Br. 223 Bolje da šibenski peiljanci muče, jer su dosta zla učinili u stranci prava. u pi- riti razdor u i onako jadne stališke odno- šaje? Zar hoćete i putem »Učiteljskog Gla- sa« širiti mržnju na D.ra Franka? Ako to mislite, ne će vam upaliti, gospodo šarenjaci ! Zašto ne bijete po prstima Smodlakine pri- repine ? To ne ćete, jer ćete možda doći i u koaliciju s njima. Dobar vam kus! Učitelj. Javna govornica. Odgovor na odgovor, k dopisima iz Lastova, koji su bili uvr- šteni u listu »Sloboda«, posljednji na 16 aprila br. 15. Pošto su isti napisani pro domo bez ob- zira na istinu, molim Vas gosp. Uredniče, da biste izvolili uvrstiti u Vaš cijenjeni list kao odgovor slijedeći: /spravak. |. Nije isti- na, da se je neki bogoslovac t. j. potpisani bio prikazao u Blatu u ljetu 1905 nekom odvjetniku, t. j. gosp. Roku Arneri, molbom, da bi prikazao pritužbu protiv riješenju Mj. Izb. Povjerenstva, nego je istina da se je potpisani bio prikazao gosp. Arneri u ljetu 1905 u Korčuli u kafani »Casino« i tu mu je gosp. Arneri odgovorio, da se ne može prihvatiti posla, jer da ide u Blato radi sud- benog povjerenstva. Kad mu je pak potpi- sani primjetio, da bi i on imao poći u Bla- to, gosp. Arneri odgovori »dobro, onda dogji, tamo ću proučiti spise«. Dakle? — II. Nije istina, da _je gosp. Arneri naveo potpi- sanom razloge s kojih me može, da utječe u mjesne razmirice lastovske, niti je istina da se je gosp. Arneri ponudio potpisanoim, da će on zamoliti drugog odvjetnika van Korčule, a ne može ni bit istina, jer potpi- sani nije tražio od gosp. Arneri, da on na- gje drugog odvjetnika, nego da on učini pritužbu, i da je gosp. Arneri bio izjavio potpisanom, da on ne može da utječe u lastovke razmirice, potpisani bi se bio smje- sta sam obratio drugom odvjetniku širom Dalmacije, a ne bi bio pošao u Blato gu- biti vrijeme da gosp. Arneri prouči spise, i to tim manje što još nije manjkalo nego 5 ili 6 dana do izminuća roka. — III. Nije istina, da je gosp. Arneri kazivao u pero potpisanom podatke i pismo, niti je istina, da je potpisani, sastavši se po dogovoru sa gosp. Arneri u kući preč. Plovana, predao istome u prisustvu gosp. Dražinića podatke, koje je gosp. Dražinić čitao, što je moglo potrajati malo više od 1 sata, a gosp. Arneri slušao je i gdje i gdje učinio svoju opasku, koju bi gosp. Dražinić in margine zabilje- žio. Kad je pak bilo sve pročitano gosp. Arneri reče, da su dva glasa »sicurissimi«, ali da se nada da će upjeti i za druga dva, na što mu je potpisani primjetio »dosta su nam dva glasa da dobijemo jedan glas ve- ćine«. Nu onda bilo, sad se spominjalo, jer gosp. Arneri nije prikazao pritužbe, a zašto? Iz točke Ile proizlazi, da je kazao, da ne može, da se ne zamjeri protivnoj stranci. — IV. Nije istina, da je potpisani supotpisao tužbu, koja je bila prikazana proti gosp. Ar- neri za to što nije prikazao pritužbe, niti je istina da je potpisani kod preslušanja u sudu uzmakao, bojeći se tobože da ga gosp. Arneri ne tuži za klevetu, nego je istina, da je potpisani u tužbi bio naveden kao svjedok i kao takav je kod preslušanja u sudu izjavio i potpisao sve ono, što i ovdje izjavljuje i potpisuje, a ako još ne vjeruje, neka izvoli potražiti i pregledati odnosne spise, što pak tamo ne bude se moglo na- ći, ono može razjasniti gosp. Dražinić. Pot- pisani pak ide dalje i pita: V. Pretpostavivši da je istina sve ono, što se tvrdi u br. 15 »Slobode«, pretpostavivši, da je g. Arneri bio kazao potpisanome, da on ne može da utječe u mjesne prilike lastovske, nego da će naći drugog odvjetnika van Korčule: »Zašto g. Arneri nije obavijestio odmah za- nimane o stanju stvari, netom mu je dotični odvjetnik povratio podatke kao netemeljite, pa ni onda kad je bio pitan o stanju stvari ?« Evo dokaza: potpisani je predao podatke g. Arneri u ljetu 1905 i od onda riješenje se je očekivalo. Napokon neustrpljivost za riješenjem dogje do vrhunca i potpisani se obrati koncem 1906 jednoj osobi u Beč, da vidi kod U. S. što se je dogodilo pritužbom ; megjutim se obrati i jednoj osobi na otok Korčulu, da se već jednom priupita kod gosp. Arneri: znade li on što o stvari... i tek na 26 aprila 1907 potpisani dobije od- govor iz otoka Korčule, koji glasi doslovno : »Dragi Rešiću! Istina, da si mi bio pisao, da te izvjestim, što dr. Arneri kaže o uto- ku na Upravno Sudište, ali pokle mi je bio isti dr, Arneri o, da on sam ne zna, kad će bit uručena rasprava, tako ni- jesam ti odgovorio, buduć ti ništa konkret- na ne bi bio kazao, kako vidiš .... it. d.« Bilo je dakle vedro, još smo imali nade, ali, kao grom iz vedra neba pukne glas iz Beča, da na U. S. nije stigao nikakav spis protiv riješenju Mj. Izb. Povj. glede izbora u Lastovu. Taj glas odjekne i na Lastovo i iz Lastova odleti tužba proti gosp. Arneri na ime I. Gjivoje Ale, ali dogodi se nešto ili bolje neki razdor u stranci i I. Gji- voje opozove tužbu, i tako je i to svršilo. Kad je dakle sve svršilo, svršit će i potpi- sani, koji je kazao, kaže i kazat će uvijek samo istinu. Onaj pak, koji je pisao u »Slo- bodi« nek se ovim zadovolji i u naprijed neka uvijek ima pa pameti onu: »Ko ište, nagje«. Zahvaljivajući na prostoru, svršava potpi- sani s poštovanjem Dn V. Rešić. Nemiri u Kalabriji uslijed gladi. Više ranjenih i usmrćenih. U San Eufemia Aspromonte razdijeljena je megju pučane vrlo malena svota, i ako je ono pučanstvo uslijed potresa najviše bi- lo oštećeno. Stanovnici Sinopoli navališe na načelnika, zahtijevajući da im izdade novce, koje je u potaji bio razdijelio samo svojim stranačkim drugovima. Sva pravdanja na- čelnikova bila su uzaludna, jer pučanstvo gladno, boso i golo, a glad i bijeda čini izgubiti svaki obzir i ustrpljenstvo. Jedan oružnik, koji je načelniku ustao u obranu, od puka je bio kamenovan. Pred crkvom se na glavnom trgu sakupilo više hiljada nevoljnog puka, namjerom da jurišaju na drvenu baraku općinskog ureda. Oružnici su morali pred tučom kamenja uzmaknuti. Jedan oružnik teško ranjen sruši se na ze- mlju, a jedan pučanin pograbi mu pušku i počme na oružnike pucati; oružnici odvra- tiše hitcima, te se svjetina na sve strane ra- zleti. Javljaju, da ih ima petero usmrćenih a mnoštvo ranjenih. Posredovanjem vojni- štva jedva se mir uspostavio. Slika je ona- mošnjeg pučanstva dirljiva i strašna; izne- moglih je od gladi veliki broj; velika osku- dica hrane, užas i strahoća... — (O ovim grozotama donašaju sve svi- jetske novine, bez razlike, pa i iste talijan- ske. A »Dalmata«? Hoće li »Dalmata« ri- jeti, da su sve to »reverendi scribi« ?! Ka- že »Dalmata« da »i milioni dati dalla fi- lantropia dell' Europa sono tutti depositati alla Banca d Italia...« Ali neka »Dalma- ta« zna, da se nijesu po Evropi sakupljali dobrotvorni prinosi u svrhu da se ulože u banku, i da u banci novac leži, nego se je sakupljalo da se pomože onom unesreće- nom narodu, da ne skapa od gladi i bije- de! Ista gospoda oko »Dalmate« ako čo- vješki osjećaju, imali bi zahtijevati da se pridigne novac sa banke i da meodvlačno bude udijeljen onim nevoljnicima, za koje se je i sakupljalo !) “e e e Vijesti iz naroda. Iz Janjine. Dopisnik u broju 220 ovoga lista napade braću M. i A. Iv. stoga, što su tobože de- mostrativno sjedili, kada se pjevalo »Ljepa naša«. Nadalje se osvrće na prošle općinske izbore, te kaže, da borba nije bila osobna, kako bi ko mislio, već načelna. Gosp. do- pisnik se hoće da uvjeri o pravednosti svoje i sudrugova borbe tim, što načelnički kan- didat M. Iv. tobože nije Hrvat, t& preko pjevanja »Ljepe naše« tobože sjedio! Ovi se ispatci u Janjini nijesu dobro dojmili, jer se vidi, da mu svečanost nije bila toliko na pameti, već da svoju protivnost iskaže na braću M. i A. Iv., ali se njihova karak- tera takove potvore ne hvaćaju. Nije istina, da su braća M. i A. Iv. sjedili, dok se pje- valo »Ljepa naša«. Ako dotičnik ne vidi dobro, neka stavi drugi put očale. Gg. M. i A. Iv. pokazali su istom zgodom svoj bratski karakter činom podavši obilni obol za sv. Ćirila i Metoda, te za barjak sv. Ć. i M.u Janjini, pak gosp. A. Iv. za večerom istog dana za Janj. Sokol, kako može svjedočiti gosp. P. N.; a kako tada protumačiti pona- šanje gosp. M. i A. Iv. za objedom gosp. A. Šatare — kako mi vjerodostojne osobe pripovijedaju — kada se pjevaše »Ljepa na- ša«, na što su prvi ustali uprav oni; pak opet davanje novaca za rodoljubne svrhe. Ili misli gosp. dopisnik, da će braća Iv. pod- metnuti svoj karakter pod noge, e da tobože |demostrativno prkose kome? lli radi kojih drugih razloga? Na drugo se ne ću osvrtati, jer kad je sada sloga u Janjini, umećati kli- pove, da se nesloga opet pojavi, kakova je bila za vrijeme izbora, to je neumjesno. A neka zna gosp. dopisnik, da braća lv, ne će na ovo reagirati, jer na nepravedne napada- je nijesu nikada reagirali. S time je svršeno. PRAVA CRVENA HRVATSKA kad je i g. dopisniku poznata naša nepri- stranost, te i sam priznaje da ga u to mi ne ulazimo. Neka je pak ovo bez zamjerke, po ovoj: svakomu svoje !) Iz Makarske. Napokon se poslije toliko godina naša vlada makla, da nam štogod korisna ura- di! Imamo općinski ribnjak sa zapadne strane grada, na lijepom položaju, megju dvije luke — gornjom i donjom — ali je zapušten, te ne samo što Općina od njega nema koristi nego za ljetno doba širi se škodljivo isparivanje. Nazad desetak godina ondašnji vrijedni šumski nadpovjerenik g. Nejedlija bio učinio prekrasni nacrt, kako bi se rečeni ribnjak uredio i sužio, i obli- žnje opć. zemljište pretvorilo u park, što bi se sve izradilo svotom oko 60.000 K. Kad bi se taj nacrt izveo, bilo od velikog uresa našem gradu. A jur je jedan dio zemljišta uz ribnjak bio zemljom nasut i pretvoren u park. Naša se Općina preko kot. Pogla- varstva obratila na Namjesništvo, za udije- ljenje što obilatije potpore za javne radnje, a napose za ribnjak, da se tako i seljak štogod sa nadnicama okoristi, još u ovoj gladnoj godini, i molba bje uvažena, te već od nazad dvaestak dana dnevno po 30 uad- ničara rade oko presušenja ribnjaka. Ostat će jezerce, koje će sa jarugom biti spojeno morem, što je dobro, jer će se tako voda miješati i nestati će neugodna i nezdrava vonja; površina će opsizati oko 3500 čet. met., i poluotok sv. Petra postat će otok. Nadati se, da će Pomorska Vlada, kad radnja bude svršena, činiti proširiti i izdubiti jezer- ce, da se može riba gojiti. Treba pak sva- kako i obalu napraviti. Za početak radnje vlada nije doznačila nego 3000 K, a jer su %/s već potrošene, Općina je iznova obratila se za dalnju potporu, da se radnje nastave, i da bijedni seljaci u ovoj nevoljnoj godini zarade koju nadnicu. Primjetit je, da se zid s istočne strane ne bi imao ponipošto raz- rušiti, jer brani park od silnih vjetrija i ju- govine. Nek se i Općina za to zauzme. Rad- njama upravlja kot. šum. povi. g. Jenčić, koji se je duševno zauzeo, i sav trebovnik sveo na 25.000 K, dakle u 2-3 god. moglo bi se izvestit. O ostalim pak stvarima u na- rednom broju. Iz Lumbarde. (Općina i prodaja ribe u Korčuli). Sa svih strana dolaze glasovi o obilnom lovu srdjela. Kod nas je obratno. Prvog smo mraka bili nešto bolje sreće, ali drugog po- sve slabo. Pa ipak, sasvim tim da je malo ribe, cijena joj je sasvim niska, što treba da »zahvalimo« Općini. U Korčuli su se naime našla dvojica — ne-ribari, kojima Općina dozvoljuje, da dobavljaju ribu iz Veleluke, te je prodavaju sasvim cijeno. Ja- dan ribar, koji po cijelu noć ne zatvori o- ka, nego se muči, da prihrani sebe i svoju obitelj, nada se prodati svoju ribu uz prili- čnu cijenu, a kad dogje u Korčulu, nagje ljude ne-ribare, koji mu čine konkuren- cu — uz protekciju Općine. Pa komu da se potužimo, kad ista naša Općina radi pro- tiv nas? Komu da se potužiš, kad isti op- ćinski tajnik, »šior« Jozo, dolazi na Ribar- nicu, te se posmjehuje i uživa, što Lum- bargjani ne prodavaju ? Smiji se, »šior« Jo- zo, smiji i rugaj, kad imaš sreće, da još ima ljudi po selima, koji ti vjeruju. Ali se sjeti dobro prošlih izbora za carevinsko vi- jeće. Onda se je dolazilo moliti i kumiti, da se glasuje za Biankinia. Neuki narod, ne poznavajući neke ljude, dao se je zave- sti obećanjima Don Jure. Danas pak vidimo nešto dalje od nosa. Onda smo pogriješili i obručili se, jer smo glasovali za čovjeka, koji je kao naš zastupnik pristao na onako po nas nedično riješenje jezičnog pitanja. Znademo mi za ovo dobro | Pogriješili smo, ali onu pogre- šku znati će već Lumbargjani popraviti. Ne će više biti zastava i pucanja iz mužara ! Bilo, pa prošlo! — Skup ribara. DST SLONA SSA SLO SA LELE ASSN HRVATI | HRVATICE ! Stupite pod barjak patriotizma »Svoj k svomu“ | ŽIGCICE= I »ISTARSKE u korist družbe“ Pravi hrvatski proizvod provigjen je sa slijedećom oznakom: MILAN NJA RENE SETTNERIHU Pružite zaradu hrvatskim radnicima! Narudžbe prima: VJEKOSLAV JUŠIĆ — DRNIŠ. Pravi otačbenici Iru svoju (804) domaću nleetiju! Politički pregled. Austro-Ugarska. Beč, 26/5: Austrijskim se parlamentom povlači tiha kriza, jer sla- venski zastupnici namjeravaju, da prigodom rasprave proračuna ministarstva za bogošto- vje i nastavu i ministarstva pravosugja iz- nesu svoje nacijonalne zahtjeve. I njemački zastupnici hoće da udare istim putem. — U proračunskom je odboru dne 25. o, m. riješen proračun ministarstva za umnutrnje poslove. — Budimpešta, 26/5.: Sve se čini, kao da će ugarska kriza još dulje vremena potrajati. Do sada još nije nikakav program uglavljen, a i današnja audijenca Wekerla nije donijela odluke. — Kossut je izdao naredbu, da se službeno dopisivanje sa bos.-herc, željeznicama od sada mora voditi isključivo u magjarskom jeziku, a ne više njemački, kao do sada. Što će se još doživjeti ! I to još sa bosansko-hercegovačkim željeznicama! Slavenski kongres. Petrograd, 25/5.: Sla- venski delegati raspravljaju o važnim kul- turnim pitanjima. Gostima, nadasve onim iz Austrije, priregjuju se bučne ovacije. Srbija. Beograd, 26/5.: Milovanović će se preko Rima zaputiti na Cetinje, gdje će knjazu predati ručno pismo kralja Petra. Sa Cetinja će krenuti u Paris i London, da po- sreduje u pitanju zajma. — Danas dne 26. o. mj. austro-ugarski poslanik grof Forgach posjetio je ministra presjednika Novakovića, da protestira protiv pisanja beogradskog lista »Republike«, radi napadaja protiv osobe kralja Franje Josipa. Djelovanje Rusije u Maloj Aziji. Cari- grad, 26/5.: Ovamo su stigle službene vi- jesti, da ruski agenti potiču Kurde na otpor i da priregjuju nemire i pokolje. Porta je naredila, da se svaki takav agent, koji bude uhvaćen, javno objesi. Car Vilim u Rimu, Rim, 26/5.: Njemač- ki car Vilim poći će god. 1911. prigodom proslave oslobogjenja ltalije sa svim njemač- kim knezovima u Rim, jednako kako je proš- le godine bio u Beču. Vijesti iz Turske. Solun, 26/5.: Stanov- nici su Dibre upravili na bitoljskog valiju za- molbu, da se tamo pošalje čim prije oveći odjeli vojske, pošto Arbanasi spremaju sa svih strana navalu. Na putu izmegju Bitolja i Kruševa umoren je vogja ondješnje bu- garske organizacije Toma Niklov i učitelj Lešanikov. Ubojice pobjegoše. Ovo je de- veto umorstvo u zadnjim danima na Bugari- ma. — Izmegju vojne uprave i mladoturskog odbora zavladale su neke nesuglasice, radi čega je Šetket-paša odgodio svoj odlazak u Solun. — «Sabah» javlja iz Soluna, da je bivši sultan Abd-ul Hamid odlučio sav svoj imetak dobrovoljno darovati narodu. Gradska kronika. Dolazak bosanskih Hrvata u Dubrownik. Večeras dolazi društvo »Tre- bević« vlakom u 6 sati na večer u Gruž. Na Pilama će bit bratski doček uz prisu- stvovanje obiju mjesnih glazba. U Nedjelju u jutro pregledanje grada, a po podne na 3 sata zajednički izlet u Rijeku i Trsteno. U 8!/a sati »Trebevićeva večer« u Sokolani. Čist prihod bit će namijenjen siromasima grada Dubrovnika. Sudjeluju obe hrvatske mjesne glazbe. Ulaz 1 kruna - gjaci 60 pa- ra. Kako čujemo, »Trebević« je ma visini svoje zadaće, te raspolaže izvrsnim pjevač- kim zborom, te se nadamo, da će gragjan- stvo, cijeneći u velike pohod bosanskih Hr- vata, pohrlit na zabavu, te tim uveličat hr- vatsku pjesmu. (Potanji program bit će javljen sutra na javnim oglasima). Pir. Prošle sedmice vjenčao se je u Beču naš sugragjanin g. Dr. Antun Nikolorić, li- ječnik općine bečke, za g.gjicu Anu Haus. Čestitamo ! Imenovanje. G. Ante Škrabalo i g. Gusti Mišetić bili su imenovani pravnim vježbenicima pri mjesnom ć. k. Sudu. Če- stitamo ! Čudnovate naredbe. Mjesno po- glavarstvo ko da je uzelo za zadaću našem gragjanstvu uskratiti svaki užitak i veselje: Ovo je stalo od nedavna naprosto cjepidla- čiti, te našim glazbama zabranjivati proste koncerte, premda je za sigurno uvjereno, da ti koncerti neće biti uzrok ikakovim iz- gredima, već naprotiv su oni našem gra- gjanstvu omiljeli. Znade li mjesno pogla- varstvo, da su naše glazbe uzdržane po svojim članovima, upriličene za to, da u našem gradu budemo imali barem jednom sedmično kakovu zabavu ? Dok bi po pra- vu ovim ustanovama morale biti naše Vlasti na ruku, one ih tim naprosto utučuju, te im za razlog, što se je možda nehotično propustilo javiti pet dana prije koncerat, a [najavilo 4 dana, zabranjuje izvršivanje jed. | |mog glazbenog koncerta ! Nećemo se upu- God. V. štati u tumačenje zakona — to je učinila »Crv. Hrv.«, što potpuno odobravamo — samo ćemo s toga naglasiti, da bi se tok od tri dana postojećeg zakona morao brojiti od časa predane prijave, a ne zahtijevati tri potpuna dana, a dan prijave i sviranja is- puštati; ovakovo tumačenje zakona nikako ne shvaćamo. Kad je naše poglavarstvo stalo zahtijevati ono, što je prije dopušteno bilo, nek se izvoli pobrinuti da nam ono pribavi kakvu sedmičnu zabavu, a mi ćemo mu biti veoma harni, jer će nas tim riješiti je- dne ustanove, koja nam najviše tereti naše žepove, a samo za ljubav toga, da priba- vimo sebi kakav užitak. Uvjereni smo, da će mjesno poglavarstvo u ovim odredbama uvigjeti nešto suvišna, te dopustiti da nam se barem bude moguće zabavljati ! Tako valjal Milo nam je, da Dubro- vačka Općina sve odbija što stigne adresi- rano Ragusa a ne Dubrovnik. Begenišemo ! 100-godišnjica bitke kod A. sperna bila je i od mjesne posade u su- botu proslavljena. U jutro je u crkvi o0. Isusovaca bila svečana sv, Misa, a na po- dne su časnici imali zajednički objed u h0- telu »Gradac«. Vojnici su cijeli dan imali praznik. »Novom Listu“*, U broju od srijede donaša »Novi List«, da je prosvjedna skup- ština u Nedjelju bila zabranjena zbog pred- vigjajućih nemira, i da su naši istomišlje- mici imali govoriti »za proces i za Rauchov režim«. Opaziti nam je »Novom Listu«, što se tiče procesa, da je o veleizđaji svak u- vjeren ko prati stenografska izvješća, a što se pak tiče Rauchovog režima to neka pri- šije nekojim sebi bližnjim... O wveleizdaj- ničkom procesu držali smo se u reservi, ali napokon ne možemo dopuštiti kad se neko napreže da prekaže nešto što je sasvim cr-. no — da je bijelo! Općini. Tuže nam se, da je put »pod Lazarom« na Pločama sasvim nabačen ka- menjem i smećem i zarašćen dračom, kao i onaj »pod skalom falsom«. Molimo, da se dade urediti, pošto siromah nema gdje da drugovdje ide na kupanje, jer nije svak u stanju da može plaćati vojničko kupalište, Nema vode! Eto smo tek u Maju mjesecu, a već nema vode na česmi kod Male Braće, te se je prisiljeno hoditi na Pile po vodu. A da što će biti u Julu i Av- gustu ?! Molimo, da se na vrijeme providi, prije nego ne začesta velika oskudica! Neopreznost biciklista. U proš- li petak na 6%s po podne jedan mladić, u- pravo mahnito jureći na biciklu putem od Ploča, nasme na jedno 6-godišnje dijete na takav način, da ga je bacio na put, pri- lično ga ranivši. Sreća je, da se to dogo- dilo na mjestu ne vele pogibeljnom, jer bi dijete inače bilo zaglavilo. Kažu nam, da Općina nema popis biciklista i automobili- sta, što nemožemo vjerovati, jer su i u naj zakutnijem kraju registrirani. — U sri- jedu pak na 8 ura u večer jedan je bicikli- sta jurio put Gruža, a da nije imao fenjer. Nadamo se da će se Općina pobrinuti i shodno odrediti, u interesu općinstva. Ta- kogjer bi se moralo zabraniti jurenje auto- mobilima kroz grad, nadasve onim koji to čine iz obijesti, jer što se hoće da se dije- te ili koji nagluh u taj čas trefi za ćoškom pod Zvonikom ili u vratima od Pila? pKotarska Bolesnička Blagaj: ma“, Tuže nam se članovi »Kot. Bol. Bla- gajne«, da se ne znadu uredovni satovi. Svaki dan da se Ured otvara na 4% ili 4 Ya a gdjekad i na 5%. U ponedjeljak po podne hodio je jedan član na Ured na 4% sata, te je bio zatvoren, onda se je povratio na 4% i opet je bio zatvoren, i pred are- dom ostao čekati, kad evo ti gospode stoprva na 5 sati manje 10 časa, (dočim su imali biti u 4 sata) stoga se moli uprava, da bi izvolila na donja vrata naznačiti uredovne satove, kao i preporučiti činovnicima da ih tačno izvršuju, jer zašto da zanimani dan- gube, povraćajuć se po 3-4 puta. Mlijeko. Po ulicama je uhvatilo veli. kog maha prodavanje mlijeka, a s toga jer tako izbjegnu pregledavanje na Poljani. Imao bi se izdati nalog, da svaka mora da čeka odregjenu uru, dok se obavi pregle- davanje, a zatim neka slobodno idu po uli-