Br. 272. mena posvemašnje rasulo turskoga carstva, što bi opet dovelo do općega rata. Politički pregled. Posjet nadvojvode Franje Ferdinanda | u Turskoj? U turskim carigradskim kru- govima drži se čvrsto, usprkos svijem o- provrgavanjima, da će prijestolonasljednik Franjo Ferdinand doći u posjete Sultanu. U istijem krugovima se kaže, da će nasko- ro poći turski poslanik u Beču na dopust, da uredi što je potrebno u tu svrhu. Ugušenje bune u Arbaniji. Kako iz So- luna_brzojavljaju, pronosi se ondje vijest, da je vogja buntovnika Idris Sefer u bitci pao. Ustanak u Ipeku, Prizrenu i Mitrovici ugušen je, vlada je nastavila poduzimanjem vojničkijeh mjera, da se ustanak više ne obnovi. Ratno ministarstvo izdalo je ovo službeno izvješće: Kod okršaja na 30. A- prila, koji je svršio zauzećem Kačanika, u- bijena su tri časnika i 24 vojnika. Pet ča- snika i 89 vojnika ranjeno je. Buntovnici su imali 500 mrtvih a megju njima je pao i vogja Idris Sefer. U bitci kod Moravabale buntovnici su posve potučeni, a isto tako i Arbanasi, koji su im došli u susret. Njemačko-talijanski savez. Berlinski »Nord-deutsche Allgemeine Zeitung« dono- si, da će talijanski ministar izvanjskijeh po- slova koncem ovoga mjeseca doći u Ber- lin, da se prestavi caru Vilimu i da uzvra- ti posjet državnom kancelaru Bethmann- Hollwegu. Protest protiv seobe muslimana. Eku- menski patriarhat upravio je na Portu pro- test protiv naseljivanja muslimanskijeh e- migranata iz Bosne i Hercegovine po grčki- jem selima u Epiru i Macedoniji. Patriarhat je naglasio u svojoj protestnoj noti, da|Por- ta želi na ovaj način da uništi i raseli Gr- ke. Nota nije na Porti naišla na nikakav uspjeh. Rusija. U Kavkazu je buknuo seljački ustanak, koji zahvaća sve veće dimensije. Buntovnici su poubijali više veleposjednika. Ponovno je došlo do krvavih sukoba izme- gju buntovnika i oružane sile. Više bata- ljuna krenulo je u ustaško područje. — U ruskoj gornjoj kući došlo je do konilikta, koji bi mogao imati kobnijeh posljedica. Skupina industrijalaca i trgovaca otcijepila se je od centruma i pridružila ljevici. Kao razlog secesije navodi se, 'što je centrum posve zanemario interese industrijalnog i trgovačkog svijeta. Na čelu ove skupine stoje grof Bobrinski i veleindustrijalci Ro- thwand i Krestovnikov. Pristajanjem ove skupine uz lijevo krilo gornja kuća više ne- će moći da spriječava rad drž. dume. Domaće vijesti. Ivan vit. Trnski, hrvatski pjesnik i književnik, na 1. ov. mj. navršio je 91 go- dinu. Srdačno čestitamo! Muslimanska banka. Kako Sara- jevska »Muslimanska Sloga« javlja, odbor od trinaestorice muslimanskijeh odličnika sakupio je već šestinu glavnice za novu mu- slimansku banku. Efendija Kulović sam je potpisao Kr. 50.000. — Šeik-ul-Islam izdao Nakon gostovanja Hrvatske Opere u Dubrovniku..... Dubrovnik je onomadne imao u svojoj sredini, žalibože za sami par dana4, izvrsni i simpatični personal Hrvatske Opere . . . Grad hrvatskih trubadurd: Šiška i Gjore, grad slavne nam prošlosti, mrtvi grad, — zovimo ga i greb-grad, probudio se, te živo i zanosno dočekao, sretao, slušao i otpratio osobe, kojima se toliko ponosi svakolika nam široka domaja, Hrvatska, naosob. pri- jestolnica naša: Zagreb-grad . . .. Ovaj kraj naš, gdje takogjer »limun zori, gdje ruže najljepše su u vječnom cvatu« ovom je sretnom prigodomi upoznao evo genija, ... 0! njega: Srećka našega — — pa da nije sre- ćan i naš grad?!... Grad, gdje u punome cvatu rese vrtove i polja ruže i ljubice u- živao je mileni pjev Polakove, Šughove, Reissove, Careve, Šmidove, Haimanove... U kolijevci pjesme slušati onakovu divot — pjesmu — Carmen — prava je to divota bila !.... Vlasteoski ovaj grad razdragan je bio glazbom i pijevom viteza, baruna, gro- fa.... Čuli smo birana djela, prava remek- djela slavjanske i romanske glazbe; čuli smo ih u blagozvučnom jeziku našem, iz vrsnih umjetničkih grla jednog Vuškovića, Cammarole, Jastrzebskoga, pod dirigentskim štapićem Albinija, Zune, Mitrovića, zasluž- nim zauzimanjem intendanta reformatora pi. Tresčeca ... za maleni grad naš,to je dosta, zaista, a i — suviše !... Grad naš, grad vjere, uživao je slušajući nježnom melodi- jom obavijene prošnje dvaju tjeskobnih a je fetvu, u kojoj tumači, kako je po ko- ranu dozvoljeno pobiranje kamata. Pavlinoviću u spomen. Hrvatski narode! Još dva ljeta i ti ćeš proslaviti 25-godišnjicu smrti velikoga tvoga sina Mi- hovila Pavlinovića. Dvadeset i peta godina, da si izgubio Onoga, koji je živio sam za tebe, a koji je našao vrlo malo vrijednih nasljednika. Dvadeset i peta godina, a ipak još se ne izvršiše veliki ideali Njegovi, da te vidi slobodna, podignuta i prosvijetljena. Podigoše se i raširiše tolike krasne usta- nove, ali ne onoliko, koliko je on želio. I knjiga prodrla je u narod, ali tek amo i tamo, pa je veoma maleni dio prosvije- tlila. »Sv. Jeronim«, to dično i zaslužno naše društvo, svake godine šalje u narod lijepi broj svakovrsnih poučno-zabavnih knjiga, ali ipak taj je lijepi broj za hrvatski narod još premalen. Koliko li nije sela, do kojih »Sv. Jeronim« još ni dopro nije? Naš ma- leni, bratski slovenski narod, koliko li nas u tome ne natkriljuje? Ako dakle ljubimo naš narod, ako hoćemo da slijedimo stope preporoditelja naših i da uskrisimo u na- rodu uspomenu na njih, nemojmo odbiti molbu, koju nam evo stavlja mlado hrv. kat. akadem. prosvj. društvo »Pavlinović« za Dalmaciju. Ono je sebi postavilo zada- ćom, da podiže prosvjetu u hrvatskomu na- rodu, a ponajprvim za to srestvom odabralo je širenje dobre knjige, posebice blagotvor- nog društva »Sv. Jeronima«. »Pavlinović« će raditi, da se svetojeronimske knjige u- dome i u zadnjoj kolibi zagorskog puča- nina. Nego baš osobito po našoj Zagori imade sva sila i takovih kuća, koje gladuju češće i ma korici hljeba, te ne mogu da smognu ni cigle jedne krune za svoj umni uzgoj, dužnost je narodne inteligencije, da takovima priskoči u pomoć. Stoga, da udo- volji barem donekle toj narodnoj nuždi, a istodobno i da oživi i osvježi Don Miho- vilovu uspomenu u narodu, potpisano dru- štvo obraća se ovim svim prijateljima puka i pučke prosvjete molbom da doprinesu: ko po 10, ko po jednu samo krunu za »Pavlinovićev obol«, kojim će naše društvo svake godine začlaniti i što više porazdije- liti »Svetojeronimskih« knjiga megju siro- mašne seljake i radnike, zapuštenijih naših krajeva u Dalmaciji. Ako je ko na položaju da i kod drugih sakuplja za »Pavlinovićev obol«, molimo neka se obrati na društve- nog tajnika, koji će mu u tu svrhu poslati posebne, sabirajuće arke. Hrvatska inteli- gencijo! Nemoj se oglušiti ovome pozivu! Stavlja ti ga omladina tvoja a stavlja ti ga za dobro naroda, za koji kažeš, da ti je tvoj otac i tvoja majka. (Doprinosi neka se šalju uz oznaku za »Pavlinovićev obol« na: Hrvatsku Pučku Štedionicu — Zadar. — Svaki i najmanji dar biće sa zahvalnošću primljen i oglašen u domaćim novinama). U Spljetu, svrhom Aprila 1910. — Hrvat- sko kat. akadem. prosvj. društvo »Pavli- nović«. Presjednik: fog. Puharić, stud. iur. Nova emisija austrijske krun- ske rente. Na temelju zakona od 26. travnja t. g. d. z. broj 80 predao je mini- star financija c. kr. poštanskoj štedionici 4% austrijsku krunsku rentu u nominalnom iznosu od Kr. 236,000.000. Poštanska šte- dionica osnovala je — kako i kod prijašnje emisije — konsorcij banaka za plasiranje nevinih srdaca ženskih: »Bože moj, obrani me! Srcu mom podaj snage!« (Carmen), »O Marijo dijevo, i Gospodin s tobom tvoj, svrni pogled blag na me svoj, na me dije- te svoje!« (Mignon).... I slatki nam freni duševnog uživanja progjoše, brzo minuše, .... no ipak mi Du- brovčani, bez razlika koje nas inače luče, mi ih zaboraviti nećemo, ne možemo... Zaboraviti ne možemo ni osobe, koje na po- ziv, da pohode i naš grad, pohrliše rado, pa i s nekim pijetetom na starodrevne hridi naše uspavane ritmičkim žamorom i pljusom valov& s mora Adrijanskoga, stigoše u Du- bravu našu, gdje priroda cijela, živa i ne- živa, neprekidno pjeva divnu svoju pjesan punu fine harmonije i raznolike melodije ... Uzorna ova pjevačka družina stiže k na- ma zajedno s milim lastama-pjevicama. La- stama je bila upravljena i krasna pjesma Mignone i Lotarija, pozdrav onaj, što ga čusmo i uživasmo: »Qj lasto, ti oblijećeš taj modri božji hram, prek gord, mora ti ćeš, aj, da mogu tam !«..... No — dok nam laste ostaju i pjevaju, brzo nam nesta iz naše Dubrave last& kulturnog nam umjet- ničkog života i veselja, a do malo će da- na za sobom ostaviti i gore i more cijelo naše, da zasluženo otpočinu, pa da onda nastave svoj kulturni rad, svoj umjelnički pjev u najvećem i najljepšem našem hramu božice Talije Talije. Još jednom hvala svima | Evala | Zbogom! i — do vigjenja dobrzo! se PRAVA CRVENA HRVATSKA te rente, te je pozvala u isti prijašnja 22 novčana zavoda, te austrijski vjeresijski za- vod, austrijski zemljo-vjeresijski zavod i Njemačku banku u Berlinu. Oficijelni član spomenutog konsorcija je opet takogjer Ja- dranska Banka u Trstu, koja prima prijave za novu emisiju austrijske krunske rente uz originalne uvjete na svojim blagajnama u Trstu i Opatiji. Spomenici zaslužnijem Hrva. tima. Nastojanjem »Braće hrvatskog Zma- ja« postaviće se ov. mjeseca spomen-ploča historičaru Ivanu Krst. Tkalčiću, koju je i- zradio kipar Ivan Rendić. Akciju za podi- gnuće spomenika Dubrovčaninu Rugjeru Boškoviću takogjer je preuzela »Družba bra- će hrv. Zmaja«, te će nastojati, da se što skorije postavi spomenik tome matematičaru i prirodoslovcu, poznatom u cijelom znan- stvenom svijetu. Učiteljsko društvo kotara križevačkoga postaviće u Apatovcu spomen- ploču svom bivšem drugu i narodnom pi- scu Ivanu Lepušiću. + Zborni zapovjednik Winzor umr'o je u Požunu dne 29. pr. mj. Od po- četka Jula 1907. pa do Marča 1909. bio je pokojnik poglavicom Bosne i Hercegovine. Nakon proglašenja bosanskog ustava za- molio je da bude dignut sa ovog mjesta, jer nije potpuno poznavao hrvatskoga je- zika. U previšnjoj audijenciji. Nje- govo je Veličanstvo primilo u previšnjoj audijenciji presjednika pokrajinskog gospo- darstvenog Vijeća konta Huberta Borelli Vranskog i zastupnika prof. V. Perića. Nemože se više sve na hu. banj! Do sada, kad bi kamatnik pognao težaka sudom, bacio bi mu na bubanj ci- jelo stanje, ali sada zakon to više ne do- pušta. Za dug se može staviti na dražbu težaku jedan dio njegovih zemalja, ali nč sve cjelovito, kako se je do sada činilo. Pisar ubio bilježnika. U Martin- cima (kotar Mitrovica) ubijen je u opć. u- redu bilježnik Milan Reparić. Ubio ga je jedan općinski pisar iz osvete. Bosanski iseljenici. Po vijestima iz Soluna položaj je iseljenijeh bosanskijeh Muslimana svaki dan to gori. Ono malo njih, što su sobom donijeli novaca, već su ih potrošili, a oni koji su bez novaca do- šli, ne nalaze prilike, da što zarade. Sva pomoć turske vlade sastoji se u 1 i po groša na dan svakome iseljeniku i u zaje- dničkom utočištu, što im pruža u nekoj ne- voljnoj kućištini. Radi toga se mnogi ise- ljenici prijavljuju austro-ugarskom konsu- latu, s molbom da ih povrati u Bosnu, po- što turska vlada za njih ne će ništa da radi. Ova je doduše bila obećala, da će useliti iseljenike u Leftohor, ali oni, koji su taj predio pohodili, izjaviše, da će ragje u So- lunu prosjačiti nego u Leftohoru poginuti od gladi i od vrućice. Turska je vlada o- bećala, da će sagraditi iseljenicima kuće; do sada nije još ni jedne. Jedva je bilo dovoljno šatora, što u onijem nezdravijem krajevima uzroči svakojakijeh bolesti. Pa je oblast i na šatore udarila pristojbinu, koju je red platiti. Na konsulatu odgovorilo se iseljenicima, što su molili za povratak, da su oni sada otomanski podanici i da prema tome austro-ugarske oblasti nemaju nika- kova prava miješati se u njihove poslove. Na to su iseljenici odrješito nijekali: oni da nijesu nipošto otomanski podanici, pa da za to traže od c. i kr. austro-ugarskog konsulata zaštitu, koju kao Bosanci imaju prava zahtijevati. Informacijono putovanje pre- stavnika austr. trgovačkih ko- mora u Bosnu. Pod vostvom bečke trgovačke i obrtničke komore obaviti će u razmaku od 5 do 15 Maja prestavnici au- str. trgovačkih komora izlet u Bosnu i Her- cegovinu. Izletu će: sudjelovati prestavnici sviju trg. komora: monarhije, a sastati će se 4. ov. mj. u Zagrebu, te odatle ovaj i- zlet prirediti. 15. ov. izletnici će stići u Du- brovnik, odakle će preko Trsta povratiti se svojim kućama. 25-godišnjića narodne pobje- de. iz Staroga-grada javljaju »N. Jed n- stvu«: U subotu 7/5. navršuje se 25 godi- na, da su ovdje prvi put Hrvati dobili op- ćinu u svoje ruke; 25-godišnjicu ćemo sve- ćano proslaviti. Kmetesko pitanje u Dalmaciji. Javljaju iz Beča, 4. ov. mj.: Dvorski savje- tnik Schullern spomenuo je u jednom ja- vnom predavanju kmetsko pitanje u Dal- maciji i Istri, rekavši, da u Dalmaciji ne će biti sve dotle gospodarskog napretka, dok se ovo važno pitanje ne riješi. Starac od 168 godina! U Travni- ku živi starac musliman Pašan Hadjalić ko- jemu je 115 godina. Potpuno je zdrav. U- mladić. Svakdano je va- pravan kao jedan ni po čaršiji sa svojim čibukom. Razgova- ra se i sjeća se i najmanjih dogogjaja ko- je je doživio. Za izgradnju željezničke mre- že u Istei. Istarska trgovinsko-obrtna ko- mora u Rovinju upravila je na ministarstvo željeznica spomenicu. U toj spomenici pred- laže ona izgradnju željezničke pruge Lu- poglava- (na pruzi Divača-Pula) Matulje (Ri- jeka). Na željezničkoj pruzi Trst-Poreč pred- laže odvojak za Umag. Konačno predlaže još i izgradnju odvojne pruge Poreč-Pazin, te Lupoglava-Livade. Njemački djaci proti talijan. skom sveučilištu. Skupština njemač- kih nacijonalnih akademičara u Beču kori njemačke zastupnike, što podupiru osniva- nje talijanskoga sveučilišta. Vele, da ovo ne smije biti ni u Beču ni u Trstu. Koe RNA ad S MLJET Naravno blago. Kad su se pred ne- koliko desetljeća učinili pokušaji u ve- ćim memoćnicama sa grkom vodom Franjo-Josip-lijekovitog izvora i kad se znanstveno ustanovila njezina razna uporaba, izvješćuje odmah ,,The Ho- spital Gazette“ iz Londona ovako: »Naravna je Franjo Josip-grka voda bogatija na odvagjajućim solima nego sve ostale čisteće vode. Njezino je dje- lovanje u svim slučajevima veoma za- dovoljavajuće a uzimlje se mnogo la- kše nego ostala liječiva srestva. »Ihe Laucet“ (najznamenitiji lije- čnički časopis u Engleskoj) dava svoje mnijenje ovako: »Franjo Josip-grka voda je naravna mineralna voda od velike vrijednosti, kojoj bez sumnje pripada veliki inte- res i opširna uporaba«. Gradska kronika. Lične vijesti. U utornik po podne stigao je na yachtu »Dalmat« Nj. Pr. Na- mjesnik Niko vit. Nardelli, a u četvrtak je otputovao. Pir. U Nedjelju se je vjenčao naš su- gragjanin g. Mino Tolentino za simpatičnu ggjicu. Marinku Miletić. Čestitamo ! God. VI. zila upravo mimo samih njihovih stolova a nijedan od njih da bi barem dotičući ru- kom kapu pozdravio križeve, koji su se no- sili u procesiji, već slijedili svoj posao ko da mimo njih prolazi stado nijeme životi- nje. Videć to g. župnik, kad je do njih do- šao, reče im, da bi imali barem iz pristoj- nosti i časti odore koje nose pozdraviti pro- cesiju, a oni? Slijede svoj posao! Takovo njihovo izazovno ponašanje svakoga je smu- tilo, te se nadamo da će vojnička starija vlast podučiti svoje ljude, pak bili oni i u neznam kojoj časti, kako se imadu pona- šati kada nose na sebi vojničku odoru a mimo njih prolazi svečana procesija. — Očevidac. Spasov dan. Divna Božja priroda proljetne dobi pomogla Bosančarima slaviti Uznesenje svoga Spasitelja. Svečanost za- počela po starom običaju u predvečerje sa pucnjavom mužara i slavljenjem zvona. U- ranili misnici veleč. o. Frano Jurić i župni pomoćnik Pila, koji je rekao prvu sv. misu tihu, dok je o. Jurić svirao na harmonium za prvi put u toj starinskoj kapelici. Iza mise po običaju bila je procesija uz blago- slov polja. Veliku svečanu sv. misu otpje- vao je m. p. o. F. Jurić, a pjevali su fra- njevački pjevači »Missa Angelorum« uz pra- tnju na harmonium. To je uzbudilo oso- bitu pobožnost a uz pucanje mužara preko iste svečane sv. mise i zanesenje u onog pravovjernog naroda. Razgledajući lijepi po- ložaj mjesta, upalo mi je u oko dvoje: Stara trošna kapela, koja zahtjeva gradnju nove, i davno pripravljeno kamenje za gra- dnju iste. Kako su mi pripovijedali, na- rod je sim iskopao - kamenje ali siromah nemože dalje. Razumio sam iz razgovora takogjer da velike nade postavljaju u krš- ćanske dobročince, a osobito u opće dare- žljivog i poznatog dobrotvora gospara lnju vit. Amerlinga, čije dobrotvornosti spome- nici ističu se po Dubrovniku. To se i mi nadamo da će plemeniti gospar ostaviti trajni spomenik i kod ovog siromašnog na- roda u tako svetu svrhu. — Na gostoljubi- vosti i susretljivosti Bosančara javno za- hvaljujem. — Bosanka, 5. Maja. — Putnik. Porota. U utornik na 3. ov. mj. za- počele su u mjesnom Sudu porotne rasprave. Prva se je obdržavala proti Matu Tony pok. Mata, iz Zadra, bivšem kancelarijskom po- moćniku na Namjesništvu, koji je optužen Položio ispit. Naš sugragjanin ivrli | da je dana 13. Septembra 1909. u Zadru Hrvat g. Karlo Goga položio je na zagre. namjerom da oduzine život Namjesništve- bačkom sveučilištu sudstveni ispit, sa odli- kom. Čestitamo! Čitulja. U srijedu je umr& u mjesnoj bonici g. Frano Svilokos, pomorac, u 66.0j godini. Laka mu zemlja, a ucviljenim naša iskrena sućut. Visoki putnici. U utornik je stiglo u naš grad odaslanstvo Rumunjskog Dvo- ra, na putu za Cetinje, da čestitaju Nj. Vis. Knjazu Nikoli I. 50-godišnjicu vladavine, kamo su u srijedu otputovali. Odaslanstvo sačinjavaju: general Budisteanu, bivši mi- nistar; N. B. Cantacuzeno, punomoćni mi- nistar; general Cottescu; G. Jean A. Vassi- lin, tajnik Legacije i poglavica odjela u mi- nist. izvanjskijeh posala; satnik Sturcea, po- bočnik Nj. Kr. Visosti Kneza Rumunjskoga. Na 10. ov. mj. stići će u naš grad, na putu iz Kotora, barun i barunica Arklow, od Koburške kuće, sa pratnjom. Putuju sa- svijem incognito. Na 11. ov. mj. proslije- diti će put Trsta. Plesni vjenčić. Učenice i učenici plesne škole diplomiranog učitelja g. M. Katarivasa priregjuju večeras plesni vjenčić, u korist svoga učitelja. Pristup imaju samo i pozvani. Početak na 8 ura. Učiteljima i učiteljicama. Raspi- |" san je natječaj na tri eventualno na četiri štipendije za naučna putovanja nastavnicima (učiteljima i učiteljicama) općijeh pučkijeh i mastavnijeh škola, u iznosu od 1000 K, koji namjeravaju poći na naučno putovanje tijekom glavnijeh praznika po dovršetku ove šk. god. Rok je natječaju do 15. ov. mj. Dobrotvorni prinosi. O smrti ggje. Perice pl. Ghetaldi udijeli Dječijem Zakloništu ugl. obitelj Vinka Svilokosa K 10; o smrti ggje. Jozice Šimunović-Rusić udijeli go. Flore Jakšić K 4; o smrti ggje. Lucije Šupančić udijeli g. Augustin prof. Zuviteo K 4. Poučno zžabavni sastanak. U četvrtak na 12 ov. mj. bit će u 7 Y ur& u večer u mjesnom kat. društvu »Bošković« poučno-zabavni sastanak sa ovim dnevnim redom: »Uspomene s putovanja (VI. dio, svršetak)« — govori prof. K. Krile. iz Qruža nam piša: Jučer je i kod nas bila treća Spasovska procesija, koja je hodila u crkvu sv, Nikole na Kantafigu. Pred restaurantom Hollmann kraj vrata sje- dala su četiri topnička oficira, pušeći, ra- zgovarajući se i pijući. Procesija je prola- nom. oficijalu Ivanu. Sertiću, izdajno ga u- dario dva puta nožem u legja, na takav način da je uslijed toga nastala smrt, a ti- jem je počinio zločin izdajnog umorstva po $$. 134, 135 br. 1. k. z. Na raspravi dneva 3., 4. i 5. ov. mj. budući su poio- tnici zanijekali prvo glavno pitanje, koje je sadržavalo skrajnosti zločina izdajnog u- morstva, a potvrdili drugo eventualno pita- nje, koje je sadržavalo skrajnosti zločina u- bojstva po $. 140 k. z., Tony bje osugjen radi ovog zločina na šest godina teške ta- mnice, pooštrene jednijem postom dneva 13. Septembra svake godine. Branitelj optu- ženika Dr. Baldo Podić uložio je proti o- sudi ništovnu žaobu i utok. — Jučer je zapo- čela rasprava proti Luku Ivanković i ženi mu Viktoriji, koji su tuženi da su prvi kao poštanski majstor a žena mu kao poštan- ska pomagaćica u poštanskom uredu u Ši- panu pronevjerili iznos okolo 17.000 Kr., te radi toga su optuženi za zločin prevare po $. 181 k. z. i za onaj zloporabe uredo- vne vlasti po $. 101 k. z. Na 9. ov. mj. odregjena je rasprava proti Mandi Visković ženi Andrijinoj iz Gornje Vrućice i Stani Pivac Markovoj iz Zavojana (Vrgorac), nastanjenoj u Gornjoj Vrućici, da na 1. januara 1910. namjerom da na- nesu štetu Ani Visković ženi Ivanovoj iz Gornje Vrućice, u iznosu od preko 600 Kr. uništili pismenu oporuku od 12. Dećembra 1909. Ivana Viskovića pok. Andrije, kao ta- kogjer da je Stane Pivac počinila kragju Ivanu Visković, u iznosu okolo 500 Kr. te su tijem počinili zločinstvo prevare i kragje. Stranci. Kroz prošli mjesec April bilo je prijavljeno mjesnom uredu 1845 stranaca, lapravak. Časni gosp. Uredniče! Mo- lim Vas, da na temelju $ 19 zakona o štam- pi izvolite u narednom broju Vašeg cijenje+ nog lista uvrstiti slijedeći ispravak na vijest donešenu u br, od 23 aprila t. g. »Prave Crvene Hrvatske« pod naslovom ,,Šlije miljeko bilo otrovana“, odnose- ću se na otrovanje, koje se je dogodilo u mojoj kući; »Nije istina da se je ispostavilo, da mli- »jeko nije bilo otrovano; niti je istina da »na dnu imbričića, u kojemu su kuhali ka- »fu, nagjoše raspadenu tarantu (otrovnu pje- »gastu guštericu)«. — Gruž, 28 aprila 1910. — $S poštovanjem : Anton Speranda, ć. k. kondukter željeznice. Op. Ur.: Ne čudimo se dotičniku, onome »dobrikoviću« koji ga je