—- ami 3

Br. 270.

Malo razaranja na izv.
Uvodnik »Dubrovnika« »Denuncijanti na
poslu« izvezen je da bi mogao i upaliti,
ali samo kod onijeh koji ne poznaju naši-
jeh prilika ili bolje neprilika i za one koji
se nijesu navikli misliti svojom glavom, a
osobito pak kao naručeno za one, koji su
raspoloženi da vjeruju već unaprijed sve
što je proti nama; ali ko naše »Srbe« po-
znaje, mora znati i da boluju od fikse ide-
je »progonstva!« Ta nije broja njihove no-
vine u kome ne otskače ta manija za kru-
nom mučenika! Naravno, da to nije manija
kakvoga lugjaka, već političara bizantinske
škole, da u stanovite svrhe uvjere javnost
o njihovom »patničkom opstanku radi pro-

gonstva vlade i njezinijeh policijota Hrva-|

ta«, i tako držati ju pripravnom za svaku

eventualnost, znajući da je iz principa ja-/

vno mnijenje sklono nejačemu i potišteno-
mu; dakle glavno je prestaviti se takovijem.

U istinu nakon ono malo uspjele rekla-
me zagrebačkijem i Friedjungovijem pro-
cesom, drže se »Srbi« t& taktike kao pijan
plota. Bozobzirni su i dosadni ko neki ko-
misijoneri : dosadi ti, razljuti te, pogneš ga
ća, pa ipak većinom svrši da se kod njega
kupi; tako i »Srbi«: briga je njih da se
svak može osvjedočiti da u Banovini od
banske stolice ne isključiv svaku vlast gra-
gjansku i vojničku oni zapremaju. U Dal-
maciji, drugoj poli monarhije, mal da ne na
istome smo; a u najizloženijoj tački pokra-
jine (Boki Kotorskoj), gdje su fenomenalna
(ali za amerikanskn reklamu) »progonstva
i zapostavljenost »bijednoga« naroda« —
(njeki zlobnici nazivali su mjerama 'opre-
znosti radi umišljenijeh buna, crnogoraca
itd.) jedino jer su svijesni »Srbi«, a što
drugo i da budu stanovnici toga »srpskoga
bosfora«, a vlada za veće »progonstvo« i
ironiju postavlja poglavarom — srbina! Mi
ovo postupanje vlade nazvali bi ragje ba-
gatelisanjem nego li progonstvom »Srba« !
U Dubrovniku, u toj tvornici srpstva, ute-
meljenoj još iz dobe nekijeh profesora, ista
sudbina »srbe« goni; a za Bosnu i Herce-
govinu već je odregjen srbin za presjedni-
ka budućeg sabora!

Kad nama »srbi« prišiju titu! »gjenerala-
ši« sve je rečeno, uspjeh sjajan i mi po-
kopani; ali to nijesu naše zasluge već nji-
hovo dobro srce, dok oni nas tijem bijede
njih vlada službeno priznaje dekoracijama
i mjestima pouzdanja. Slučaj hoće, da u
nedjelju sjutri dan demonstracije, šetao je
našom Placom jedan čovjek-šišmiš, nije se
znalo jeli gragjanin ili vojnik (bilo je u ko-
rizmi), mi držeći se srpskog vjerovanja, i
sudeći po dekoracijama, pomislismo da je
frankovac, ali se u računu prevarismo: re-
koše nam da je »srbin«, jedan od načelni-
ka iz Boke. Ovako nam se u često doga-
gja i kada dogju posjetiti naš grad prinče-
vi ili prinčipese: srpska muzika svira, srp-
ske tambure udaraju, »Srbi« ih sa kitama
cvijeća okružuju i prate — i ako je prvi
gragjanin (načelnik) Hrvat — a na koncu ko
pobire titule »gjeneralaša«, opet mi !

 

da se je nakon četiri ili pet dana tamno-
vanja odlučila da zapita od oca oproštenje,
izjavljujući se spravna da učini što on bu-
de htjeo.

Kada je otac pročitao onaj list, vidio je
odmah put otvoren svojim starim ciljevima.
Odmah pozva kćer, te se spremaše da mlati
gvožgje još dok je vruće. Gertruda stupi u
sobu, i ne podignuvši oči k ocu, reče mu:
»Oprostite«. Otac joj naredi da se digne,
te joj strogim glasom reče, da nije dosta
pitati oprost, već da ga valja i zaslužiti.
Tada ga ona upita, što mora činiti, da za-
služi taj oprost. Na ovaj joj upit otac ne
dade nikakav odgovor, već nekako iz da-
leka stade govoriti o njezinoj pogrešci, u-
slijed koje, i da je imao namjere «la je o-
stavi u svijetu, ona mu je tu nakanu sa-
svim uništila, pošto njemu, plemiću, ne do-
pušta ponos da dade drugom kojem ple-
miću za ženu djevojku, koja se je pokazala
tako slaba protiv napasti. Ove riječi pora-
ziše nesretnu Gertrudu, a otac, videći kako
je shrvana, promijeni glas, te nastavljajući
reče, da za svaku pogrešku ima lijeka; da
je njezina pogreška takove naravi, da se
lijek sam po sebi nameće; da u onom ža-
losnom dogagjaju sama mora uvidjeti, kako
je svijet za nju pun pogibelji. Kad je Ger-
truda pod utiskom tih riječi uskliknula da
je tako, tad je otac bio više nego sjeguran
da je svladao svaki otpor sa njezine strane,
i stoga dobrohotno, pun ljubavi i nježnosti
reče svojoj kćeri: »Dobro je; ne govorimo
više o onomu što je bilo; sve se zabora-
vilo, Prihvatila si jedinu časnu i pristojnu
odluku, koja ti je preostajala; a jer si je
svojevoljno prihvatila, moja nek bude briga,
da ti bude sasvim ugodna; red mi je da
učinim, da sva korist pripane tebi«.

Mi se sa vladom megjusobno ne razu-
mijemo, dočim »Srbi« (vazda se razumiju
naši) to dokučuju i drukčije stvari razumi-
jevaju; evo zadnji put tražili smo odobre-
nje pravilnika za društvo »Kvaternik« a
»Srbi« za društvo »Dušan Silni« ; »Kvater-
nika« je vlada zabranila, jer — odveć au-
strijanski, a možda i da se ne stvara u po-
liciji podružnica (I), dočim »Dušana Silnoga«
vlada je odobrila, te proslijedi li ovako u
Banovini i kod nas, zar će nas vlada za-
gušiti od »velikog« milovanja i draganja !

Prigodom aneksije nekoliko nakvašenijeh
glava provociralo komesara policije i poli-
tička vlast kaznila, a njeke u dva-tri puta
\pozvala na red isto radi sličnijeh izgreda,
i to je bilo i odviše da ih se proglasi »mu-
čenicima« i pridruži koru braće Pribičevića.

Zgraža se »Dubrovnik« i apelira na E-
vropu, jer su pravaši izviždali »Dušana Sil-
noga« kao takovoga i kao pobratima talija-
naškog društva »Forza e Coraggio«, e, rek
bi još takova šta Evropa nije doživjela, a
\i najzabitnijem pustinjaku poznato je, da u
|svijem evropejskijem mjestima (a možda i
\kod Srba) publika daje oduška negodova-
nju na sličan način, a više puta i mnogo
gore. Iz Rima, Pariza, Beča itd. u sličnijem
slučajevima novine javljaju i popraćuju sa
riječima: »naša patriotična omladina« itd.
priredila je veličanstvenu demonstraciju itd.,
a papirnati »Dubrovnik« hoće zato da mo-
narkiju zavadi sa cijelom Evropom! Ovo
se ističe ne na odobravanje izgreda u op-
će, već »Dubrovniku« za kazati da to nije
bio kakav izvanredni, do sada nečuveni
slučaj barbarizma u prosvijetljenoj Evropi,
kako bi on htjeo prikazati da ocrni našu
omladinu.

Valjda je »Dubrovnik« zaboravio, ali ne
tako ostalo gragjanstvo, ulogu što su ju i-
grali njegovi pristaše pri zadnjijem demon-
stracijama proti talijanašima, a ne ide mu
u račun spominjati ni one ovoga puta pro-
ti »Dušanu Silnomu«. Njegova »liberalna«
omladina zna svak kako se je posve ni-
sko podnijela, pak čemu tajiti taj patrijotski
samoprijegor svoje nadobudne »liberalne«
omladine; na taj način nepriznavanja ubi-
jate u njoj svaku ljubav i zanos za idea-
lima!

Zaludu mučite se podmećati nama vaše vr-
line; povjest je nad nama i nad vama, proli-
stajte ju od vremena Vuka Brankovića, te
ukinuća loze Obrenovića dok dogjete do
srbina Nastića. Ovo bi bilo proti našemu
običaju, ali jedino da se dokaže »gospari-
ma« okolo »Dubrovnika« da je papir str-
pljiv i da se može na njemu drljati što se
hoće; kao i da ne bi pomislio da se mučimo,
jer pogogjeni u živac, a ne radi pravoga
uzroka, jer iamo ne želimo posizati: Na
njeke niske napadaje mora se mučati, što
nije najugodnije ili, što je još neugodnije,
poseći za oružje jednako onome kojijem se
protivnik služi; drugoga izlaza nije; daklen
ragje kao i do sada ne osvrćati se.

Što da se reče o »duhovitom« Orlandu
ili kad se izrugavaju tobožnjoj grdobi obli-
čja ovoga ili onoga pravaša, a da bi ko,
već onaj tercet ispod naslova lista »Du-
brovnika«, ta ako im niko nije imao odva-
žnosti da kaže kakvi su, mogli bi oni je-
dnoga dana stisnuti srce i pogledati se u
zrcalo!

Samoga sebe »Dubrovnik« natkriljuje,
kada u svojoj naivnoj umišljenosti izlazi
sa prijetnjama: »kad bi se prije znalo za
demonstracije bili bi dobili zasluženu lek-
ciju«; zar vajan misli da su još ona vre-
mena kad je sasvijem uz njih bio službe-
ni aparat talijansko-srpske općine, i ako
i dan-danas nije velike razlike; neka se
drže neutralno unijoti i talijanaši pak ćemo
vigjeti da li mi ili vi sačinjavate jednu de-
setinu pučanstva!

Svaki okrivljenik traži da se opravda i
po zakonu prosto mu je, pak to je i u na-
ravi čovjeka da se brani, odnosno izbjegne
kazni, a osobito pak proti osudi onako ne-
pristrane vlasti, koja procesualni materijal
osugjenika podastire na uvid tužiteljima,
tako da izgleda da su prizivi bili predati
uredništvu a ne kojoj vlasti. Ako se takovo

 

 

nije slano!

»Dubrovnik« donosi debelijem slovima
sadržaj priziva i tijem raskrinkao je prava-
še, da su odani svome Kralju, da Srbe dr-
že za Srbe i da imadu protuhrvatske te-
žnje. Ljudi božji, nami je drago da se na-
tječete u lojalnosti, ali vas pitamo zovete
li se Srbi jer ste Srbi ili samo od šale ili
inada? Ako ste Srbi jer ste Srbi, u prizi-
vima ne imade ništa suviše naveđena što
bi stalo u protuslovlju sa imenom Dušan
Silni, jer nećete biti izabrali to ime onako
za paradu ili slučajno, to bi moralo imati
svoje, značenje kao u nas »Starčević«, »Kva-
ternik« itd.

Što bi rekao »Dubrovnik« da su u pri-
zivima još nadodali, da je »Dušan Silni«
srpska vojska, stalno i to bi okrstio ten-

 

postupanje nema pokuditi, onda ni more i

 

PRAVA CRVENA HRVATSKA

dencijoznijem podmetanjem protudinastični-
jeh težnja, dočim Hrvatima nekim kaže da
su dobri Hrvati za to jer su vikali: »Živio
Dušan Silni“, »Naprijed! Živjela srpska
vojsko«! te ih ubraja u hrvatsko rodolju-
blje i iznosi kao primjer za pohvalu.

Demonstracije, nešto veoma obična i kod
naj obraženijeh naroda i ljudi boljega dru-
štva, »Dubrovnik« nazivlje »sablazan«, a
pokušaj napadaja sjutri dan po demonstra-
ciji na Placi ne nazivlje »sablazan«, jer je
od strane njegovijeh junaka, koji su poku-
šali ali se nijesu drznuli izvršiti napadaj na
nekoje naše.

Naši »Srbi« u svemu su slični pak i u
tome našijem talijanašima u Zadru: petna-
jest na jednoga, policiju iza legja i isklju-
čenu mogućnost da bude svjedoka. Je li
tako ?!

ALLA SSS A LN SS A LEA JES SMD

Znanstveni pokušaji na sveučilišnoj
kliniki u Viirzburgu ovo su pronašli :

Naravna Franjo-Josip-grka voda dje-
luje stalno odvagjajući a ne čini nika-
kovih poteškoća. Ćak u slučajevima,
gdje pri škakljanju u želudcu — oso-
bito pri oporavljanju od upaljenja sli-

\jepog crijeva i trbušne kože — ova

se voda pila, postiže »Franjo-Josip«-
grka voda hogjenje na stranu bez
bolesti. 45

um

 

Domaće vijesti.

Bečka smotra o hrvatskom
saboru. Bečka smotra »Oesterreichische
Rundschau« u svome zadnjem broju ovako
se izrazuje o hrvatskom saboru: »Hrvatski
se je sabor nakon dvogodišnje pauze sa-
stao. Četiri sjednice, koje su održane prije
uskrsnih blagdana, posvema su razjasnile
položaj. Ban Dr. Tomašić bacio se je pot-
puno u naručaj srpsko-hrvatske koalicije, a
poimence Srba, koji u njoj vode glavnu ri-
ječ, dok je koalicija sa svoje strane posvje-
dočila posvemašnju istovjetnost nazora s ba-
nom, tako da je postala suvišna rekonstruk-
cija stare imagjaronske narodne stranke.
Nova magjaronska stranka srpsko-hrvatska
koalicija klanja se grofu Khuen-Hedervaryu,
koga je prije četiri godine pobijala do no-
ževa i slavi njegova prijatelja, bana, jer su
im pomogli, da se opet popnu do vlasti.
Ban je izjavio, da če sada nastupiti srpska
era u Hrvatskoj, pa je pobijao vanrednom
žestinom čistu hrvatsku i katoličku ideju...
U smislu toga stoji, da je Srbin izabran
presjednikom sabora, da predstoji dalje i-
menovanje jednoga Srbina presjednikom vr-
hovnoga sudišta i da je ban u svom na-
stupnom govoru, u protuslovju sa kraljev-
skim reskriptom, naglasio srpski narod uz
hrvatski. Čista hrvatska stranka prava po-
bijala je bana i njegov srpski pravac naj-
energičnijim stvarnim načinom, s mnogo
temperamenta. Uslijed toga bile su četiri
sjednice vrlo burne. Nova vladina stranka
izrabljuje sa svoje strane sredstva moći, što
joj stoje na raspolaganje. Jedan je zastu-
pnik čiste stranke prava isključen na 15 sje-
dnica, a četiri mandata iste stranke progla-
šena su prijepornima, što je uz sadašnje
okolnosti jednako uništenju. Time se hoće
oslabiti čistu hrvatsku stranku prava, da ne
uzmogne spriječiti prestojeću promjenu iz-
bornog reda u prilog Srba. Uslijed toga
biti će vrlo žestoke parlamentarne bure u
hrvatskom saboru«.

Biskup Djakovački. Čitamo u »Va-
terlandu«, da je saopćeno iz Zagreba, da
će službeno imenovanje Dra. Ivana Krapac,
generalnog vikara u Zagrebu, biskupom
djakovačkim naskoro biti objelodanjeno.

Izborna reforma za Hrvatsku.)

Saznaje se, da je zakonska osnova o izbor-
noj reformi za Hrvatsku i Slavoniju u pre-
sidiju vlade dovršena i odaslana kralju na
predsankciju.

Četvrta emisija dionica Ja-
dranske banke u Trstu. Kako nam
javljaju, izvršuju tako rekuć svi oni, koji
mađu dionice prvih triju emisija, svoje op-
cijsko pravo, tako, da će preostati samo
manji broj dionica za nove subskribente.
Upozorujemo naše 'prijatelje-kapitaliste, da
ne propuste ugodnu priliku za nabavu dio-
nica nove emisije, za koju ističe subskrip-
cioni rok dne 30. ov. mj. Rentabilitet dio-
nica, uvaživ dosadanju 6% dividendu, iz-
naša, i pri subskripcionom tečaju od Kr.
445.— za nove subskribente 5'/%, za da-
našnje novčane prilike za cijelo vrlo dobro
ukamaćivanje. Dionice Jadranske banke bi-
ti će u najskorije vrijeme notirane u slu-
žbeno tečajnom listu Tršćanske burze.

Na grob mučenika. Hrvatsko a-

|kademsko društvo »Zvonimir« u Beču po-

zivlje hrvatske akađemičare, da se na 30.
ov. mj. nagju u bečkom Novom Mjestu, da

se poklone pepelu velikijeh hrvatskijeh mu-
čenika Petra Zrinjskoga i Krsta Frankopana.
Ovom prigodom držat će se i skupština
gjaka, na kojoj će se raspravljati, kako da
se organizuje rad omladine u narodu. Ona
djačka društva, koja misle učestvovati, neka
se izvole prijaviti »Zvorimiru« (Beč, Koch-
gasse 9. Bzk VIIl.).

Neprodano vino. Pišujliz Visa: Ov-
dje ima još 10.000 hektolitara neprodana
vina, a može se reći najbolje viške kaplji-
ce, jer što je još ostalo, to je skoro cvijet
vina. Ko želi dobre i zdrave vrsti, neka se
do nas potrudi. Vinu je inače niska cijena.

IH. hrv. svesokolski slet, kako
je već javljeno, biti će u Zagrebu. Javljaju
od tuda, da se za slet prave velike pripreme.

Srpska propaganda u Hrvat.
skoj! Vlada bana Tomašića opet je srp-
skoj učiteljskoj školi u Pakracu podijelila
pravo javnosti, koje pravo joj je oduzela
prošla vlada kad se dokazalo, da je ta ško-
la jedno od ognjišta, iz koga vrcaju iskre
velikosrpskih ideja, što se šire na zator hr-
vatstva u kraljevini Hrvatskoj.

 

a e | kt

g Iu-
ka. Poglavica Bosne i Hercegovine general
pješaštva Varešanin bio je u Neumu i Hu-,
tovu, da razvidi, kako bi se u Neumu mo-'|
gla podići moderna trgovačka i ratna luka.
U tu svrhu vele, da će tamo poći i neki
ministri, kao i komisija ratnog ministarstva.
Obistini li se ovo, našemu bi Gružu nani-|
jelo mnogo štete u trgovačkom pogledu. |

Socijal-demokratski zastu-
pnik Henč prima mito. Pod gor-
njim naslovom »Hrv. Pravo« donosi slije-
deće: »Megju različitim vijestima raznih no-
vina čita se gotovo svaki dan, kako ra-
zni socijalistički vogje u Njemačkoj i dru-
gim državama počinjaju kojekakove nov-
čane prljavštine, kako se obogaćuju i i.
d. Da nije ni Hrvatska u tome zaostala,
dokazuje »Slob. Riječ«, koja prenosi iz o-
sječkog »drugarskog« lista »Volksrecht« sli-
jedeću izjavu:

»Ovime javljam, da sam od ovdašnje pli-
mare primio 500 kruna zato, da u aferi sa
plinarom ništa više ne poduzmem, te da u
gradskom zastupstvu šutim. Gornji iznos
predao sam danas socijalno-demokratskoj
stranačkoj blagajni, te ću naravno i nada-
lje svojoj dužnosti kao gradski zastupnik
po svojoj najboljoj savjesti udovoljavati. —
Osijek, 12. travnja 1910. — Slavko Heač,
socijalno-demokratski gradski zastupnik gra-
da Osijeka«.

Ovo je valjda jedino spasavajući »dru-
garski« socijalistički moral! Jedan gradski
zastupnik prima mito od 500 kruna, da šuti,
ne odbija ga, ne plane, kad mu se ponudi,
ne dade zaušnicu onomu, koji i pomisli,
da ga podmiti, već lijepo novac u džep i
— bajagi — predaje ga socijal-demokrat-
skoj blagajni! Bravo! Sve kad taj gradski
zastupnik u Osijeku Henč i ne bi šutio za
primljeno mito od 500 K, zar je to pošte-
no i moralno obogaćivati stranačku blagaj-
nu novcem, namijenjenim kao mito za šu-
inju? Socijaldemokrate zaista preporagjaju
skroz u demokratskom duhu naše društvo!!

Ribolov u Jadranskom moru.
Prošle se? je godine 1909. polučio u ribo-
lovu u Jadranskom moru (Dalmacija, Istra
i Trst) znatan napredak prema predidućim
godinama, God. 1909. izribalo se 32,190.000
komada ribe u ukupnoj težini od 13,000.000
kg., a u vrijednosti od Kr. 9,200.000. Ri-
barstvom bavilo se 156.000 osoba, sa 4600
brodica. Činjenica je, da je u mreže, bro-
dice i drugo ribarsko orugje uložena zna-
menita glavnica od kruna 5,000.000.

Tvornice ribljih pričuvki (konserv4) pro-
izvele su 11,000.000 limenica srgjela u u-
lju, onda 24.000 limenica tunine, 46.000 li-
menica pastrva i 3,000,000 kg. druge poso-
ljene i začinjene (marinirane) ribe. Vrije-
dnost te proizvodnje dosegla je K. 11,000.000.

Iz tijeh brojka vidi se izvjesno, da je mor-
ski ribolov važnim činbenikom u potrošnji
naših zemalja na Jadranu, a i u potrošnji
susjednih pokrajina. Od ponekog vremena
počele se uvažati i u unutarnjost naše dr-
žave znatne količine morske robe, što znači
da se je i ondje sve to više počimlje uži-
vali i trošiti,

testnte

 

kenJAJES TRAPA pEŠJRJNO AA RJ

Hrvati i Hrvatice !
Svakom zgodom sjetite se Dru-
žbe sv. Ćirila i Metoda za našu Istru!

tattoo tai

Keta

 

 

Gradska kronika.

Visoki gosti. Stigli su u Dubrovnik
i otsjeli u »Hotel Imperialu« Njihove Pre-

 

 

jasnosti Clodvig Princ Hohenlohe, Princ

God. VI.

Thurn-Taxis, Fiirst Frano Auesperg, Robert
Fiirst od Windisch-Gritz, Nj. Pr. Namjesnik
u Českoj Coudenhove; Grof Frano Clam-
Gallas. U »Villi Bravačić« u Lapadu bora-
vi sa obitelji Nj. Prej. Hugo Fiirst od Win-
disch-Gratz a u »Villa Bona« u Gružu dr.
Eduard Fiirst Auesperg sa obitelji.

Vojnički biskup u Dubrovni.
ku. U Nedjelju je stigao u naš grad apo-
štolski vojni vikar biskup presvi. Dr. Kolo-
man Belopotoczky, te je otsio kod preč. J.
kan. vit. Crnice. Došao je u službene svr-
he. U ponedjelnik je otišao u Kotor, a u
utornik se je ovdje povratio. Na obali ga
dočekaše zapovjednik Domobranstva u Gru-
žu g. Walter, preč. g. Crnica i mjesni voj-
nički svećenik. U večer mu u počast u Do-
mobranskoj vojarni u Gružu prirediše ve-
čeru, na kojoj je bilo preko 70 oficira i
pozvanika. Oslovio ga je u ime svijeh g.
Walter, na što presvijetli svesrdno odvrati.
Preko večere svirala je domobranska mu-
zika. U srijedu je željeznicom otputovao
put Trebinja, odakle će u Bileću, Mostar,
Sarajevo i Donju Tuzlu, a zatim u Teme-
švar.

+ Jozica Šimunović. Jučer je u

Gružu preminula ggja. Jozica Šimunović
rogi. Rusić, u 29.0j godini, supruga pozna-

itog književnika g. Dinka Šimunovića, pro-

fesora obrtne škole u Spljetu. Laka joj ze-
mlja a ucviljenim naša iskrena sućut.

Hrvatska opera. U utornik na 26.
ov. mj. počinje gostovanje kr. hrvatske o-
pere u našemu kazalištu, sa operom Car-
men, a u srijedu na 27. ov. mj. Eugenij

\Onjegin. — Ulazna je cijena: za parter i

lože K 2:50; učenicima K 1:50; sjedalo u
parteru K 2:—

Raspušteno društvo. »S. Dalma-
tinska« javlja: Namjesništvo je raspustilo
zabavno prosvjetno društvo »Vila« u Cav-
tatu, jer nije više odgovaralo uvjetima svog
zakonitog opstanka.

Iz društva ,,Starčević““, Poziv-
lju se članovi društva »Starčević«, da sva-
kako dogju u ponedjelnik na 25. 0. mj. u
večer na 7 ura, na običajni sastanak sa pre-
davanjem.

Dubrovčanin u Italiji. »Našem
Jedinstvu« javljaju iz Milana: Br. 6. »Dio-
genes-a« od 27. marča ov. g., u kojemu
najviše radi i njegov je faktični urednik vaš
zemljak, Dubrovčanin Frano Angjeli Rado-
vani, bio je zaplijenjen, i to čitav, Najteži
paragrafi zakona o štampi prate zaplijenu,
a po svoj prilici će biti zakonom zabranje-
no dalnje izdavanje lista. Osobno su optu-
ženi vlasnici i urednici lista markviz Medi-
ci i Angeli-Radovani. Ovo je do sada sko-
ro nečuven slučaj u Italiji. Vlast se je obo-
rila na list više radi smione grupe koja se
je bila okupila oko vašeg Dubrovčanina i
pravca započete kampanje, nego li radi po-
jedinosti koje su zaplijenjene. Megjutim su
»krivci« pušteni na slobodu, ali uz kauciju,

List je odgovorio sa plakatima od 2 me-
tra širine, kojijem je poplavio glavne gra-
dove ltalije, naviještajuć i skoro izdanje
posebnoga broja »Centaura«,

»Naše Jedinstvo« pak megju ostalijem
ovo nadovežuje: Javlja nam privatno g.
Angeli-Radovani, ako mu zabrane izdati do-
tični broj pod imenom »Diogenes«, da će
ga izdati kao posebno izdanje. O tome na-
rodna štampa čuti, a republikanski »Seco-
lo«, te »II tempo« i sva ostala štampa o-
voga pravca prosvjeduje proti proganjanju
lista, tim više što je slični udes zadesio i
pjesnika F. T. Marinetti i »Gazetta dello
Spori«, sve u istoj okulini i u istoj štam-
pariji.

Ali nas ne zanima toliko njegov pravac
za koji se je izložio u ltaliji koliko talenat
i energija ovoga umjetnika — karikaturiste:
koji se je ovako brzo čuo u velikome svi-
jetu, a — što je glavno, pa se slagali ili
se ne slagali š njime, u borbi za načela.

Graditeljski ispit. Naš sugragja-
nin g. Ivan Molner položio je na Namje-
sništvu u Zadru ispit graditelja sa dobrijem
uspjehom. Srdačno čestitamo !

Nije mlijeko bilo otravano, U
ponedjelnik je obitelj jednog konduktera
željeznice u Gružu ko otrovala se, pak je
svak držao da je u istinu, kako što se je
govorilo, od mlijeka, jer netom su popili
kafu bijelu oboljeli su i neprestano bljuvali.
Liječničkom pomoću bjehu u brzo izvan po-
gibelji života. Ali za tijem se je ispostavi-
lo, da mlijeko nije bilo otrovano, već evo
što je bilo; na dnu imbričića, u kojemu su
kuhali kafu, nagjoše raspadenu fqgranty (a-
trovnu pjegastu guštericu).

Koncerat vojne muzike. Sinoć
je vojna glazba. Rgmt. Lacy br. 22 iz Er-
cegnovoga otsvirala pred »Općinskom Ka-
fanom« birani program.

topiti. Na 23. dojdućeg mjeseca poči-
nju u mjesnoj Preparandiji ispiti osposo-