—- ami 3 Br. 270. Malo razaranja na izv. Uvodnik »Dubrovnika« »Denuncijanti na poslu« izvezen je da bi mogao i upaliti, ali samo kod onijeh koji ne poznaju naši- jeh prilika ili bolje neprilika i za one koji se nijesu navikli misliti svojom glavom, a osobito pak kao naručeno za one, koji su raspoloženi da vjeruju već unaprijed sve što je proti nama; ali ko naše »Srbe« po- znaje, mora znati i da boluju od fikse ide- je »progonstva!« Ta nije broja njihove no- vine u kome ne otskače ta manija za kru- nom mučenika! Naravno, da to nije manija kakvoga lugjaka, već političara bizantinske škole, da u stanovite svrhe uvjere javnost o njihovom »patničkom opstanku radi pro- gonstva vlade i njezinijeh policijota Hrva-| ta«, i tako držati ju pripravnom za svaku eventualnost, znajući da je iz principa ja-/ vno mnijenje sklono nejačemu i potišteno- mu; dakle glavno je prestaviti se takovijem. U istinu nakon ono malo uspjele rekla- me zagrebačkijem i Friedjungovijem pro- cesom, drže se »Srbi« t& taktike kao pijan plota. Bozobzirni su i dosadni ko neki ko- misijoneri : dosadi ti, razljuti te, pogneš ga ća, pa ipak većinom svrši da se kod njega kupi; tako i »Srbi«: briga je njih da se svak može osvjedočiti da u Banovini od banske stolice ne isključiv svaku vlast gra- gjansku i vojničku oni zapremaju. U Dal- maciji, drugoj poli monarhije, mal da ne na istome smo; a u najizloženijoj tački pokra- jine (Boki Kotorskoj), gdje su fenomenalna (ali za amerikanskn reklamu) »progonstva i zapostavljenost »bijednoga« naroda« — (njeki zlobnici nazivali su mjerama 'opre- znosti radi umišljenijeh buna, crnogoraca itd.) jedino jer su svijesni »Srbi«, a što drugo i da budu stanovnici toga »srpskoga bosfora«, a vlada za veće »progonstvo« i ironiju postavlja poglavarom — srbina! Mi ovo postupanje vlade nazvali bi ragje ba- gatelisanjem nego li progonstvom »Srba« ! U Dubrovniku, u toj tvornici srpstva, ute- meljenoj još iz dobe nekijeh profesora, ista sudbina »srbe« goni; a za Bosnu i Herce- govinu već je odregjen srbin za presjedni- ka budućeg sabora! Kad nama »srbi« prišiju titu! »gjenerala- ši« sve je rečeno, uspjeh sjajan i mi po- kopani; ali to nijesu naše zasluge već nji- hovo dobro srce, dok oni nas tijem bijede njih vlada službeno priznaje dekoracijama i mjestima pouzdanja. Slučaj hoće, da u nedjelju sjutri dan demonstracije, šetao je našom Placom jedan čovjek-šišmiš, nije se znalo jeli gragjanin ili vojnik (bilo je u ko- rizmi), mi držeći se srpskog vjerovanja, i sudeći po dekoracijama, pomislismo da je frankovac, ali se u računu prevarismo: re- koše nam da je »srbin«, jedan od načelni- ka iz Boke. Ovako nam se u često doga- gja i kada dogju posjetiti naš grad prinče- vi ili prinčipese: srpska muzika svira, srp- ske tambure udaraju, »Srbi« ih sa kitama cvijeća okružuju i prate — i ako je prvi gragjanin (načelnik) Hrvat — a na koncu ko pobire titule »gjeneralaša«, opet mi ! da se je nakon četiri ili pet dana tamno- vanja odlučila da zapita od oca oproštenje, izjavljujući se spravna da učini što on bu- de htjeo. Kada je otac pročitao onaj list, vidio je odmah put otvoren svojim starim ciljevima. Odmah pozva kćer, te se spremaše da mlati gvožgje još dok je vruće. Gertruda stupi u sobu, i ne podignuvši oči k ocu, reče mu: »Oprostite«. Otac joj naredi da se digne, te joj strogim glasom reče, da nije dosta pitati oprost, već da ga valja i zaslužiti. Tada ga ona upita, što mora činiti, da za- služi taj oprost. Na ovaj joj upit otac ne dade nikakav odgovor, već nekako iz da- leka stade govoriti o njezinoj pogrešci, u- slijed koje, i da je imao namjere «la je o- stavi u svijetu, ona mu je tu nakanu sa- svim uništila, pošto njemu, plemiću, ne do- pušta ponos da dade drugom kojem ple- miću za ženu djevojku, koja se je pokazala tako slaba protiv napasti. Ove riječi pora- ziše nesretnu Gertrudu, a otac, videći kako je shrvana, promijeni glas, te nastavljajući reče, da za svaku pogrešku ima lijeka; da je njezina pogreška takove naravi, da se lijek sam po sebi nameće; da u onom ža- losnom dogagjaju sama mora uvidjeti, kako je svijet za nju pun pogibelji. Kad je Ger- truda pod utiskom tih riječi uskliknula da je tako, tad je otac bio više nego sjeguran da je svladao svaki otpor sa njezine strane, i stoga dobrohotno, pun ljubavi i nježnosti reče svojoj kćeri: »Dobro je; ne govorimo više o onomu što je bilo; sve se zabora- vilo, Prihvatila si jedinu časnu i pristojnu odluku, koja ti je preostajala; a jer si je svojevoljno prihvatila, moja nek bude briga, da ti bude sasvim ugodna; red mi je da učinim, da sva korist pripane tebi«. Mi se sa vladom megjusobno ne razu- mijemo, dočim »Srbi« (vazda se razumiju naši) to dokučuju i drukčije stvari razumi- jevaju; evo zadnji put tražili smo odobre- nje pravilnika za društvo »Kvaternik« a »Srbi« za društvo »Dušan Silni« ; »Kvater- nika« je vlada zabranila, jer — odveć au- strijanski, a možda i da se ne stvara u po- liciji podružnica (I), dočim »Dušana Silnoga« vlada je odobrila, te proslijedi li ovako u Banovini i kod nas, zar će nas vlada za- gušiti od »velikog« milovanja i draganja ! Prigodom aneksije nekoliko nakvašenijeh glava provociralo komesara policije i poli- tička vlast kaznila, a njeke u dva-tri puta \pozvala na red isto radi sličnijeh izgreda, i to je bilo i odviše da ih se proglasi »mu- čenicima« i pridruži koru braće Pribičevića. Zgraža se »Dubrovnik« i apelira na E- vropu, jer su pravaši izviždali »Dušana Sil- noga« kao takovoga i kao pobratima talija- naškog društva »Forza e Coraggio«, e, rek bi još takova šta Evropa nije doživjela, a \i najzabitnijem pustinjaku poznato je, da u |svijem evropejskijem mjestima (a možda i \kod Srba) publika daje oduška negodova- nju na sličan način, a više puta i mnogo gore. Iz Rima, Pariza, Beča itd. u sličnijem slučajevima novine javljaju i popraćuju sa riječima: »naša patriotična omladina« itd. priredila je veličanstvenu demonstraciju itd., a papirnati »Dubrovnik« hoće zato da mo- narkiju zavadi sa cijelom Evropom! Ovo se ističe ne na odobravanje izgreda u op- će, već »Dubrovniku« za kazati da to nije bio kakav izvanredni, do sada nečuveni slučaj barbarizma u prosvijetljenoj Evropi, kako bi on htjeo prikazati da ocrni našu omladinu. Valjda je »Dubrovnik« zaboravio, ali ne tako ostalo gragjanstvo, ulogu što su ju i- grali njegovi pristaše pri zadnjijem demon- stracijama proti talijanašima, a ne ide mu u račun spominjati ni one ovoga puta pro- ti »Dušanu Silnomu«. Njegova »liberalna« omladina zna svak kako se je posve ni- sko podnijela, pak čemu tajiti taj patrijotski samoprijegor svoje nadobudne »liberalne« omladine; na taj način nepriznavanja ubi- jate u njoj svaku ljubav i zanos za idea- lima! Zaludu mučite se podmećati nama vaše vr- line; povjest je nad nama i nad vama, proli- stajte ju od vremena Vuka Brankovića, te ukinuća loze Obrenovića dok dogjete do srbina Nastića. Ovo bi bilo proti našemu običaju, ali jedino da se dokaže »gospari- ma« okolo »Dubrovnika« da je papir str- pljiv i da se može na njemu drljati što se hoće; kao i da ne bi pomislio da se mučimo, jer pogogjeni u živac, a ne radi pravoga uzroka, jer iamo ne želimo posizati: Na njeke niske napadaje mora se mučati, što nije najugodnije ili, što je još neugodnije, poseći za oružje jednako onome kojijem se protivnik služi; drugoga izlaza nije; daklen ragje kao i do sada ne osvrćati se. Što da se reče o »duhovitom« Orlandu ili kad se izrugavaju tobožnjoj grdobi obli- čja ovoga ili onoga pravaša, a da bi ko, već onaj tercet ispod naslova lista »Du- brovnika«, ta ako im niko nije imao odva- žnosti da kaže kakvi su, mogli bi oni je- dnoga dana stisnuti srce i pogledati se u zrcalo! Samoga sebe »Dubrovnik« natkriljuje, kada u svojoj naivnoj umišljenosti izlazi sa prijetnjama: »kad bi se prije znalo za demonstracije bili bi dobili zasluženu lek- ciju«; zar vajan misli da su još ona vre- mena kad je sasvijem uz njih bio službe- ni aparat talijansko-srpske općine, i ako i dan-danas nije velike razlike; neka se drže neutralno unijoti i talijanaši pak ćemo vigjeti da li mi ili vi sačinjavate jednu de- setinu pučanstva! Svaki okrivljenik traži da se opravda i po zakonu prosto mu je, pak to je i u na- ravi čovjeka da se brani, odnosno izbjegne kazni, a osobito pak proti osudi onako ne- pristrane vlasti, koja procesualni materijal osugjenika podastire na uvid tužiteljima, tako da izgleda da su prizivi bili predati uredništvu a ne kojoj vlasti. Ako se takovo nije slano! »Dubrovnik« donosi debelijem slovima sadržaj priziva i tijem raskrinkao je prava- še, da su odani svome Kralju, da Srbe dr- že za Srbe i da imadu protuhrvatske te- žnje. Ljudi božji, nami je drago da se na- tječete u lojalnosti, ali vas pitamo zovete li se Srbi jer ste Srbi ili samo od šale ili inada? Ako ste Srbi jer ste Srbi, u prizi- vima ne imade ništa suviše naveđena što bi stalo u protuslovlju sa imenom Dušan Silni, jer nećete biti izabrali to ime onako za paradu ili slučajno, to bi moralo imati svoje, značenje kao u nas »Starčević«, »Kva- ternik« itd. Što bi rekao »Dubrovnik« da su u pri- zivima još nadodali, da je »Dušan Silni« srpska vojska, stalno i to bi okrstio ten- postupanje nema pokuditi, onda ni more i PRAVA CRVENA HRVATSKA dencijoznijem podmetanjem protudinastični- jeh težnja, dočim Hrvatima nekim kaže da su dobri Hrvati za to jer su vikali: »Živio Dušan Silni“, »Naprijed! Živjela srpska vojsko«! te ih ubraja u hrvatsko rodolju- blje i iznosi kao primjer za pohvalu. Demonstracije, nešto veoma obična i kod naj obraženijeh naroda i ljudi boljega dru- štva, »Dubrovnik« nazivlje »sablazan«, a pokušaj napadaja sjutri dan po demonstra- ciji na Placi ne nazivlje »sablazan«, jer je od strane njegovijeh junaka, koji su poku- šali ali se nijesu drznuli izvršiti napadaj na nekoje naše. Naši »Srbi« u svemu su slični pak i u tome našijem talijanašima u Zadru: petna- jest na jednoga, policiju iza legja i isklju- čenu mogućnost da bude svjedoka. Je li tako ?! ALLA SSS A LN SS A LEA JES SMD Znanstveni pokušaji na sveučilišnoj kliniki u Viirzburgu ovo su pronašli : Naravna Franjo-Josip-grka voda dje- luje stalno odvagjajući a ne čini nika- kovih poteškoća. Ćak u slučajevima, gdje pri škakljanju u želudcu — oso- bito pri oporavljanju od upaljenja sli- \jepog crijeva i trbušne kože — ova se voda pila, postiže »Franjo-Josip«- grka voda hogjenje na stranu bez bolesti. 45 um Domaće vijesti. Bečka smotra o hrvatskom saboru. Bečka smotra »Oesterreichische Rundschau« u svome zadnjem broju ovako se izrazuje o hrvatskom saboru: »Hrvatski se je sabor nakon dvogodišnje pauze sa- stao. Četiri sjednice, koje su održane prije uskrsnih blagdana, posvema su razjasnile položaj. Ban Dr. Tomašić bacio se je pot- puno u naručaj srpsko-hrvatske koalicije, a poimence Srba, koji u njoj vode glavnu ri- ječ, dok je koalicija sa svoje strane posvje- dočila posvemašnju istovjetnost nazora s ba- nom, tako da je postala suvišna rekonstruk- cija stare imagjaronske narodne stranke. Nova magjaronska stranka srpsko-hrvatska koalicija klanja se grofu Khuen-Hedervaryu, koga je prije četiri godine pobijala do no- ževa i slavi njegova prijatelja, bana, jer su im pomogli, da se opet popnu do vlasti. Ban je izjavio, da če sada nastupiti srpska era u Hrvatskoj, pa je pobijao vanrednom žestinom čistu hrvatsku i katoličku ideju... U smislu toga stoji, da je Srbin izabran presjednikom sabora, da predstoji dalje i- menovanje jednoga Srbina presjednikom vr- hovnoga sudišta i da je ban u svom na- stupnom govoru, u protuslovju sa kraljev- skim reskriptom, naglasio srpski narod uz hrvatski. Čista hrvatska stranka prava po- bijala je bana i njegov srpski pravac naj- energičnijim stvarnim načinom, s mnogo temperamenta. Uslijed toga bile su četiri sjednice vrlo burne. Nova vladina stranka izrabljuje sa svoje strane sredstva moći, što joj stoje na raspolaganje. Jedan je zastu- pnik čiste stranke prava isključen na 15 sje- dnica, a četiri mandata iste stranke progla- šena su prijepornima, što je uz sadašnje okolnosti jednako uništenju. Time se hoće oslabiti čistu hrvatsku stranku prava, da ne uzmogne spriječiti prestojeću promjenu iz- bornog reda u prilog Srba. Uslijed toga biti će vrlo žestoke parlamentarne bure u hrvatskom saboru«. Biskup Djakovački. Čitamo u »Va- terlandu«, da je saopćeno iz Zagreba, da će službeno imenovanje Dra. Ivana Krapac, generalnog vikara u Zagrebu, biskupom djakovačkim naskoro biti objelodanjeno. Izborna reforma za Hrvatsku.) Saznaje se, da je zakonska osnova o izbor- noj reformi za Hrvatsku i Slavoniju u pre- sidiju vlade dovršena i odaslana kralju na predsankciju. Četvrta emisija dionica Ja- dranske banke u Trstu. Kako nam javljaju, izvršuju tako rekuć svi oni, koji mađu dionice prvih triju emisija, svoje op- cijsko pravo, tako, da će preostati samo manji broj dionica za nove subskribente. Upozorujemo naše 'prijatelje-kapitaliste, da ne propuste ugodnu priliku za nabavu dio- nica nove emisije, za koju ističe subskrip- cioni rok dne 30. ov. mj. Rentabilitet dio- nica, uvaživ dosadanju 6% dividendu, iz- naša, i pri subskripcionom tečaju od Kr. 445.— za nove subskribente 5'/%, za da- našnje novčane prilike za cijelo vrlo dobro ukamaćivanje. Dionice Jadranske banke bi- ti će u najskorije vrijeme notirane u slu- žbeno tečajnom listu Tršćanske burze. Na grob mučenika. Hrvatsko a- |kademsko društvo »Zvonimir« u Beču po- zivlje hrvatske akađemičare, da se na 30. ov. mj. nagju u bečkom Novom Mjestu, da se poklone pepelu velikijeh hrvatskijeh mu- čenika Petra Zrinjskoga i Krsta Frankopana. Ovom prigodom držat će se i skupština gjaka, na kojoj će se raspravljati, kako da se organizuje rad omladine u narodu. Ona djačka društva, koja misle učestvovati, neka se izvole prijaviti »Zvorimiru« (Beč, Koch- gasse 9. Bzk VIIl.). Neprodano vino. Pišujliz Visa: Ov- dje ima još 10.000 hektolitara neprodana vina, a može se reći najbolje viške kaplji- ce, jer što je još ostalo, to je skoro cvijet vina. Ko želi dobre i zdrave vrsti, neka se do nas potrudi. Vinu je inače niska cijena. IH. hrv. svesokolski slet, kako je već javljeno, biti će u Zagrebu. Javljaju od tuda, da se za slet prave velike pripreme. Srpska propaganda u Hrvat. skoj! Vlada bana Tomašića opet je srp- skoj učiteljskoj školi u Pakracu podijelila pravo javnosti, koje pravo joj je oduzela prošla vlada kad se dokazalo, da je ta ško- la jedno od ognjišta, iz koga vrcaju iskre velikosrpskih ideja, što se šire na zator hr- vatstva u kraljevini Hrvatskoj. a e | kt g Iu- ka. Poglavica Bosne i Hercegovine general pješaštva Varešanin bio je u Neumu i Hu-, tovu, da razvidi, kako bi se u Neumu mo-'| gla podići moderna trgovačka i ratna luka. U tu svrhu vele, da će tamo poći i neki ministri, kao i komisija ratnog ministarstva. Obistini li se ovo, našemu bi Gružu nani-| jelo mnogo štete u trgovačkom pogledu. | Socijal-demokratski zastu- pnik Henč prima mito. Pod gor- njim naslovom »Hrv. Pravo« donosi slije- deće: »Megju različitim vijestima raznih no- vina čita se gotovo svaki dan, kako ra- zni socijalistički vogje u Njemačkoj i dru- gim državama počinjaju kojekakove nov- čane prljavštine, kako se obogaćuju i i. d. Da nije ni Hrvatska u tome zaostala, dokazuje »Slob. Riječ«, koja prenosi iz o- sječkog »drugarskog« lista »Volksrecht« sli- jedeću izjavu: »Ovime javljam, da sam od ovdašnje pli- mare primio 500 kruna zato, da u aferi sa plinarom ništa više ne poduzmem, te da u gradskom zastupstvu šutim. Gornji iznos predao sam danas socijalno-demokratskoj stranačkoj blagajni, te ću naravno i nada- lje svojoj dužnosti kao gradski zastupnik po svojoj najboljoj savjesti udovoljavati. — Osijek, 12. travnja 1910. — Slavko Heač, socijalno-demokratski gradski zastupnik gra- da Osijeka«. Ovo je valjda jedino spasavajući »dru- garski« socijalistički moral! Jedan gradski zastupnik prima mito od 500 kruna, da šuti, ne odbija ga, ne plane, kad mu se ponudi, ne dade zaušnicu onomu, koji i pomisli, da ga podmiti, već lijepo novac u džep i — bajagi — predaje ga socijal-demokrat- skoj blagajni! Bravo! Sve kad taj gradski zastupnik u Osijeku Henč i ne bi šutio za primljeno mito od 500 K, zar je to pošte- no i moralno obogaćivati stranačku blagaj- nu novcem, namijenjenim kao mito za šu- inju? Socijaldemokrate zaista preporagjaju skroz u demokratskom duhu naše društvo!! Ribolov u Jadranskom moru. Prošle se? je godine 1909. polučio u ribo- lovu u Jadranskom moru (Dalmacija, Istra i Trst) znatan napredak prema predidućim godinama, God. 1909. izribalo se 32,190.000 komada ribe u ukupnoj težini od 13,000.000 kg., a u vrijednosti od Kr. 9,200.000. Ri- barstvom bavilo se 156.000 osoba, sa 4600 brodica. Činjenica je, da je u mreže, bro- dice i drugo ribarsko orugje uložena zna- menita glavnica od kruna 5,000.000. Tvornice ribljih pričuvki (konserv4) pro- izvele su 11,000.000 limenica srgjela u u- lju, onda 24.000 limenica tunine, 46.000 li- menica pastrva i 3,000,000 kg. druge poso- ljene i začinjene (marinirane) ribe. Vrije- dnost te proizvodnje dosegla je K. 11,000.000. Iz tijeh brojka vidi se izvjesno, da je mor- ski ribolov važnim činbenikom u potrošnji naših zemalja na Jadranu, a i u potrošnji susjednih pokrajina. Od ponekog vremena počele se uvažati i u unutarnjost naše dr- žave znatne količine morske robe, što znači da se je i ondje sve to više počimlje uži- vali i trošiti, testnte kenJAJES TRAPA pEŠJRJNO AA RJ Hrvati i Hrvatice ! Svakom zgodom sjetite se Dru- žbe sv. Ćirila i Metoda za našu Istru! tattoo tai Keta Gradska kronika. Visoki gosti. Stigli su u Dubrovnik i otsjeli u »Hotel Imperialu« Njihove Pre- jasnosti Clodvig Princ Hohenlohe, Princ God. VI. Thurn-Taxis, Fiirst Frano Auesperg, Robert Fiirst od Windisch-Gritz, Nj. Pr. Namjesnik u Českoj Coudenhove; Grof Frano Clam- Gallas. U »Villi Bravačić« u Lapadu bora- vi sa obitelji Nj. Prej. Hugo Fiirst od Win- disch-Gratz a u »Villa Bona« u Gružu dr. Eduard Fiirst Auesperg sa obitelji. Vojnički biskup u Dubrovni. ku. U Nedjelju je stigao u naš grad apo- štolski vojni vikar biskup presvi. Dr. Kolo- man Belopotoczky, te je otsio kod preč. J. kan. vit. Crnice. Došao je u službene svr- he. U ponedjelnik je otišao u Kotor, a u utornik se je ovdje povratio. Na obali ga dočekaše zapovjednik Domobranstva u Gru- žu g. Walter, preč. g. Crnica i mjesni voj- nički svećenik. U večer mu u počast u Do- mobranskoj vojarni u Gružu prirediše ve- čeru, na kojoj je bilo preko 70 oficira i pozvanika. Oslovio ga je u ime svijeh g. Walter, na što presvijetli svesrdno odvrati. Preko večere svirala je domobranska mu- zika. U srijedu je željeznicom otputovao put Trebinja, odakle će u Bileću, Mostar, Sarajevo i Donju Tuzlu, a zatim u Teme- švar. + Jozica Šimunović. Jučer je u Gružu preminula ggja. Jozica Šimunović rogi. Rusić, u 29.0j godini, supruga pozna- itog književnika g. Dinka Šimunovića, pro- fesora obrtne škole u Spljetu. Laka joj ze- mlja a ucviljenim naša iskrena sućut. Hrvatska opera. U utornik na 26. ov. mj. počinje gostovanje kr. hrvatske o- pere u našemu kazalištu, sa operom Car- men, a u srijedu na 27. ov. mj. Eugenij \Onjegin. — Ulazna je cijena: za parter i lože K 2:50; učenicima K 1:50; sjedalo u parteru K 2:— Raspušteno društvo. »S. Dalma- tinska« javlja: Namjesništvo je raspustilo zabavno prosvjetno društvo »Vila« u Cav- tatu, jer nije više odgovaralo uvjetima svog zakonitog opstanka. Iz društva ,,Starčević““, Poziv- lju se članovi društva »Starčević«, da sva- kako dogju u ponedjelnik na 25. 0. mj. u večer na 7 ura, na običajni sastanak sa pre- davanjem. Dubrovčanin u Italiji. »Našem Jedinstvu« javljaju iz Milana: Br. 6. »Dio- genes-a« od 27. marča ov. g., u kojemu najviše radi i njegov je faktični urednik vaš zemljak, Dubrovčanin Frano Angjeli Rado- vani, bio je zaplijenjen, i to čitav, Najteži paragrafi zakona o štampi prate zaplijenu, a po svoj prilici će biti zakonom zabranje- no dalnje izdavanje lista. Osobno su optu- ženi vlasnici i urednici lista markviz Medi- ci i Angeli-Radovani. Ovo je do sada sko- ro nečuven slučaj u Italiji. Vlast se je obo- rila na list više radi smione grupe koja se je bila okupila oko vašeg Dubrovčanina i pravca započete kampanje, nego li radi po- jedinosti koje su zaplijenjene. Megjutim su »krivci« pušteni na slobodu, ali uz kauciju, List je odgovorio sa plakatima od 2 me- tra širine, kojijem je poplavio glavne gra- dove ltalije, naviještajuć i skoro izdanje posebnoga broja »Centaura«, »Naše Jedinstvo« pak megju ostalijem ovo nadovežuje: Javlja nam privatno g. Angeli-Radovani, ako mu zabrane izdati do- tični broj pod imenom »Diogenes«, da će ga izdati kao posebno izdanje. O tome na- rodna štampa čuti, a republikanski »Seco- lo«, te »II tempo« i sva ostala štampa o- voga pravca prosvjeduje proti proganjanju lista, tim više što je slični udes zadesio i pjesnika F. T. Marinetti i »Gazetta dello Spori«, sve u istoj okulini i u istoj štam- pariji. Ali nas ne zanima toliko njegov pravac za koji se je izložio u ltaliji koliko talenat i energija ovoga umjetnika — karikaturiste: koji se je ovako brzo čuo u velikome svi- jetu, a — što je glavno, pa se slagali ili se ne slagali š njime, u borbi za načela. Graditeljski ispit. Naš sugragja- nin g. Ivan Molner položio je na Namje- sništvu u Zadru ispit graditelja sa dobrijem uspjehom. Srdačno čestitamo ! Nije mlijeko bilo otravano, U ponedjelnik je obitelj jednog konduktera željeznice u Gružu ko otrovala se, pak je svak držao da je u istinu, kako što se je govorilo, od mlijeka, jer netom su popili kafu bijelu oboljeli su i neprestano bljuvali. Liječničkom pomoću bjehu u brzo izvan po- gibelji života. Ali za tijem se je ispostavi- lo, da mlijeko nije bilo otrovano, već evo što je bilo; na dnu imbričića, u kojemu su kuhali kafu, nagjoše raspadenu fqgranty (a- trovnu pjegastu guštericu). Koncerat vojne muzike. Sinoć je vojna glazba. Rgmt. Lacy br. 22 iz Er- cegnovoga otsvirala pred »Općinskom Ka- fanom« birani program. topiti. Na 23. dojdućeg mjeseca poči- nju u mjesnoj Preparandiji ispiti osposo-