Br. 235, RM UMI Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu polugodište. | četvrt godine surazmjerno; za inozemstvo godišnje K. 9 — Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra s€ da je predbrojen | za došasto K. 6; na po —— U DUBROVNIKU, 21 Avgusta 1909. EN NRVATSKA Pretplata i oglasi šalju se Administraciji. Pisma \ dopisi Uredništvu. — Za- zahvale i priopćena plaća se 30 para po petil retku. Za oglase 20 para po retku a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nefrankirani ne primaju se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku. IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ SIOJI 10 PAYA. Brzotisak i vlasništvo DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE: Odgovorni urednik FRANO SCHICK. Izbori u Hrvatskoj. uu ta tt2 massžaoniatna Kaknva ie danas stanje Avio. Posebno izdanje ,,Prave Crvene Hrvatske“. Odstranjena je srpska zastava! Puk je otvorio oščil Poznato je da su u zadnje vrij i te da st je vrijeme Srbi dosta nade polagali j a o su bili podigli i srpsku zastavu na Općinsku O O e pin : ei u aođina MN Slanjskog pučanstva, uplivom dovšlosdnijke. dobro došlo, i trubili su da je Slano »srpsko gnijezd je ooo puk iznevjerio svojoj miloj domovini, da je ponizio e mila išboradka 5 A pmajao da će pomoću toga oni slobodno moći u ubavom ini voj zatorni posao. Ali kako što je podizanj je srpske zastave svak - vog otačbenika u srce dirnulo, tako mora svakog čestitog rodoljuba iči sami brzojav, koji je sinoć iz Slanoga stigao : Slano, 6.IV.: Općinsko Vij Mano, ijeće danas jednogla odstranilo srpsku zastavu sa svoga doma. E" e iskreni otačbenik na ovo će srdačno uskliknuti : moga ov Slanjani ! Drugim bili na izgled ! uk je Slanjski eto otvorio oči: sa prezirom j i i : je odstranio onu za j i e bila uzdignuta; onu je zastavu odstranio pod kojom roje a" aju; sa prezirom je odstranio onu zastavu, pod koj i i ernogorci htjeli jurišati na našu domovinu, na n i: e i ju a naši i ašu kršnu Herceg-Bosnu. N' da su svi umišljeni. šumadinski juriši bili prosto njihovo ai. ak uu slučaju bili osjetili što je hrvatska mišica! Dubrovački su Starčevićanci uvij jači : jek u svemu prednjačili i nikad aa manje zat nijesu zaostajali, pak s toga dok hvale iz duše gi sen , žele da se i na našoj Općinskoj zgradi više nika pi vajsiga Braća su Slanjani odstranili iu zastavu = srao oš je mete aga gledalo na političko mišljenje, pak s toga i mi Dubrovački Hrvati jednodušno imali bismo klicati ; Dolje srpska zastava sa Dubrovačke Općine! Protiv srpske zastave i naši su se j i M Š pragjedovi borili, i t smjela vijati niti na zemljištu Dubrovačke Republike, pak i mi Dubrovački ri. Živio naš Hrvatski Kralj Frano Josip |.! Dolje srpska zastava! (?. $.: Neka nam primj i i primjerom služi Općina Budve: to je srpska Opći - SiN o S se bii vije samo srpska liši « i: p a se mi ponižujemo? Ne dajmo 'se i i ga odvažno zahtijevajmo da se odstrani protivna e E ROO Živjeli čelični Slanjani! Brz. «Dub. Hrvatske Tiskare» u Dubrovniku . sia per essere suu iww:v + In. ' della fortuna stessa degli Asburgo-Lorena. (Sir. 204.). U tu svrhu uzimlje u razmatra- nje narodnosti naše Monarhije. Brojem su najpretežniji Slaveni — vei g. Bertolini — ali druge su prilike još uvijek povoljne talijansko-njemačkoj prevlasti. Najaču jezgru u cijeloj Monarhiji sačinjavaju Njemci, a za njima dolaze Magjari, koji su_ po naravi bliži Njemcima nego Slavenima, s kojima se već od vijekova nalaze u borbi. Ima ktomu u Monarhiji do četiri milijona Talijanaca; Beč je još uvijek dobrim dijelom njemački grad, a isto slavensko je svećenstvo još uvijek o- dano dinastiji Habsburgovaca. Vatikan je spravan da podupire talijansko-njemački sa- vez; Njemačka stoji vijemo uz Austriju.|P Mi jao, ako Vienna non sa approfittare presto di tali condizioni! jadikuje g. Ber- tolini. (Str. 205.). je nad stanje; vješala; krvnik, našega spjeve, strante. pribio ošao ih uap Nekoje novine donose vijesti kao : i 40) bora ? Rauch, ta da predstoje već dojdućeg mjeseca iz- |: ; ) i i i Ja lija; taj hrvatski bori u Hrvatskoj. Da li ova vijest od-\aa i stave tevatski udi OČI govara istini teško je kazati, nu ipak ske interese istovjetovao sa hrva skim | naroda. Danas je to kod naših ljudi na dnev- | dna osobna bor i : : interesima; taj čovjek, koji je oskvrnuo|nom redu, pa se svaki hoće da imenom |naš narod. Nu rekbi skom kralju, mjesnik Trsta, od njih oprost, tičku atmosferu, da li se Hrvatska može kovoj koristi iz dojdućih iz- prefrigana magjarska ban, koji je magjar-|pezumlje je, kad nebi bilo i očito varanje |u koliko je stalicu hrvatskih banova — sie- pravaštva sakrije, jer je to 1 Pragom bilo progiascuo vpsew«v dok su usred Praga bila podignuti dok je u Zlatnom. Pragu boravio razuzdana je talijanska rulja gospo- dovala_po ulicama Trsta, klicajući talijan-| navrataka poslala Crnoj Gori vičući protiv posvećene osobe Cesara, a židovski je »Piccolo« pi- sao o tim demonstracijama te megju redcima hvalio demon- Doduše je u Trstu bilo uapšeno ne- koliko demonstranta, ali su bili odmah i pušteni na slobodu. Pri tome je malo manj- kalo, da je kuez Hohenlohe, austrijski na- obukao austrijsku uniformu, na prsa austrijske viteške redove, te ma u pohode, da izmoli što se redarstvo usudilo da ikali protiv austrijskog Ce- priliku g. Bertolini činio hotice ili ne- istraživati. Svakako je a još je gadnije, demonstranti si, jer su v sara i Kralja. Na onu je A zašto? Evo sad nam razlaže i uzroke, zaboravio. Dali je t s kojih Austriji prijeti pogibao od Slaven- hotice, mi nećemo skog elementa. Bugarska se proglasila ne- gadno, što je to učinio, , a htjeti pod | zumiju 1) a opet imamo još neke stvari ri-|boljih nečela, prigrliti ćemo ih svom dušom ješit, to ćemo i ove odgovore samo na kra-|i prestati biti pravaši. Ali dok to ne vidimo, tko iznijeti : dok hoćemo da smo pravaši, raditi ćemo 1.) Prije svega morala su gospoda poradit | kao pravaši, a udarati na svakoga koji hoće to do njih da prestane ona ga- da pravaš bude a neće da radi kao pravaš, ba, koja izjeda kroz štampu |pa bio to Drinković, Dulibić pai — g. Pro- da »Hrvatska Kruna« |dan. Tim smo naše članke završili, hotimice — a nećemo drugaricu joj u Šibeniku niti | ispuštajuć neke stvari, saino da damo pri- tome ho- | gode nekim da se izjave, pa ćemo tada gospo- tivnik stranke. Raditi protivno svaku cijenu biti pravaš, zahtijevati i od drugih da te takovim priznaju uza sve što je očito dokazano da pravaški ne rade — me ukorijenjeno 1--atak pravaških stra- | spomenuti jer nam se grsti — iu da će taj broj po- (će da vatru piri a ne gasi, od početka ove | du poslužit sa malo razgovora. Megjutim e vogja, da je pre- | godine. nek prime starčevićanski pozdrav: Bog i ti onome ko | 2.) Trebalo je da porade, da se poštenije | Hrvati! R. ina nesreća hrvat- \izvješćuje u novinama i o radu pa i pro- iišta lakše nego bi-|tivne stranke, a ne, udri — jer je protivna i. Ne ima mal ne stranka i kad dobro radi. kojeg nam nije r- 3.) Da gledaju da svim mogućim srestvi- mrli Starčević. Na- ma porade da se opreke megju pravaškim brige da išta rije-| frakcijama smanje, a ne da ih pogoršaju. pitanju narodnom, , 4.) Kao presjednik i podpresjednik stranke ): što bi na mome| morali su nastojati da disciplinu u stranci — učinimo to i go- | učvrste i sami poštuju, prvi i svi drugi, a no u njegove spise|ne da u stranci radi ko što hoće, da ma bistro izloženo. Ali | koji član iste, pa bio i sto put viši nego \ da su viši pravaši | Drinković, radi po svojoj samovolji a u ime ijesu zavirili ni u|stranke kako mu šune. djela, i baš setako-| 5.) Morali su poradit da članovi stranke \nako kao neki naši|ne poduzimlju na svoju ruku što oni hoće, qa vjeru, a ne znadu (već na što ih stranka ovlasti. a ih koji su pravaši| 6.) To su gospoda morala učiniti, a tek ie ćemo drugom pri- |tada sazvati skupštinu ili barem upravni od- bor stranke, i tu iznijeti i pretresti ono što a odgovorimo ni V.|su namislili, pa poraditi o onome na što ih na« u br. 66. puna|je uputila stranka. s; »Uz ovakove pri-| Znamo pozitivno, jer smo na svoje uši što se imalo učiniti ?« | čuli od lijepog broja pravaša, i to uplivnih | Gvor8mi, i i. igovorimo iskreno i|članova stranke, da stranka nikada nebi bi- | čijoni dio: 1). Pozdravni govor presjednika \. Prije svega nekoliko (la dopustila, jer ne smije ako hoće da ne|>»Saveza«, odnosnog, njegovog zamjenika. jitanje koji slijede iz| pogazi svoj program, da ikakav član po- 2). Izvještaj presjednika i tajnika o radu uo aka. duzme u ime njezino što slična, a kamo li »Saveza« kroz god. 1908/9. 3). Izvještaj pla nković i Dulibić ni- presjednik i podpresjednik i tek od jučer gajnika 0 »Saveznom fondu«. 4). Interpela- ličnu akciju, jer je ona | član. U slučaju da je skupština sazvana bila | cije. 5). Presjednikov osvrt na naš rad. 6). wuci stranke prava. \bilo bi se zaključilo većinom glasova da Zaključak sastanka o radu saveznog odbo- kad bi stalo njihovo stranka ujedini se sa maticom u Zagrebu iti ra. — U 12 sati zajednički objed). — II. io promjena »taktike« u najgorem slučaju da ostane ko i do po- dio : Isti dan po podne u 2 sata: 7). Izbor ku odregjuje stranka, četka ove godine, o sebi. Najviše što bi bi- presjedništva sastanka e presjednika i 2 \la dopustila, bilo bi da se poradi oko slo- | perovogie). 8). Tip srednjoškolskog učenika. kooperacije — i | Kakav jest i kakav bi morao biti. 9). Sred- | njoškolac kao član hrvatskog društva i na- toda. 10). Politička borba i hrvatski djak. e to|11). Starčevićeva stranka prava i njeno dja- štvo. 12). Žensko djaštvo. — Na večer u 7 sati zajednička večera u društvu svih prija- telja starč. mladosti. 98. kolovoza, subota, prije podne: Na- ll. sastanak starčevićanskoga sred- njoškolskoga djaštva u Zagrebu dne 27. i 28. Augusta 1909. Program : 26. kolovoza, četvrtak: Doček gostiju: Vlakovi dolaze u Zagreb na drža- vni kolodvor: 1). Iz Rijeke-Karlovca: 6:45 pr. p. i 441 u noći. 2). Iz Mostara-Saraje- va-Broda: 6:35 pr. p. i 6:30 na večer. 3). Iz Broda-Zemuna-Vinkovaca-Osijeka : 7:24 na veče. 4). Iz Čakovca-Varaždina-Krapine : 10-21 pr. p. i 10:20 na večer. — Starčevi- ćansko zagrebačko djaštvo sa ostalim starč. gragjanstvom dočekivati će kolege pod hr- vatskom zastavom, a centralni odbor odve- sti će ih u Starčevićev Dom, gdje će s nji- ma urediti sve tehničke stvari. Na večer oko 6 sali zajednička večera. 97. kolovoza, petak prije podne: Sasta- nak započeti će u 9 sati pr. p. u velikoj dvorani Starčevićeva Doma. — Organiza- Slanjani. nijeti gotov čin prije ge ili bloka ili fuzije ili i kako misle i drugi, kako se sve ono ne prave razlike! — pra- To je uprav nekim i smetalo, jer j temelj rušilo njihove namjere i za to su ime stranke kojoj pri- | mučke taj korak izveli. Za tu tvrdnju ima- | ia drugo nebi bilo, ni-|mo kod sebe i pismeni dokaz jednog vigje- | iata. Oni nijesu stran-|nijeg člana upravljeno jednom t. z. srbinu. ovo ri stranke. Nu to smo Dobijemo li ovlaštenje, iznijeti ćemo ga bez | stavak sjednice u 8 sati pr. p.: 13). Kultur- razložili, pa možemo |ikakova obzira, da u pravoj slici prikažemo | n€ struje megju djaštvom. Naš kulturni pra- je imalo učinit«. neke »pravaše« koji se danas nameću. vac. 14). Socijalni rad — zadaća narodnog mnogo toga iznijeti, ali, Da zavežemo. Uvjereni smo da će jedino | djaštva. 15). Kritički osvrt na U. godište Hrvatske Krune« vruće | pravaška načela spasiti naš hrvatski narod, »Mlade Hrvatske«. 16). Abiturjenti u Za- dnje doba (oni nas ra- i za to smo pravaši. Uvidimo li da ima i| greb! Osvojimo sveučilište ! 17). Musliman- , se — malo više ne- to je zaista žalosno, venski je duh — razglaba g. Bertolini — sličniji latinskom duhu nego je njemački; nta pohvalio i »Obzor« |tolini sve to zaboravio, sliči mu vise i sa stanovišta stranstvenosti; ali je još žalosnije, da su ga zagrebačke neke novine pozdravile kao iskrenoga pri- : e jatelja Hrvata, kojima on naprotiv očito ila to je baš i uzrok, s kojega se talijansko baca veleizdajničke namjere ii slavensko. pleme mogu nazvati ženskim, onarhiji. | ti suu opreci prama njemačkome i anglosaskome, atni materijal; da su se ljudi, koji su g. Bertolinija pohvalili i po- koja su muška plemena. Kad bi se pak la- ljali, da krenu u pomoć |kadili, baš iz kola onih, koji svaki dan, |tinsko i slavensko pleme združilo, jeduo bi ma. (Str. 206.-207.). Mi|svaki čas po zagrebačkim ulicama urliču pogubno djelovalo na drugo, mješte da je- ove riječi g. Bertolinija, | protiv vlade, kao da bi ona u stanovite svoje dno popuni, oplodi drugo. Savez će napro- DJELE nešto nadodati, jer nam se | svrhe stvarala po Hrvatskoj veleizdajničke | tiv izmegju latinskog | teutonskog elementa čini, da g. pisac od pregustih stabala ne|procese. # — bez obzira na druge koristi — povratiti vidi šumu pred očima. Gosp. je Bertolini| Ako pak uzmemo bolje u razmatrašje sve talijanskom geniju sve one vrline, po koji- nekako zaboravio, da je Italija u nekoliko | osvade i uvrede, kojima se g. Bertolini baca|ma_je postao moćan i slavan stari Rim. i ratne muni- | na slavenske elemente u Monarhiji, dolazimo | Talijanci ne mogu se bojati, da će njihove mane, ako se združe s Njemciwa, porasti — cije i ratnog oružja; g. je Bertolini zabora- | do zaključka, da to čini e da Austriju u- vjeri, kako je može spasiti od sjegurne pro- kako bi se to dogodilo u slučaju saveza sa vio, da je Italija baš u ovo posljednje doba, : kad se činilo, da će buknuti rat izmegju | pasti jedino talijansko-njemačko-magiarski Slavenima, dapače dal contatto — anche nelle fortune politiche — con la gente te- Austrije i Srbije, opskrbila Crnu Goru no-|savez. Dapače zaklinje i kumi Njemačku, vim baterijama ratnim; g. je Bertolini za- da upotrijebi sav svoj upliv, eda Austriju | desca, trarremo lume a integrare le nostre boravio, da je sin Garibaldija — glasovitoga skloni ma taj savez. Sarebbe un colpo da virtil: verso la risurrezione della grandis- junaka od Caprere — bio posudid Srbiji maestro da parte della Germania se indu- | sima anima di Roma. (Str. 208.). Čini nam nekoliko tisuća dobrovoljaca protiv austrij-| cesse — con la sua autorita crescente! — |e, ako se ne varamo, da se je isti uvaženi ske Monarhije; g. je Bertolini zaboravio, | / Austria a cambiar nte rotta, a |talijanski mjesečnik »Illustrazione italiana« da je za vrijeme spora izmegju Austrije i combattere d' ora in poi nella base del bloco | izrugao s gospodinom Bertolinijem radi nje- Srbije Italija bila spravna da istupi iz troj- tedesco-magiaro neolatino. nili, \ razze mascoline. noga saveza i da se postavi protiv svoje |necessita — € in cio sta il vero merito Mi se ne možemo s njime nagurati, jer mori: saveznice. Napokon je g. Bertolini zabora- | della politica. Riabiliterebbe la Triplice: 4|mo očito priznati, da ga ne razumijemo, da vio, da je Italija ostala u svojem odnošaju ebbe F' Italia. (Str. 206.). je za nas taman i mračan. Mi ovdje mučimo, prama Austriji ne iz simpatije ili lojalnosti! A sada da viđimo s kojih uzroka g. Ber- Porcha le sus parole parver obbre, prama svojoj saveznici, već od straha pred tolini preporučuje taj protunaravni savez iz-|kako bi rekao božanstveni Dante. Samo odlučnim držanjem Njemačke. Da je g. Ber- naša na dalje, da je baš jeme panslavistična lega la; da su se glasovale jasno u lice za Sibiju i Crnu Goru, | osnove prama austrijskoj M čitave hvalo- megju Talijanaca, Njemaca i Magjara. Sla- | ćemo toliko primijetit, ako je savez latinsko- bi -e-m—m —_ < —- +.