Br. 279. dogju do svojijeh škola, pa makar i sami posegli u svoj žep. Škandal je 20. vijeka, da se Hrvati na Rijeci, koji sačinjavaju naj- veći dio pučanstva grada, ne smiju kulturno razvijati, jer im to ne dopušt2ju oni, kojima | je svaka druga riječ na jeziku: »kultura«, »civilizacija«. A što je najgore, evo hrvat- ska vlada boji se potvrditi pravila jednoga eminentno prosvjetnoga društva. Mjesto da ta vlada, koju podržavaju elementi bivše t. zv. narodne vlade, sama ide za tijem, da otvori na Rijeci hrvatsku školu, ona na sablazan neće da potvrdi društvo, koje bi imalo ovako rodoljubnu svrhu. Ovaj postu- pak hrvatske vlade silno je ogorčio Hrvate, a osobito je to porazno djelovalo na one dobričine, koji današnju vladu smatraju dru- gijem izdanjem narodne vlade. Hrw. kazalište. Prihod dnevni dra- me u mjesecu Maju (23 prestave) iznosio je ukupno K 14.643:48, dnevni troškovi za prestave K 5.085:09, čisti prihod K 9.558:39. Operne prestave u Dalmaciji donijele su prihoda (zajedno sa subvencijam) K 80.643:58, a trošak sveukupni iznosio je K 55.412:48, čisti je prihod 25.331:10, od toga su podmi- rene i mjesečne ukupne gaže cijeloga o- pernog i oporetnog osoblja. Prihod je u mjesecu Junu (17 prestava) K 13.3927:25, dnevni trošak prestava Kruna 2.764:22, čisti prihod K 10.563:03. Mnoge nečistoće kože na licu, kao pufice i pjege, često se jedino i samo uslijed zle probave pojave. U svim slučajevima, gdje se ove neprijamno- sti pokažu, nabavite odmah naravnu Franjo Josip-grku vodu. !2 žmula od vina u jutro na šte srce uzeto reguliše probavu i čisti krv veoma uspješno. U klinikama za kožne bolesti od na- zad godina upotrebljavana. (4 Gradska kronika. U spomen Ivana Frana Gun- dulića. Suira se navršuje 17 godina od otkrića spomenika slavnom hrvatskom pje- š sniku i kršćanskom rodoljubu, /vanu Franu, Gunduliću, što ga je narod podigao na vječnu uspomenu diki svojemu. Ko li se ne sjeća onog veličanstvenog slavlja, kada do 10.000 naroda, koji je iz svijeh krajeva naše do- movine došao onog dana da se grobu ne- umrlog pjesnika pokloni i počast mu iska- že? Do malo dana prije otkrića spomenika držalo se je za stalno da smrtni ostanci Guudulićevi počivaju u crkvi Dominikanskoj, pa su gragjaui g. 1888., prigodom 300-go- dišnjice rogjenja Gundulićeva postavili spo- men-ploču u onoj crkvi, ali pri otkriću spo- menika g. 1893. marom i zaslugom veleč. Dum Pava Pavlića doznalo se je jamačno iz krjige mrtvijeh, da je Gundulić ukopan u crkvi Male Braće, i to, kako je veleč. O. Augustin Pavlić, franjevac, našao u knjizi grobova, pred stubama ograde velikog ol- tara, sa strane evangjelja. Sada paka spo- men-ploča u crkvi Dominikanskoj nema ni- kakva smisla povjesnog, da se i drži u onoj crkvi, Prigodom otkrića spomenika ondašnja Općinska Uprava bila je odlučila, da će postaviti kakvu spomen-ploču u crkvu Male Braće, gdje počivaju smrtni ostanci našeg milog pjesnika, pa do danas se nije ništa učinilo. Mnogi stranci traže više puta, gdje je grob Gundulićev, pa se gdjekad primi i kakav prigovor. Baš tu ne davno neki stra- nac zapita jednog franjevca, gdje počivaju kosti neumrlog pjesnika »Osmana«, a on mu pokaza položaj groba. Onda stranac re- če tomu franjevcu: »Pa tako slavnom pje- sniku, kao što je Gundulić, nijesu Dubrov- čani nikakav spomen urezali? Za čudo mi je!« Toga radi molimo slavnu Općinu našu, da bi pokrenula to pitanje, da se što- god uradi u spomen našeg slavnog gragja- nina-pjesnika, a ne sumnjamo, da bi ne sa- mo gragjani, već i ostali hrvatski rodoljubi širom domovine hrvatske doprinijeli svoj prinos za ostvarenje ove pohvalne i rodo- ljubne namisli, da se dostojnu spomen po- stavi. U toliko svesrdno kličemo: Slava hr- vatskom pjesniku, Ivanu Franu Gunduliću, slava ! — Rodoljub. iz stranke. Pozivlju se svi bez ra- zlike pristaše naše »Slarčevićeve stranke pra- va«, da izvole nefaljeno loći prekosutra u Ponedjelnik dne 27. o. mj. tačno na 8 ura u večer, na veoma važni dogovor, koji će se obdržati u blagohotno ustupljenoj dvo- rani »Hrvatske Radničke Zadruge«. Radi važnosti raspravljanja preporuča se, da ni- ko ne izostane. Bog i Hrvati! Promaknuće. Naš sngragjanin g. Lujo Kalčić, do sada dodijeljen mjesnom m odsjeku, promaknut je financijal- nijem povjerenikom, te mu je povjerena u- prava poreznog odsjeka kod c. k. kot. Po- glavarstva na Korčuli. Čestitamo mu na pro- maknuću, a žalimo u velike njegov odla- zak, jer je bio marljivi i pravedni činovnik, a sa strankama uvijek susretljiv i ljubezan., Lične vijesti. U čelvrlak po podne stigao je u grušku luku, na svom yachtu »Rumia«, Ni. Kr. Visočanstvo Crnogorski | Knjaz Nikola l., sa pratnjom. Pred večer je \ otputovao. \ Istog je dana stigao u naš grad, na putu \iz Skadra, Ni. Vis. Turski Princ Bibdoda, | Pascha, Marthe Doda, sa svojijem tajnikom [1 Doda. Otsjeli su u »Hotel Imperialu«. Položiše ispit za pomorskog poru- |čnika_na Nautičkoj Akademiji u Trstu naši prijatelji g. Ivo Bronzan i g. Pero Cvijetko- ć, sa dobrijem uspjehom. Čestitamo! Ivi = Protestanti! »Živjela Sloboda !« — \ori se danas »liberalnim« svijetom: — a pod tom prozirnom krinkom — krije se naj odurnija tiranija. Dok“ anarhija nedavno, u Španjolskoj, — pali, ubija, obara — niko se ne miče: ali, stigne li pravda — anarhistu Ferrera, tad graknu, tad se razulare bjesovi tmina . . . Dok »Evangelički savez«, — formula kra- ljevske zakletve, — »slobodoumlje«, — mo- nismus, — »Simplicissimus«, — »Asino«, — »Jugend« i sva staromoderna družina — katoličku Crkvu i najsvetije osjećaje katoli- ka — najsramotnije vrijegjaju, napadaju, ga- ze: — onda slavne vlade miruju, i ne sni- \jevaju o »rušenju konfesionalnog mira«, — \već mirno gledaju ! — Ali, podigne li Kri- !stov Namjesnik svoj glas na obranu sveti- |nja, na opomenu katolika, za spas čovje- \čanstva: — tada, u ime »slobode« i »mira« \|— graknu oni isti, koji su branili »slobo- \du nauke« anarhiste Ferrera!... | Samo kad pakao zine, — tad mu se pri- \znaje sloboda. -- Ali Kristovu Namjesniku hlepe, uz slobodu osobe, istrgnut i slobodu riječi: htjeli bi ga isčupat, — satrti, — u- \ništiti: Nego — iza Katakomba — slijedi \Koustantinov milanski edikt: iza Velikog Petka — slijedi Uskrs! Povijest nam kaže \od Petra do Pija X — 262 pape: — gdje lje dinastija ravna Papinstvu? — gdje su |stari protivnici Crkve? — ondje, kud će i \svi takvi — novi proći! — dočim svaki no- vi bijesni val Petrovu Stijenu samo ojača, — svaka borba -— još većma je obasja — \i ražeže sve više ljubav sinova prama sije- dom Ocu i prama Kristu Kralju! Vidjeh ohola uzdignuta kao cedra Liba- nona: — progjoh — i ne bijaše ga više !.. Konačna je pobjeda svegi Kristova: — Chri- stus vinćit! — Eno Križa nad Diokleciano- vom grobnicom: — eno ga gdje sjaje sa Petrove kube: — eno ga sa zvijezdanog Nije dakle farizejima, protivnicima do i- stine — već samo da izvrću istinu, da pod- meću Papi krive namjere i klipove, da na- padaju Crkvu — i sebi pečate propast. — A Krist im kaže: »zato vi ne shvaćate ri- ječ Božiju, jer nijeste od Boga«. -- Papa hoće (da žarom svojim ukori nove krive »reformatore«, koji se osobito u Italiji podižu: — a protivnici podmeću papi, da vrijegja njemački na1od, čigove mane nije nitko gore žigosao — od istog Lutera (vid. izd. Luterovih djela: Erlang). — Papa hoće da probudi i prigrli svijet — a protivnici, izvrćući smisao, krate mu slobodnu riječ, odbijaju ga — kao što su oio odbijali porogjenje Božje Riječi u Betle- mu — te može reći sa Kristom: Koliko sam puta htio prigrliti vas pod krila, kao kvočka mlade svoje: — ali vi nijeste htjeli, — vi probodoste Srce Spasitelju svome ... Papa dalekim, jasnim pogledom odredi spasonosne, jedinstvene, umjerene odredbe za opće dobro: a tome se nepokomo i pr- kosno protive i mnogi nazovi-katolici i oni koji zavagjaju lakovjerne 'slijepce zlorabeći patriotizam, vjeru, svetinje — proti Bogu i Kristu Njegovu. Ovako su se isto i Saduceji, Ferizeji i Herodijanci zgražali nad riječima Kristovim; — tako su Ga htjeli u Nazaretu srušit niz brdo — radi riječi njegovih ; i Krist odstupi pred kamenovanjem, radi riječi života, jer još ne bijaše došao čas žrtve... i Njegov se Namjesnik — ustegnu: jer je Ljubav »0- ružje zadnjih vremena« ... — Barabu pu- štaju, Krista propinju. »Ako su mene mrzili, — oni će i vas mrziti«, reče Krist: — Ali — »uzdajte se: ja sam svijet pobijedio !« Pred drugi izletna sv. Andri- ju. Za one koje žele ovih dana da za prvi put ili ponovno posjete »sv. Andriju«, do- nosimo još nekoje podatke, koji nam čine taj »školjić« zanimljivijijem. Narodna predaja spojila je ovaj školjić (zvat talij. nazivom »Donzella«) sa otokom Lopudom u nježnoj romantičnoj ljubavnoj priči o »Lopudskoj sirolici« i redovniku sa sv, Audrije. To je bila izvrsna jedna pliva- čica, što je noću plivala s Lopuda na sv, Andriju k svome miljenik», koji joj je bakljom kazivao put po moru. Pošto se tajna otkri la, kazniše nezadovoljna braća svoju sestru na lukav i okrutan način, jer postaviše u PRAVA CRVENA HRVATSKA pučinu krivi signal, tako da nesrelnica njime | uvrijede, i ako niko ne može biti njegova zamamljena zaglavi u širokom moru. —O- mnijenja da nije uvrijeda jednoj osobi ili va predaja još žive na Lopudu, gdje ju na- staležu reći »neka se srame«! — Jedan od rod znađe pripovijedati kako istiniti dogogjaj. \onijeh, što mu »Dubrovnik, — imponira ! — Priču o Lopudskoj sirotici obradilo je ne- koliko dubrovačkijeh literata, kao : sveć. Gju- iz pHrvatske Radničke Zadru- ge“4, Pozivlju se p. n. Gospoda članovi | | I I ro Ferić, August Kaznačić, sveć. Antun Ka- zali, prof. Lujo Adamović, a od drugijeh hrv. i srp. literatd: Petar Preradović, Ivan Trnski, Jovan Sundečić, Stijepko llijić i Kerubin Šegvić. Ovoj literaturi nadodajmo i zani- mive radove stranaca: Talijanaca Gi. Fr. Straparole (u zbirci »Piacevoli notli« iz sred. XV.'v.) i Benvenuti-ja, pa Nijemaca : Fr. Scha- ler-a i Pavla Heyse-a, te nam simpatičnog Slavenofila) Alfreda Jen- sen-a (u zbirci »Resebilder«). — Da se je na sv. Andriji zbilja dogodila neka užasna ljubavna drama, to se mora za sigurno u- zeti, jedno stoga, što je narodna predaja o Šveda (poznatog | \»Hrvat. Radničke Zadruge« na vanrednu \glavnu skupštinu, koja će se obdržati u u- Itorak na 28 Juna 1910 u 7/2 ura po pod. \u društvenoj dvorani. Dnevni Red: 1). O- \dobrenje promjene nekijeh tačaka »Ustava«. 9. Priregienje društvenog izleta. | Slučajno da se zbog nedovoljnog broja prisutnijeh članova skupština ne bi mogla \obdržati u gore rečenu uru, obdržati će se | druga sa istijem dnevnijem redom istoga da- ina u 8 ura po pod., a ta će biti zakonita \i valjana, koii god broj članova bude pri- \sutan (u smislu odredbe $. VI. sl. g. društve- imog Ustava). — U Dubrovniku, dne 25 Lopudskoj sirotici i tako jasno istaknula "Juna 1910. — Uprava »Hrvatske Radničke oba ona otoka, a onda s razloga, što je, pre- ma arh'valnom istraživanju prof. Konst. Ji. Zadruge«. rečka, stalno da je u Il. poli XV. v. dubrov. NI. poučno-zabavni izlet. Saku- plemić Jakob Crijević (Cerva), da se potajno \pi li se dovoljan broj izletnika, prirediti će sastajao sa nekom ženom, Marušom, s oto- se u Nedjelju dne 3 doid. Jula IIl. pou- ka Lopuda, te je stoga bio osugjen od kapto- | čno-zabavn i izlet 4 Boku Kotorsku, uz bla- la i od senata. \gohotno sudjelovanje gospode tumača, i to Megju zanimive osobine ovoga školjića sa brzijem i udobnijem parobrodom »Gruž«, ubrojimo, napokon, i ovu: Uz njegov sje- (sudjelovati će i glazba). Polazak iz gradske vero-zapadni kraj dubina je mora ispod 20 luke na 5 !o ura u jutro; dolazak u Cavtat m., a uz jugo-istočni iu kraj, dubina je 74 na 6 1, a odlazak na 6 '/2; dolazak u Ti- metra. Razlika zaista velika za otočić onako vat na 9 ura, gdje će se parobrodom pregle- neba: »Križ stoji — dok se svemir kreće!« — | malenog opsega i nadmorske visine! Gimnazijski ispiti. Prijamni ispiti za I. razred u ljetnom ioku biće na 1. i 2. \dati bojna eskadra; za tijem će se pješke \ otići pregledati novosagragjene kasarne, tvor- \micu cigla i t. d.; polazak iz Tivta na 10/2; jula, a upišivanje na 30. juna, od 9 do 12 dolazak u Kotor na 11 4, gdje će se do ura. Skladnom ,,Dubrowvniku““. Ugle- dno uredništvo, molim € bi izvolili ustupiti malo mjesta za ovo par redaka: Nazad 15-20 dana mjesni činovnici potpi- sali su listu u znak pristajanja da odbor od 4-5 lica izradi predstavku na nadležnu vlast, da im priteče u pomoć zbog pretjerane sku- poće, osobito obzirom ua nesnosljivo stanje radi stanova, pogoršano pretjeranijem, za nesreću nečovječnijem izrabljivanjem sa stra- ne jednog dijela vlasnika kuća. Do 22 ovoga, odbor nije izradio predstavke, već jedino na 11 ili 12 od mjeseca sastao se da se kon- kretira za sabrati njeke potrebite podatke. Mjesni list »Dubrovnik« u broju 46 do- nosi o tome članak, u kome na prirogjeni mu način napada cjelokupni stalež i zavr- šuje: Meka se srame! Nastaje pitanje: česa se činovnici imadu sramiti, a čime se »Du- brovnik« odnosno pristaše mu imadu da di- ču ? TL ovo je onaj list, koji se najviše razme- će »skladnošću« i nekom »vaspitanošću«. O patriotizmu činovnika suvišno je baviti se, imade ih svake boje, kao što je i na- ravno, jer biti činovnik ne znači biti patrio- tičan ali za to ni nepatriotičan, samo je to nedvojbeno da razmećati se patriotizmom znači ne imati ga, kao ni »Dubrovnik« skladno- sti; nepcbitno je i to da je njekima patri- otizam unosan, a činovniku ne može već da bude štetan, pa ipak megi činovnicima i- made patriota. »Crvena« je takogjer napala činovništvo i to oštro, ali bez prostačkijeh uvreda i bez ogriješili se o skladnosi, te joj je zamjeriti jedino što se nije bolje obavijestila kod či- novnika, koji su joj odveć blizu; ali kad bi neki prestali drugoga napadati radi patrio- tizma, što bi njima ostalo od patriotizma, jer u opće oni misle sebe očistiti, ako dru- ge kaljaju. »Dubrovnik« bi mnogo patriotičnije djelo učinio kad bi svoje upućivao u patriotizmu, kako bi stranac lakše pogodio kojoj narodno- sti pripada grad, jer kad stotina tablica, natpisa, reklama i oglasa što se po gradu koče u čisto njemačkom jeziku, teško je steći jasan pojam; n. p. u gradu, na Pilama, Pločama, u Gružu i Lapadu kud se okre- neš vidiš: St. Martin-Bucht, zimmer zu ver- mieten, omnibus und fiaker unternehmung, morgen Samtag -- — —- Ausflug nach — — — mit Damplfer« etc.; ali najgracijozni- je su »Centralkassa Serbisches Verband etc.« tle napokon srpski kaponje, pred stotinama domaćega i stranoga, u stanovitijem prigo- dam kada drže srpske govore u njemačkom prevodu, ali to je sve nešto naravna, jer se tiče njihova interesa, a u kome je jeziku sastavljen zapisnik za električni tram. potpi- san od presjednika Srbina ? U Carigradu su na sto čuda kako da utamane čopore pasa, te ako ne patriotsko, svakako bilo bi humanitarno djelo prepo- ručiti odnosnom odboru, da naruči koju hi- ljadu istisaka »Dubrovnika«, te obložena u- kusnijem tijestom da dadu proždrijeti psima, uz jamstvo slalnoga uspjeha da će do je- dan _pocrkati. U predzadnjem pak broju »Dubrovnik« donio je ispravak, da je čuo, da su se či- novnici uvrijedili i usteže riječi »neka se srame«, dočim je lažno bio obaviješten, jer može biti uvjeren da se nijedan činovnik nije uvrijedio, znajući s koje strane dolazi \podne pregledati moćnik, muzej bokeške |mornarice i t. d., za tijem poslije objeda na 9 ure: crkva Gospe od zdravlja na tvrgji, a po tome gradske znamenitosti; na 5 ura zabava u Škaljarima. Povratak iz Kotora na 7 ura u večer; dolazak u Cavtat na 11 u- ra, odlazak na 114, a dolazak u Dubro- vnik na ponoći. (Na parobrodu će se pro- davati hladnog jela i dobrog piva.) Cijena je za polazak i povratak samo 3 Krune. Radi ograničenog broja preporučuje se, da se svak požuri danas kupiti putnu kar- tu, koje se mogu dobiti i u brijačnici g. G. Calogera na Placi. | U fond Hrvatskog Sokola. Da | počaste uspomenu preminulog Dr. Pera Kla- \ića, priložiše u fond Hrvatskog Sokola u \Dubrovniku: ugl. »Hrvatska Vjeresijska (Banka Kr. 25; gg.: Dr. Melko Čingrija Kr. 25; Dr. Ivo DeGiulli Kr. 10; A. Krile- tić Kr. 10; Svoboda O. Kr. 4; Robert Odak iKr. 3; po Kr. 2: Niko Cvitanović, Antun \ Kukuljica, Dr. Medini, Viktor Stegnišek, K. | Galju J. Triva, V. L., K. Hoppe, I. Kuku- \ljica, P. Grbić, P. Mussap, Ortolani P., Ri- | boli; po Kr. 1: Li. Taiischer, J. Pavlović, | Medović A., Ghetaldi Dr. N., Medini Lij. Kosić M., Pijevac I., Nadramija N., Nardelli lija, N. N., Niko Šutić, Dr. Posedel J., M. | Čakelja, Markovinčić V., Antun Mostahinić, Božo Mičić, Ivo pl. Grisogono, N. N., Don Frano Glavović, M. Obradović, Šapro A., L. Bogdan, Gjildo Novaković, Standinger A., Ant. M. Sez, Onyszkiewicz Josip. Za Družbu. U veselom društvu na predlog učitelja g. Nika Mozare na dan sv. Ante bje sakupljeno K 10. Izložba ručnijeh radnja. Dneva 30. o. mi. i 1. dojd. mjeseca kod četvero- razredne ženske pučke škole u gradu biti će izložba ženskog ručnog rada, koja će se moći posjetiti od 8 do 1 sat, a poslije po- dne od 4 do 7 sati. = Uhvaćeno je ,,strašilo“| Čujemo, da je redarstvu pošlo za rukom jedne pro- šle noći uhvatiti pri činu neku ženu, koja je sa svoga prozorčića bacala po »Pelina- ma« kamenje. Milo nam je, da je na djelu uhvaćena, i nadamo se da će biti zasluže- no kažnjena, da joj drugi put ne dogje što slična na pamet. Dvojica su bila sa kame- njem i ranjena, a mogla se je i viša ne- sreća dogoditi. Sada se dakle vidi, da ni- jesu nekoji vojnici, ko što se je u prvi mah sumnjalo da oni sa gradskijeh zidina ba- caju. Neka ju se u redu kazni, jer zaslužuje! Za ,,Gunduličevu““ glazbu. Na predlog g. Dra. Marka Palunka bje saku- pljeno za stolom K 10, a darovaše slijede- ća gg.: Dr. Marko Palunko K 6, Luko Ko- privica K_1, Josip Pavlin K 1, Josip Mandi K 1 i Gjuro Stipetz K 1, — Veleč. O. E- vangjelist Brajnović u Rožatu položio je u fond K 5, a to prigodom dolaska »Gundu- lićeve« glazbe u Rožat o svečanosti sv. An- tuna. — Dva Toma položiše u fond po K 1. — Valentin Stjepčević položio je u fond K 2. — Ukupno K 19. — Uprava gospodi darovateljima najsrdačnije zahvaljuje. Koločep — Daksa. U prošlu Ne- djelju poslije podne izvršio se je drugi poučno-zabavni izlet, ma otoke Koločep i Daksu, po najavljenom programu, sa paro- brodom »Cavtat«. Izletnici su pješice pre- God. VI. šli preko cijelog otoka, iz donjeg na gor- nji Koločep, diveći se onom krasnom po- ložaju; cesta, koja spaja donje i gornje pri- stanište, dobro je uregjena, a sa strana ce- ste zelenilo, razna stabla, voćnjaci, te je prolaz bio vrlo ugodan. Uz put smo raz- gledali sve tri crkve, razne znamenitosti, razvaline, prastaro grobište i t. d., a pri svemu su nam pri ruci bili, provodeći i tu- mačeći, ondješnji župnik mnogopošt. g. Don Vice Medini i pučki učitelj g.S. Kusić, na čemu im i ovijem putem svesrdna hvala. Krasan je ondje položaj i za kupanje, da se ne može suditi gdje je bolje i ugodnije, da li u donjem ili u gornjem pristaništu; sve sama pržina i sitni pijesak, a prostrana plitčina, te je ondje — iza poznatog Lopuj- skog žala — takogjer vrlo lijepo mjesto za ladanje, a čistoća, mirnoća, uz samo more šetališta, narod dobar, predusretljiv, ko no ti u našoj okolici, da se boljeg ljetnikova- nja ne može zahtijevati, a ne manjka ni zabave oko ribanja i lovljenja ptica, a od grada samo %4 sata udaljeno. Vidimo da su i u tom pogledu naša vlastela imala do- brog ukusa, sprovagjajući ljetno doba u o- vakovijem mjestima, a boravak u halabučni- jem velegradovima drugome su prepuštali ... Na tome otoku, rodnom mjestu svećenika Vlaha Skvadrovića (Squadri) (rogi. 1643, + 1690. ili 1691.), autora lijepe pjesničke idi- le »Mačuš i Čavalica«, nalazi se u župnoj crkvi i u drugijem crkvicama sačuvano vrlo dobrijeh slikarija, znamenitijeh gragjevnijeh i ornamentalnijeh spomenika u starohrvatskom slogu, starijeh plohorezanijeh svetačkijeh li- kova, te starinskijeh nadgrobnijeh ploča sa natpisima. Veći dio tijeh spomenika spašen je zaslu- gom ondješnjeg župnika mnogopošt. g. D. Vice Medini, koji je mnogo toga što je bi- lo tamo-amo po otoku pometnuto, pozaba- čeno, vještijem marom i zauzetnošću posa- kupio, nekoliko toga iz same zemlje činio otkopati te dao sazidati uz vanjski zid cr- kve-matice, što veoma lijepo izgleda, ko mali muzej, kao što se živo brine i za osta- le potrebe onoga dosle prezapuštenoga ali ubavoga otoka, ne žaleći truda ni troška, na čemu zaslužuje hvale i svakog priznanja. Za tijem krenusmo put otočića Dakse, pra- ma Gružu, sada vlasnosti veleuglednoga g. kneza Poninskoga, koji je za uzdržavanje Dakse silnu svotu potrošio i na istoj uzdr- žava jednoga vrijednoga vrtlara; a da je maran i vrijedan svjedoči cijeli otočić: pu- tevi, bašće, stabla, cvijeće, pome sve je u- regjeno da ne može bolje: nigdje da opa- ziš draču ili kamen na putu, sve uzragjeno, potkinuto, očišćeno, od raznijeh kamenčića putevi odijeljeni, da je prava divota, što neka je vrtlaru najboljom preporukom, a nekijem drugijem na izgled kako se bašće uregjuju . . . Po tome krenusmo put gradske luke, gdje se, svi zadovoljni i sa ovijem izletom, ra- zigjosmo. Željeti je mnogostranom igteresu naše za- nosne učeće mladeži, da se i ona pridruži ovakovijem poučno-zabavnijem izletima. Nji- hovu dosadašnju otsutnost nećemo, dakako, uzeti za kakovu demostraciju, ali ne mo- žemo ni pohvaliti ni opravdati. Stranci naši suputnici, zanosno su željeli stupiti na naše otoke, a da naši sugragjani vole »strugati Placu«! Dubrovčani, nemojmo taki bitit Koncerat. »Gundulićeva« će glazba otsvirati sutra u večer na »Brsaljama« birani program. Lutrija. U subotu na 18. ov. mj. bili su_izvnčeni ovi brojevi: 55, 44, 53, 26, 74. Dobrotvorni prinosi. Da počasti uspomenu blagopok. ggje. Pavle pl. Laftner Krimerstorff rogi. Klaić, ugl. obitelj Ćurlica priložila je u fond Zakloništa »Domus Chri- sti« K 15. Prikaz knjiga. Primili smo sa zahvalnošću: »Prosvjeta«, br. 9 i 10. Pribrane slike i veoma učeni članci i pripovijetke. »Vrhbosna«, br. 10 i 11, Učenijem veoma i zabavnijem štivima. »Domaće Ognjište«. Godina X, svezak V, Zgodni pedagoški list. »Kroata Esperantisto«. Br. 4. »Mladost«. Poučno-zabavni list za orga- nizaciju seljačke i radničhe mladeži. Br. 2. Spljet. »Krijes«, br. 17, 18 i 19. »Luč«, br. 7. »Planinsko Turitičko društvo«. Spljet »DI Hochschutzzol — Politik«. Wien. 1910. Kommissionverlag Wilhelm Frick. Poruke | otporuke uredništva. Gy. Dopisnici: U4i će redom, prama vašno- sti, jer u ovom broju, radi izobilja gradiva, ne- moguće. Kotor, Orašac, Trsteno, Makarska |t d.: Ka-