Br. 235,

       

RM

UMI

 

Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu

polugodište.

| četvrt godine  surazmjerno; za inozemstvo godišnje K. 9 — Ko
ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra s€ da je predbrojen | za došasto

K. 6; na po

——

U DUBROVNIKU, 21 Avgusta 1909.

EN NRVATSKA

Pretplata i oglasi šalju se Administraciji. Pisma \ dopisi Uredništvu. — Za-

 

 

 

 

zahvale i priopćena plaća se 30 para po petil retku. Za oglase 20 para po retku
a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi
nefrankirani ne primaju se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku.

IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ SIOJI 10 PAYA.
Brzotisak i vlasništvo DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE:
Odgovorni urednik FRANO SCHICK.

 

 

 

Izbori u Hrvatskoj. uu ta

 

tt2 massžaoniatna Kaknva ie danas stanje Avio.

Posebno izdanje ,,Prave Crvene Hrvatske“.

Odstranjena je srpska zastava!
Puk je otvorio oščil

Poznato je da su u zadnje vrij i
te da st je vrijeme Srbi dosta nade polagali j
a o su bili podigli i srpsku zastavu na Općinsku O O e pin :
ei u aođina MN Slanjskog pučanstva, uplivom dovšlosdnijke.
dobro došlo, i trubili su da je Slano »srpsko gnijezd je
ooo puk iznevjerio svojoj miloj domovini, da je ponizio e mila išboradka
5 A pmajao da će pomoću toga oni slobodno moći u ubavom ini
voj zatorni posao. Ali kako što je podizanj
je srpske zastave svak -
vog otačbenika u srce dirnulo, tako mora svakog čestitog rodoljuba iči sami

brzojav, koji je sinoć iz Slanoga stigao :

Slano, 6.IV.: Općinsko Vij
Mano, ijeće danas jednogla
odstranilo srpsku zastavu sa svoga doma. E"

e iskreni otačbenik na ovo će srdačno uskliknuti :
moga ov Slanjani ! Drugim bili na izgled !
uk je Slanjski eto otvorio oči: sa prezirom j i

i : je odstranio onu za j
i e bila uzdignuta; onu je zastavu odstranio pod kojom roje a"
aju; sa prezirom je odstranio onu zastavu, pod koj i
i ernogorci htjeli jurišati na našu domovinu, na n i: e

i ju a naši i ašu kršnu Herceg-Bosnu. N'
da su svi umišljeni. šumadinski juriši bili prosto njihovo ai. ak uu

slučaju bili osjetili što je hrvatska mišica!

Dubrovački su Starčevićanci uvij jači
: jek u svemu prednjačili i nikad
aa manje zat nijesu zaostajali, pak s toga dok hvale iz duše gi sen
, žele da se i na našoj Općinskoj zgradi više nika
pi vajsiga Braća su Slanjani odstranili iu zastavu = srao oš je mete aga
gledalo na političko mišljenje, pak s toga i mi Dubrovački Hrvati jednodušno imali

bismo klicati ;

Dolje srpska zastava sa Dubrovačke Općine!

Protiv srpske zastave i naši su se j i
M Š pragjedovi borili, i t
smjela vijati niti na zemljištu Dubrovačke Republike, pak i mi Dubrovački ri.

Živio naš Hrvatski Kralj Frano Josip |.!

Dolje srpska zastava!

(?. $.: Neka nam primj i i
primjerom služi Općina Budve: to je srpska Opći -
SiN o S se bii vije samo srpska liši « i: p
a se mi ponižujemo? Ne dajmo 'se i i
ga odvažno zahtijevajmo da se odstrani protivna e E ROO

Živjeli čelični Slanjani!

Brz. «Dub. Hrvatske Tiskare» u Dubrovniku .

sia per essere suu iww:v + In. '
della fortuna stessa degli Asburgo-Lorena.
(Sir. 204.). U tu svrhu uzimlje u razmatra-
nje narodnosti naše Monarhije. Brojem su
najpretežniji Slaveni — vei g. Bertolini —
ali druge su prilike još uvijek povoljne
talijansko-njemačkoj prevlasti. Najaču jezgru
u cijeloj Monarhiji sačinjavaju Njemci, a za
njima dolaze Magjari, koji su_ po naravi bliži
Njemcima nego Slavenima, s kojima se već
od vijekova nalaze u borbi. Ima ktomu u
Monarhiji do četiri milijona Talijanaca; Beč
je još uvijek dobrim dijelom njemački grad,
a isto slavensko je svećenstvo još uvijek o-
dano dinastiji Habsburgovaca. Vatikan je
spravan da podupire talijansko-njemački sa-
vez; Njemačka stoji vijemo uz Austriju.|P
Mi jao, ako Vienna non sa approfittare
presto di tali condizioni! jadikuje g. Ber-
tolini. (Str. 205.).

je nad
stanje;
vješala;
krvnik,

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
  

našega

spjeve,
strante.

pribio
ošao

ih uap

Nekoje novine donose vijesti kao

: i 40) bora ? Rauch, ta

da predstoje već dojdućeg mjeseca iz- |: ; )
i i i Ja lija; taj hrvatski

bori u Hrvatskoj. Da li ova vijest od-\aa i stave tevatski udi OČI

govara istini teško je kazati, nu ipak ske interese istovjetovao sa hrva skim | naroda. Danas je to kod naših ljudi na dnev- | dna osobna bor

i : : interesima; taj čovjek, koji je oskvrnuo|nom redu, pa se svaki hoće da imenom |naš narod. Nu rekbi

skom kralju,

mjesnik Trsta,

od njih oprost,

tičku atmosferu, da li se Hrvatska može
kovoj koristi iz dojdućih iz-
prefrigana magjarska
ban, koji je magjar-|pezumlje je, kad nebi bilo i očito varanje |u koliko je

stalicu hrvatskih banova — sie- pravaštva sakrije, jer je to 1

Pragom bilo progiascuo vpsew«v
dok su usred Praga bila podignuti
dok je u Zlatnom. Pragu boravio
razuzdana je talijanska rulja gospo-
dovala_po ulicama Trsta, klicajući talijan-| navrataka poslala Crnoj Gori
vičući protiv posvećene osobe
Cesara, a židovski je »Piccolo« pi-
sao o tim demonstracijama
te megju redcima hvalio demon-
Doduše je u Trstu bilo uapšeno ne-
koliko demonstranta, ali su bili odmah i
pušteni na slobodu. Pri tome je malo manj-
kalo, da je kuez Hohenlohe, austrijski na-
obukao austrijsku uniformu,
na prsa austrijske viteške redove, te
ma u pohode, da izmoli
što se redarstvo usudilo da
ikali protiv austrijskog Ce-
priliku g. Bertolini
činio hotice ili ne-
istraživati. Svakako je
a još je gadnije,

demonstranti

si, jer su v

sara i Kralja. Na onu je
A zašto? Evo sad nam razlaže i uzroke, zaboravio. Dali je t

s kojih Austriji prijeti pogibao od Slaven- hotice, mi nećemo

skog elementa. Bugarska se proglasila ne- gadno, što je to učinio,

, a htjeti pod | zumiju 1) a opet imamo još neke stvari ri-|boljih nečela, prigrliti ćemo ih svom dušom
ješit, to ćemo i ove odgovore samo na kra-|i prestati biti pravaši. Ali dok to ne vidimo,
tko iznijeti : dok hoćemo da smo pravaši, raditi ćemo

1.) Prije svega morala su gospoda poradit | kao pravaši, a udarati na svakoga koji hoće

to do njih da prestane ona ga- da pravaš bude a neće da radi kao pravaš,
ba, koja izjeda kroz štampu |pa bio to Drinković, Dulibić pai — g. Pro-
da »Hrvatska Kruna« |dan. Tim smo naše članke završili, hotimice
— a nećemo drugaricu joj u Šibeniku niti | ispuštajuć neke stvari, saino da damo pri-
tome ho- | gode nekim da se izjave, pa ćemo tada gospo-

tivnik stranke. Raditi protivno
svaku cijenu biti pravaš, zahtijevati i od
drugih da te takovim priznaju uza sve što
je očito dokazano da pravaški ne rade —

 

me ukorijenjeno
1--atak pravaških stra- | spomenuti jer nam se grsti — iu
da će taj broj po- (će da vatru piri a ne gasi, od početka ove | du poslužit sa malo razgovora. Megjutim
e vogja, da je pre- | godine. nek prime starčevićanski pozdrav: Bog i
ti onome ko | 2.) Trebalo je da porade, da se poštenije | Hrvati! R.
ina nesreća hrvat- \izvješćuje u novinama i o radu pa i pro-
iišta lakše nego bi-|tivne stranke, a ne, udri — jer je protivna
i. Ne ima mal ne stranka i kad dobro radi.
kojeg nam nije r- 3.) Da gledaju da svim mogućim srestvi-
mrli Starčević. Na- ma porade da se opreke megju pravaškim
brige da išta rije-| frakcijama smanje, a ne da ih pogoršaju.
pitanju narodnom, , 4.) Kao presjednik i podpresjednik stranke
): što bi na mome| morali su nastojati da disciplinu u stranci
— učinimo to i go- | učvrste i sami poštuju, prvi i svi drugi, a
no u njegove spise|ne da u stranci radi ko što hoće, da ma
bistro izloženo. Ali | koji član iste, pa bio i sto put viši nego
\ da su viši pravaši | Drinković, radi po svojoj samovolji a u ime
ijesu zavirili ni u|stranke kako mu šune.
djela, i baš setako-| 5.) Morali su poradit da članovi stranke
\nako kao neki naši|ne poduzimlju na svoju ruku što oni hoće,
qa vjeru, a ne znadu (već na što ih stranka ovlasti.
a ih koji su pravaši| 6.) To su gospoda morala učiniti, a tek
ie ćemo drugom pri- |tada sazvati skupštinu ili barem upravni od-
bor stranke, i tu iznijeti i pretresti ono što
a odgovorimo ni V.|su namislili, pa poraditi o onome na što ih
na« u br. 66. puna|je uputila stranka.
s; »Uz ovakove pri-| Znamo pozitivno, jer smo na svoje uši

što se imalo učiniti ?« | čuli od lijepog broja pravaša, i to uplivnih | Gvor8mi, i i.
igovorimo iskreno i|članova stranke, da stranka nikada nebi bi- | čijoni dio: 1). Pozdravni govor presjednika

\. Prije svega nekoliko (la dopustila, jer ne smije ako hoće da ne|>»Saveza«, odnosnog, njegovog zamjenika.
jitanje koji slijede iz| pogazi svoj program, da ikakav član po- 2). Izvještaj presjednika i tajnika o radu uo
aka. duzme u ime njezino što slična, a kamo li »Saveza« kroz god. 1908/9. 3). Izvještaj pla
nković i Dulibić ni- presjednik i podpresjednik i tek od jučer gajnika 0 »Saveznom fondu«. 4). Interpela-
ličnu akciju, jer je ona | član. U slučaju da je skupština sazvana bila | cije. 5). Presjednikov osvrt na naš rad. 6).
wuci stranke prava.  \bilo bi se zaključilo većinom glasova da Zaključak sastanka o radu saveznog odbo-
kad bi stalo njihovo stranka ujedini se sa maticom u Zagrebu iti ra. — U 12 sati zajednički objed). — II.
io promjena »taktike« u najgorem slučaju da ostane ko i do po- dio : Isti dan po podne u 2 sata: 7). Izbor
ku odregjuje stranka, četka ove godine, o sebi. Najviše što bi bi- presjedništva sastanka e presjednika i 2
\la dopustila, bilo bi da se poradi oko slo- | perovogie). 8). Tip srednjoškolskog učenika.
kooperacije — i | Kakav jest i kakav bi morao biti. 9). Sred-
| njoškolac kao član hrvatskog društva i na-
toda. 10). Politička borba i hrvatski djak.
e to|11). Starčevićeva stranka prava i njeno dja-
štvo. 12). Žensko djaštvo. — Na večer u 7
sati zajednička večera u društvu svih prija-
telja starč. mladosti.

98. kolovoza, subota, prije podne: Na-

 

 

   
   
 
 
 
 
 
 
  
 
 

 

ll. sastanak starčevićanskoga sred-

njoškolskoga djaštva u Zagrebu
dne 27. i 28. Augusta 1909.

Program : 26. kolovoza, četvrtak: Doček
gostiju: Vlakovi dolaze u Zagreb na drža-
vni kolodvor: 1). Iz Rijeke-Karlovca: 6:45
pr. p. i 441 u noći. 2). Iz Mostara-Saraje-
va-Broda: 6:35 pr. p. i 6:30 na večer. 3).
Iz Broda-Zemuna-Vinkovaca-Osijeka : 7:24
na veče. 4). Iz Čakovca-Varaždina-Krapine :
10-21 pr. p. i 10:20 na večer. — Starčevi-
ćansko zagrebačko djaštvo sa ostalim starč.
gragjanstvom dočekivati će kolege pod hr-
vatskom zastavom, a centralni odbor odve-
sti će ih u Starčevićev Dom, gdje će s nji-
ma urediti sve tehničke stvari. Na večer oko
6 sali zajednička večera.

97. kolovoza, petak prije podne: Sasta-
nak započeti će u 9 sati pr. p. u velikoj
dvorani Starčevićeva Doma. — Organiza-

  
 
 
 
 

Slanjani.

 

nijeti gotov čin prije ge ili bloka ili fuzije ili
i kako misle i drugi, kako se sve ono ne prave razlike! — pra-

To je uprav nekim i smetalo, jer j
temelj  rušilo njihove namjere i za to su
ime stranke kojoj pri- | mučke taj korak izveli. Za tu tvrdnju ima- |
ia drugo nebi bilo, ni-|mo kod sebe i pismeni dokaz jednog vigje- |
iata. Oni nijesu stran-|nijeg člana upravljeno jednom t. z. srbinu. ovo
ri stranke. Nu to smo Dobijemo li ovlaštenje, iznijeti ćemo ga bez | stavak sjednice u 8 sati pr. p.: 13). Kultur-
razložili, pa možemo |ikakova obzira, da u pravoj slici prikažemo | n€ struje megju djaštvom. Naš kulturni pra-
je imalo učinit«. neke »pravaše« koji se danas nameću. vac. 14). Socijalni rad — zadaća narodnog
mnogo toga iznijeti, ali, Da zavežemo. Uvjereni smo da će jedino | djaštva. 15). Kritički osvrt na U. godište
Hrvatske Krune« vruće | pravaška načela spasiti naš hrvatski narod, »Mlade Hrvatske«. 16). Abiturjenti u Za-
dnje doba (oni nas ra- i za to smo pravaši. Uvidimo li da ima i| greb! Osvojimo sveučilište ! 17). Musliman-

, se — malo više ne-

 

 

 

 

to je zaista žalosno, venski je duh — razglaba g. Bertolini —
sličniji latinskom duhu nego je njemački;

nta pohvalio i »Obzor« |tolini sve to zaboravio,
sliči mu vise i sa stanovišta stranstvenosti;

ali je još žalosnije, da su ga zagrebačke
neke novine pozdravile kao iskrenoga pri- : e
jatelja Hrvata, kojima on naprotiv očito ila to je baš i uzrok, s kojega se talijansko
baca veleizdajničke namjere ii slavensko. pleme mogu nazvati ženskim,
onarhiji. | ti suu opreci prama njemačkome i anglosaskome,

atni materijal; da su se ljudi, koji su g. Bertolinija pohvalili i po- koja su muška plemena. Kad bi se pak la-
ljali, da krenu u pomoć |kadili, baš iz kola onih, koji svaki dan, |tinsko i slavensko pleme združilo, jeduo bi
ma. (Str. 206.-207.). Mi|svaki čas po zagrebačkim ulicama urliču pogubno djelovalo na drugo, mješte da je-
ove riječi g. Bertolinija, | protiv vlade, kao da bi ona u stanovite svoje dno popuni, oplodi drugo. Savez će napro-

DJELE nešto nadodati, jer nam se | svrhe stvarala po Hrvatskoj veleizdajničke | tiv izmegju latinskog | teutonskog elementa
čini, da g. pisac od pregustih stabala ne|procese. # — bez obzira na druge koristi — povratiti
vidi šumu pred očima. Gosp. je Bertolini| Ako pak uzmemo bolje u razmatrašje sve talijanskom geniju sve one vrline, po koji-
nekako zaboravio, da je Italija u nekoliko | osvade i uvrede, kojima se g. Bertolini baca|ma_je postao moćan i slavan stari Rim.
i ratne muni- | na slavenske elemente u Monarhiji, dolazimo | Talijanci ne mogu se bojati, da će njihove
mane, ako se združe s Njemciwa, porasti —

cije i ratnog oružja; g. je Bertolini zabora- | do zaključka, da to čini e da Austriju u-
vjeri, kako je može spasiti od sjegurne pro- kako bi se to dogodilo u slučaju saveza sa

vio, da je Italija baš u ovo posljednje doba, :
kad se činilo, da će buknuti rat izmegju | pasti jedino talijansko-njemačko-magiarski Slavenima, dapače dal contatto — anche
nelle fortune politiche — con la gente te-

Austrije i Srbije, opskrbila Crnu Goru no-|savez. Dapače zaklinje i kumi Njemačku,
vim baterijama ratnim; g. je Bertolini za- da upotrijebi sav svoj upliv, eda Austriju | desca, trarremo lume a integrare le nostre
boravio, da je sin Garibaldija — glasovitoga skloni ma taj savez. Sarebbe un colpo da virtil: verso la risurrezione della grandis-
junaka od Caprere — bio posudid Srbiji maestro da parte della Germania se indu- | sima anima di Roma. (Str. 208.). Čini nam
nekoliko tisuća dobrovoljaca protiv austrij-| cesse — con la sua

autorita crescente! — |e, ako se ne varamo, da se je isti uvaženi
ske Monarhije; g. je Bertolini zaboravio, | / Austria a cambiar nte rotta, a |talijanski mjesečnik »Illustrazione italiana«
da je za vrijeme spora izmegju Austrije i combattere d' ora in poi nella base del bloco | izrugao s gospodinom Bertolinijem radi nje-
Srbije Italija bila spravna da istupi iz troj- tedesco-magiaro neolatino. nili, \ razze mascoline.
noga saveza i da se postavi protiv svoje |necessita — € in cio sta il vero merito Mi se ne možemo s njime nagurati, jer mori:
saveznice. Napokon je g. Bertolini zabora- | della politica. Riabiliterebbe la Triplice: 4|mo očito priznati, da ga ne razumijemo, da
vio, da je Italija ostala u svojem odnošaju ebbe F' Italia. (Str. 206.). je za nas taman i mračan. Mi ovdje mučimo,
prama Austriji ne iz simpatije ili lojalnosti! A sada da viđimo s kojih uzroka g. Ber- Porcha le sus parole parver obbre,
prama svojoj saveznici, već od straha pred tolini preporučuje taj protunaravni savez iz-|kako bi rekao božanstveni Dante. Samo
odlučnim držanjem Njemačke. Da je g. Ber-

   
   
 
  
 
 

naša na dalje, da je baš
jeme panslavistična lega
la; da su se glasovale jasno u lice
za Sibiju i Crnu Goru, | osnove prama austrijskoj M

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
  
  

    
 
  
 
 

čitave hvalo-

megju Talijanaca, Njemaca i Magjara. Sla- | ćemo toliko primijetit, ako je savez latinsko-

bi

-e-m—m —_ < —- +.