak radnje
vlada nije doznačila nego 3000 K, a jer su
%/s već potrošene, Općina je iznova obratila
se za dalnju potporu, da se radnje nastave, i
da bijedni seljaci u ovoj nevoljnoj godini
zarade koju nadnicu. Primjetit je, da se zid
s istočne strane ne bi imao ponipošto raz-
rušiti, jer brani park od silnih vjetrija i ju-
govine. Nek se i Općina za to zauzme. Rad-
njama upravlja kot. šum. povi. g. Jenčić,
koji se je duševno zauzeo, i sav trebovnik
sveo na 25.000 K, dakle u 2-3 god. moglo
bi se izvestit. O ostalim pak stvarima u na-

rednom broju.
Iz Lumbarde.

(Općina i prodaja ribe u Korčuli). Sa
svih strana dolaze glasovi o obilnom lovu
srdjela. Kod nas je obratno. Prvog smo
mraka bili nešto bolje sreće, ali drugog po-
sve slabo. Pa ipak, sasvim tim da je malo
ribe, cijena joj je sasvim niska, što treba
da »zahvalimo« Općini. U Korčuli su se
naime našla dvojica — ne-ribari, kojima
Općina dozvoljuje, da dobavljaju ribu iz
Veleluke, te je prodavaju sasvim cijeno. Ja-
dan ribar, koji po cijelu noć ne zatvori o-
ka, nego se muči, da prihrani sebe i svoju
obitelj, nada se prodati svoju ribu uz prili-
čnu cijenu, a kad dogje u Korčulu, nagje
ljude ne-ribare, koji mu čine konkuren-
cu — uz protekciju Općine. Pa komu da
se potužimo, kad ista naša Općina radi pro-
tiv nas? Komu da se potužiš, kad isti op-
ćinski tajnik, »šior« Jozo, dolazi na Ribar-
nicu, te se posmjehuje i uživa, što Lum-
bargjani ne prodavaju ? Smiji se, »šior« Jo-
zo, smiji i rugaj, kad imaš sreće, da još
ima ljudi po selima, koji ti vjeruju. Ali se
sjeti dobro prošlih izbora za carevinsko vi-
jeće. Onda se je dolazilo moliti i kumiti,
da se glasuje za Biankinia. Neuki narod,
ne poznavajući neke ljude, dao se je zave-
sti obećanjima Don Jure. Danas pak vidimo
nešto dalje od nosa.

Onda smo pogriješili i obručili se, jer
smo glasovali za čovjeka, koji je kao naš
zastupnik pristao na onako po nas nedično
riješenje jezičnog pitanja. Znademo mi za
ovo dobro | Pogriješili smo, ali onu pogre-
šku znati će već Lumbargjani popraviti. Ne
će više biti zastava i pucanja iz mužara !
Bilo, pa prošlo! — Skup ribara.

DST SLONA SSA SLO SA LELE ASSN
HRVATI | HRVATICE !
Stupite pod barjak patriotizma
»Svoj k svomu“ |

ŽIGCICE=

I

 

 

 

 

»ISTARSKE u korist družbe“

Pravi hrvatski proizvod provigjen
je sa slijedećom oznakom:

MILAN

NJA
RENE

SETTNERIHU

 

Pružite zaradu hrvatskim radnicima!

 

Narudžbe prima:
VJEKOSLAV JUŠIĆ — DRNIŠ.

Pravi otačbenici Iru svoju
(804) domaću nleetiju!

 

 

 

 

Politički pregled.

Austro-Ugarska. Beč, 26/5: Austrijskim
se parlamentom povlači tiha kriza, jer sla-
venski zastupnici namjeravaju, da prigodom
rasprave proračuna ministarstva za bogošto-
vje i nastavu i ministarstva pravosugja iz-
nesu svoje nacijonalne zahtjeve. I njemački
zastupnici hoće da udare istim putem. —
U proračunskom je odboru dne 25. o, m.
riješen proračun ministarstva za umnutrnje
poslove. — Budimpešta, 26/5.: Sve se čini,
kao da će ugarska kriza još dulje vremena
potrajati. Do sada još nije nikakav program
uglavljen, a i današnja audijenca Wekerla nije
donijela odluke. — Kossut je izdao naredbu,
da se službeno dopisivanje sa bos.-herc,
željeznicama od sada mora voditi isključivo
u magjarskom jeziku, a ne više njemački,
kao do sada. Što će se još doživjeti ! I to
još sa bosansko-hercegovačkim željeznicama!

Slavenski kongres. Petrograd, 25/5.: Sla-
venski delegati raspravljaju o važnim kul-
turnim pitanjima. Gostima, nadasve onim
iz Austrije, priregjuju se bučne ovacije.

Srbija. Beograd, 26/5.: Milovanović će se
preko Rima zaputiti na Cetinje, gdje će
knjazu predati ručno pismo kralja Petra. Sa
Cetinja će krenuti u Paris i London, da po-
sreduje u pitanju zajma. — Danas dne 26.
o. mj. austro-ugarski poslanik grof Forgach
posjetio je ministra presjednika Novakovića,
da protestira protiv pisanja beogradskog
lista »Republike«, radi napadaja protiv osobe
kralja Franje Josipa.

Djelovanje Rusije u Maloj Aziji. Cari-
grad, 26/5.: Ovamo su stigle službene vi-
jesti, da ruski agenti potiču Kurde na otpor
i da priregjuju nemire i pokolje. Porta je
naredila, da se svaki takav agent, koji bude
uhvaćen, javno objesi.

Car Vilim u Rimu, Rim, 26/5.: Njemač-
ki car Vilim poći će god. 1911. prigodom
proslave oslobogjenja ltalije sa svim njemač-
kim knezovima u Rim, jednako kako je proš-
le godine bio u Beču.

Vijesti iz Turske. Solun, 26/5.: Stanov-
nici su Dibre upravili na bitoljskog valiju za-
molbu, da se tamo pošalje čim prije oveći
odjeli vojske, pošto Arbanasi spremaju sa
svih strana navalu. Na putu izmegju Bitolja
i Kruševa umoren je vogja ondješnje bu-
garske organizacije Toma Niklov i učitelj
Lešanikov. Ubojice pobjegoše. Ovo je de-
veto umorstvo u zadnjim danima na Bugari-
ma. — Izmegju vojne uprave i mladoturskog
odbora zavladale su neke nesuglasice, radi
čega je Šetket-paša odgodio svoj odlazak
u Solun. — «Sabah» javlja iz Soluna, da je
bivši sultan Abd-ul Hamid odlučio sav svoj
imetak dobrovoljno darovati narodu.

 

Gradska kronika.

Dolazak bosanskih Hrvata u
Dubrownik. Večeras dolazi društvo »Tre-
bević« vlakom u 6 sati na večer u Gruž.
Na Pilama će bit bratski doček uz prisu-
stvovanje obiju mjesnih glazba. U Nedjelju
u jutro pregledanje grada, a po podne na
3 sata zajednički izlet u Rijeku i Trsteno.
U 8!/a sati »Trebevićeva večer« u Sokolani.
Čist prihod bit će namijenjen siromasima
grada Dubrovnika. Sudjeluju obe hrvatske
mjesne glazbe. Ulaz 1 kruna - gjaci 60 pa-
ra. Kako čujemo, »Trebević« je ma visini
svoje zadaće, te raspolaže izvrsnim pjevač-
kim zborom, te se nadamo, da će gragjan-
stvo, cijeneći u velike pohod bosanskih Hr-
vata, pohrlit na zabavu, te tim uveličat hr-
vatsku pjesmu.

(Potanji program bit će javljen sutra na
javnim oglasima).

Pir. Prošle sedmice vjenčao se je u Beču
naš sugragjanin g. Dr. Antun Nikolorić, li-
ječnik općine bečke, za g.gjicu Anu Haus.
Čestitamo !

Imenovanje. G. Ante Škrabalo i g.
Gusti Mišetić bili su imenovani pravnim
vježbenicima pri mjesnom ć. k. Sudu. Če-
stitamo !

Čudnovate naredbe. Mjesno po-
glavarstvo ko da je uzelo za zadaću našem
gragjanstvu uskratiti svaki užitak i veselje:
Ovo je stalo od nedavna naprosto cjepidla-
čiti, te našim glazbama zabranjivati proste
koncerte, premda je za sigurno uvjereno,
da ti koncerti neće biti uzrok ikakovim iz-
gredima, već naprotiv su oni našem gra-
gjanstvu omiljeli. Znade li mjesno pogla-
varstvo, da su naše glazbe uzdržane po
svojim članovima, upriličene za to, da u
našem gradu budemo imali barem jednom
sedmično kakovu zabavu ? Dok bi po pra-
vu ovim ustanovama morale biti naše Vlasti
na ruku, one ih tim naprosto utučuju, te
im za razlog, što se je možda nehotično
propustilo javiti pet dana prije koncerat, a

[najavilo 4 dana, zabranjuje izvršivanje jed. |
|mog glazbenog koncerta ! Nećemo se upu-

God. V.

štati u tumačenje zakona — to je učinila
»Crv. Hrv.«, što potpuno odobravamo —
samo ćemo s toga naglasiti, da bi se tok
od tri dana postojećeg zakona morao brojiti
od časa predane prijave, a ne zahtijevati tri
potpuna dana, a dan prijave i sviranja is-
puštati; ovakovo tumačenje zakona nikako
ne shvaćamo. Kad je naše poglavarstvo stalo
zahtijevati ono, što je prije dopušteno bilo,
nek se izvoli pobrinuti da nam ono pribavi
kakvu sedmičnu zabavu, a mi ćemo mu
biti veoma harni, jer će nas tim riješiti je-
dne ustanove, koja nam najviše tereti naše
žepove, a samo za ljubav toga, da priba-
vimo sebi kakav užitak. Uvjereni smo, da
će mjesno poglavarstvo u ovim odredbama
uvigjeti nešto suvišna, te dopustiti da nam
se barem bude moguće zabavljati !

Tako valjal Milo nam je, da Dubro-
vačka Općina sve odbija što stigne adresi-
rano Ragusa a ne Dubrovnik. Begenišemo !

100-godišnjica bitke kod A.
sperna bila je i od mjesne posade u su-
botu proslavljena. U jutro je u crkvi o0.
Isusovaca bila svečana sv, Misa, a na po-
dne su časnici imali zajednički objed u h0-
telu »Gradac«. Vojnici su cijeli dan imali
praznik.

»Novom Listu“*, U broju od srijede

donaša »Novi List«, da je prosvjedna skup-

ština u Nedjelju bila zabranjena zbog pred-
vigjajućih nemira, i da su naši istomišlje-
mici imali govoriti »za proces i za Rauchov
režim«. Opaziti nam je »Novom Listu«, što
se tiče procesa, da je o veleizđaji svak u-
vjeren ko prati stenografska izvješća, a što
se pak tiče Rauchovog režima to neka pri-
šije nekojim sebi bližnjim... O wveleizdaj-
ničkom procesu držali smo se u reservi, ali
napokon ne možemo dopuštiti kad se neko

napreže da prekaže nešto što je sasvim cr-.

no — da je bijelo!

Općini. Tuže nam se, da je put »pod
Lazarom« na Pločama sasvim nabačen ka-
menjem i smećem i zarašćen dračom, kao
i onaj »pod skalom falsom«. Molimo, da
se dade urediti, pošto siromah nema gdje
da drugovdje ide na kupanje, jer nije svak
u stanju da može plaćati vojničko kupalište,

Nema vode! Eto smo tek u Maju
mjesecu, a već nema vode na česmi kod
Male Braće, te se je prisiljeno hoditi na
Pile po vodu. A da što će biti u Julu i Av-
gustu ?! Molimo, da se na vrijeme providi,
prije nego ne začesta velika oskudica!

Neopreznost biciklista. U proš-
li petak na 6%s po podne jedan mladić, u-
pravo mahnito jureći na biciklu putem od
Ploča, nasme na jedno 6-godišnje dijete
na takav način, da ga je bacio na put, pri-
lično ga ranivši. Sreća je, da se to dogo-
dilo na mjestu ne vele pogibeljnom, jer bi
dijete inače bilo zaglavilo. Kažu nam, da
Općina nema popis biciklista i automobili-
sta, što nemožemo vjerovati, jer su i u
naj zakutnijem kraju registrirani. — U sri-
jedu pak na 8 ura u večer jedan je bicikli-
sta jurio put Gruža, a da nije imao fenjer.
Nadamo se da će se Općina pobrinuti i
shodno odrediti, u interesu općinstva. Ta-
kogjer bi se moralo zabraniti jurenje auto-
mobilima kroz grad, nadasve onim koji to
čine iz obijesti, jer što se hoće da se dije-
te ili koji nagluh u taj čas trefi za ćoškom
pod Zvonikom ili u vratima od Pila?

pKotarska Bolesnička Blagaj:
ma“, Tuže nam se članovi »Kot. Bol. Bla-
gajne«, da se ne znadu uredovni satovi.
Svaki dan da se Ured otvara na 4% ili 4
Ya a gdjekad i na 5%. U ponedjeljak po
podne hodio je jedan član na Ured na 4%
sata, te je bio zatvoren, onda se je povratio
na 4% i opet je bio zatvoren, i pred are-
dom ostao čekati, kad evo ti gospode stoprva
na 5 sati manje 10 časa, (dočim su imali
biti u 4 sata) stoga se moli uprava, da bi
izvolila na donja vrata naznačiti uredovne
satove, kao i preporučiti činovnicima da ih
tačno izvršuju, jer zašto da zanimani dan-
gube, povraćajuć se po 3-4 puta.

Mlijeko. Po ulicama je uhvatilo veli.
kog maha prodavanje mlijeka, a s toga jer
tako izbjegnu pregledavanje na Poljani.
Imao bi se izdati nalog, da svaka mora da
čeka odregjenu uru, dok se obavi pregle-
davanje, a zatim neka slobodno idu po uli-