Br. 279.

dogju do svojijeh škola, pa makar i sami
posegli u svoj žep. Škandal je 20. vijeka,
da se Hrvati na Rijeci, koji sačinjavaju naj-
veći dio pučanstva grada, ne smiju kulturno
razvijati, jer im to ne dopušt2ju oni, kojima |
je svaka druga riječ na jeziku: »kultura«,
»civilizacija«. A što je najgore, evo hrvat-
ska vlada boji se potvrditi pravila jednoga
eminentno prosvjetnoga društva. Mjesto da
ta vlada, koju podržavaju elementi bivše
t. zv. narodne vlade, sama ide za tijem,
da otvori na Rijeci hrvatsku školu, ona na
sablazan neće da potvrdi društvo, koje bi
imalo ovako rodoljubnu svrhu. Ovaj postu-
pak hrvatske vlade silno je ogorčio Hrvate,
a osobito je to porazno djelovalo na one
dobričine, koji današnju vladu smatraju dru-
gijem izdanjem narodne vlade.

Hrw. kazalište. Prihod dnevni dra-
me u mjesecu Maju (23 prestave) iznosio
je ukupno K 14.643:48, dnevni troškovi za
prestave K 5.085:09, čisti prihod K 9.558:39.

Operne prestave u Dalmaciji donijele su
prihoda (zajedno sa subvencijam) K 80.643:58,
a trošak sveukupni iznosio je K 55.412:48,
čisti je prihod 25.331:10, od toga su podmi-
rene i mjesečne ukupne gaže cijeloga o-
pernog i oporetnog osoblja.

Prihod je u mjesecu Junu (17 prestava)
K 13.3927:25, dnevni trošak prestava Kruna
2.764:22, čisti prihod K 10.563:03.

 

 

 

Mnoge nečistoće kože na licu, kao
pufice i pjege, često se jedino i samo
uslijed zle probave pojave. U svim
slučajevima, gdje se ove neprijamno-
sti pokažu, nabavite odmah naravnu
Franjo Josip-grku vodu. !2 žmula od
vina u jutro na šte srce uzeto reguliše
probavu i čisti krv veoma uspješno.
U klinikama za kožne bolesti od  na-
zad godina upotrebljavana. (4

Gradska kronika.

U spomen Ivana Frana Gun-
dulića. Suira se navršuje 17 godina od
otkrića spomenika slavnom hrvatskom pje-

š

 

sniku i kršćanskom rodoljubu, /vanu Franu,

Gunduliću, što ga je narod podigao na vječnu
uspomenu diki svojemu. Ko li se ne sjeća
onog veličanstvenog slavlja, kada do 10.000
naroda, koji je iz svijeh krajeva naše do-
movine došao onog dana da se grobu ne-
umrlog pjesnika pokloni i počast mu iska-
že? Do malo dana prije otkrića spomenika
držalo se je za stalno da smrtni ostanci
Guudulićevi počivaju u crkvi Dominikanskoj,
pa su gragjaui g. 1888., prigodom 300-go-
dišnjice rogjenja Gundulićeva postavili spo-
men-ploču u onoj crkvi, ali pri otkriću spo-
menika g. 1893. marom i zaslugom veleč.
Dum Pava Pavlića doznalo se je jamačno
iz krjige mrtvijeh, da je Gundulić ukopan
u crkvi Male Braće, i to, kako je veleč. O.
Augustin Pavlić, franjevac, našao u knjizi
grobova, pred stubama ograde velikog ol-
tara, sa strane evangjelja. Sada paka spo-
men-ploča u crkvi Dominikanskoj nema ni-
kakva smisla povjesnog, da se i drži u onoj
crkvi, Prigodom otkrića spomenika ondašnja
Općinska Uprava bila je odlučila, da će
postaviti kakvu spomen-ploču u crkvu Male
Braće, gdje počivaju smrtni ostanci našeg
milog pjesnika, pa do danas se nije ništa
učinilo. Mnogi stranci traže više puta, gdje
je grob Gundulićev, pa se gdjekad primi i
kakav prigovor. Baš tu ne davno neki stra-
nac zapita jednog franjevca, gdje počivaju
kosti neumrlog pjesnika »Osmana«, a on
mu pokaza položaj groba. Onda stranac re-
če tomu franjevcu: »Pa tako slavnom pje-
sniku, kao što je Gundulić, nijesu Dubrov-
čani nikakav spomen urezali? Za čudo
mi je!« Toga radi molimo slavnu Općinu
našu, da bi pokrenula to pitanje, da se što-
god uradi u spomen našeg slavnog gragja-
nina-pjesnika, a ne sumnjamo, da bi ne sa-
mo gragjani, već i ostali hrvatski rodoljubi
širom domovine hrvatske doprinijeli svoj
prinos za ostvarenje ove pohvalne i rodo-
ljubne namisli, da se dostojnu spomen po-
stavi. U toliko svesrdno kličemo: Slava hr-
vatskom pjesniku, Ivanu Franu Gunduliću,
slava ! — Rodoljub.
iz stranke. Pozivlju se svi bez ra-
zlike pristaše naše »Slarčevićeve stranke pra-
va«, da izvole nefaljeno loći prekosutra u
Ponedjelnik dne 27. o. mj. tačno na 8 ura
u večer, na veoma važni dogovor, koji će
se obdržati u blagohotno ustupljenoj dvo-
rani »Hrvatske Radničke Zadruge«. Radi
važnosti raspravljanja preporuča se, da ni-
ko ne izostane. Bog i Hrvati!
Promaknuće. Naš sngragjanin g.
Lujo Kalčić, do sada dodijeljen mjesnom
m odsjeku, promaknut je financijal-
nijem povjerenikom, te mu je povjerena u-
prava poreznog odsjeka kod c. k. kot. Po-
glavarstva na Korčuli. Čestitamo mu na pro-
maknuću, a žalimo u velike njegov odla-

zak, jer je bio marljivi i pravedni činovnik,
a sa strankama uvijek susretljiv i ljubezan.,

Lične vijesti. U čelvrlak po podne

stigao je u grušku luku, na svom yachtu
»Rumia«, Ni. Kr. Visočanstvo Crnogorski |
Knjaz Nikola l., sa pratnjom. Pred večer je
\ otputovao.
\ Istog je dana stigao u naš grad, na putu
\iz Skadra, Ni. Vis. Turski Princ Bibdoda,
| Pascha, Marthe Doda, sa svojijem tajnikom
[1 Doda. Otsjeli su u »Hotel Imperialu«.
Položiše ispit za pomorskog poru-
|čnika_na Nautičkoj Akademiji u Trstu naši
prijatelji g. Ivo Bronzan i g. Pero Cvijetko-
ć, sa dobrijem uspjehom. Čestitamo!

 

Ivi

= Protestanti! »Živjela Sloboda !« —
\ori se danas »liberalnim« svijetom: — a
pod tom prozirnom krinkom — krije se naj
odurnija tiranija.

Dok“ anarhija nedavno, u Španjolskoj, —
pali, ubija, obara — niko se ne miče: ali,
stigne li pravda — anarhistu Ferrera, tad
graknu, tad se razulare bjesovi tmina . . .

Dok »Evangelički savez«, — formula kra-
ljevske zakletve, — »slobodoumlje«, — mo-
nismus, — »Simplicissimus«, —  »Asino«,
— »Jugend« i sva staromoderna družina —
katoličku Crkvu i najsvetije osjećaje katoli-
ka — najsramotnije vrijegjaju, napadaju, ga-
ze: — onda slavne vlade miruju, i ne sni-
\jevaju o »rušenju konfesionalnog mira«, —
\već mirno gledaju ! — Ali, podigne li Kri-
!stov Namjesnik svoj glas na obranu sveti-
|nja, na opomenu katolika, za spas čovje-
\čanstva: — tada, u ime »slobode« i »mira«
\|— graknu oni isti, koji su branili »slobo-
\du nauke« anarhiste Ferrera!...
| Samo kad pakao zine, — tad mu se pri-
\znaje sloboda. -- Ali Kristovu Namjesniku
hlepe, uz slobodu osobe, istrgnut i slobodu
riječi: htjeli bi ga isčupat, — satrti, — u-
\ništiti: Nego — iza Katakomba — slijedi
\Koustantinov milanski edikt: iza Velikog
Petka — slijedi Uskrs! Povijest nam kaže
\od Petra do Pija X — 262 pape: — gdje
lje dinastija ravna Papinstvu? — gdje su
|stari protivnici Crkve? — ondje, kud će i
\svi takvi — novi proći! — dočim svaki no-
vi bijesni val Petrovu Stijenu samo ojača,
— svaka borba -— još većma je obasja —
\i ražeže sve više ljubav sinova prama sije-
dom Ocu i prama Kristu Kralju!

Vidjeh ohola uzdignuta kao cedra Liba-
nona: — progjoh — i ne bijaše ga više !..
Konačna je pobjeda svegi Kristova: — Chri-
stus vinćit! — Eno Križa nad Diokleciano-
vom grobnicom: — eno ga gdje sjaje sa
Petrove kube: — eno ga sa zvijezdanog

 

 

Nije dakle farizejima, protivnicima do i-
stine — već samo da izvrću istinu, da pod-
meću Papi krive namjere i klipove, da na-
padaju Crkvu — i sebi pečate propast. —
A Krist im kaže: »zato vi ne shvaćate ri-
ječ Božiju, jer nijeste od Boga«. --

Papa hoće (da žarom svojim ukori nove
krive »reformatore«, koji se osobito u Italiji
podižu: — a protivnici podmeću papi, da
vrijegja njemački na1od, čigove mane nije
nitko gore žigosao — od istog Lutera (vid.
izd. Luterovih djela: Erlang). —

Papa hoće da probudi i prigrli svijet —
a protivnici, izvrćući smisao, krate mu
slobodnu riječ, odbijaju ga — kao što su
oio odbijali porogjenje Božje Riječi u Betle-
mu — te može reći sa Kristom: Koliko sam
puta htio prigrliti vas pod krila, kao kvočka
mlade svoje: — ali vi nijeste htjeli, — vi
probodoste Srce Spasitelju svome ...

Papa dalekim, jasnim pogledom odredi
spasonosne, jedinstvene, umjerene odredbe
za opće dobro: a tome se nepokomo i pr-
kosno protive i mnogi nazovi-katolici i oni
koji zavagjaju lakovjerne 'slijepce zlorabeći
patriotizam, vjeru, svetinje — proti Bogu i
Kristu Njegovu.

Ovako su se isto i Saduceji, Ferizeji i
Herodijanci zgražali nad riječima Kristovim;
— tako su Ga htjeli u Nazaretu srušit niz
brdo — radi riječi njegovih ; i Krist odstupi
pred kamenovanjem, radi riječi života, jer
još ne bijaše došao čas žrtve... i Njegov
se Namjesnik — ustegnu: jer je Ljubav »0-
ružje zadnjih vremena« ... — Barabu pu-
štaju, Krista propinju. »Ako su mene mrzili,
— oni će i vas mrziti«, reče Krist: — Ali —
»uzdajte se: ja sam svijet pobijedio !«

Pred drugi izletna sv. Andri-
ju. Za one koje žele ovih dana da za prvi
put ili ponovno posjete »sv. Andriju«, do-
nosimo još nekoje podatke, koji nam čine
taj »školjić« zanimljivijijem.

Narodna predaja spojila je ovaj školjić
(zvat talij. nazivom »Donzella«) sa otokom
Lopudom u nježnoj romantičnoj ljubavnoj
priči o »Lopudskoj sirolici« i redovniku sa
sv, Audrije. To je bila izvrsna jedna pliva-
čica, što je noću plivala s Lopuda na sv,
Andriju k svome miljenik», koji joj je bakljom
kazivao put po moru. Pošto se tajna otkri
la, kazniše nezadovoljna braća svoju sestru
na lukav i okrutan način, jer postaviše u

 

PRAVA CRVENA HRVATSKA

pučinu krivi signal, tako da nesrelnica njime | uvrijede, i ako niko ne može biti njegova
zamamljena zaglavi u širokom moru. —O- mnijenja da nije uvrijeda jednoj osobi ili
va predaja još žive na Lopudu, gdje ju na- staležu reći »neka se srame«! — Jedan od
rod znađe pripovijedati kako istiniti dogogjaj. \onijeh, što mu »Dubrovnik, — imponira !
— Priču o Lopudskoj sirotici obradilo je ne-

koliko dubrovačkijeh literata, kao : sveć. Gju- iz pHrvatske Radničke Zadru-

ge“4, Pozivlju se p. n. Gospoda članovi

|
|

I
I

ro Ferić, August Kaznačić, sveć. Antun Ka-
zali, prof. Lujo Adamović, a od drugijeh hrv.
i srp. literatd: Petar Preradović, Ivan Trnski,
Jovan Sundečić, Stijepko llijić i Kerubin
Šegvić. Ovoj literaturi nadodajmo i zani-
mive radove stranaca: Talijanaca Gi. Fr.
Straparole (u zbirci »Piacevoli notli« iz sred.
XV.'v.) i Benvenuti-ja, pa Nijemaca : Fr. Scha-
ler-a i Pavla Heyse-a, te
nam simpatičnog Slavenofila) Alfreda Jen-
sen-a (u zbirci »Resebilder«). — Da se je
na sv. Andriji zbilja dogodila neka užasna
ljubavna drama, to se mora za sigurno u-
zeti, jedno stoga, što je narodna predaja o

Šveda (poznatog

|
\»Hrvat. Radničke Zadruge« na vanrednu
\glavnu skupštinu, koja će se obdržati u u-
Itorak na 28 Juna 1910 u 7/2 ura po pod.
\u društvenoj dvorani. Dnevni Red: 1). O-
\dobrenje promjene nekijeh tačaka »Ustava«.
9. Priregienje društvenog izleta.

| Slučajno da se zbog nedovoljnog broja
prisutnijeh članova skupština ne bi mogla
\obdržati u gore rečenu uru, obdržati će se
| druga sa istijem dnevnijem redom istoga da-
ina u 8 ura po pod., a ta će biti zakonita
\i valjana, koii god broj članova bude pri-

\sutan (u smislu odredbe $. VI. sl. g. društve-

imog Ustava). — U Dubrovniku, dne 25

Lopudskoj sirotici i tako jasno istaknula
"Juna 1910. — Uprava »Hrvatske Radničke

oba ona otoka, a onda s razloga, što je, pre-
ma arh'valnom istraživanju prof. Konst. Ji. Zadruge«.
rečka, stalno da je u Il. poli XV. v. dubrov. NI. poučno-zabavni izlet. Saku-
plemić Jakob Crijević (Cerva), da se potajno \pi li se dovoljan broj izletnika, prirediti će
sastajao sa nekom ženom, Marušom, s oto- se u Nedjelju dne 3 doid. Jula IIl. pou-
ka Lopuda, te je stoga bio osugjen od kapto- | čno-zabavn i izlet 4 Boku Kotorsku, uz bla-
la i od senata. \gohotno sudjelovanje gospode tumača, i to
Megju zanimive osobine ovoga školjića sa brzijem i udobnijem parobrodom »Gruž«,
ubrojimo, napokon, i ovu: Uz njegov sje- (sudjelovati će i glazba). Polazak iz gradske
vero-zapadni kraj dubina je mora ispod 20 luke na 5 !o ura u jutro; dolazak u Cavtat
m., a uz jugo-istočni iu kraj, dubina je 74 na 6 1, a odlazak na 6 '/2; dolazak u Ti-
metra. Razlika zaista velika za otočić onako vat na 9 ura, gdje će se parobrodom pregle-

neba: »Križ stoji — dok se svemir kreće!« — |

 

malenog opsega i nadmorske visine!
Gimnazijski ispiti. Prijamni ispiti
za I. razred u ljetnom ioku biće na 1. i 2.

\dati bojna eskadra; za tijem će se pješke
\ otići pregledati novosagragjene kasarne, tvor-
\micu cigla i t. d.; polazak iz Tivta na 10/2;

jula, a upišivanje na 30. juna, od 9 do 12 dolazak u Kotor na 11 4, gdje će se do

ura.

Skladnom ,,Dubrowvniku““. Ugle-
dno uredništvo, molim € bi izvolili ustupiti
malo mjesta za ovo par redaka:

Nazad 15-20 dana mjesni činovnici potpi-
sali su listu u znak pristajanja da odbor od
4-5 lica izradi predstavku na nadležnu vlast,
da im priteče u pomoć zbog pretjerane sku-
poće, osobito obzirom ua nesnosljivo stanje
radi stanova, pogoršano pretjeranijem, za
nesreću nečovječnijem izrabljivanjem sa stra-
ne jednog dijela vlasnika kuća. Do 22 ovoga,
odbor nije izradio predstavke, već jedino na
11 ili 12 od mjeseca sastao se da se kon-
kretira za sabrati njeke potrebite podatke.

Mjesni list »Dubrovnik« u broju 46 do-
nosi o tome članak, u kome na prirogjeni
mu način napada cjelokupni stalež i zavr-
šuje: Meka se srame! Nastaje pitanje: česa
se činovnici imadu sramiti, a čime se »Du-
brovnik« odnosno pristaše mu imadu da di-
ču ? TL ovo je onaj list, koji se najviše razme-
će »skladnošću« i nekom »vaspitanošću«.

O patriotizmu činovnika suvišno je baviti
se, imade ih svake boje, kao što je i na-
ravno, jer biti činovnik ne znači biti patrio-
tičan ali za to ni nepatriotičan, samo je to
nedvojbeno da razmećati se patriotizmom

znači ne imati ga, kao ni »Dubrovnik« skladno-

sti; nepcbitno je i to da je njekima patri-
otizam unosan, a činovniku ne može već da
bude štetan, pa ipak megi činovnicima i-
made patriota.

»Crvena« je takogjer napala činovništvo
i to oštro, ali bez prostačkijeh uvreda i bez
ogriješili se o skladnosi, te joj je zamjeriti
jedino što se nije bolje obavijestila kod či-
novnika, koji su joj odveć blizu; ali kad bi
neki prestali drugoga napadati radi patrio-
tizma, što bi njima ostalo od patriotizma,
jer u opće oni misle sebe očistiti, ako dru-
ge kaljaju.

»Dubrovnik« bi mnogo patriotičnije djelo
učinio kad bi svoje upućivao u patriotizmu,
kako bi stranac lakše pogodio kojoj narodno-
sti pripada grad, jer kad stotina tablica,
natpisa, reklama i oglasa što se po gradu
koče u čisto njemačkom jeziku, teško je
steći jasan pojam; n. p. u gradu, na Pilama,
Pločama, u Gružu i Lapadu kud se okre-
neš vidiš: St. Martin-Bucht, zimmer zu ver-
mieten, omnibus und fiaker unternehmung,
morgen Samtag -- — —- Ausflug nach —
— — mit Damplfer« etc.; ali najgracijozni-
je su »Centralkassa Serbisches Verband etc.«
tle napokon srpski kaponje, pred stotinama
domaćega i stranoga, u stanovitijem prigo-
dam kada drže srpske govore u njemačkom
prevodu, ali to je sve nešto naravna, jer se
tiče njihova interesa, a u kome je jeziku
sastavljen zapisnik za električni tram. potpi-
san od presjednika Srbina ?

U Carigradu su na sto čuda kako da
utamane čopore pasa, te ako ne patriotsko,
svakako bilo bi humanitarno djelo prepo-
ručiti odnosnom odboru, da naruči koju hi-
ljadu istisaka »Dubrovnika«, te obložena u-
kusnijem tijestom da dadu proždrijeti psima,
uz jamstvo slalnoga uspjeha da će do je-
dan _pocrkati.

U predzadnjem pak broju »Dubrovnik«
donio je ispravak, da je čuo, da su se či-
novnici uvrijedili i usteže riječi »neka se
srame«, dočim je lažno bio obaviješten, jer
može biti uvjeren da se nijedan činovnik
nije uvrijedio, znajući s koje strane dolazi

\podne pregledati moćnik, muzej bokeške
|mornarice i t. d., za tijem poslije objeda na
9 ure: crkva Gospe od zdravlja na tvrgji,
a po tome gradske znamenitosti; na 5 ura
zabava u Škaljarima. Povratak iz Kotora na
7 ura u večer; dolazak u Cavtat na 11 u-
ra, odlazak na 114, a dolazak u Dubro-
vnik na ponoći. (Na parobrodu će se pro-
davati hladnog jela i dobrog piva.)

Cijena je za polazak i povratak samo 3
Krune.

Radi ograničenog broja preporučuje se,
da se svak požuri danas kupiti putnu kar-
tu, koje se mogu dobiti i u brijačnici g. G.
Calogera na Placi.
| U fond Hrvatskog Sokola. Da
| počaste uspomenu preminulog Dr. Pera Kla-
\ića, priložiše u fond Hrvatskog Sokola u
\Dubrovniku: ugl.  »Hrvatska Vjeresijska
(Banka Kr. 25; gg.: Dr. Melko  Čingrija
Kr. 25; Dr. Ivo DeGiulli Kr. 10; A. Krile-
tić Kr. 10; Svoboda O. Kr. 4; Robert Odak
iKr. 3; po Kr. 2: Niko Cvitanović, Antun
\ Kukuljica, Dr. Medini, Viktor Stegnišek, K.
| Galju J. Triva, V. L., K. Hoppe, I. Kuku-
\ljica, P. Grbić, P. Mussap, Ortolani P., Ri-
| boli; po Kr. 1: Li. Taiischer, J. Pavlović,
| Medović A., Ghetaldi Dr. N., Medini Lij.
Kosić M., Pijevac I., Nadramija N., Nardelli
lija, N. N., Niko Šutić, Dr. Posedel J., M.
| Čakelja, Markovinčić V., Antun Mostahinić,
Božo Mičić, Ivo pl. Grisogono, N. N., Don
Frano Glavović, M. Obradović, Šapro A.,
L. Bogdan, Gjildo Novaković, Standinger A.,
Ant. M. Sez, Onyszkiewicz Josip.

Za Družbu. U veselom društvu na
predlog učitelja g. Nika Mozare na dan sv.
Ante bje sakupljeno K 10.

Izložba ručnijeh radnja. Dneva
30. o. mi. i 1. dojd. mjeseca kod četvero-
razredne ženske pučke škole u gradu biti
će izložba ženskog ručnog rada, koja će se
moći posjetiti od 8 do 1 sat, a poslije po-
dne od 4 do 7 sati.
= Uhvaćeno je ,,strašilo“| Čujemo,
da je redarstvu pošlo za rukom jedne pro-
šle noći uhvatiti pri činu neku ženu, koja
je sa svoga prozorčića bacala po »Pelina-
ma« kamenje. Milo nam je, da je na djelu
uhvaćena, i nadamo se da će biti zasluže-
no kažnjena, da joj drugi put ne dogje što
slična na pamet. Dvojica su bila sa kame-
njem i ranjena, a mogla se je i viša ne-
sreća dogoditi. Sada se dakle vidi, da ni-
jesu nekoji vojnici, ko što se je u prvi mah
sumnjalo da oni sa gradskijeh zidina ba-
caju. Neka ju se u redu kazni, jer zaslužuje!

Za ,,Gunduličevu““ glazbu. Na
predlog g. Dra. Marka Palunka bje saku-
pljeno za stolom K 10, a darovaše slijede-
ća gg.: Dr. Marko Palunko K 6, Luko Ko-
privica K_1, Josip Pavlin K 1, Josip Mandi
K 1 i Gjuro Stipetz K 1, — Veleč. O. E-
vangjelist Brajnović u Rožatu položio je u
fond K 5, a to prigodom dolaska »Gundu-
lićeve« glazbe u Rožat o svečanosti sv. An-
tuna. — Dva Toma položiše u fond po K
1. — Valentin Stjepčević položio je u fond
K 2. — Ukupno K 19. — Uprava gospodi
darovateljima najsrdačnije zahvaljuje.

Koločep — Daksa. U prošlu Ne-
djelju poslije podne izvršio se je drugi
poučno-zabavni izlet, ma otoke Koločep i
Daksu, po najavljenom programu, sa paro-
brodom »Cavtat«. Izletnici su pješice pre-

 

 

God. VI.

šli preko cijelog otoka, iz donjeg na gor-
nji Koločep, diveći se onom krasnom po-
ložaju; cesta, koja spaja donje i gornje pri-
stanište, dobro je uregjena, a sa strana ce-
ste zelenilo, razna stabla, voćnjaci, te je
prolaz bio vrlo ugodan. Uz put smo raz-
gledali sve tri crkve, razne znamenitosti,
razvaline, prastaro grobište i t. d., a pri
svemu su nam pri ruci bili, provodeći i tu-
mačeći, ondješnji župnik mnogopošt. g.
Don Vice Medini i pučki učitelj g.S. Kusić,
na čemu im i ovijem putem svesrdna hvala.
Krasan je ondje položaj i za kupanje, da
se ne može suditi gdje je bolje i ugodnije,
da li u donjem ili u gornjem pristaništu;
sve sama pržina i sitni pijesak, a prostrana
plitčina, te je ondje — iza poznatog Lopuj-
skog žala — takogjer vrlo lijepo mjesto za
ladanje, a čistoća, mirnoća, uz samo more
šetališta, narod dobar, predusretljiv, ko no
ti u našoj okolici, da se boljeg ljetnikova-
nja ne može zahtijevati, a ne manjka ni
zabave oko ribanja i lovljenja ptica, a od
grada samo %4 sata udaljeno. Vidimo da
su i u tom pogledu naša vlastela imala do-
brog ukusa, sprovagjajući ljetno doba u o-
vakovijem mjestima, a boravak u halabučni-
jem velegradovima drugome su prepuštali ...

Na tome otoku, rodnom mjestu svećenika
Vlaha Skvadrovića (Squadri) (rogi. 1643, +
1690. ili 1691.), autora lijepe pjesničke idi-
le »Mačuš i Čavalica«, nalazi se u župnoj
crkvi i u drugijem crkvicama sačuvano vrlo
dobrijeh slikarija, znamenitijeh gragjevnijeh i
ornamentalnijeh spomenika u starohrvatskom
slogu, starijeh plohorezanijeh svetačkijeh li-
kova, te starinskijeh nadgrobnijeh ploča sa
natpisima.

Veći dio tijeh spomenika spašen je zaslu-
gom ondješnjeg župnika mnogopošt. g. D.
Vice Medini, koji je mnogo toga što je bi-
lo tamo-amo po otoku pometnuto, pozaba-
čeno, vještijem marom i zauzetnošću posa-
kupio, nekoliko toga iz same zemlje činio
otkopati te dao sazidati uz vanjski zid cr-
kve-matice, što veoma lijepo izgleda, ko
mali muzej, kao što se živo brine i za osta-
le potrebe onoga dosle prezapuštenoga ali
ubavoga otoka, ne žaleći truda ni troška,
na čemu zaslužuje hvale i svakog priznanja.

Za tijem krenusmo put otočića Dakse, pra-
ma Gružu, sada vlasnosti veleuglednoga g.
kneza Poninskoga, koji je za uzdržavanje
Dakse silnu svotu potrošio i na istoj uzdr-
žava jednoga vrijednoga vrtlara; a da je
maran i vrijedan svjedoči cijeli otočić: pu-
tevi, bašće, stabla, cvijeće, pome sve je u-
regjeno da ne može bolje: nigdje da opa-
ziš draču ili kamen na putu, sve uzragjeno,
potkinuto, očišćeno, od raznijeh kamenčića
putevi odijeljeni, da je prava divota, što
neka je vrtlaru najboljom preporukom, a
nekijem drugijem na izgled kako se bašće
uregjuju . . .

Po tome krenusmo put gradske luke, gdje
se, svi zadovoljni i sa ovijem izletom, ra-
zigjosmo.

Željeti je mnogostranom igteresu naše za-
nosne učeće mladeži, da se i ona pridruži
ovakovijem poučno-zabavnijem izletima. Nji-
hovu dosadašnju otsutnost nećemo, dakako,
uzeti za kakovu demostraciju, ali ne mo-
žemo ni pohvaliti ni opravdati. Stranci naši
suputnici, zanosno su željeli stupiti na naše
otoke, a da naši sugragjani vole »strugati
Placu«! Dubrovčani, nemojmo taki bitit

Koncerat. »Gundulićeva« će glazba
otsvirati sutra u večer na »Brsaljama« birani
program.

Lutrija. U subotu na 18. ov. mj. bili
su_izvnčeni ovi brojevi: 55, 44, 53, 26, 74.

Dobrotvorni prinosi. Da počasti
uspomenu blagopok. ggje. Pavle pl. Laftner
Krimerstorff rogi. Klaić, ugl. obitelj Ćurlica
priložila je u fond Zakloništa »Domus Chri-
sti« K 15.

Prikaz knjiga.

Primili smo sa zahvalnošću:
»Prosvjeta«, br. 9 i 10. Pribrane slike i
veoma učeni članci i pripovijetke.
»Vrhbosna«, br. 10 i 11, Učenijem veoma
i zabavnijem štivima.
»Domaće Ognjište«. Godina X, svezak
V, Zgodni pedagoški list.
»Kroata Esperantisto«. Br. 4.
»Mladost«. Poučno-zabavni list za orga-
nizaciju seljačke i radničhe mladeži. Br. 2.
Spljet.
»Krijes«, br. 17, 18 i 19.
»Luč«, br. 7.
»Planinsko Turitičko društvo«. Spljet
»DI Hochschutzzol — Politik«. Wien.
1910. Kommissionverlag Wilhelm Frick.
Poruke | otporuke uredništva.
Gy. Dopisnici: U4i će redom, prama vašno-
sti, jer u ovom broju, radi izobilja gradiva, ne-

moguće.
Kotor, Orašac, Trsteno, Makarska |t d.: Ka-