Br. 266 PRAIA CRVENA M U | četvrt godine surazmjemno; za polugodište. Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K. 6; na po i inozemstvo godišnje K. 9 | ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto DUBROVNIKU, 26. Marta 191C€ God. VI. IM — Ko | Pike NEMILA BORBA. Netom se je saznalo, da je koalici- ja preko Tomašića sklopila ugovor sa ministrom-presjednikom Khuenom, o- čito je bilo da se našoj stranci u Ba- novini pripravljaju tužni i nevoljni da- ni, puni svakijeh razočaranja; u kratko sve nevolje i nesreće nejednake bor- be, s jedne strane vlada i razne ra- zorne stranke, sa svijem načinima i srestvima, koje vlada ima u svojoj ru- ci; i s najogavnijijem ocrnjivanjima i svakojakijem izmišljotinama od onijeh stranaka, koje su se zavjetovale uni- štiti i istrijebiti one vrle muževe, rodoljube i junake, koji su oku- pljeni oko značajnoga D.ra Josipa Franka. Našoj se stranci prigovaralo sa sta- novite strane, da se je ponudila. e bi uz bana Raucha zauzela vladu i otklo- nila za neko stanovito doba političke svoje zahtijeve. To našoj stranci pri- pisuju u grijeh, a istodobno himbeno i zločinački prešućuju, da je to stran- ka preko usta Dra. Horvata sama o- čitovala i obrazložila, zašto je to uči- nila. Bila je prisiljena, da nešto poku- ša, kako bi se ustavno u Banovini vladalo: a ako je ugovarala, nije od svoga slanovišta niti dlake popuštala, od hrvatskijeh interesa nije ni najma- nje izložila; ostala je posve slobodni- jeh ruka, a ako je iznašala : u izgled, da neće glasno raspravljati u saboru o političkom pitanju Banovine: to je ra- dila, da se provedu izbori i da tek novi sabor zauzme jasnije i odriješiti- je stanovište. Dakle, ugovor da je li- jepo proveden, bio bi časan za obe stranke i dao bi povoda narodu, da u skorijem izborima kaže svoju, i tako poslanicima dade naputak, kako bi u- naprijed poslovali. Dočim stanoviti li- stovi zamjernom nedosljednošću pri- znavaju, da je koalicija bila primorana PODLISTAK. Maraktori u Manzonijevim (4) »Vjerenicima“, Prof. W. baron Ljubibratić. Federiko, kako nam ga je Manzoni pri- vrši službu pastira, zar je postavio kao u-|teške prilike, u kojima ste se mogli naći, drugo utočište, da sam bio ja tu, da ih pri- kazao u Vjeremicima, idealni je tip crkve- vjet spasiti život? A da ga se spasi, da ga u kojima ste se u istinu našli? Ah! ako ste mim, da ih spasim?..... A što se vas tiče, nog dostojanstvenika. Njegova riječ, pro- se uzdrži, velim, koji dan više na zemlji, u toliko godina dušobrižništva zavolili vaše ja ne bih bio imao mira zbog vas; ja ne žeta najuzvišenijim idealima, osvaja um, zanosi srce, U maloj će crkvici kojeg brego- vitog kraja ganuti prosti narod, koji se je sa svih strana slegao da ga čuje; u kolibi- cama će tješiti potlačene, a okorjelom će nasilniku, jednome od najgorih zlikovaca na oči izmamiti gorke suze kajanja. Kape- lanu, koji ga nastoji nagovoriti, da ne pri- mi zlotvora /mmominata, jer bi mogao po- činiti kakovu opačinu, opaža: »Kakav je to red, da vojnici nukaju generala da se pla- ši?« Kad je Anjeza nadbiskupu primijetila, da isti svećenici često puta žrtvuju siromahe, eda se izvuku iz neprilike, on je na prija- zni i ljubežljivi način ohrabri da jasno reče, sve što misli. Župniku Don Abondiju, komu pred kardinalom bijaše pri duši kao piliću, koga jastreb u svojim čaporcima drži uzdi- gnuta u predjelu nepoznatom, u zraku što ga nije nikada disao, ovako govori o du- žnostima svećenika: »Kad ste se prikazali crkvi da ugjete u njezinu službu, zar vam je ona zajamčila sigurnost života? Zar vam je rekla, da su dužnosti njezine službe pro- ste od svake zapreke, od svake pogibelji? Zar vam je rekla, da gdje bi počela pogi- belj, ondje bi prestala dužnost? Zar vam nije izrično kazala protivno? Zar vas nije |ugovarati sa Khuenom, s istoga uzro- ka, da bi u Banovini zavladalo usta- vno stanje i da bi se doskočilo nevo- ljama i potrebama te tužne zemlje. A što je još pokudnije, ne osvrću se na obveze, koje je koalicija preuzela, da će raditi dogovorno i saglasno sa pe- rjanicama Magjarona, i da će oživjeti onu stranku, koju su bili pokopali i porazili na izborima, i da će tako pre- tvrgjeti singjire i okove, koji drže Hr- vatsku sputanu i privezanu kao ropki- nju uz magjarski imperijalistički sustav. Nijesu se osvrnuli na stvarne i razlo- žite prigovore, gdje samijem brojevi- ma dokazano je, koliko će izborna re- forma, skalupljena po Dru. Nikoliću, potisnuti hrvatski elemenat i neprave- dno pružiti zgodu pravoslavnomu ele- mentu, da zauzme mnogo kotara, koji nikako im ne bi mogli pripadati bez tako navlaš skrojene osnove. Dobro smo dakle rekli, da se našoj stranci pripravlja ljuti boj, gdje će si- la, prepredenost, lukavština i sve stra- sti bezobzirno, otvoreno napadati, u- grožavati, svako srestvo upotrebiti da se utuče i posve uništi Frankova stran- ka. I ne samo da će za to upotrebiti sva pokudna srestva, koja su već u- potrebljena bila proti Dru. Vladimiru Franku — što će dokazati sudbena istraga —; ne samo da će se posluži- ti razmetanjem činovnika, korupcijom i svijem onijem načinima, koja se vi- še ili manje svud uvagjaju, nego će i u samome saboru upotrebiti sve nači- ne, koji su im na poruč da ušutkaju ji umuknu spobornike Frankdve stran- ke. Eto je stoprv sabor sakupljen, a već se u istomu donašaju na ovjero- \vljenje izbori nekoliko Frankovaca : Isva je prilika, da već naručeni utoci |budu usvojeni da redovi junačke Fran- \kovačke falange budu prorijegjeni. Na- \doći će diskrecijona :vlast presjednika, i ovaj će za nekoliko sjednica isklju- \ obznanila, da vas šalje kao janje megju vu- i\kove? Zar nijeste znali, da ima silnika, ko- jima će biti mrsko ono što je vama zapo- vigjeno? Onaj, od koga imamo nauk i pri- 'mjer, i nasljedujući kojega zovu nas i zo- vemo se pastiri, kad je došao na zemlju da IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. Brzotisak i vlasništvo DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE li Odgovorni urednik FRANO SCHICK. l Pretplata i oglasi šalju se Administraciji. Pisma dopisi Uredništvu. | zahvale i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi neirankirani ne primaju se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku. o čiti one iz stranke, koji se budu opo- Koalicijonašima je najviše stalo do iz-! i podržavao magjarsku prevlast. Trpio' je ro ponašali i muževno?i pravedno bra- borne reforme! Vrlo dobro! | nama je ovaj materijalno isisavanje hrvatskoga naroda u nili svoju stvar, i tako će opet ma- 488 najviše stalo do izborne reforme. Ali magjarske svrhe. Proganjao je one, koji su mi želimo izbornu reformu u duhu hrvat- | narod htjeli osloboditi iz magjarskoga ropstva. knuti s mjesta nekoliko njih, koji bi se poslužili saborskom slobodom, da skomu, koalicijonaši pak'žele izbornu re-| Ko je onda na njega vikao? Najviše su Koalicija raskrinkana. »Hrvatsko Pravo« donaša u broju od 17. i ov. mj. ovaj članak, koji dobro ilustruje po- poevtdnoot Sroatskogh ama A : znate koalicijonaše, t& razvikane »rodolju-|_ € li to iko igdje na svijetu vidio? Da je be«: "kojom srećom slavnom Anti Starčeviću bilo Treba li još dokaza, da je magjaronstvo | doživjeti ovo ruglo! Alaj bi bilo divnih satira! i to magjaronstvo najpogubnije vrsti us- Slavosrbi su gori od _svake ' magjaronštine. krišeno? \Oni uživaju, kad Hrvatskoj mogu škoditi. Enojvam osječke »Drau« i čitajte, kako | Zar ne znači upravo mrziti svoj mučenički skorašnjemu saborskomu zasjedanju. Iz nje-| grof Khuen-Hedervary onaj /državnik, koji govoga pričanja, koje reproduciraju jučera- | najbolje pozna potrebe hrvatskoga naroda? šnje »Narodne Novine«, doznajemo baš za-| Da, pozna on potrebe koalicionaša. Za to nimive stvari. je dobro rekao, da pozna izvjesne hrvatske D.ru Tomašiću izdana je najbolja svjedo-| političare do u želudac. Ali pravomu i po- čba. On želi sporazum sa srpsko-hrvatskom | štenomu Hrvatu u malo da se ne preokrene se u njoj neki koalicijonaš razglagoljao o narod, kad mu se danas propovijeda, da je|. koalicijom pošteno održati, a preuzeo je želudac, kad čita ovo poniženje“ slavosrba \banstvo u iskrenoj želji, da zemlju izvede| pred grofom Khuenom. Sada je on posje- \iz neustavnih prilika. Iza konstituiranja za- dnik vlasti, sada onžmože dijeliti milosti i tražit će ban šestmjesečni indemnitet. Ko- dobra zemaljska," sada on odlučuje o eks- \alicija će mu ga dati. Njezini zastupnici | ponentima u Hrvatskoj! Kada je bio hrvat- | malo će govoriti. Opstrukcije neće trpjeti! |ski ban, onda je ugnjetavao svaku slobodu. staraca, koji bijahu obični žalostiti se, da|šinu? koji kako bi mogao imati vlast da Iće im brzo svršiti, toliko djevojaka, toliko | vas ukori, što ste se iznevjerili svojoj slu- | nevjesta, toliko matera? Svi su imali srča-| žbi, kad ne bi imao takogjer i dužnost, da nosti, jer to bijaše potrebito, i oni se uz- vam pomogne da to izvršite?..... Kako |dali. Poznavajući svoju slabost i svoje du- nijeste pomislili, kad se tim pravednim pro- žnosti, jeste. li nastojali da se pripravite na | gonjenim bijednicima ne bi bilo otvorilo na račun ljubavi i dužnosti, zar je bilo po- stado, ako ste u nj postavili vaše srce, vaše bih bio mogao spavati prije nego bih bio trebito sveto pomazanje, rukopolaganje, mi- brige, vašu radost, svečanost vam nije mo- sjeguran, da vam se neće krenuti niti vlas |lost svećenstva ?..... Što bi bilo od crkve, gla pomanjkati u potrebi: ljubav je neustra- na glavi... A taj čovjek, koji je toliko dr- da ovako kao vi govore sva braća misnici? šiva..... Sveti i plemeniti strah za druge, zak, zar mu drskost ne bi bila popustila, , Gdje bi bila, da se je pojavila na svijet o za vaše sinove, toga ćete biti poslušali, taj da je znao, da su njegove spletke poznate itakovim načelima ?..... Zar ne znate, da je naša pobjeda trpjeti radi pravde? Ako to ine znate, što onda propovijedate, česa ste onda učiteljem? Koja je io blagovijest, što je javljate ubozima? Ko zahtijeva od vas da silu odbijete silom? Doista, neće vas se je- dnom pitati, da li ste znali obuzdati mo- gućnike, jer to nije vaša zadaća, niti stoji u vašoj moći. Ali će vas se pitati, da li ste upotrijebili sredstva, koja ste imali u ruci, da izvršite ono što vam bijaše naregjeno, ma ko se i drznuo da vam zabrani ?..... A zašto ste dakle odabrali zvanje, koje vam zapovijeda da se borite sa strastima ovoga svijeta? Ali kako, da vam bolje rečem, kako ne pomišljate, ako vam je u ovom zvanju, pa prigrlili ga vi kako mu drago, potrebita srčanost za vršenje vaših dužnosti, da ima ko će vam je za stalno dati, kad mu je pi- tate? Mislite li, da je onoliko milijona mu- čenika imalo od naravi srčanost? Da od na- ravi nijesu cijenili život ništa? toliko mla- dića, koji ga tek počinjahu uživati, toliko vam neće biti dao mira, taj će vas biti po- i van ovoga mjesta, poznate meni, da ja nukao, prisilio, da_se pobrinete, da učinite bdijem i da sam odlučan posegnuti na vašu što je moguće, da se oni izbave iz pogi- obranu za svim sredstvima, što su mi u belji, što im je prijetila .... Što vam je na- ruci? Zar nijeste znali, ako čovjek obećava dahnuo strah, ljubav?..... Vidite na što odveć često više nego će kasnije uzdržati, vas je zavela ta briga za život, koji mora da ne rijetko i prijeti više nego pak ima svršiti. Zavela vas je.... da prevarite slabe srca uraditi? Zar nijeste znali, da se zloba i slažete svojoj djeci.... Ljubiti, sinko; ne oslanja samo na svoje sile nego i na ljubiti i moliti se. Tada biste bili osjetili, tugju lakovjernost i tugji strah ?..... N da zloba može doista prijetiti i udarati, ali žalost... moramo suditi, popravljati, ko- ne zapovijedati; bili biste združili po bo- riti, a Bog zna, što bismo mi sami radili žjem zakonu ono, što je čovjek htio raz- na takvoj muci, što smo do sada učinili u dvojiti; bili biste onim nesretnicima učiuili takovim prigodama ! Ali jao, kad bih ja i- uslugu, koju su imali pravo od vas tražiti, mao uzeti svoju slabost za mjerilo tugje za posljedice bio bi Bog ostao jamac, jer dužnosti, za pravilo svojega naučavanja!... bi se bilo pošlo njegovim putem; pošto ste | Deder dakle, sinko i brate moj, ako vi znate, udarili drugim, ostajete jamac vi, i kakovih da sam ja iz malodušnosti, iz kojega mu posljedica! Ali, zar vam je bilo ponestalo drago obzira zanemario koju svoju dužnost, svake ljudske pomoći? zar vam nije bio o- recite mi otvoreno, učinite da se osvije- tvoren nikakav put, kamo se zakloniti, da (pa 1.938 zamjerite mi slobodno moje sla- ste se htjeli osvrnuti oko sebe, promisliti bosti, i tada će riječi steći veću vrijednost se i potražiti?..... Zar vam nije palo na u mojim ustima, jer ćete življe osjećati, da um, da ste napokon imali jednoga starje. nijesu moje nego Onoga, koji može vama \formu u duhu srpskomu. Koalicijonašima vikali slavosrbi, a najjaće i najgoropadnije brane interese svoga plemena i svoje se žuri. Oni su zabrinuti za razvoj dogo- | mo nlasii" domovine. \gjaja u Ugarskoj. No pri tome odadoše | Ali borba bila ljuta koliko god se | Svoje papke, otkriše svoju magjaronštinu, | hoće, mi smo uvjereni, da će značaj. | 'SPupčiše se kao pravi pravcati odmetnici | nici oko Dra Franka junački i mno 1 Revetskog"siaroči. i a 3 , | Koalicionaš, koji istresa svoje srce preko | vno izvojevati i ovu ljutu borbu; Ci- | osječke »Drau«, veli megju inim: | jela će Hrvatska ushićeno pratiti nji-| »Prava je sreća, što se za ovih teških. hove napore, njihovo nastojanje, nji- prilika na čelu Ugarske nalazi grof Kiiuen- hovu titansku borbu, pak došli i novi Hedervary, koji kao bivši mnogogodišnji izbori, pak se narod stavio na svako- hrvatski ban najbolje znade, što nama jake kušnje i mučenstva, on će Moi E E JRINNNČNIM m Ur), proturati u sabor i uzdržati svoje po-| pakt eto, hrvatski? narode, sada možeš | vjerenje nepokolebivo onijem, koji su jasno vidjeti, što je srpsko-hrvatska koali- se zavjetovali da će radije poginuti |cija, na što je spala, za čim teži! | nego okaljati svoj dični barjak; radije | Oni ljudi, koji su se narodu hrvatskomu | sve muke podnašati nego popuštiti. prikazivali kao najljući protivnici Khuenove Rukavica je dobačena banu Tomašiću ZR koji su pred narodom kinili bor: “NE «i : J : , |Du protiv toga magiarskoga »satrapa«, »ti- i MJEgOvIJem ortacima; borba Je u naj- | rana« i »krvoloka«, kako su ga nazivali, — višemu svome jeku: naprijed lavovi,|eto sada se usugjuju pred licem cijeloga naprijed Frankovci, do znamenite po-|naroda ustvrditi, da je za Hrvatsku sreća, bjede, do slave! što na čelu Ugarske stoji grof Khuen-He- dervary! On da kao bivši ban najbolje po- zna, što je potrebno »nama« (koalicionaši- ma) i »našem narodu« (srbo-hrvatima). I Khuen .Hedervary slavi se danas kao sadašnji koalicionaši. Mi smo pisali i tuma- čili narodu, da je vladavina grofa Khuena zlo, ali da je ta i takova vladavina proiz- vod nagode. Po nagodi je HrvatskaJzasu:- žnjena Magjarima. Po nagodi imadu Ma- gjari pravo namještati Hrvatima bana. Treba stoga uzgojiti, složiti, organizovati narod u borbu za prava hrvatskoga naroda te izvoj- štiti samostalnost našu, neodvisnost Hrvat- ske od Magjara. A slavosrbi su protivno radili: hvalili su nagodu i7grdili /osobežna vladi. Htjeli su se sami postaviti nažmjesta onih, koje omrazivahu pred hrvatskim na- rodom. ZA eto, rinuti od korita, jedva dočekaše, da je grof Khuen došao Ugarskoj na čelo. Sada ga slave; jučer su ga ocrnjivali i pro- klinjali. Danas kleče pred njim, traže od njega dobra, jer on znade, što koaliciona- šima treba! Grof Khuen ostao je onaj stari Khuen. On se nije promijenio. Da, on dobro znade, što treba: koalicio- našima. Ali grof Khuen nije još u potpu- noj mjeri voljan dati.ono koalicionašima, što trebaju. On to, što oni žele, daje svo- jim bivšim prijateljima Tomašićima, Cha- vracima i t. d. Tek ovima se koalicionaši moraju pokloniti. Ovima najprije poljubiti ruke. I naš presjednik predvigjao je, da će se ti lavovi, tobožnji opozicionalci, već raskrin- kati kao prosti slavosrbi. »Vi ćete još D.ru Tomašiću ljubiti ruke!« doviknuo im je u saboru. On je ispunjenje svojih proročan- skih riječi doživio. Hrvatski narod danas ih gleda, gleda one, koji su do nedavno nosili lavlju kožu na sebi, pred tnogama"grofa Khuena; gleda: ih, kako se klanjaju ljubimcu grofa Khuena — D.ru Tomašiću.fPreko ovoga će grof Khuen uvažiti koalicionaške?!potrebe. Za potrebe hrvatskoga maroda on se neće starati. On se za te potrebešne smije starati, jer ne dadu Magjari.'Da on počne pravim potre- bama hrvatskoga naroda udovoljavati, Ma- gjari bi ga u 24 sata onemogućili. On će se skrbiti samo za mješine agenata magjarske politike u Hrvatskoj. On će?gla- i meni dati potrebitu jakost da djelujemo što propisuju ..... želio bih, radi vas, da uvidite, koliko je vaše ponašanje bilo u o- preci, koliko je u opreci vaše govorenje sa zakonom, koji ipak propovijedate, i po ko- jemu će te biti sugjeni..... Ko ih je sta- vio u tu, neću reći nuždu, već u tu napast da učine ono, šio su učinili? Bi li oni bili tražili ti nepravilni put, da im zakoniti nije bio zakrčen? bi li bili promislili prevariti pastira, da ih je on primio u svoje naru- čje, da im je pomogao, da ih je svjetovao? bi li bili promislili zaskočiti ga, da se on nije sakrio ?..... I ljutite se, jer su nakon toliko nesreća, što kažem, usred nesreće, rekli tužeći se jednu riječ svome, vašemu pastiru ?..... Nije li to za vas nov razlog da ljubite tu čeljad, što su vam dali pri- godu da čujete iskreni glas svojega bisku- pa, da su vam dali način da bolje npo- znate i djelomice odbijete veliki dug, što ga s njima imate? Ah! da su vas izazvali, uvrijedili, mučili, rekao bih vam, da ih lju- bite, baš za to. Ljubite ih, jer su trpjeli do sada, jer trpe još, jer su vaši, jer su slabi, jer vama treba oproštenja, a da ga dobi- jete, pomislite, koliko može biti moćna nji- hova molitva«. Ovom ozbiljnom i neoborivom dokaziva- nju Don Abondijo, bud da sam sebi go- vori ili da odgovara kardinalu, suprosta- vlja svoje dosjetljive, sočne primjetbe, koje potpuno odgovaraju programu njegovog ži- vota, njegovom harakteru. | baš te riječi čine sonima kardinala jedan od najfinijih i majizrazitijih kontrasta u cijelom djelu. Hoće da se brani, traži izgovore, ali malo