Br. 230
ali nije više ni godina 1895 ni 1902, danas
je 1909, pa se smije što hoće: i sunce ša-
kom sakrit! —
Danas na to sjećamo gospodu, da bolje
osvijetlimo pregjašnji članak: megjutim mo-
ramo dalje, da riješimo II. upit, Glasi: Od-
govara li akcija g. Prodana i dr. pravaškom
programu i u opće pravaškim načelima ?
Naše je tvrdo uvjerenje: me odgovara, da-
pače se kosi. A dokazi? Strpite se za čas,
evo ih na dlanu.
1 — 5.) Natuknusmo ih već u prošlom
članku gdje riješismo I. pitanje. Nu oni se
kose u opće sa disciplinom i načelima svake
stranke gotovo pravaške, pa ih uzimljemo
indirektno samo, a nanizat ćemo nekoliko
direktnih.
6.) Stranka prava temelji svoj program
na načelima hrvatskog državnog i prirodnog
prava, a dosljedno tome uči da u hrvatskim
zemljama žive samo jedan narod politički,
samo hrvatski narod. Predlog g. Prodana i
dr. govori o Srbima, pa kako se to slaže?
— Ali da, po njihovoj teoriji Hrvati su i
Srbi jedan narod. Nu ako to stoji čemu onda
jednome dijelu toga naroda biva Srbima po-
sebne povlastice i to baš velike ? Nesmisao
je i pomisliti, da jedan dio naroda mora
da ima nešto što drugi dio dapače viši dio
istoga naroda ne ima. To su samo slavo-
srpske fraze da se zamažu narodu oči, a
koliko vrijede vidjeli smo u br, 213 u član+
ku »Još o Prodanovu predlogu«, pa ne
mislimo ponovno o tome.
7. Svakako stoji tvrdnja da stranka prava
nikad nije priznavala niti priznaje u hrvat-
skim zemljama pripadnike, koji ispovijedaju
grčko-istočnu vjeru Srbima već Hrvatima.
To nas je kao pravaš g. Prodan kroz 30
dugih godina učio, pa kako sada odjednom
dolazi do toga da ih priznaje Srbima i protiv
sebe i protiv nauke stranke? — Podrobnije
ćemo »Obračunom« g. Prodana pozabaviti
se kasnije.
8.) Akcija g. Prodana i dr. kosi se sa
programom stranke prava, u koliko nije u
njoj govora o hrvatskim zemljama, koje su
se morale spomenuti. Razumijemo, to se
propustilo radi stranaka, koje bi pod svaku
cijenu sa Magjarima (Rijeka i Megjumurje)
s druge strane radi »Srba« (Bosna i Herce-
govina), jer bi inače akcija prvim korakom
izjalovila se. To nam potvrgjuje još ljepše
zadnji sastanak predstavnika stranaka za
»kooperaciju« i ono što je prodrlo na javu
o tome.
9.) Stranka prava nije protiv zaštite ma-
njina do stanovitih opravdanih granica. Nu
kad te manjine rade o glavi hrvatskom na-
rodu, kako u našem slučaju »Srbi«, stranka
prava nije imala niti smije imati obzira pra-
ma takovim. A kad bi prama predlogu i
namisli gospode »trojice« zaštitili sve ma-
njine u našem narodu? — To nebi bila Hr-
vatska, to bi bila kula babilonska. Žalostno
je, kako su neki zabrazdili !
10.) Slobodu vjeroispovijedi priznaje i priz-
nati će stranka prava svakome podaniku
hrvatske države — dalje od toga nikako,
ako hoće da uzdrži jedinstvo države, Pred-
log ide dalje — mnogo dalje, i tim se kosi
s pravaškim stanovištem.
11.) Kako dovesti u sklad sa načelima
pravaškim »slobodnu uporabu srpske zasta-
ve«,pa mikar uz dodatak »uz državnu hr-
vatsku«, kad je to zastava tugje države? Ka-
ko opravdati besmisao jednog naroda uz
dvije zastave? —
12.) A »ravnopravnost ćirilice sa latini-
com«? I ludo dijete zna, da je ćirilica upo-
trebljivana sa strane »Srba« kao isključivo
srpsko pismo i za posebne srpske ciljeve,
da je u narodu proširena ta misao, kako
nas g. Prodan u svome »Obračunu« uči, pa
kako to dovesti u sklad sa pravaškim pro-
gramom ? — Drugom zgodom opširnije će-
mo samo o ćirilici, pa će biti jasnije ono
što danas tek spominjemo.
13.) Kako se slaže dvojba g. Prodana da
bez »Srba« nemožemo, pa nam doviknuo
»koga je molit nije ga srdit« sa cijelim mu
dosadašnjim radom ?
14.) Šta bi nam služilo više dokaza, kad
već sama akcija u sebi najbjelodanije do-
kazuje, da se mora da popusti od pravašk,
programa ako hoće da uspije. Nebi li ludo
i pomislit, kad bi akcija bila prama progra-
mu i načelima stranke prava, da bi dru
stranke pristale, a posebice Srbi. To bi bilo
da se sve stranke proglase pravašima. Smi-
ješno! Ne uključuje li već sama akcija u
sebi tu posljedicu, da svi koji su tu popuste
. po nešto od svoga i nagju zajedničku ba-
zu? Zar samo pravaši neće popustit, baš
oni koji su i akciju pokrenuli ?
Jest, pravaši — ako hoću da akcija uspije
— moraju najviše da popuste u svemu, jer
su sve druge stranke manje više priznavale
ono ili još više, što eto do sada jedina stran-
ka prava nije priznavala, a što eto »trojica«
u ime nje hoće da priznaju. I onda ti ljudi
i njihovi trabanti imaju srca da se šepire
kako su oni »stranka prava«, kako nijesu
»ništa popustili«, kako su oni »najradikal- |
nija stranka«. I onda nama predbacuju da
mi »cijepamo stranku«, dok ne dopuštamo
da oni samovoljno s njome zaviču i kad ih
upozorujemo da se njihov najnoviji čin kosi
naukom stranke kojoj i mi i oni pripadasmo.
Tim se ispunja ono što je g. Prodan ka-
zao god. 1893. »Stranka prava odriče se
malo po malo svojih tradicija ; odriče se
svoje prošlosti...« Da, najprije mi u Dal-
maciji u ogromnoj većini Starčevićanci mo-
rasmo se radi nekih odreći stranke i prigr-
lit ime »stranka prava u D.«, sad eto neki
rade da zastupimo i to; još malo i neki će
zahtjevat da se odrečemo i hrvatstva... Ta
već je nekim sve jedno zvao se Srb ili Hr-
vat! — Nu za danas je dosta, a naše sta-
novište će još jače potvrde dobiti kad rije-
šimo ostala pitanja, te cijelu akciju kao ci-
jelinu uzmemo. Kad smo tako riješili našu
tezu i dokazali da akcija g. Prodana i dr.
ne odgovara ni pravaškom programu ni u
opće pravaškim načelima, završiti ćemo ma-
lom digresijom kao na odgovor »Hrvatskoj
Kruni«,
Gospoda su se uzvrpoljila, valjda im je
vruće pod nogama, nu molimo ih malo us-
trpljenja. Megjutim mogli bi se pozabaviti
pitanjem kojeg je iznio g. Andrović, pa će
im vrijeme lakše proći. o muk u ona-
kovim stvarima ? — ne pomaže. Ovoliko,
da nas i na po riječi razumiju! . , . R.
Politički pregled.
Prijestolonasljednik Franjo Ferdinand
u Rumunjskoj. O posjetu prijestolonasljedni-
ka pišu rumunjski listovi oduševljeno. Tako
vladin list »Viitorul« veli, da iza posjeta
njemačkog pri jestolonasljednika dolazak nad-
vojvode Franje Ferdinanda znači, da su ve-
ze izmegju dvorova Berlina i Beča sa onim
u Bukareštu vrlo srdačne, a ujedno obilje-
žuje izvrstan položaj, što ga kr. Rumunjska
zauzimlje u koncertu naroda... Prijestolo-
nasljednika Franju Ferdinanda rumunjski
narod tim radosnije pozdravlja, jer se je po-
kazao osjetljivim za rumunjske podanike
austro-ugarske monarkije, pa će ga radi to-
ga svaki Rumunj od srca dobrodošlicom
pozdraviti. Ovakav pozdrav upravo je de-
monstrativan proti magjarskom ugnjetavanju
umunja, pa ovo svakako Magjarima neće
o& lje proglašen zatvor
$*| U Solunu postavljena je bojkotna komisija.
biti odviše drago. I ostali listovi rumunjski
kao »Adeverul«, »Universul«, »Ordinea« i
»Minerva« izrazuju radost rumunjskog na-
roda nad posjetom prijestolonasljednika, u
kom vide zalog još čvršćeg saveza izmegju
obih susjednih država.
Savjeti prijestolonasljedniku. Budimpe-
šta: Poznato je, da su u Bukureštu za pri-
jestolonasljednikova boravka Rumunji spalili
magi. zastavu. »B. Hirlap« piše: »Nadvoj-
voda bi morao uzeti magi. zastavu kao svo-
ju svetinju i kao svetinju 19 mil. naroda,
koji podržaju dinastiju, pa »odma iza saž-
ganja ostaviti dvorove svog gostoprimca«.
Naoružanje Srbije, »Winer Allg. Zeitung«
javlja iz Biograda: Od novog zajma će se
iznos od 60 milijuna upotrebiti za vojsku.
Naručiti će se 20 velikih topova, 120 ma-
šinskih pušaka u Engleškoj i 80.000 komada
mauserovih pušaka opetuša. U Engleškoj
će se naručiti mine za rijeku, koje će se u
slučaju potrebe pometati na Dunav, da mo-
nitori ne mogu onuda ploviti. Osobito je na-
padno, što neprestano dolaze i odlaze engle-
ški oficiri, koji sa srpskim oficirima otvoreno
opće.
Turska se naoružava. Po vijestima koje
stižu iz Soluna, nema ni govora, da bi Tur-
ska prestala naoružavanjem, jer se Grčka
potajno za mogući rat sprema, a Krećane
je posvema oboružala. Prema ovom Turska
u malom opsegu i mobilizira, te neprestano
i dalje svoju vojsku na grčku granicu šalje.
Ratni brod »Besnu-i-Almen« donio je prije
tri dana u Solun 2000 pušaka, otetih u Aj-
valu, 1200 sanduka mauserica, te veliku
množinu topovskih taneta, što je odmah isto-
vareno i razmješteno. Istom lagjom došla
su i dva bataljuna anatolskih vojnika, koji
su odmah otišli na grčku granicu. U Drami
proti robi grčke prove-
nijencije, a muslimansko pučanstvo pozvalo
je sve narodnosti, da se pokretu priključe.
Pokolj u Teheranu. — Pobjeda naci-
jonalista, London, 14/7.: Reuterov ured
javlja iz Teherana, da su jučer u jutro na-
cijonalisti provalili u grad, te da je nastalo
na ulicama strašno kreševo. Odio kozaka
zaposjeo je glavni trg. — 7eheran: U bli-
zini engleškog poslaništva došlo je dne 13.
o, mj. u jutro do oštrog pucanja izmegju
kozaka i nacijonalista. Kozaci su ostali po-
jegjeni, a nacijonalisti nemaju puno gu-|
PRAVA CRVENA HRVATSKA
grada srdačno sokoli i oduševljava nacijo- One pak drugove, koji su se prijavili a ni.
naliste.
Turska mornarica u Mramorskom mo-
ru. Carigrad, 14/7.: Cijela pomorska eska-
dra otišla je od ovuda, a kuda, ne zna se
sigurno. Pronose se glasovi, da je otišla
prama Solunu.
Rat izmegju južno-američkih država?
— Opasne komplikacije. La Par, 14/7.;
Pučanstvo nezadovoljno presudom Argen-
tinaca u sporu izmegju Bolivije i Peri na-
valilo je na kuće Peruanaca i Argentinaca,
te ih opljačkalo i demoliralo. — Buenos-
Ayres: Vlada je naložila argentinskom po-
slaniku, da se s mjesta iz La Para povrati
u Boliviju, ako ne bude zbog zadnjih do-
gogjaja dobio potpunu zadovoljštinu.
Domaće vijesti.
Itojeuime »Pravaškog““ pro-
grama | U Šibeniku su prošlih dana »pra-
vaši« obdržali prosvjednu skupštinu proti
veleizdajničkom procesu u Zagrebu, ua ko-
joj se je poznati »pravaš« Dr. Mate Drin-
ković na dugo i široko razglagoljao. Mi se
nećemo čuditi, (jer ga poznamo), kada reče
da je i to u ime — »pravaškog« programa!
Ta on će do brzo u ime »pravaškog« pro-
grama proglasiti se — Srbinom ! Samo na-
prijed !!
Sve u ime ,,pravaštva“| pišu
nam iz Zadra, da je u ondješnju našu Šte-
dionicu namješten jedan zgoljni Srbin, gr-
čko-istočne vjere, protivnik svega što je hr-
vatsko, i ako je bilo više naših mladića,
koji su pravom imali biti na to mjesto na-
mješteni, jer su za hrvatstvo radili i podna-
šali, ali eto jedan »pravaš« u Zadru hoće
da poznati predlog Don Iva Prodana o srp-
stu — u djelo počme sprovagjati | Mi ga
protiv toga Srbina kao osobi ni najmanje |
nemamo, koji je dapače u službi na svome
mjestu, ali ga imamo protiv onih, kojima
je hrvatstvo samo na jeziku. Na ovo će ci-
jenimo i isti Srbi doviknuti: žalosno ! jer
i oni isti kažu da je prvo košulja od ka-
puta !
Zgodan predlog za narodni
dan družbe sv. Ćirila i Metoda.
»Hrvatsko Pravo« donaša: »Ovih dana do-
nosile su sve novine pozive, da bi se uz
malo agitacije mogla taj dan sakupiti svota
od 100.000 K.
Mi predlažemo slijedeće: Neka naši pe-
štanski delegati poklone za družbu sv. Ći-
rila i Metoda polovicu svojih jednogodi-
šnjih štipendija (dva kvartala) i eto naj-
lakše i najbrže sabranih sto tisuća kruna!
Poznavajući patriotizam naših delegata pa
obzirom na to, što već gotovo godinu dana
nijesu ni trebali ići u Peštu, dakle dobili
svoje štipendije badava — bez da su i nov-
čića potrošili — držimo da će se najpripra-
vnije odazvati ovom predlogu.
Umoljavaju se i ostali listovi, da ovaj
patriotički predlog preštampaju i podupru«.
(I mi ovaj predlog podupiremo, te ga i
svaki pravi rodoljub mora poduprijeti, jer
Družba sv. Ćirila i Metoda mora nam svi-
ma biti na srcu, a kada bi peštanski dele-
gati toj rodoljubnoj dužnosti odazvali se,
nebi ipak ni od svog truda ni od svog
džepa dali, jer eto oko godinu dana nije
im trebovalo u Peštu hoditi. Na ovo nebi
smjelo biti resolucijonaških isprika i neu-
mjesnih doskočica, što je ovaj vrlo umjesni
predlog donijelo »Hrvatsko Pravo«, jer gdje
su Družbe tiče tu ne smije biti nikakovih
smicalica ni isprika, pak ako su gg. deie-
gati rodoljubi, kako se razmeću, eto im
lijepe zgode da djelom svoje rodoljublje
dokažu, a ne samo praznim riječima — u
vjetar | Tim više oni moraju se s mjesta
opravdanom i rodoljubnom predlogu oda-
zvati kao vogje naroda, kako sami hoće da
budu !)
U biskupskom konviktu ,,Ože-
govićianum““ u Senju ima se po-
puniti nekoliko plaćajućih pitomičkih mjesta.
Mjesečna pristojba iznaša 40 K. Molitelji
su dužni uz molbu poslati: krsni list, škol-
sku svjedodžbu zadnjega polugodišta i svje-
dodžbu o cijepljenju boginja. Molbe neka
se pošalju najdalje do 10. avgusta t. g.
Posveta zastave. iz Senja nam
javljaju, da će dneva 22. avgusta ondješnje
Hrvatsko Obrtno Radničko Društvo »Uskok«
obaviti posvetu svoje društvene zastave. Po-
tanji raspored svojedobno će se javiti. Sr-
dačno želimo, da ih mila njihova i naša
zastava uvijek bude okupljati na dobro i
korist mile nam domovine !
Svegjački sastanak hrv. kat.
nar. gještva u Spljetu. Primamo
od pripr. odbora: Budući da su troškovi za
sastanak ogromni, a taksa za učesnike mi-
nimalna, umoljavaju se drugovi, koji su se
bi
bitaka. — Zeheran, 14/7,: Sjeverni dio gra-
da posve je pao u ruke » koji
podržavaju uzoran red, Mnogi vojnici-ko-
zaci prešli su nacijonalistima.
prijavili za sastanak a nijesu još isplatili
odregjene takse (15 Kr.), neka to odmah u-
čine, jer inače otešćavaju rad prip. odbora.
jesu još ništa uplatili od takse, upozorujemo
da pošalju odmah odregjenu svotu ili ba-
rem do 22. ov. mj. veći dio iste, inače neće
im se uvažiti prijave. Ujedno javljamo, da
daljnih prijava iza odregjenog roka radi ne-
očekivanog broja učesnika nećemo moći više
primati. Ovom prigodom pozivamo drugove,
neka uznastoje, da se i hrv. kat. javnost
sjeti našeg sastanka bilo moralnom bilo mate-
rijalnom pripomoću. — Pripravljajući odbor.
Vojničko zapovjedništvo u Za-
dru, kako nam javljaju, biće što prije pre-
mješteno u Dubrovnik, jer da nema ni smi-
sla da dalje u Zadru bude. Općina je i trg.
komora u Zadru stoga upravila molbu na
Ministarstvo rata, da se to ne dogodi, ali
će gospodi talijanašima biti sve uzalud.
Euharistički sastanak. Dne 3.
Avgusta u 1 sat po podne kreće posebni
parobrod iz Kotora u Dubrovnik za euha-
ristički sastanak. Učesnici se voze iz Ko-
tora do Dubrovnika za same Kr. 2, ako ih
uplate kod inp. Don Ante Glumca u Spljetu.
— Matječaj. Primamo: Pošto je jedan go-
spodin darovao potpisanome Kr. 230 u
svrhu, da se porazdijeli megju one učesni-
ke euharističkog sastanka, koji putuju po-
sebnim parubrodom, otvara se ovim za vo-
zne karte:
iz Zadra u Kotor i Dubrovnik i natrag u Zadar
iz Spljeta u , i “. i natrag u Spljet
iz Hvara u , i i natrag u Hvar
iz Korčuleu , i & i natrag u Korčulu
i to za Zadar pet mjesta u parobrodu uz
cijenu od Kr. 21, — iz Spljeta deset mje-
sta po Kr. 15.30 svako, — iz Hvara pet
mjesta po Kr. 11.20 svako mjesto, — iz Kor-
čule pet mjesta po 9.50 svako. — Prijave
prima Don Ante Glumac, urednik, Spljet
od 15. do 25. o. mj. Posebni odbor radi,
da li će se uvažiti siromašne okolnosti na-
tjecatelja. Ko dakle kani u Dubrovnik na
euh. sastanak, neka se požuri. Već je ve-
liki broj se prijavio, eli treba još veći da
bude, da svi javno zasvjedočimo svoju vjeru.
— Pripravljajući odbor.
Pašaluk financijskog povje-
renika. Pišu nam iz okolice Metkovića:
Više je vrijeme da financijskom povjereniku
Ferdinandu Hagendorferu doviknemo: do-
sta je više! Dalje se trpjeti ne može! Slo-
bodno mu biti talijanašem — t& ako će se
i Kinezom nazvati! — ali neka naše čino-
vnike pušti na miru, neka im ne rovari što
hrvatski hoće da ureduju, jer im to dapače
zakon nalaže i jer je to jezik ove zemlje,
koja ga trpi i hrani, i neka se ne upliće
gdje mu mjesto nije, pošto dalje mučati ne-
ćemo! A list »Dalmata« i onako ima svo-
jih črčkarala, pa im je on preko mjere...;
cijenimo, da se razumijemo!... Mješte dru-
gome pratiti korake bolje bi uradio da ne
čini ono što mu zakon ne dozvoljuje, jer
financ. stražari nijesu njegove sluge. Ovo-
liko za danas, a ne opameti li se tada ćemo
drugčije i malko bistrije!
Gradska kronika.
Lične vijesti. U ponedjelnik je bio
kroz naš grad na prolasku za Crnu Goru
nadbiskup dalm. presvj. pragosp. M. Dvornik.
izlet u Sarajevo. »Hrvatska Ra-
dnička Zadruga« i Hrv. Pjevačko Društvo
»Gundulić« sa glazbom priregjuju drugom
polovicom dojdućeg Augusta izlet sa pose-
bnim vlakom u glavni grad hrvatske Herceg-
Bosne, u naše Šeher-Sarajevo. U tu svrhu
već je izabran odbor, koji živo radi, da se
isti ostvari i ispane što pogodnije za gg.
izletnike, Potanje javit ćemo u narednom H,
broju. Potrebite obavijesti daju odbornici
gg. Ivo Stjepović, fotograf i M. Beasić.
Umjestan predlog. Primamo iz
\
God. V.
za spas i dobro svijeh nas, a nadasve oni"
jeh koji su zašli prem daleko od Gospod-
njeve ljubavi. U ostalom sve će se raditi
javno, i nami će veoma milo biti, ako nas
budu nadzirali i prisustvovali svijem činima,
a nadasve predavanjima, kako bi se osvje-
dočili da kad se mi Bogu klanjamo svaka
zemaljska namjera i briga posve je daleko
od nas. Pozivljemo se jur danas na bistro-
umnost našega naroda, koji će mnogobrojno
pohrliti, pribivati i za stalno osuditi sve one
glasine, koje se pronose o tako svetoj i uz-
višenoj stvari.
»Burna sjednica u Cavtatu“,
Pod ovim je naslovom »Crv. Hrv.« u broju
od 7. ov. mj. donijela, da je u općinskom
vijeću u Cavtatu bila »burna sjednica« gle-
de razdijeljenja svote darovane od Njeg.
Veličanstva. Naprotiv je sjednica prošla u
najboljem redu i sporazumu, o čemu smo
primili doslovno izvješće, iz kojeg ćemo
izvadak donijeti u narednom broju, jer nam
danas prostor zaprijećuje.
Ispiti zrelosti. Na mjesnoj vel. gim-
naziji osim javljenih u prošlom broju bili
su i ovi proglašeni zreli s odlikom: Milo-
šević Maksimiljan i Zglav Oskar; zreli:
Hropić Ivo, Posedel Krešimir, Popović Gju-
ro, Kapor Ivo, Šimunković Ante, Šimunović
Stijepo, Šišić Božo, Stalio Ante, Štambuk
Frano, Šulić Lujo, Tripalo Frano,. Trojano-
vić Vicko i Vidović Josip. Jedan se je u-
stegao. Čestitamo im na lijepom uspjehu !
Korektno postupanje uprave
Hrv. Sokola. Nekoji »naprednjaci« bili
su se obratili na Upravu mjesnog Hrvat-
skog Sokola, da im ustupi društvene pro-
storije za »naprednjački« sastanak, koji će
se dne 25. ov. mj. obdržati. Uprava je Hr-
vatskog Sokola odlučila, da im prostorije
uz nikoji uvjet neće ustupiti, jer da Hrv.
grada: U našem će slavnom gradu euhari-
stičkom sastanku sudjelovati vrlo veliki broj
učesnika, pa kako bi bilo kada bi se jedan
odbor obratio molbom na učesnike, da svaki
udijeli po 1 krunu za milu nam »Družbu
sv. Ćirila i Metoda« za Istru. Sakupila bi
se vrlo lijepa svota i tim bi se dosta do-
prinijelo potlačenoj i progonjenoj nam braći
u još otugjenoj istri, a to niko svijestan
nebi mogao nazvati »strančarstvom«, jer
nam je jezik svima na srcu, bez razlike po-
litičkog mišljenja, pa će to djelo svaki pravi
Hrvat i Slaven odobriti. — A. M.
»Dubrovniku“ i ,,Crvenoj“, Kad
se izvrću uvjeravanja onijeh, koji su pokre-
nuli najsvetiju stvar što može biti katoli-
čkomu srcu, a to je euharistični sastanak,
gdje se jedino hvali i raspravlja o neizmjer-
noj dobroti i ljubavi Božijoj, daje se pri-
kloniti poklon Bogu živomu u Svetotajstvu,
rado polagamo pero i žalimo od srca one,
koji i u tome svetome činu izmišljaju ne-
kakve političke ciljeve, koje bi po našemu
shvaćanju bile svetogrgje, kad bi se provele
toj skroz religioznoj svečanosti; ne čudimo
se, jer je doba od tmina, te će nas to po-
taknuti da i u toj prigodi srčano zavapimo
po-|je ovo spomenuti:
Sokol nije nikakovo strančarsko, partajično
društvo, nego samo hrvatsko. Potpuno o-
dobravamo svijesni zaključak Uprave, što
će i svaki iskreni Hrvat i zagovaratelj so-
kolske ideje odobriti. Da se je tako u Hrv.
Sokolu prije postupalo, nebi za stalno bilo
došlo do onoga, do čega je na žalost bilo
došlo. Uprava će Hrv. Sokola tim svojim
sadašnjim korektnim postupanjem u velike
koristiti ne samo rečenom društvu nego i
samoj sokolskoj misli, što će doprinijeti da
će se u Hrv. Sokolu svi Hrvati bez razlike
mišljenja rame uz rame naći, gdje će biti
Hrvati i samo Hrvati, a van sokolskih pro-
storija neka svak misli kako ko hoće!
Agencija dubrov. parobrodar.
društva u Zadru. Pišu nam iz Za-
dra: Već je nekoliko puta bilo pisano u
vašem cijenjenom listu o ovoj agenciji, ali
rek bi da uprava Par, Društva u Dubrovni-
ku čini uši od trgovca na razne preoprav-
dane tužbe. Ako gospoda upravitelji ne
mare za tužbe, neka barem radi glasa koji
uživa naš grad, jednom učine kraj raznim
nepodopštinama ! Sama Agencija je povje-
rena jednom potalijančenom Arbanasu (kod
Zadra), komu i ako je hrvatsko prezime, i
hrv. materinski jezik, ipak mrzi sve što je
naše. Suviše ima uza se dva činovnika,
zgoljna talijanaša, koji ne samo što ni riječi
hrvatski neznadu, već se rugaju i podsmje-
hivaju kad ih se hrv. jezikom upita, i onda
čine sve moguće poteškoće svim putnicima,
samo sko su ih hrv. oslovili. Ove dane su
pravili toliko neprilika našim hrv, učiteljima
i učiteljicama, i uskratili im popuste, zato
jer su Hrvati, dočim kod ugar, hrv. društva
su dobili sve pogodnosti. Ovoliko za danas
na znanje slavnoj upravi a drugi put, ako
se ne providi, malo opširnije ! — Zadarski
rvati.
Ispiti u nautičkoj školi. U po-
nedjelnik su svršili ispiti u mjesnoj nauti-
čkoj školi, pod presjedanjem nadzornika
svih austr. trgovačkih i nautičkih škola, ć.
k. dvors. savj. g. Eugena Gelčića. Bijahu
proglašeni zrelim: Batinić Božo iz Dubro-
vnika, Baule Niko iz Dubrovnika, Čikato
Andro iz Dubrovnika, Gligo Juraj iz Bola
na Braču, Misson Viktor iz Stona, Nardelli
Nebodar iz Graca kod Makarske i Tomas
Niko iz Paga.
Čestitamo im !
Na ludovanja »Risorgimenta..
Pišu nam iz grada : U zadnjem broju za-
darskog »Risorgimenta« megju ostalim bu-
tadama ima i jedna iz Dubrovnika: naime
u velike se prigovara mjesnom trgovcu g.
R. Z., što je postavio tablu na hrvatskom
jeziku | Kad bi pak djeca — koja po »Ri-
sorgimentu« čičkaraju — bila barem malo
ozbiljnija i skladnija, bila bi pohvalila g.
Z., jer je on tim dokazao da poštuje op-
ćinstvo i grad, u kojem žive, što će mu
svak pametan i nepristran pohvaliti i sve
gragjanstvo begenisati, tim više što je &
Z. dubrovački čestiti gragjanin, jer od mno-
go godina ovdje nastanjen. Ali da se zna,
ko je to u »Risorgimento« proturao, dosta
prošlih dana mladi g.
W. zaustavi se pred dućanom g Z. — če.