Br. 274.
Braći, s kojom će eto da i ovaj svečani čas
sprovede.
Kao sugragjani skupa sa njegovom Bra-
ćom, svojtom i prijateljima veselimo se o-
vome Jubileju, a sijedome Svečaru, kao
uzor-franjevcu, kao sugragjaninu i kao Hr-
vatu želimo da svoje stare dane sprovede
spokojno u zagrljaju svoje Braće.
Doznajemo, da je Svečar primio od Sv.
Oca Pape vlastoručno pismo, sa iotografi-
jom, u kome mu čestita rijetki god i šalje
apoštolski blagosov.
Visoki putnici. U subotu su stigli
u naš grad Nj. Vis. Princ Luka Paul od
Maklenburga sa Ni. Vis. Princesom i pra-
tnjom. Otsjeli su u »Hotel Petka« u Gružu,
jer je »Hotel Imperial« prepun.
Čitulja. Poslije kratke bolesti umr'o
je g. Ivo Matulić, carinarski činovnik u mi-
rovin, od mnogo godina nastanjen u na-
šemu gradu. Pripadao je autonomaškoj stran-
ci, ali je bio dobar i miran čovjek, uzor-
domaćin. Laka mu zemlja, a ucviljene Sve-
mogući utješio !
Važan dokumenat o Halleye-
voj repatici iz godine 1066. Do-
nosimo hrvatski prijevod nekog važnog do-
kumenta, što su ga, sastavljena latinskim
jezikom, našli prošlih dana u stonoj crkvi
sv. Lovrijenca u talijanskom gradu Viterbo
(nedaleko Rima) u nekom spisu »Regula
Canonicorum« ;
+ »Godišta Gospodinova 1066., na 5 Tra-
vnja, prikaza se u jutro na istoku repatica,
te je svijetlila 15 dana, to jest do 19 Tra-
vnja; a ova se ista prikaza pred večer na
zapadu na 24 Travnja, slična potamnjelu
mjesecu, s repom, koji se je dizao poput
dima do polovine neba, te je svijetlila go-
tovo sve do prvog Lipnja«.
Nema sumnje, da se ovdje radi o repa-
ici, kojoj je neumrli Englez Edmund Hal-
ley početkom 18. vijeka proračunao put, te
koja se je po njegovoj smrti njemu na čast
prozvala »Halleyeva repatica«.
Prestavnici austr. trg. i obrt.
komora. U Nedjelju po podne stigli su
u naš grad, na putu iz Bosne i Hercegovi
ne, prestavnici austrijskijeh trgovačkijeh i
obrtničkijeh komora ; došlo ih je preko deve-
deset, u automobilima. U Trebinju ih je
dočekalo zastupstvo mjesne trgov. i obrt.
komore, koja im je u počast dala prirediti
večeru u »Hodtel Imperialu«, preko koje je
bilo izrečeno nekoliko pozdravnijeh govora,
izraza solidarnoga rada na trgovačkom i in-
dustrijalnom polju, sa jedne i sa druge stra-
ne. Preko večere svirala je muzika. Ovdje
im je svršilo utanačeno putovanje, te su se
razišli: nekoji su pošli u Boku do Cetinja,
jedan dio preko Dalmacije a nekoliko isti-
jem putem kojijem su i došli.
tepiti. Na 16. ov. mj. započeli su u
mjesnoj Nautičkoj školi pismeni ispiti zrelo-
sti, a ua 23. ov. mj. započeti će u mjesnoj
Preparandiji pismeni ispiti osposobljenja.
Mandolinistički klub iz Grčke.
U Petak su bili u Gružu članovi aristokrat-
skoga mandolinističkoga diletaniskoga kluba
iz Atene, na putu za Kremonu. Zaustavili
su se bili u Gružu jer se je Lloydovom
parobrodu »Ettore« u blizini Dubrovnika
oštetio stroj, te su iz Gruža proslijedili dru-
gijem perobrodom.
Doprinosi za nabavu podiuma
Gundulićevoj“ glazbi. (II. /skaz(.
Uprava Hrvatskog Pjevačkog Glazbenog Dru-
štva »Gundulić« namjerava nabaviti podium
društvenoj glazbi, te u tu svrhu bje izabran
;dpor, koji će sakupljati milodare, Nadalje
dopriniješe svoj obol slijedeća gospoda:
Bo Too 22. > .
=
!
.
x
g. I . . 3 . ' K 10, —
Miletić Antun ' K 5.—
Kriš Ivo . , .. K &—
Don Niko Zlovočera K 8—
Marko .. RK Q8—
Kusljanović Miho . , K 1—
uletić Grgur , , , K |1—
Skupa K-46.—
I. iskaz K_59.—
Ukupno K 105.—
Umoljavaju se ostala gospoda, koja još
nijesu doprinijela svoj obol, da to izvole
čim prije učiniti. — Odbor,
Hevatska Vjerecijska Banka
zaključila je na zadnjoj sjednici povisiti ak-
cijonarnu glavnicu od K 1,000.000 na K
2,000.000, te je sazvala za dan 29. o. mj.
izvanrednu skupštinu akcijonara, kojoj će
biti podneseni odnosni prijedlozi na odo-
brenje. Ovo povišenje glavnice provesti će
se odmah, te će svrhom ovog mjeseca biti
raspisana supskripcija.
(p$imi. Više gragjana mole Općinu, da
bi dala nabacanu zemlju pod »La-
tarom« f »Skalom Falsom« na Pločama,
jer siromašno općinstvo nema kuda dru-
govdje da ide ga kupanje.
iz Mandaljene u Župi primamo i
rado uvršćujemo: Bio sam upozoren da je u
listu »Dubrovnik« izišao jedan dopis proti
meni, potražih onaj broj lista i pročitah
odnosni dopis. Predmet i forma dopisa ta-
kova je, da zbilja ne bi zaslužilo na nj se
osvrtati, ali potpis »Nekoliko Postranjana«
potako me je da se malo s njim zabavim.
Cilj je dopisa takav, da je isključena mo-
gućnost, da bi pravi Postranjani što ona-
kova govorili ili pisali, jer moja trgovina
na koju se ondje nišani, korisna je i onima
Postranjanima, koji bi prama meni kao sve-
ćeniku bili slabo raspoloženi. Biti će mo-
žda dopisnici »Dubrovnika« neki drugi, koji
se inače stide, da su Postranjani i Župljani.
Što se ondje piše o postranjskoj matici,
o zanemarenju mojih župničkih dužnosti,
o masnim dobitcima nepravedno naplaće-
nim, koji u ostalom iznose 54 helera od
kuće, osim što je sve s temelja izmišljeno,
uvjeren sam, da kad bi onako i bilo ne bi
za to dopisnike boljela glava. Svi pošteni
Postranjani dobro znadu, kako župničke du-
žnosti vršim i što sam učinio, da već je-
dnom dobiju posebnog dušobrižnika. Da-
pače pozivljem dopisnike i svakoga dru-
goga, da javno iznese ma i jednu konkre-
tnu činjenicu, koju bi ja bio počinio na
štetu Postranja, ali naravno, da bude u sta-
nju i dokazati je. Kad bi svi čimbenici, koji
ulaze u pitanje postranjske kapelanije bili
spemni za tu stvar, kao što je na to spre-
man Presvjetli Biskup i ja, Postranje bi
bilo odavna dobilo svog dušobrižnika.
Nego sve je to u dopisu sporedno, gla-
vno je to da me se prikaže trgovcem i to
spekulativnim trgovcem i daje mi se lijep
savjet, da se kanim već jednom te trgovine.
Ali zaboravili su reći i jednu samu riječ u
čemu se sastoji ta moja irgovina; zato ću
im ja to napomenuti, evo je: U Mandaljeni
postoji Seoska Blagajna, koje sam ja samo
tajnik. Blagajna dijeli zajmove poštenim
ljudima uz najbolje uvjete i onima koji
hoće da povrate dugove uz teže uvjete; ona
nabavlja za članove na veliko potrebitih
stvari za kuću i za poljske radnje, a to je
ono što dopisnike ljuto peče. Oni sve to
meni pripisuju, što ne stoji jer blagajna ima
svoju spravu, bez koje se ne čini ništa.
Oni misle, da kad bi ja prestao raditi za
blagajnu, da bi blagajna u opće prestala
raditi, ako tako misle u velike se varaju.
Bio ja u Mandaljeni ne bio, bio tajnik bla-
gajne ne bio, blagajna će uvijek raditi i
sve to više. Težački stalež hoće da postane
svoj na svome, hoće da prestane biti pred-
met izrabljivanja, a ja ću se smatrati sre-
tnim, ako ga u tom budem pomogao. To
niti je, niti će biti na štetu duhovnom do-
bru nego dapače na korist, a kad do skora
Postranje dobije svoga dušobrižnika, za
kojega se dopisnici toliko brinu, moći ću
još više raditi za procvat župske blagajne,
bilo to dopisnicima milo ili ne. Niti napa-
daji u novinama niti sve ono što neki po
zakutcima i kafanama proti meni prosiplju
neće me ometati Božjom pomoći u radu za
opće dobro. A ako bi ustrebalo znao bi
pokazati tim mojim prijateljima, da umijem
braniti dobar glas blagajne i svoje vlastito
poštenje. — Don A. Kritetić.
Župljani ,,Dubrovniku“, Pišu
nam iz Župe Dubrovačke: »DĐubrovnik« se
u jednome od zadnjijeh brojeva obara na
Župske popove, nadasve na mnogopoštova-
noga popa u Postranju. Na napadaje i iz-
mišljotine koje se u »Dubrovniku« nižu pod
potpisom »Postranjani« ne osvrćemo se po-
tanje, jer ne zaslužuje, tijem više što drži-
mo da to piše samo jedna osoba, koja nije
iz Postranja, a koja napada Župske popo-
ve jedino radi svojijeh sebičnijeh svrha. Mi
nikada ne možemo niti zaželjeti boljega
župnika do našega od Postranja, jer ga rese
sve vrline, pravi je otac siromašadi, a nje-
govom zaslugom popravile su nam se crkve,
uredilo groblje, k tome nam još uzdrži Seo-
sku Blagajuu, koja je mnogo i mnogo Župlja-
na izbavila iz pandža lihvara; i naš dobri
župnik za sve ove poslove, koji su samo
na našu korist, češće ide u grad, u sud i
t. d., te ne samo što ne žali truđa ni dan-
gube nego još iz svoga džepa troši, a sve
samo jedinom svrhom : da pomogne našemu
bijednomu, siromašnomu težaku. Za to neka
mu je i ovijem putem naša doživotna oda-
nost i zahvalnost, a lihvari neka sikću !...,
jer ih svaćamo!
I pošto smo uvjereni, da one klevetničke
dopise nije napisao nijedan Postranjania,
to ovijem pozivljemo pisca onijeh dopisa u
»Dubrovniku« da izagje na dvor sa svoji-
jem imenom, da se vidi, da li je to naše
uvjerenje istinito. Ne izagje li smatramo nje-
ga i urednika prostijem klevetnicima, koji
svoju opaku rabotu sakrivaju pod našijem
imenima. — Svi Postranjani.
Meroki pao. U četvrtak po podne opa-
zili su sa parobroda »Mljet« velikog morskog
psa, u blizini grada. Plivači, u pamet! ...
PRAVA CRVENA HRVATSKA
HMalleyoeva repatica i — zaba-
we. Eto je prošao dan 18. ovog mjeseca,
i evo nas živijeh! Ipak su nekoje neuke
osobe drhtale, i te kako!.... Dan 18. Maja
naše je gragjanstvo prošlo u lijepoj, ugo-
dnoj zabavi, a koncerata, pjevanja i udara-
nja bilo je na sve strane. Na »Brsaljama«
je svirala »Gundulićeva« muzika od 11 ura
u večer do poslije | ure u jutro, i uprav
ne pamti se da se je ikada u Dubrovniku
vidjelo u onako kasno doba onoliko publike
na dvoru. U lijepoj pak bašći restauranta
g. J. Zarabe na Pilama takogjer je bilo u-
godne zabave, uz udaranje mandolinističkoga
kluba; u hotelu »Gradac« udarala je »Dubr.
Gragj. Muzika«, u »Općinskoj Kafani« bio
je takogjer ugodni koncerat, .pa napokon i
u bašći g. Kosića »za gradom«, a nije
manjkalo zabave i pjevanja niti na Konalu,
u Gružu, Lapadu, Župi i t. d. Kad je pak
»Gundulićeva« glazba ma povratku svirala
gradom, uvrstalo se u redove i mlado i
staro, te je velika masa gragjanstva stupala
za glazbom, pjevajući. Za tijem se razigjo-
še, zadovoljni da su onako lijepo i ugodno
sproveli noć, a ozlovoljeni jedino na —
Halleyevu repaticu, jer ostali cijelu noć na
dvoru, prilično potrošili a repaticu vidjeli
— nijesu!
A u Dubrovniku ?....! Pretprošle
subote bio je potpuno dovršen sat na zvo-
niku sv. Vida u Trstenomu, te su toga da-
na za prvi put počele udarati ure. Sat je
nabavljen po doprinosima mješćana, a dosta
je velik, ima 2 met. promjera, tako da se
sa kraj sela mogu raspoznati ure, a udara
dosta jako da se i u priličnoj odaljenosti
čuje.
Ovako dakle u malom mjestancu Trste-
nomu kod Gruža, a u Dubrovniku ko mari
da se naš Zvonik napokon podigne na pr-
vašnje stanje ?! Zašto se ne pokrene sabi-
ranje doprinosa, ako se ne može inače? Zar
će se čekati još koji decenij godina da se
učini ono, što se je moglo do sada toliko
puta učiniti ?
Unajmljivanje stanova. Molimo
gg. vlasnike kuća, koji imaju raspoloživi-
jeh stanova za septembar, te bi bili voljni
unajmiti ih osoblju vojničke uprave 16.
zbora, da bi izvoljeli prijaviti se u našu
kanćelariju (Dubrovačka Efektna Lutrija) na
Placi. — Društvo za unapregjenje Dubro-
vnika i okolice.
Za Bogišićev spomenik. V//. i-
skaz prinosa: Časopis »Arhiv« u Beogradu
sakupio Kr. 142:37; Juraj Biankini, zastu-
pnik, Beč, Kr. 30; Don Vice Vodopić, žu-
pnik, Mrcine, Kr. 6; Ivo i Malvina Račić,
Dubrovnik, Kr. 40; Antun Martecchini, c. k.
dvorski savj., Dubrovnik, Kr. 50; kap. Miho
Skurić i obitelj, Čilipi, Kr. 10; Otac Angjeo
Jurica, Cavtat, Kr. 20; Ivan Guglielmovich
pok. Nika, sa svojom djecom, Obod, Kr. 30.
— Svega Kr. 328:37. — Prije iskazano
Kr. 1579:77. Ukupno do danas Kr. 1908:14.
iz Suda. Na 18. ov. mj. obdržala se
je rasprava proti Andru Olivetti-Andrušiću
pk. Petra iz Dubrovnika, Aleksandru Zuliću
pk. Grgura iz Kotora, Baru Kukica pk. Ma-
rina iz Dubrovnika i Antunu Cugliat Bartu-
lovu iz Trsta, optuženi da su okrali nekoje
dućane u gradu i dvije crkve: u Cavtatu i
u Brsečinama. Vješto im je ušao u trag
oružnički stražmeštar g. Gjuro Kanajet, što
zaslužuje svake hvale, jer je mogao i koji
stranac, radnik radi sumnje dosta pretrpjeti.
O ovoj kragji potanje smo u svoje vrijeme
izvijestili. Rasprava je istog jutra svršila, te
su bili osugjeni: Andro Olivetti-Andrušić i
Aleksandar Zulić radi kragje u crkvama i u
dućanima po četiri godine teške tamnice,
pooštrene sa dva posta na 22/2. i 5/8. svake
godine, a Baro Kukica i Antun Cugliat ra-
di kragje u dućanima po šest mjeseca teške
tamnice, pooštrene sa dva tvrda ležaja.
Nestašica vode. Od prošle subote
te cijelu ovu sedmicu 'nije bilo vode u
česmi pred »Malom Braćom«, što gragjan-
stvu zadaje dosta neugodnosti i suvišnog
troška. Molimo Općinu, da bi tome dosko-
čila i sve potrebno određila za buduće, što
se uhvamo da i hoće, jer kada se već sa-
da dogagjaju takove nestašice vode, da što
će biti ovoga ljeta?!
Za popravak orkvice sv. Via.
ha na Govici. VI. iskaz prinosa: Do-
priniješe slijedeća gg.: po Kr. 5: Niko Ku-
ničić, Ane ud. Vuić, Dr. Mato Gracić, N.
N., Gjivo Majstorović, obitelj Ragusin, Don
Ivo kan. Ferranti, Ivan Golubović, Ivanica
Gutić, Dr. Andro Spiletak, Antun Vodnica,
N. N., Miće Milišić, Don Ivo kan. Fabris,
Vinko Svilokos, Pero Ortolani, K. M., P.
B., Petar Miličić, Don Vice Vodopić, M. Ca-
pursi i Župni Ured Zaton; po Kr. 4: An-
tun Brilli, Stijepo Vidoević, M. Buško, Mato
Gjik, Malvina Račić, Toni Šušteršić, Ane
Šišutić, N. N., Don Niko Gjivanović, Jele
| Milić-Rađeljević, Felice Valenzin, Pavo Ken-
tra i Mileva Vuković, Ukupno Kr. 157; a
prije iskazano Kr. 1803.56; skupa do danas
priloženo Kr. 1960.56. — Odor najljepše
blagodari.
Ko za inad 1 Koliko se je pisalo, opo-
minjalo i molilo nmekoje, da ne bacaju sme-
će po putu, kojijem se ide u Lapad, ali oni
slijede, uprav ko za inad! I u srijedu po
podne meko je odvezao puna kola smeća i
svakijeh otpadaka, te je veći dio pobacao
o putu i uz rub puta nego li u more. Mo-
limo Općinu da bi strogo zabranila da se
na ono mjesto i još ma onakav način baca,
a prekršioce lako bi naučila pameti i skla-
dnosti kada bi ih zasluženo pedepsala.
Dobrotvorni prinosi. O smrti g.
Frana Svilokosa udijeli Dječijem Zaklo-
ništu ugl. obitelj Bekavac K 5, a o smrti
g. Iva Matulića udijeliše : ugl. obitel; Palje-
tak K 5, ggja. Luce ud. Zore K 6.
— O smrti g. Iva Matulića udijeli g. Ma-
to prof. Zglav zakladi »Gundulić« za siro-
mašne mjesne gimnazijske učenike K 10.
Red NA daa AS SNA LS Aba NE po SA
g : jedna soba
Daje se u najam '0"cdnom
ili dvije postelje posve blizu Straduna. O-
bratiti se na Dubrovačku Hrvatsku Tiskaru.
Svaštice.
Osamdesetgodišnjica cara i kralja Fra-
nje Josipa I. »Wien. Abendpost« priopću-
je ovu izjavu: »Kako doznajemo, obavije-
stio je ministar-presjednik sve zemaljske po-
glavare, da Njegovo Veličanstvo povodom
svog previšnjeg 80-rogjendana neće primati
nikakvijeh čestitaka i poklonstava. S toga
valja, da se odustane tijem povodom od
svečanosti, kod kojijeh bi imalo prisustvo-
vati Njeg. Veličanstvo ili kod kojijeh se o-
čekuje previšnje primanje. Napokon se ne
mogu uvažiti molbe za previšnju dozvolu
audijencija radi predaje eventualnijeh adre-
sa i čestitaka«.
Koliko ima Slavena u Americi ? U sve-
mu imade u Americi pet milijuna Slavena.
U Sjedinjenijem Državama živi jedan mili-
jun Čeho-slavena (po milijuna Čeha i p6 mi-
lijuna Slovaka), 2 milijuna Poljaka, 400.000
Hrvata i Srba, 460.000 Rusa, 105.000 Slo-
venaca i 80.000 Bugara; ukupno 4 milijuna
Slavena u Sjedinjenijem Državama. Peti mi-
lijun Slavena živi izvan Sjedinjenijeh Dr-
žava: u Kanadi, Argentini, Mexiku, Para-
guay-u, i to 210.000 Čeho-slavena, 400.000
Poljaka, 160.000 Hrvata i Srba, 140.000 Rusa
i 100.000 ostalijeh slavenskijeh pripadnika.
Što se dogodilo s nekadašnjijem vo-
gjama burskijem, Presjednik Kriiger leži
u groblju u Pretoriji; Jakob Steyn, poslje-
dnji presjednik Oranja, živi sa svojom že-
nom na svom posjedu u blizini Bloemton-
taina; Kristijan Dewet Je postao je mini-
star poljodjelstva u sadanjoj koloniji Ora-
nje, te se je prilično obogatio. Govori se
da je u vrijeme rata zaplijenio neku ingle-
šku blagajnu, novce zakopao, pa su ih po-
slije vogje - razdijelili. Pier Cronje, slavni ju-
nak, pobjednik kod Magersfonteina, stupio
je u službu Barnumova cirkusa i prikazi-
va ratove izmegju lngleza i Bura. Tako
nisko nije pao nijedan Bur. Luis Botha i
Jan Smuts sjede u transwalskom ministar-
stvu : prvi je ministar presjednik, a drugo-
ga čeka lijepa budućnost.
Ukop kralja Edvarda. Iz Londonn javlja-
ju, 17. 0. m.: Megju prvijem vijencima, što
su položeni na odar kralja Edvarda u pri-
jestonoj dvorani, nahodi se ogroman vijenac
od ružica, iris-ljiljana i lovorike sa trakama
u austrijskijem bojama Cara-kralja Franja
Josipa.
Moć uobraženja. Zanimiv dokaz o veli-
koj moći uobraženja izuosi u jednom in-
gleškom listu američki liječnik Dr. Charles
K. Mills iz Filadelfije, Neki mladi banko- /
vni činovnik, koji se u svom zvanju odviše
pretrgao i kojemu je ljetna zapara dosagji-
vala, obratio se na nekog liječnika, Ovaj
mu pretraži pluća i ozbiljno rekne: »Pisat
ću vam sutra«. Sutradan zaista primi či-
novnik od liječnika pismo, u kojem mu je
potonji savjetovao, da svoje zemaljske stvari
uredi što prije, jer će doskora Bogu na ra-
čun. Desni mu je dio pluća izgubljen, a i
srce mu je načeto. Mladi pacienat bio je
smrvljen, jer mu je to pismo javljalo osmr-
tnicu. Nije ni polazio više u ured, jer je
već o podne osjetio srčane boli i teško di-
sanje. Legao je u krevet, a oko ponoći mo-
radoše brže bolje slati po liječnika. Liječnik
je megjutim bio preneražen, jer njemu nije
bilo ništa poznato o činovnikovoj bolesti
srca i pluća. Pacijenat mu je na to poka-
zao pismo, koje mu je sam liječnik oda-
slao. | sada se sve razjasnilo. Ono pismo
bilo je namijenjeno sasvijem drugom bole-
sniku, pa je sekretarica zamijenila adrese,
Mladi se pacijenat na to počne smijati, pa
je doskora bio zdrav kao riba., A što se do-
godilo s onijem sušičavcem, kojemu je bilo |( i
God. VI
nome namijenjeno? On je naime primio
\ono drugo, utješljivo pismo, pošao za če-
\tiri sedmice u kupalište. Bilo je to prije
|deset godina. Danas je i ovaj kandidat
\smrti zdrav, da ne može biti zdraviji.
u blizini grada, izmegju
Nova kuća borja, u mo a
zgodnom položaju, uz kolnu cestu; krasan
vidik na grad, na more, na Gruž itd., M»
najmila bi se eventualno pro.
dala. Obratiti se administraciji ovog li-
sta. (499)
Prikaz knjiga.
Primili smo sa zahvalnošću:
F. J. Milošević: Biserje hrvat. narod. je-
zika: studija o poslovicama, Hrvatska Ti-
skara. Šibenik. Cijena 60 para.
Veoma zgodna studija, koja dokazuje ko-
liko se omalovažuje to narodno blago; ko-
liko načina knjiga tijem . gubi: tumači zna-
čenje, postanak i vrijednost poslovica, i to
kod starijeh i novijeh naroda, napokon kod
Hrvata. Nabraja zbirke narodnijeh poslovica,
i naznačuje u čemu se ističe Skarpina zbirka.
Ističe vrijednost, ljepotu poslovica; napo-
kon daje naputak kako da se usavrše po-
biranja toga blaga. Studija je temeljita i
iscrpiva, i zato ju preporučamo svijem, koji
ljube hrvatski jezik i njegov napredak.
»Vrhbosna«. Br. 8. 9. Sarajevo. Obilje
članaka, književnijeh sastavaka i vijesti.
Slavlje hrvatske Omladine 1910. Veoma
zgodna knjižica mladeži da ponovi zavjeru
Presv. Srcu Isusovu. Naručiti u Zagreb. Ti-
sak Antuna Scholza.
»Krijes«. Omladinski list. God. I. br. 16.
Zagreb. Više smo ga puta pohvalili i pre-
poručili, što i sada činimo.
»Domaće;Ognjište«. Prekrasno uregjivani
list Udruge Učiteljica. Zagreb.
Natječaj et
za izradu glavnih i sporednih zidova, kao
i temelja, te jame za čišćenje, remise elek-
trične željeznice Gruž-Dubrovnik u Gružu.
Pismene ponude treba predati do 23. ov.
mj. u kanćelariju Dubrovačke Efektne Lu-
trije na Placi, gdje se može dobiti potanjih
obavijesti. E
Dubrovnik, 2. Maja 1910.
Promicateljni odbor
Električne željeznice Gruž-Dubrovnik.
prodaje seu La.
Mala Villa padu (Gruž) na naj-
ljepšem položaju, pri samom moru, sa vr-
tom. Obratiti se na »Dubrovačku Hrvatsku
Tiskaru«. (498)
FP iretnena no ns nstnsJA E
Veliko skladište pokućstva
Dubrovnik.
Najmoderniji namještaji za stanove, ljetni-
kovce i gostione.
Amerikanskih pisaćih stolova, tapecarija i
| šivaćih strojeva.
| Naručbe iz vana izvršuju se tačno i sa
(425) . spremnošću.
BU Cijene umjerene.
Be“ Ljekovito bilje
za prsa sastavljeno od stotinu
raznovrsnih ljekovitih
bilina, koje se njekoje nahode u trop-
skim a njekoje i u našim predjelima,