ai
o&

 

MU

Br. 283

da Srbi postanu Hrvati i obratno . . .«, pak
nadalje: »... / Hrvatima i Srbima slo-
bodno je boriti se, da u jednom ili drugom
kraju prevlada jedna ili druga misao ..
Ovijem riječima »Crvena je Hrvatska« dala
sama sebi nezavidnu svjedočbu, jer zar se
mi ne borimo i te kako izlažemo uprav u
smislu ovijeh njezinijeh riječi ? Zar će nam
iko razborit i nepristran to zanijekati? Gdje
i kada je »Crvena Hrvatska« borila se, da
prevlada hrvatska misao? Dokazuje li njezin
rad, kao da je »sloga« išla za tijem, da od
Hrvata postanemo Srbi? Ta zašto uvijek
izbjegava išta prigovoriti »Srbima« i njiho-
vom organu, i ako bi uprav morala radi sa-
mog hrvatstva?

Mi smo »Crvenoj Hrvatskoj« stvarno od-
govorili, u najpristojnijoj formi, a ona ipak
u svakom odgovoru istrese po koju uvri-
jedu. Tako u prvom odgovoru nazivlje nas
ništa manje nego »denuncijantima« (jer
smo se usudili prenijeti nekoliko redaka iz
jednog broja »Dubrovnika« od g. 1907.1),
a u drugom broju kaže, da ko dira »... u
jedinstvo naroda hrvatskog i srpskog i-
mena, to je zločinac ili zreo za Šibenik«.
Kada bi se mi htjeli poslužiti istijem sre-
stvom, mogli bi joj odgovoriti sa vlastiti-
jem njezinijem riječima: prolistati koji pro-
šlogodišnji broj »Crvene Hrvatske« te do-
kazati protivno od onoga, što nami pred-
bacuje —, ali mi to nećemo da učinimo,
već preko uvrijeda prelazimo, pak ćemo i
unaprijed stvarno, pristojno i razložito. Ta
neka u zadnjem našem odgovoru nagje a
ma samo jednu, pa i najmanju uvrijedu!
U toliko je čekamo, da nam odgovori na
zadnji naš odgovor, jer sve gdje se tiče
»Srba« izbjegava. Zašto nam nije kazala,
jesu li časne sve one denuncijacije u »Du-
brovniku«, koji otvoreno i u dva navrata
denuncira nekoliko činovnika Hrvata u Ko-
toru, koji da bi tobože bili demonstrirali
»Dušanu Silnomu«? Pak sve i kada bi bili
— što nijesu — reagirali na svesrpsku govo-
ranciju, u kojoj se je cijelu Boku nazivalo
»srpskom« i sve Bokelje zgoljnijem »Srbi-
ma«, zar to ne bi odgovaralo uprav riječi-
ma »Crvene Hrvatske«, da se bore za hr-
vatstvo, da prevlada hrvatska misao?

Visoki gosti. U prošli petak stigao
je u naš grad Nj. Prejasnost Otto knez od
Windisch-Graetza, c. i kr. komornik, suprug
nećakinje Nj. Vis. Nadvojvotkinje Jelisave.
U subotu u jutro otišao je pregledati Lo-
krum, koji je njegova svojina, a u Nedje-
lju poslije podne otputovao je put Trsta.
— Ovijeh je dana boravila u našem gradu
na engleškom jahtu »Thystle« Njezino Ve-
ličanstvo bivša carica Franceske, Eugenija,
sa pratnjom. Obašla je cijeli grad i okoli-
cu, a za tijem je otputovala. — Otsjeli su
bili u »Hotel Imperialu«, na povratku sa
Cetinja, Njihove Visosti Veliki Knezovi Igor
i Oleg, sinovi ruskoga Velikoga kneza Ko-
stantina.

Novi doktor. Jučer je bio na bečkom
sveučilištu promoviran na čast doktora pra-
va, vrijedni i radišni Starčevićanac, iz na-
šijeh kršnijeh Konavala, gosp. Eugen Ve-
neti. Mladom doktoru naša najsrdačnija če-
stitanja!

Položio ispit. Na 20. ov. mj. polo.
žio je zadnji državni ispit na gradačkom
sveučilištu sa dobrijem uspjehom, naš su-
gragjanin i vrli Starčevićanac g. Niko Ca-
put. Srdačno čestitamo!

Promaknuća. Poštanski oficijal mje-
snog ureda g. Adolfo Lang imenovan je
višijem poštanskijem oficijalom, a naš su-
gragjanin g. Alfredo Mandolfo imenovan je
poštanskijem oficijalom. Čestitamo!

Izlet: Sv. Andrija — Lopud. U
prošlu nedjelju iza podne izvršio se je i taj
zanimivi poučni izlet sa parobrođićem »Cav-
tat«, O znamenitostima na sv. Andriji već
smo progovorili u našem listu, te danas ne-
mamo što novo da nadodamo. Željeli smo,
istina je, pregledati i čuvenu tamošnju špi-
lju, na koju se na osobiti način odnose oni
dum Mavrovi stihovi: »Za polače obrah spi-
le, | Gdje su stijene i litice, | Gdje su hri-
di i gomile, | Kuda laze gušterice. | Gdje
pitome nije zeleni....« — ali se uvjerismo,

Pri ovome izletu bjesmo ipak sretniji ne-
go pri onome od 5. pr. juna, jer nam je

titi boravak na prelijepom Loptidii. ipak ii-
grabismo po mrvicu vremena da vidimo i
uživamo: crkve »Sv. Mariju« i »Gospu od
Šunja« (naši su ju stari zvali i »Gospa od
Pšunja« i »od Apšunja« — nazivi te su
postali od talij. »Madonna del Biscione«) sa
znamenitim starinskim otarima i otarnim sli-
kama, zatim »valu od Šunja«, zidine Dvora
Lopudskog kneza, dragocjene crkvene pred-
mete i uspomene pohranjene u stanu vič.
Lopudskog Župnika, ruševine dvora i ka-
pele dubrovačkog pomorca i mecenata Mi-
ha Pracata, park Mayneri-Giorgi, i nešto što
uljepšava i tako dražesnu lopudsku luku :
na daleko čuveni pržinati žal.

U razgovoru sa Lopugjanima slušali smo
u zanimivim detaljima ondješnju predaju o
bijednoj »Lopudskoj sirotici«, koju će vješta
jedna osoba što prije i objelodaniti. Obaznali
smo sa zadovoljstvom i to, da učeni jedan
patrijot s Lopuda kupi podatke, da napiše
i naštampa topografične—povjesne crtice
o Lopudu. To pravom i zaslužuje Lopud
svezan sa imenima milanskih Viskontija,
cara Karla V., sa povješću velikog Dubro-
vnika, — Lopud domovina Pracat4, Buna,
Mažibradića, Palikuća. Takovu monogra-
fiju baš desiderio desideravimus et deside-
ramus.

Na koncu valja nam najljepše da zahva-
limo još jednom gg. čuvarima sv. Andrije,
te na osobiti način vič. g. dum Antunu Ko-
vačeviću, župniku i g. Stijepu Pavlina, pučkom
učitelju na Lopudu, što su nam toliko pri
ruci bili, tumačeći nam znamenitosti i vo-
deći nas po mjestu.

Spomen«-dani u ovom mjese-
ocu 1/7. 1797: Zadar dolazi pod Austriju.
— 4/7. 1848: U hrv. saboru kupe novce
za rat protiv Magjara. — 14/7. 1849: Jela-
čić se bori kod Hegyeša. — 15/7. 1592:
Hasan-paša razbi Hrvate kod Siska. — 20/7.
1866: Rat pod Visom. — 21/7. 1456: Hu-
njadi (Sibinjanin Janko) razbi Turke kod
Biograda. — 28/7. 1867: Otvara se akade-
mija u Zagrebu. — 29/7. 1878: Austrijska
vojska ulazi u Herceg-Bosnu.

Radniku piskaralu. Primamo: Ima
nekoliko vremena, da mal da ne u svakom
broju »Glasa Radnoga Naroda«, glasilu in-
ternacionalne (?) socijalističke stranke u Dal-
maciji, zaučestali su dopisi iz Dubrovnika,
u kojima se: sa svom žestinom infamija,
laži i kleveta napada na Upravu mjesne
Bolesničke Blagajne. Nije nam ni iz daleka
braciti Upravu Bolesničke Blagajne od ga-
dnog napadanja rečenog lista, jer osobe,
koje sastavljaju istu, poznate su cijelome
Dubrovniku kao pošteni i čedni gragjani.
Absurd bi bio i pomisliti, da se može što
slična dogoditi pod nazorom trgovačkog re-
ferenta g. Dr. Gliicka, što je samo izlijev
zloće dopisnikove. I ako bude po gdjekada
kakove pogreške — ta smrtnici smo — koju
smo i mi žigosali, zato se ne treba na ga-
dni i ma nečovječni način služiti srestvom
dostojnim samo stanovitih individua, bacati
se blatom na ljude, koji su za to krivi jer
imaju svaki svoje političko uvjerenje i gdje
otvoreno ispovijedaju svoja politička načela,
a ne kriju se pod plaštom tobožnjeg inter-
nacionalizma, a to samo za lakše i nesme-
tanije uskrisiti politiku negdašnje nacionalne
stranke, koja je pred zdravom narodnom
sviješću davno bankrotirala, čije aspiracije
u pomlagjenoj joj generaciji svakome su
dobro poznate.

U istome se listu osim drugih napada i
novoizabrani član Uprave. Čemu sve to, jer
je nacionalista i dobar Hrvat, ugledan i po-
šten vrši savjestno dužnosti, s kojima je opte-
rećen i sam kao radnik ustaje na obranu
radnika, što se je moglo dokazati i na za-
dnjoj sjednici delegata, gdje je sam kao
delegat iz grupe radnika govorio u dva na-
vrata i to ispred samog mjesnog Poglavara
g. Savjetnika Škarića te trg. referenta g.
Dr. Glucka, cijele Uprave i ostale prisutne
gg. članova, a to sve na obranu radničkog
elementa.

Dotični ljudi, kojima je geslo kidisati na
obraz i čast poštenih osoba, ne zaslužuju
da im se dava ma ikakove važnosti; mje-
rilo svoje duševne naobrazbe podavaju pu-
blici u svojim glasilima, zaman bi i bilo

, | srestvo za provestit analizu njihove kulturne

naobrazbe, stalni smo da bi ostalo neuspje-
šno, jer u njihovom političkom životu nema
niti čestice onoga što ga plemenitošću i
poštenjem ljudi nazivlju.

Svršivamo s riječima glasovitoga Dantea:
Non ti curar di lor, ma guarda e passa!
— Nekoliko delegata iz grupe radnika.

Za popravak orkvlce sv. Vila.
ka na Gorplol. X. iskaz prinosa: Do-
priniješe slijedeća gg.: Dr. Josip Marčelić,
biskup, K 50; Don Jozo vitez Crnica, K 20;
po K 10: Don Ivo kan. Ipšić i Don Pero

 

PRAVA CRVENA HRVATSKA

lić, Kate Buntjelić, Karle Kordić, Mare Kor-
dić, Mare Gučić, Marica Kobilić, Clelia Gu-
čić, ivo Knežević, Luce Bonačić, Mare Mi-
trović, Sofi Gotz, Šime Makjanić, Antun U-
cović, Vice Agazzi, Pasko Agazzi i N. Križ.
Skupa K 130.80, a prije iskazano K 2423.56;
ukupno do danas priloženo K 2554.36. —
Odbor najljepše blagodari.

Iz učiteljstva. Naš sugragjanin g.
Mato Puljiz imenovan je stalnijem učiteljem
u Sugjurgju, a naše sugragjanke gca. Ma-
rica Kelez stalnom učiteljicom u Novome
a gca. Kristina Malnerić stalnom učiteljicom
u Kalima. Čestitamo !

Izvanredni vlakovi na dan sv.
Nedjelje na Grudi. Prigodom  svet-
kovine Sv. Nedjelje u Grudi prometati će
u Nedjelju dne 31. Jula 1910. osim redovi-
tijeh još i slijedeći izvanredni vlakovi od
Zelenike do Cavtata i natrag:

Jutrom: 1). Odlazak iz Cavtata (Zveko-
vice) u 8 sati i 51 čas, a dolazak na Grudu
9 sati i 29 časa. Večerom: 2). Odlazak iz
Grude u 8 sati i 10 časa, a dolazak u Cav-
tat (Zvekovicu) 8 sati i 41 čas. 3). Odlazak
iz Grude u 9 sati i 25 časa, a dolazak na
Zeleniku u 10 sati i 33 časa.

Svečanost na Grudi. Na 31. ov.
mj. biće na Grudi velika svečanost dana
Sv. Nedjelje. Po podne istog dana biće i
igra tombole, a doći će i muzika da uzve-
liča svečanost. Prigodom toga dana pola-
ziti će osim redovitijeh i izvanredni vlakovi
iz Zelenike i Cavtata, o čemu donašamo na
gornjem mjestu.

Izlet Stonjana. Prošle Nedjelje pri-
redili su Stonjani izlet u naš grad, sa pa-
robrodom »Gruž«. U večer su u gradskoj
luci pri povratku priredili ovacije g. kap.
Račiću, vlasniku istog parobroda.

Škar u Gružu. Pišu nam iz Gruža:
U prošlom broju Vašeg cijenj. lista javili
ste, da se je otvorio novi škar u Gružu, a
da se je valjda i osjećala potreba još je-
dnog škara. Mi Vam ne zamjeramo, što ja-
viste, jer to učiniste u ime kroničarske du-
žnosti, ali, vjerujte, da ne samo što se nije
osjećala potreba novog škara, nego da i
jedini dosadašnji u Gružu jedva je kubu-
rio; ta sva je radnja u tome sastojala što
bi se par starijeh lagja preko cijele godine
na popravak isteglo, a kamo li da bi se o-
sjećala potreba novog škara! Ovo u najbo-
ljoj namjeri, jer mi je sve dobro poznato,
a milo bi mi bilo i veselio bi se, da se u
svemu unapregjuje, ali ne da jedan dru-
goga slabi i u tako preslabom dosadašnjem
stanju, a na štetu obojice. (Op. Ur.: Kako
što smo prvo donijeli tako i ovo donašamo,
ne ulazeći u stvar).

Čudna isplata najmovine. Ovdje
se nalazio neki Borivoje Krstić iz Srbije,
knjigoveža kod Srpske Štamparije u Dubrovni-
ku, i bio unajmio stan na »Širokoj ulici«,
gdje je boravio s njegovom obitelji, kojega
je vazda teško isplaćivao. Na početku ovog
mjeseca produljivao podmiru od dana do
dana, kad ovijeh dana, šaljući k njemu slu-
gu da opet zapita podmiru, nagje kuću pra-
znu i otvorenu, pošto je isti sa svom obi-
telji umakao u Srbiju. Zar nije mogao ?još
i kuću zapaliti !

Na ravnanje vlasnicima kuća, da paze ka-
da kojekakovijem strancima unajmljuju !

Poučno-zabavni izlet priregjuje
se sutra dne 24. ov. mj. u Luku Šipanjsku.
Odlazak iz gradske luke sa parobrodom
»Cavtat« na 2/2 ure po podne. Cijena je
za polazak i povratak samo K 1.

Tako valjal U Spljetu je jednom tr-
govcu — kako javlja »Naše Jedinstvo« —
vlast oduzela dozvolu, radi krive mjere. Ne-
ka ga, sada će se opametiti, a tako bi se
svuda u svakom slučaju imalo postupati!

Starešina Malebraće. U četvrtak
bila je Franjevačka Kongregacija u Zadru.
Na toj kongregaciji bio je ponovno biran
starešinoin Malebraće M. P. O. Urban Ta-
lija. Ovom prigodom ne možemo a da ne-
što ne istaknemo. Ovaj redovnik nije nika-
da zlorabio svoj položaj u ma bilo kakove
stranačke svrhe, ipak je famozni »Dalma-
ta« htio da se neki dan očešlje o nj. Ovo
Talijino biranje najbolji neka bude odgo-
vor žučljivom deklamovanju  »Dalmate«,
Znamo da M. P. O. Taliji starešinstvo nije
drugo već dosadno zanovetanje, koje mu
grabi dragocijenjeno vrijeme, te ga može
posvetiti da bere lovore na znanstvenomu
polju, kakvih je mnogo već pobrao i nje-
govo ime mu postalo poznato u tuzemstvu
i inozemstvu. Ali ako M. P, O. Taliji nije
možda milo njegovo naimenovanje, nama
je milo; a razlog smo gore naveli.

Dva voloizdajnika. Prenašamo iz
»Hrvatske Krune«: Pravaši u Dubrovniku
htjedoše osnovati društvo pod imenom »Kva-
ternik«. Namjestništvo dalmatinsko nije do-
zvolilo osnutak društva pod tim imenom.

[Kvaternik je naime bio — veleizdajnik, ali

 

Hrvat, pa mu se ni danas ne smije ni dr-

veni križ usaditi na grob. Tommaseo i on
je bio veleizdajnik, ali irredentist, pa mu

vitti, posvećuju ulice...

God. VI.

Bogati prosjak. U Augsburgu je umr'o
nekadašnji drvodjelac Johann Mayr u 65.

se zato u Dalmaciji i dižu spomenici, con- godini. Živio je od prosjačenja. Poslije nje-
| gove smrti našlo se je u jednom kovčegu

(Ovako »Hrvatska Kruna«, a mi na ovo.

sakriveno pod krpama 80.000 maraka, 7000

još nadovežujemo, da c. k. Dalm. Namje- maraka u zlatu i 15.000 maraka u različi-

sništvo ,Srbima“ u Dubrovniku dozvo-
ljuje ,Dušane Silne“ ...).

Izlet glazbe u Luku Šipanjsku.
Sutra po podne naša glazba sudjelovati će
izletu u Luku Šipanjsku.

Upozorujemo na oglas Podružnice
Ljubljanske Gospodarske Zveze u Trstu.

Lutrija. U subotu na 16. ov. mj. bili
su izvučeni ovi brojevi: 26, 43, 24, 31, 38.

Hrv. Sokolu. U fond bolesnijeh čla-
nova Hrvatskog Sokola priložiše da poča-
ste uspomenu blagopokojne Marije ud. O-
bradović: po K 5: Luko i Vlaho Bogdan,
Antun M. Sez; Ivo Šapro K 3; po K2:
N. Bogdan, R. Grossel, Stjepan Kristović,
Pasko Grbić, Rudolf Zurich; po K 1: N.
Stipančić, A. Fantić, A. I. Šapro, Petar Or-
tolani, Stijepo Stanić, Ljudevit Teiischer,
N. Šutić, Dr. Martecchini, M. Kosić, Ivo Pi-
jevac, N. N., L. Grbić, I. Kukuljica, Niko
Pušić, Gjildo Novaković, Kristo Galjuf, An-
gjeo Končina, Viktor Stegnišek; po para
50: N. N. i N. N.; Niko Zglav para 40.

Dobrotvorni prinosi. O smrti
gce. Elize Linardovich udijeli Dječjem Za-
kloništu g. Dr. Vlaho Matijević K 10; o
smrti ggje Marije ud. Obradović, obitelj g.
Jakoba Dunkića K 2, obitelj g. Gregorić K
5, obitelj g. Secco K 4, a o smrti ggje. Ma-
rije ud. Suhor ggja. Flore Jakšić č 4.

Da počasti uspomenu pok. ggjice. Elise
Linardovich g. Ivo pl. Saraca darovao je
Pučkoj Kuhinji K 10.

Primarni liječnik okulista Dr.
V. Lušić-Matković, za operaci-
je i konsultacije za očne bole.
sti, stignuo je u Dalmaciju na 21. ovog
mjeseca, gdje će boraviti do 24/8., te će o-
stati: u Zadru od 21/7., do 29/7.; u Šibe-
niku od 30/7. do 1/8., u Spljetu od 2/8.
do 13/8., a u Dubrovniku od 16/8. do

4/8.

(527)
Svaštice.

Diktafon. Preko noći izumljen je i opet
jedan novi stroj i služba: diktafon i dikta-
fonisti. Stručnjacima je naime pošlo za ru-
kom, da od fonografa učine savršen meha-
nički stenograf, koji vijerno prima svaku ri-
ječ, što mu se diktira, a onda opet sam ka-
zuje pisarima u pero. Tijem će postati ste-
nografiranje izlišno. Ljudska snaga, koja se
do sada trošila u stenografisanje, biće slo-
bodna, pa će moći od sada dvostruko više
svršiti. Iz stenotipista postaće diktafonopist.
I onaj, koji kazuje u pero, uštegjuje vrije-
me, jer ne zavisi više o vještini stenogra-
fovoj. Ni bolest ni pauze ne zadržavaju
fiktalon da prima diktate.

Pobuna na brodu. Kako iz New-Yorka
javljaju, pobunili su se usred pučine mor-
nari na jahti grofa Festeticsa od Tolne, pri-
svojili sebi novce, a zlostavljali oficire i ka-
petana broda. Na palubi parobroda nalazili
su se grof, zapovjednik broda, grofica, nje-
zine kćeri i dva prijatelja gospogja. Pobu-
na je buknula blizu Madeire. Svezavši ofi-
cire, mornari provališe noževima u kabine
gospogja. Grof Festeticz ustrijelio je dvoji-
cu, na što su ostali pobjegli. Kolovogje su
se pustili svezati pod uvjetom, da se opro-
sti njihovijem drugovima. Čim je parobrod
pristao u luku, buntovni su mornari izruče-
ni vlastima.

Kako možeš poznati vodu, je li za pi-
ti ili ne, Ima li možda zdravlju škodljivi-
jeh stvari u sebi, najlakše prepoznati ćeš
to ovako: Uzmi čistu staklenku (flašu) od
po litra, napuni tri četvrtine iste onom vo-
dom, koju namjeravaš istraživati. Onda ba-
ci u vodu žličicu bijelog sladora (cukra),
da se rastopi. Začepi flašu čvrsto, te ju o-
stavi, da na toplu mjestu stoji dva dana.
Bude li voda u 24 ili 48 sati mutna ili na-
lik mlijeku, to je znak da ima u sebi zdra-
vlju škodljivijeh tvari, te ju nemoj piti.

Čudnovato jezero jest »Silver Lake«
(»Srebrno jezero«), koje leži šest milja od
Traverse — City-a u državi Michganu (Sjev.
amer. Unija). Iz jezera se naime dižu ne-
prestano vodeni mjehuri, napunjeni priro-
dnijem plinom. Dotakne li se čega taki mje-
hur, tad eksplodira uz jak prasak i zasja
poput rasvijetljene kruglje, velike kao čo-
vječja glava.

 

 

 

tijem turskijem, ruskijem i austro-ugarski-
jem papirima. Oko 30.000 maraka u obli-
gacijama spalio je prije smrti u peći. Dra-
gocijeni ovaj nalaz dakako da je sudbeni-
jem putem zaplijenjen. Pošto Mayr nije bio
oženjen, a nema ni ikakve rodbine, učiniće
država dobar posao.

Nešto o Luccheniu, Jedan zastupnik pa-
riškoga uzničkoga kongresa, Harry de Vi-
not, koji je posjetio švicarsku kaznionu
Echene, vidio je tamo Lucchenia, ubojicu
kraljice Jelisave. U jednom Londonskom li-
stu pripovijeda de Vinot slijedeće: »Lucche-
ni je bio tri puta u mračnoj stanici radi
opakoga ponašanja. Ja sam ga našao vrlo
zadovoljna i dobre volje u svijetloj dvorani
sa prekrasnijem izgledom na ženevsko je-
zero. Luccheni bavio se tada sa rezanjem
knjiga i živahno se razgovarao sa ostalijem
kažnjenicima. Sada mu je trideset godina,
lične mišice često mu se trzaju, a na ustna-
ma javlja mu se mrk smiješak. Usprkos to-
mu, štc je Luccheni htio umoriti ravn, tamnice
ipak se snjim lijepo postupa. Dobiva dobro
jelo, dnevno bočicu vina i četiri smotke.
Makar se od vremena do vremena pretvara,
da je lud, posve je normalan te čita knjige.
Stanica mu je dosta prostrana, krevet udo-
ban, ima i električno svijetlo. Stijene su
pokrivene mnogobrojnijem razglednicama,
što ih je dobio od uapšenika, koji su bili
s njim u zatvoru, te su pušteni na slobo-
bodu. Opazio sam megju njima sliku au-
strijskoga cara i umorene carice. Kada sam
na to upozorio ravnatelja, skinuo je ovaj
razglednice«.

 

JAVNE ZAHVALE.

Pošto sam sretno prebolio dosta tešku i
opasnu operaciju, kojoj se podvrgoh u mje-
snoj Bonici, u srcu i duši svojoj osjećam
se dužnim da ovim putem izrazim javno
duboku svoju harnost i zahvalnost, vrijednim
i veleučenim Doktorima gosp. Filipu Smol-
čiću i Gosp. Milu Katiću, koji su poznatom
njihovom vještinom i brigom radili da mi
operacija ovako sretno uspije.

Megjutim nemogu a da se toplo ne za-
halim i Časnim Milosrdnim Sestrama, koje
su me za moga bolovanja pravim kršćan-
skim milosrgjem i ljubavlju pazile.

Takodjer svesrdna hvala gosp. Antunu Su-
horu, upravitelju Bonice, kao i gosp. Antunu
Pržiću na osobitoj njihovoj pažnji kakove
sigurno nijesam zaslužio.

Svima još jednom hvala i vječita moja
harnost, a dobri Bog neka svima najobilnije
obdari.

Dubrovnik, 22/7. 1910.
(525) Pavo Čizmić.

Smatram se dužnim najsrdačnije zahvali-
ti ugl. Starješinstvu Konvikta Sv. Vinka u
Mostaru, a nadasve časnoj Sestri prefekti
Titi Kovačić, na njihovom brižnom radu o-
ko uzgoja i pouke moje djece Bojke i Tin-
ke. Ovom zgodom preporučam svijem ro-
diteljima, koji žele dobro odgojiti svoju
djecu bilo u pučkoj bilo u višoj djevojačkoj
školi, da ne izgube s vida zavod časnijeh
S«stara Sv. Vinka u Mosštaru, dostojan sva-
ke preporuke.

Gruž, 20. Jula 1910.

(428) Antun Križman.

 

 

JAVNA ZAHVALA
Potpisani u ime svoje i cijele svoje rod-
bine, prilikom teškog gubitka naše mile i
nezaboravne majke odnosno punice
MARIJE ud. OBRADOVIĆ
najsrdačnije zahvaljuju svim prijateljima i
znancima, koji su u našoj golemoj tuzi po-
kazali svoje iskreno saučešće, bilo prilaga-
njem vijenaca, prilozima u dobrotvorne svrhe
ili bilo na koji drugi način. Na svrhu vječna
blagodarnost svima koji su milu pokojnicu
do vječnog groba ispratili.
Neka je svima naša topla blagodarnost.
Dubrovnik, 18/Vl! 1910.
Ožalošćene porodice

(526) Obradović-Qjivanović.

POZOR!

Kod Podružnice Gospodarske Zveze iz Ljubljane u Trstu, ulica O.
Galatti, br. 14, tik velike pošte, može se dobiti uz najpovoljnije cijene sva-
kovrstnog i dobrog sumpora, dobre engleške modre galice i svakovrstnih

umjetnih gnojiva.

Može se dobiti i svakovrstnu drugu robu. Zastupstvo mlina Koli-

čevo (Gjuro Rašica),