Br. 270.

bljenja na hrvatskom jeziku, za pučke i
gragjanske škole.

Blagosov novog parobroda. U
srijedu po podne stigao je pod Lokrum,
gdje se je i usidrio, novi veliki dubrovački
parobrod »Istina«, na svom prvom putova-
nju, iz Engleške. Vlasnosti je društva Ra-
čić, Banaz i dr. Nosi 6480 tona, a najmo-
dernije je sagragjen. Blagosov je obavio
preč. kan. g. vit. Crnica; sa parobrodom
»Cavtat« otigjoše ma nj pozvanici, kojijeh
je mnogo bilo. Kumovali su g. Luko mq. Bo-
na i gospogja Adele Banaz. Zapovjednik
mu je vrli kapetan g. Ticač iz Bakra. Pred
večer je otputovao put Trsta. Sreća ga pra-
tila!

Za ,,Gundulićevu“ glazbu. Da
počaste uspomenu blagopok. Perice pl. Ghe-
taldi rogi. Kisić darovaše u fond glazbe hrv.
pjev. društva »Gundulić« slijedeća gg.: Edi
Milovčić Kr. 10; Vlaho Regjo Kr. 5; Antun
Miletić Kr. 3; Mato Brbora Kr. 2; Ivo Pe-
trušić Kr. 2; Ivo Brbora Kr. 2; Valentin
Stjepčević Kr. 2; po 1 Kr.: Marko Mitrović,
Luko Koprivica, Josip Posedel, Aleksandar
Dabinović, Venćeslav Križ, N. N., Pavo Vi-
dak, Andro Matičević, Eduard Trs, V. P.,
Pero Matić, Vicko Lujak, K. R., Simo Papa,
Matej Trs, Josip Ivančić, N. M., Jakov Mi-
loslavić, Ivo pl. Finetti, Josip Pavlin, Pavo
Marčinko, Tomo Held, Ivo Pekas, N. N.,
Emanuel Žalud, Niko Narodnik Maslač; po
50 para: Antun Poković, N. N., N. P. i Ivo
Pletković. Skupa Kruna 54:—

Uprava gospodi darovateljima najsrdačnije
zahvaljuje.

iz Hrvatskog Sokola. Brat Božo
Šišić poslao je iz Praga na dar sokolskom
tamburaškom zboru 20 partitura, na čemu
mu upravni odbor ovim naj srdačnije za-
hvaljuje.

'Za Bogišićev spomenik. V. is-
kaz: -Gg.: llija kap. Račić, Cavtat, K 50;
obitelj Kocelj, Močići, K 20; Ivo Matković
Mićanov, Duba, K 5; Ivo Lele, drvodjelac,
Cavtat, K_ 10; Dr. Pero Čingrija, načelnik,
Dubrovnik, K 20; supruzi Bijelić, Cavtat,
K 100; Dr. Baldo Gradi, Dubrovnik, K 20;
Ivo Račić pk. Nika, Dubrovnik, K 50. Sve-
ga K 275. Prije iskazano K 1079:77:— U-
kupno K 1354:77.—

Obalna paroplovitba. Udobni i
brzi parobrod »Naš«, poštanske linije Ston-
Gruž, svakoga će ponedjelnika, srijede, petka
i subote stizati u gradsku luku na 9 ura u
jutro iza kako preda poštu u Gruž; pola-
ziti će iz gradske luke na 1:30 po podne,
a iz Gruža kao i do sada na 2:45, te će
stizati po već poznatom voznom redu u
sva mjesta do Stona. Milo nam je, što sa-
da dolazi »Naš« u gradsku luku, jer je to
našemu puku od velike koristi, pošto se je
do sada ne samo dangubilo nego i dosta
\rošilo za kočije i prevoz prtljaga iz Gruža
u grad, a koliko dani toliko su i satovi
dolaska i polaska dobro opredijeljeni.

Za popravak orkvice sv. Vla-
ha na Gorici. Ill. iskaz prinosa: Preko
g. N. M. Keleza nastanjena u Scattle Wash.
priložiše slijedeći: po talira 5: gg. N. M.
Kelez, F. C. Bautović, Andro Vidak, M.
Desina i J. Prislić; po talira 2: gg. K. Sku-
rić i N. N.; talir 1.50 obitelj g. V. Salatić ;
po talir 1: gg. M. Zibilić, N. N., F. Račić,
B. Pavlović i N. N;; g. M. Jančić tal. 0,50;
ukupno talira 36 (K 176.20). — Preko g.
Antuna Batinića nastanjena u Alaski prilo-
žiše slijedeći: g. Antun Batinić talira 10;
po talira 6: gg. Mato Grljević i Jozo Gr-
ljević& po talira 5: gg. Ivan Blitvić, Ivan
Bogoja, Nikola Gjuračić, Ivo Miljević i Ivo
Gjuračić; ukupno talira 47 (K 255.60). Sku-
pa danas iskazano K 401.80, a prije iska-
zano K 621; ukupno do danas priloženo K
1022.80-— Odbor najljepše blagodari.

Dobrotvorni prinosi. Da počasti
uspomenu blagopok. ggje. Perice pl. Ghe-
taldi rogi. Kisić ggja. Marija ud. Uzzovich
rogi. Gracić priložila je u fond Pučke Ku-
hinje K_ 10.

LAŠRSS ANAL ANE DE NSA DEIN Na SASO

Zanimiv je u današnjem broju našeg
lista oglas sreće Samuela Heckschera senr.
u Hamburgu. Ova je kuća svojom tačnom
i potankom isplatom ovdje i u okolici do-
bivenih iznosa stekla tako dobar glas, da
mi svakoga na njezin današnji oglas već
na ovom mjestu upozorujemo.

 

Pred dolaskom hrv. opere.

Pišu nam iz :

Pitanje gostovanja opere u Dubrovniku
dakle je gotova stvar. Zaključeno je, da se-
zona imade započeti za cijelu Dalmaciju
dne 26. ov. mj., i to m prestavom u

objektivnih primjedaba
upozoriti obe ugovarajuće

 

ne, da budu u interesu općeg uspjeha, dok
još nije palo konačno riješenje, na oprezu
i tako uznastoje popraviti sve ono zlo, koje-
mu se u prvi mah u susret išlo, uvjereni
da će se barem netko za to razborit i uvi-
gjavan uspješno zauzeti.

Naša bojazan radi poznatog nehajstva,
kojim susrećemo sve što je naše, posve je
opravdana bila, te svatko se valjda mogao
uvjeriti o plemenitoj namjeri, koja nas u
tome vodila.

Osvrnut ćemo se najprije na trajanje se-
zone, koja reklo bi se, kako neki mjeroda-
vni faktori tvrde, dosta je povoljno riješena
produljenjem do deset, a eventualno možda
do četrnaest večeri. Ali prama nedavno pri-
spjelim plakatima, ova vijest ne bi imala
odgovaraii istini, jer je na njima tačno na-
značen razmak vremena od 26/4. uključivo
do 2/5. unutar kojega će se kod nas opera
zadržavati.

Bude li se ovako i sa izborom komada
jednako problematično postupalo, izgleda,
da ćemo dočekati operu, ali još nećemo biti
sretni za stalno znati, što će se na koncu
prestavljati.

Na dnevnom redu dakle samo je opera,
a ako je istina operetta bi imala doći u
kombinaciju, samo u slučaju operne sub-
stitucije. Sa ovakovim izborom možemo se
upravo podičiti kao specijaliste, u mimola-
ženju domaćih auktora. Ugledajmo se u
Spljet, koji se ipak pobrinuo, da njihova
sezona bude počašćena Zajčevim »Zrinskim«,
uvjerivši se nekako, da i tom starcu imade
mjesta, megju onom možda silnom masom
naših skladatelja. Ne čudimo se, što se sa
ovom operom jedinim domaćim djelima u
ovogodišnjem repertoaru tako maćuhinski
postupalo, kad s jedne strane vidimo, da one
osobe u kazalištnoj upravi, koje su prve
bile zvane, da oko toga porade, preko svega
toga čudnovatom indiferentnošću prešli, a
sdruge pako strane opet moramo slušati
danomice, kako se neka inteligentna, mlada
i glazbeno vaspitana gospoda na javnim
mjestima uprav natječu u bagateliziranju
svega onoga što je hrvatsko, te se pred
najzakletijim neprijateljima usugjuju vikati
u sve glase, nekim osobitim zadovoljstvom :
»Hvala Bogu, da se ovaj put neće čuti
»Zrinski«!« To u istinu izgleda nevjerojatno,
ali je na žalost istinito.

Tako neka naša inteligencija, mješte da
ozbiljno shvati važnost ovakovog za nas uz-
višenog kulturnog momenta.

Hrvatska opera u našem kazalištu imade
nas dakle kod prvog svog nastupa pozdra-
viti akordima tugje glazbe. Dok Zagreb
badi svoju slavnu na dugo uspavanu o-

eru Zajčevim »Zrinskim«, dotle Dubrovnik,
možda zato što je počašćen prvenstvom go-
stovanja institucije, u kojoj se još danas
jasno zrcali blagodat rada neumrlog ma-
estra Zajca, da barem u ovakovoj zgodi,
ako za ništa drugo, a to pred stranim svi-
jetom uzmogne pokazati, da se sa svojim
diči, a tugje znade poštovati.

Pošto u nikojem slučaju nije bilo pravo,
da financiranje ovog pothvata padne samo
na teret blagajni zagrebačkog kazališta, od-
lučila je naša općina doći donekle u susret,
ali minimalnom subvencijom, koja, uzme li
se u obzir prostranost našeg kazališta i po-
priječna ,masa posjetitelja, neće biti kadra
nimalo znatno da upliva na visinu cijene.
Posjednici pak loža u svom zahtjevu na op-
ćinu bili su dosta skromni.

Svakome je poznato, da kazalište zagre-
bačko po svojoj organizaciji i umjetničkoj
visini, broji se megiu prve u našoj monar-
hiji. To je državna institucija, godišnje po-

dupirana i subvencionirana od samog Nje-

govog Veličanstva, kao i magistrata grada
Zagreba, namijenjena isključivo umjetničkom
razvitku našega naroda. Imajući dakle pred
očima ko nam ovoga puta u goste dolazi,
i kakova ga nesebična i plemenita svrha u
naše krajeve vodi, imali bismo u ovakom
jednom za nas iznimnom slučaju zauzeti
drukčije stanovište nego obično. Bezuvjetno
morali bi se u pravo doba, ne čekajući kao
uvijek zadnji čas, složno i uspješno naći
na okupu naša mlagjarija, osobito gjaci bez
razlike političkog mišljenja, te izabrati je-
dan megjustranački odbor, koji bi imao
svrhu, da uloži sve svoje sile i shodno pri-
pravi, kako bi se bolje i dostojnije grada
Dubrovnika bratski moglo dočekati i ot-
pratiti naše slavne umjetnike. Isti odbor mo-
rao bi nastojati biti u svakom pogledu pri
ruci koliko upravi, toliko pojedincima, da
uspjeh bude što sjajniji, a boravak im me-
gju nama bratski, ugodan, te da puni ushi-
ćenja, zadovoljstva i ugodnih uspomena
povrate se u bijeli Zagreb. Kad smo se
znali i mogli mnogo puta za tugje umje-
tuike upravo do ludila oduševljavati, na-

dajmo se da nećemo po staroj navadi biti

sada memilosrdni prama našim, te se na-

stojmo opošteniti i još većim žarom zani-
jeti, ako želimo đa nam njihov posjet ne

bude posljednji!

PRAVA CRVENA HRVATSKA

Eugenij Onjegin.

Lijepa i čuvstvena ova opera djelo je ve-
likog ruskog majstora Petra llijića Čajkov-
skoga, koji je god. 1893. umr'o od kolere
u Petrogradu (bio se je rodio g. 1840.).
»Eugenij Onjegin« pjevao se je prvi put
god. 1881., a eto uhvamo, da će se pjevati
i u našem kazalištu u Dubrovniku u sri-
jedu na 27. ov. mj. Tekst mu je sastavljen
po istoimenoj Puškinovoj pjesničkoj pripo-
vijesti, a evo mu u kratko sadržaja:

U nekom ruskom selu živi domaćica La-
rina sa svojim dvjema kćerkama, Olgom i
Tatjanom. Gospodin Lenski, njihov znanac,
dovodi im u pohode Onjegina i Tatjana je

čas u nj zaljubljena, dok se Lenskomu
mili Olga. Onjegin je pak sasvim ravno-
dušan prama Tatjani, koja od puste ljubavi
ne može ni da spava, nego cijelu noć piše
pisma svome miljeniku i nezadovoljna nji-
hovim sadržajem para jedno za drugim i
tek je u kasno doba noći gotova sa zadnjim,
koje šalje zapečaćeno Onjeginu po sluškinji
Filipjevnoj. Onjegin se sastaje s Tatjanom
po njezinoj želji, te joj iskreno priznaje, da
on ne misli ni na ljubav ni na ženitbu.
Kad je zatim bio ples u kući Larine, Onje-
gin pleše većinom sa Olgom, da dokaže
Tatjani istinitost svoga priznanja; ali tim
pobugjuje strastvenu ljubomornost u svome
prijatelju Lenskomu, koji izazivlje Onjegina
na dvoboj. U jutro rano ubija Onjegin u
dvoboju iz pištolja svog prijatelja kod se-
oskog mlina. Iza tog tragičnog dogagjaja
prošlo je 26 godina. Tatjana se je udala za
kneza Gremina, a Onjegin, koji uzalud traži
mira i pokoja i nastoji, da se putovanjem
i promjenama rastrese i zaboravi prošlost,
dolazi slučajno u goste u kuću Gremina.
Tu priznaje Tatjani, da se kaje, što je o-
nako postupao i hoće, da u njoj uskrisi
staru ljubav; ali ona ostaje nepomična i
vijema svojemu mužu, te odbija Onjegina,
koji se u očaju i grizođušju s njom rastaje,
da je više nikada ne vidi.

Opera je razdijeljena u 3 čina, ali ima 7
slika, jer se u prvomu činu dva puta mije-
nja scenerija, a u drugomu i u trećemu po
jedan put. Ima 10 lica: Larina (mezzoso-

 

pran), Tatjana (sopran), Olga (alt), Filipje-
vna (mezzosopran), Onjegin (bariton), Len- ;
ski (tenor), Gremin (bariton), kapetan (bas),
Sarecki (bas) i Triquet (tenor). Čin se do-
gagja godine 1815.

Natječaj.

Traži se kornetista ili flii-
gelhornista za ,Gundulićevu“
glazbu, uz platu od najma-
nje 100 Kr. mjesečno, pra-

 

ba će biti skopčana ugovo-

rom najmanje od godine dana.,
Nastup odmah. Eventualne
ponude poslati na Upravu
,Gundulićeve“ glazbe.

473

uz slijedeće uvjete:

emisije uz kurs od K 420.— po dionici.

po dionici.
svojedobno kao kauciju položeni obrok.

Prijave i uplate na nove dionice

U smislu ovlaštenja glavne skupštin
1910 povisiti dioničku glavnicu Jadranske Banke na K 4,000.000-— te izdati

2500 dionica po K 400 t. j. K 1000.000 nom.

a) Vlasnici starih dionica imaju pravo opcije,

b) Dionice, koje bi eventualno preostale uslijed neizvršitbe prava opcije,
kao i vlasnicima starih dionica, u koliko bi potpisali veći broj

Prijave na nove dionice primaju se do 30. aprila t. g.
Pri subskripciji novih dionica, treba uplatiti za svaku potpisanu
dočim ostatak po reparticiji dionica, koje će se uspjeh svakom potpisatelju javiti,

Nove dionice sudjeluju na dobitku za god. 1910,
nog iznosa počam od 1. januara do dana isplate novih dionica.
Tečajni dobitak (ažijo) pripada po odbitku troškova | pris

U Trstu i u Opatiji : kod društvenih blagajna, gdje moraju
Za slučaj, da javna subskripcija prekorači broj dionica nove emisije,
Dosadašnji razvoj Jadranske banke razvidljiv je iz slijedećega

. Pregled razvoja Jadranske Banke u Trstu

Prikaz knjiga.
Primili smo sa zahvalnošću:

»Prosvjeta«, br. 7. Zagreb. Obilatijem
gradivom i ilustracijama.

»Vrhbosna«, br. 7. Sarajevo. Sa krasni-
jem člancima.

»Hrvatska Smotra«, svezak VI. i VII.
Zagreb. Preporučujemo, kao uvijek, tu veo-
ma interesantnu smotru.

»Behar«, br. 16. i 17. Sarajevo. Krasno
uregjivani list.

»Krijes«, br. 14. Zagreb.

»Preporod«, br. 4. Zagreb. Pedagoška
smotra, koja se biranijem sadržajem po
sebi preporučuje učiteljima i prijateljima.

 

Realna i prividna smrt u svezi sa sv.
Sakramentima, od O. Ferreres, D. I. Pre-,
veo sveć. Vladimir Taljeran. Tiskom »Du-'
brovačke Hrvatske Tiskare«. Cijena 70 pa-
ra. U narednom ćemo se broju osvrnuti.

 

Poruke i otporuke uredništva.

Gg. dopisnici: Molimo, ustrpite se; sve što je
za javnost ući će redom.

G. P. 4. — Pula: Pošlo je u koš, jer mje-
šte Vašijeh prepiraka zašto ne pošaljete novosti,
što bi javnost zanimalo ? To neka je na znanje
i ostalijem nekijem dopisnicima.

(425)

JAVNA ZAHVALA. 4%

Svim našim revnim i dobrim sveštenici- |
ma, najskoli plemenitomu ocu Matoviću,
miloj svojti, dragim sumješćanima, znanci- |
ma i prijateljima, koji nas se sjetiše pri-
godom smrti i pri sprovodu našega nepre- |
žaljenog starine, izglednika za rad i mra-.
vinje nastojanje |

 

Ivana Brajnović-a pok. Vicka
koji blago usnu u Gospodu dne 14 Aprila'|
1910, izrazujemo svima najtopliju blago- |
darnost i vječitu zahvalnost. \

Pijavičino-Kuna, 18 Aprila 1910.
Ožalošćeni neputovi i nepuća:
Vicko, Ivo, O. Vangjo, Ante i Kate.

| Izgorjeti 1-2 komada po veličini
sobe.

I
NOVA MANUFAKTURNA TRGOVINA

U GRUŽU

dvije kuće sa dućanima broj 98 i
ava Lopižića. Ko želi kupiti ne-

se prijavi istome vlasniku. (480)

God. VI.

rkm 2 po-
u prodavaju se
ži 100

Pogrebno poduzeće

ANTUNA ARSENALIĆ - Dubrovnik.

Poduzimlje pokopavanje mrtvaca. lsti je
na to ovlašten odlukom od 5. Marta 1910
Visokog c. k. Namjesništva.

Cijene umjerene, po cijeniku odobrenom
od mjesnog c. k. kot. Poglavarstva.

Obratiti se u potrebi u dućan gosp. R.
Grossel na Placi a u Gružu na gosp.
B. Delorenzi.

(479)

£

Veliko skladište pokućstva

Dubrovnik.

Najmoderniji namještaji za stanove, ljetni-

kovce i gostione.

Amerikanskih pisaćih stolova, tapecarija i

šivaćih strojeva.

Naručbe iz vana izvršuju se tačno i sa

spremnošću.

  
  
   
 

,Vulcanos“

Smrt komarcima | sličnim
kukcima

Priprava
Josipa Pini, ljekarnika
1& Ljekarna k Sv. Antunu
| \ Dubrovnik (Dalmacija)

| NB. Nikak b
wood m.

pa Cijene umjerene. "UG :

to LALA La SJ TJ

  
  
    
   
   
    

Kutija|(12 komada)
40 para.

Prodaje se i kod
Drogarija :

E. Michelich, Kopar

A. Anto! , Pulj

O. Tičić, Trebinje
i kod

Ljekarne 1. Bučan,
ljet.

Trgovine I. B. Vu-
čemilović, Imotski.
Kutija (12 komada)
40 para.
478

 

Čast mi je javiti P. N. Općinstvu, da sam otvorio manufakturnu i pomodnu trgo-

ma sposobnosti i više. Služ- vinu, bogatijem izborom svakovrsne najmodernije robe,

kao i svila, štofa, pravijeh

francuskijeh batist4, svakovrsnog platna, kišobrana i suncobrana i t. d. i t. 4.

u Sialne cijene M

Preporučujući se P. N. Općinstvu, bilježim se

\(483)

JADRANSKA BANKA U TRSTU.

Poziv na subskripciju.

primaju se:

pregleda:

idionica nego im pu pravu opcije pripada,

sa štovanjem

V. Milišić.

e od 14. marta 1909. zaključilo je upravno vijeće u svojoj sjednici od 20. marta

t. j. mogu zahtjevati na podlozi svakih 3 starih dionica, 1 dionicu nove
biti će na raspolaganje novim potpisateljima
uz kurs od K 445. —
dionicu K 100:— kao prvi obrok i istodobno kauciju,
najkasnije do 31, svibnja t. g. uzevši u obzir
uslijed ćesa ima subskribenat platiti i 5% ne kamate od nominal-
tojbina za novu emislju pričuvnoj zakladi banke.

se deponirati stare dionice radi izvršenja prava opcije.
pridržaje si upravno vijeće pravo reparticije.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

U TRSTU, dne 81. Marta 1910.

  

 

 

 

Gotovina | | Zgrada | | | | |

i | Trans. Ulošei Dionička Rezervne Čisti Cjelokupni — |(Divi«'
= hope | i SREO | stavke i vjerovnici glavnica zaklade, dobitak promet don-
gočina .. e E Gianni Adi
r Kruna Kruna Kruna __ Kruna Kruna Kruna Kruna Kruna |

1908(2414.418.—| 2,208.401—) 275.3088.—|  72.569-—| 2,813.478—|1oo0.000-—)) 39.100-—|  S7168-— 311,002.571:82) So
1907 2,558.400-—| 4,865.078— 292870-—!  84611:—| 5.435.456-—12,000.000-—| 107.185: 160.186-—| 457,800-741-06, 9*"
1908|3,286.358—! 8,956.508-—| 289.320—  158.743-— 9,068.969-— 1:000.000-—l) 160.500—| 200.340—)  608,206.892:58. 6%
1909(3.796.489-—|10,242.808-— 287.502-—  287.432— 10,671,148— 3,000.000-—-| 208.000—| 257-816-— 717,206.923:38| 6+