ai o& MU Br. 283 da Srbi postanu Hrvati i obratno . . .«, pak nadalje: »... / Hrvatima i Srbima slo- bodno je boriti se, da u jednom ili drugom kraju prevlada jedna ili druga misao .. Ovijem riječima »Crvena je Hrvatska« dala sama sebi nezavidnu svjedočbu, jer zar se mi ne borimo i te kako izlažemo uprav u smislu ovijeh njezinijeh riječi ? Zar će nam iko razborit i nepristran to zanijekati? Gdje i kada je »Crvena Hrvatska« borila se, da prevlada hrvatska misao? Dokazuje li njezin rad, kao da je »sloga« išla za tijem, da od Hrvata postanemo Srbi? Ta zašto uvijek izbjegava išta prigovoriti »Srbima« i njiho- vom organu, i ako bi uprav morala radi sa- mog hrvatstva? Mi smo »Crvenoj Hrvatskoj« stvarno od- govorili, u najpristojnijoj formi, a ona ipak u svakom odgovoru istrese po koju uvri- jedu. Tako u prvom odgovoru nazivlje nas ništa manje nego »denuncijantima« (jer smo se usudili prenijeti nekoliko redaka iz jednog broja »Dubrovnika« od g. 1907.1), a u drugom broju kaže, da ko dira »... u jedinstvo naroda hrvatskog i srpskog i- mena, to je zločinac ili zreo za Šibenik«. Kada bi se mi htjeli poslužiti istijem sre- stvom, mogli bi joj odgovoriti sa vlastiti- jem njezinijem riječima: prolistati koji pro- šlogodišnji broj »Crvene Hrvatske« te do- kazati protivno od onoga, što nami pred- bacuje —, ali mi to nećemo da učinimo, već preko uvrijeda prelazimo, pak ćemo i unaprijed stvarno, pristojno i razložito. Ta neka u zadnjem našem odgovoru nagje a ma samo jednu, pa i najmanju uvrijedu! U toliko je čekamo, da nam odgovori na zadnji naš odgovor, jer sve gdje se tiče »Srba« izbjegava. Zašto nam nije kazala, jesu li časne sve one denuncijacije u »Du- brovniku«, koji otvoreno i u dva navrata denuncira nekoliko činovnika Hrvata u Ko- toru, koji da bi tobože bili demonstrirali »Dušanu Silnomu«? Pak sve i kada bi bili — što nijesu — reagirali na svesrpsku govo- ranciju, u kojoj se je cijelu Boku nazivalo »srpskom« i sve Bokelje zgoljnijem »Srbi- ma«, zar to ne bi odgovaralo uprav riječi- ma »Crvene Hrvatske«, da se bore za hr- vatstvo, da prevlada hrvatska misao? Visoki gosti. U prošli petak stigao je u naš grad Nj. Prejasnost Otto knez od Windisch-Graetza, c. i kr. komornik, suprug nećakinje Nj. Vis. Nadvojvotkinje Jelisave. U subotu u jutro otišao je pregledati Lo- krum, koji je njegova svojina, a u Nedje- lju poslije podne otputovao je put Trsta. — Ovijeh je dana boravila u našem gradu na engleškom jahtu »Thystle« Njezino Ve- ličanstvo bivša carica Franceske, Eugenija, sa pratnjom. Obašla je cijeli grad i okoli- cu, a za tijem je otputovala. — Otsjeli su bili u »Hotel Imperialu«, na povratku sa Cetinja, Njihove Visosti Veliki Knezovi Igor i Oleg, sinovi ruskoga Velikoga kneza Ko- stantina. Novi doktor. Jučer je bio na bečkom sveučilištu promoviran na čast doktora pra- va, vrijedni i radišni Starčevićanac, iz na- šijeh kršnijeh Konavala, gosp. Eugen Ve- neti. Mladom doktoru naša najsrdačnija če- stitanja! Položio ispit. Na 20. ov. mj. polo. žio je zadnji državni ispit na gradačkom sveučilištu sa dobrijem uspjehom, naš su- gragjanin i vrli Starčevićanac g. Niko Ca- put. Srdačno čestitamo! Promaknuća. Poštanski oficijal mje- snog ureda g. Adolfo Lang imenovan je višijem poštanskijem oficijalom, a naš su- gragjanin g. Alfredo Mandolfo imenovan je poštanskijem oficijalom. Čestitamo! Izlet: Sv. Andrija — Lopud. U prošlu nedjelju iza podne izvršio se je i taj zanimivi poučni izlet sa parobrođićem »Cav- tat«, O znamenitostima na sv. Andriji već smo progovorili u našem listu, te danas ne- mamo što novo da nadodamo. Željeli smo, istina je, pregledati i čuvenu tamošnju špi- lju, na koju se na osobiti način odnose oni dum Mavrovi stihovi: »Za polače obrah spi- le, | Gdje su stijene i litice, | Gdje su hri- di i gomile, | Kuda laze gušterice. | Gdje pitome nije zeleni....« — ali se uvjerismo, Pri ovome izletu bjesmo ipak sretniji ne- go pri onome od 5. pr. juna, jer nam je titi boravak na prelijepom Loptidii. ipak ii- grabismo po mrvicu vremena da vidimo i uživamo: crkve »Sv. Mariju« i »Gospu od Šunja« (naši su ju stari zvali i »Gospa od Pšunja« i »od Apšunja« — nazivi te su postali od talij. »Madonna del Biscione«) sa znamenitim starinskim otarima i otarnim sli- kama, zatim »valu od Šunja«, zidine Dvora Lopudskog kneza, dragocjene crkvene pred- mete i uspomene pohranjene u stanu vič. Lopudskog Župnika, ruševine dvora i ka- pele dubrovačkog pomorca i mecenata Mi- ha Pracata, park Mayneri-Giorgi, i nešto što uljepšava i tako dražesnu lopudsku luku : na daleko čuveni pržinati žal. U razgovoru sa Lopugjanima slušali smo u zanimivim detaljima ondješnju predaju o bijednoj »Lopudskoj sirotici«, koju će vješta jedna osoba što prije i objelodaniti. Obaznali smo sa zadovoljstvom i to, da učeni jedan patrijot s Lopuda kupi podatke, da napiše i naštampa topografične—povjesne crtice o Lopudu. To pravom i zaslužuje Lopud svezan sa imenima milanskih Viskontija, cara Karla V., sa povješću velikog Dubro- vnika, — Lopud domovina Pracat4, Buna, Mažibradića, Palikuća. Takovu monogra- fiju baš desiderio desideravimus et deside- ramus. Na koncu valja nam najljepše da zahva- limo još jednom gg. čuvarima sv. Andrije, te na osobiti način vič. g. dum Antunu Ko- vačeviću, župniku i g. Stijepu Pavlina, pučkom učitelju na Lopudu, što su nam toliko pri ruci bili, tumačeći nam znamenitosti i vo- deći nas po mjestu. Spomen«-dani u ovom mjese- ocu 1/7. 1797: Zadar dolazi pod Austriju. — 4/7. 1848: U hrv. saboru kupe novce za rat protiv Magjara. — 14/7. 1849: Jela- čić se bori kod Hegyeša. — 15/7. 1592: Hasan-paša razbi Hrvate kod Siska. — 20/7. 1866: Rat pod Visom. — 21/7. 1456: Hu- njadi (Sibinjanin Janko) razbi Turke kod Biograda. — 28/7. 1867: Otvara se akade- mija u Zagrebu. — 29/7. 1878: Austrijska vojska ulazi u Herceg-Bosnu. Radniku piskaralu. Primamo: Ima nekoliko vremena, da mal da ne u svakom broju »Glasa Radnoga Naroda«, glasilu in- ternacionalne (?) socijalističke stranke u Dal- maciji, zaučestali su dopisi iz Dubrovnika, u kojima se: sa svom žestinom infamija, laži i kleveta napada na Upravu mjesne Bolesničke Blagajne. Nije nam ni iz daleka braciti Upravu Bolesničke Blagajne od ga- dnog napadanja rečenog lista, jer osobe, koje sastavljaju istu, poznate su cijelome Dubrovniku kao pošteni i čedni gragjani. Absurd bi bio i pomisliti, da se može što slična dogoditi pod nazorom trgovačkog re- ferenta g. Dr. Gliicka, što je samo izlijev zloće dopisnikove. I ako bude po gdjekada kakove pogreške — ta smrtnici smo — koju smo i mi žigosali, zato se ne treba na ga- dni i ma nečovječni način služiti srestvom dostojnim samo stanovitih individua, bacati se blatom na ljude, koji su za to krivi jer imaju svaki svoje političko uvjerenje i gdje otvoreno ispovijedaju svoja politička načela, a ne kriju se pod plaštom tobožnjeg inter- nacionalizma, a to samo za lakše i nesme- tanije uskrisiti politiku negdašnje nacionalne stranke, koja je pred zdravom narodnom sviješću davno bankrotirala, čije aspiracije u pomlagjenoj joj generaciji svakome su dobro poznate. U istome se listu osim drugih napada i novoizabrani član Uprave. Čemu sve to, jer je nacionalista i dobar Hrvat, ugledan i po- šten vrši savjestno dužnosti, s kojima je opte- rećen i sam kao radnik ustaje na obranu radnika, što se je moglo dokazati i na za- dnjoj sjednici delegata, gdje je sam kao delegat iz grupe radnika govorio u dva na- vrata i to ispred samog mjesnog Poglavara g. Savjetnika Škarića te trg. referenta g. Dr. Glucka, cijele Uprave i ostale prisutne gg. članova, a to sve na obranu radničkog elementa. Dotični ljudi, kojima je geslo kidisati na obraz i čast poštenih osoba, ne zaslužuju da im se dava ma ikakove važnosti; mje- rilo svoje duševne naobrazbe podavaju pu- blici u svojim glasilima, zaman bi i bilo , | srestvo za provestit analizu njihove kulturne naobrazbe, stalni smo da bi ostalo neuspje- šno, jer u njihovom političkom životu nema niti čestice onoga što ga plemenitošću i poštenjem ljudi nazivlju. Svršivamo s riječima glasovitoga Dantea: Non ti curar di lor, ma guarda e passa! — Nekoliko delegata iz grupe radnika. Za popravak orkvlce sv. Vila. ka na Gorplol. X. iskaz prinosa: Do- priniješe slijedeća gg.: Dr. Josip Marčelić, biskup, K 50; Don Jozo vitez Crnica, K 20; po K 10: Don Ivo kan. Ipšić i Don Pero PRAVA CRVENA HRVATSKA lić, Kate Buntjelić, Karle Kordić, Mare Kor- dić, Mare Gučić, Marica Kobilić, Clelia Gu- čić, ivo Knežević, Luce Bonačić, Mare Mi- trović, Sofi Gotz, Šime Makjanić, Antun U- cović, Vice Agazzi, Pasko Agazzi i N. Križ. Skupa K 130.80, a prije iskazano K 2423.56; ukupno do danas priloženo K 2554.36. — Odbor najljepše blagodari. Iz učiteljstva. Naš sugragjanin g. Mato Puljiz imenovan je stalnijem učiteljem u Sugjurgju, a naše sugragjanke gca. Ma- rica Kelez stalnom učiteljicom u Novome a gca. Kristina Malnerić stalnom učiteljicom u Kalima. Čestitamo ! Izvanredni vlakovi na dan sv. Nedjelje na Grudi. Prigodom svet- kovine Sv. Nedjelje u Grudi prometati će u Nedjelju dne 31. Jula 1910. osim redovi- tijeh još i slijedeći izvanredni vlakovi od Zelenike do Cavtata i natrag: Jutrom: 1). Odlazak iz Cavtata (Zveko- vice) u 8 sati i 51 čas, a dolazak na Grudu 9 sati i 29 časa. Večerom: 2). Odlazak iz Grude u 8 sati i 10 časa, a dolazak u Cav- tat (Zvekovicu) 8 sati i 41 čas. 3). Odlazak iz Grude u 9 sati i 25 časa, a dolazak na Zeleniku u 10 sati i 33 časa. Svečanost na Grudi. Na 31. ov. mj. biće na Grudi velika svečanost dana Sv. Nedjelje. Po podne istog dana biće i igra tombole, a doći će i muzika da uzve- liča svečanost. Prigodom toga dana pola- ziti će osim redovitijeh i izvanredni vlakovi iz Zelenike i Cavtata, o čemu donašamo na gornjem mjestu. Izlet Stonjana. Prošle Nedjelje pri- redili su Stonjani izlet u naš grad, sa pa- robrodom »Gruž«. U večer su u gradskoj luci pri povratku priredili ovacije g. kap. Račiću, vlasniku istog parobroda. Škar u Gružu. Pišu nam iz Gruža: U prošlom broju Vašeg cijenj. lista javili ste, da se je otvorio novi škar u Gružu, a da se je valjda i osjećala potreba još je- dnog škara. Mi Vam ne zamjeramo, što ja- viste, jer to učiniste u ime kroničarske du- žnosti, ali, vjerujte, da ne samo što se nije osjećala potreba novog škara, nego da i jedini dosadašnji u Gružu jedva je kubu- rio; ta sva je radnja u tome sastojala što bi se par starijeh lagja preko cijele godine na popravak isteglo, a kamo li da bi se o- sjećala potreba novog škara! Ovo u najbo- ljoj namjeri, jer mi je sve dobro poznato, a milo bi mi bilo i veselio bi se, da se u svemu unapregjuje, ali ne da jedan dru- goga slabi i u tako preslabom dosadašnjem stanju, a na štetu obojice. (Op. Ur.: Kako što smo prvo donijeli tako i ovo donašamo, ne ulazeći u stvar). Čudna isplata najmovine. Ovdje se nalazio neki Borivoje Krstić iz Srbije, knjigoveža kod Srpske Štamparije u Dubrovni- ku, i bio unajmio stan na »Širokoj ulici«, gdje je boravio s njegovom obitelji, kojega je vazda teško isplaćivao. Na početku ovog mjeseca produljivao podmiru od dana do dana, kad ovijeh dana, šaljući k njemu slu- gu da opet zapita podmiru, nagje kuću pra- znu i otvorenu, pošto je isti sa svom obi- telji umakao u Srbiju. Zar nije mogao ?još i kuću zapaliti ! Na ravnanje vlasnicima kuća, da paze ka- da kojekakovijem strancima unajmljuju ! Poučno-zabavni izlet priregjuje se sutra dne 24. ov. mj. u Luku Šipanjsku. Odlazak iz gradske luke sa parobrodom »Cavtat« na 2/2 ure po podne. Cijena je za polazak i povratak samo K 1. Tako valjal U Spljetu je jednom tr- govcu — kako javlja »Naše Jedinstvo« — vlast oduzela dozvolu, radi krive mjere. Ne- ka ga, sada će se opametiti, a tako bi se svuda u svakom slučaju imalo postupati! Starešina Malebraće. U četvrtak bila je Franjevačka Kongregacija u Zadru. Na toj kongregaciji bio je ponovno biran starešinoin Malebraće M. P. O. Urban Ta- lija. Ovom prigodom ne možemo a da ne- što ne istaknemo. Ovaj redovnik nije nika- da zlorabio svoj položaj u ma bilo kakove stranačke svrhe, ipak je famozni »Dalma- ta« htio da se neki dan očešlje o nj. Ovo Talijino biranje najbolji neka bude odgo- vor žučljivom deklamovanju »Dalmate«, Znamo da M. P. O. Taliji starešinstvo nije drugo već dosadno zanovetanje, koje mu grabi dragocijenjeno vrijeme, te ga može posvetiti da bere lovore na znanstvenomu polju, kakvih je mnogo već pobrao i nje- govo ime mu postalo poznato u tuzemstvu i inozemstvu. Ali ako M. P, O. Taliji nije možda milo njegovo naimenovanje, nama je milo; a razlog smo gore naveli. Dva voloizdajnika. Prenašamo iz »Hrvatske Krune«: Pravaši u Dubrovniku htjedoše osnovati društvo pod imenom »Kva- ternik«. Namjestništvo dalmatinsko nije do- zvolilo osnutak društva pod tim imenom. [Kvaternik je naime bio — veleizdajnik, ali Hrvat, pa mu se ni danas ne smije ni dr- veni križ usaditi na grob. Tommaseo i on je bio veleizdajnik, ali irredentist, pa mu vitti, posvećuju ulice... God. VI. Bogati prosjak. U Augsburgu je umr'o nekadašnji drvodjelac Johann Mayr u 65. se zato u Dalmaciji i dižu spomenici, con- godini. Živio je od prosjačenja. Poslije nje- | gove smrti našlo se je u jednom kovčegu (Ovako »Hrvatska Kruna«, a mi na ovo. sakriveno pod krpama 80.000 maraka, 7000 još nadovežujemo, da c. k. Dalm. Namje- maraka u zlatu i 15.000 maraka u različi- sništvo ,Srbima“ u Dubrovniku dozvo- ljuje ,Dušane Silne“ ...). Izlet glazbe u Luku Šipanjsku. Sutra po podne naša glazba sudjelovati će izletu u Luku Šipanjsku. Upozorujemo na oglas Podružnice Ljubljanske Gospodarske Zveze u Trstu. Lutrija. U subotu na 16. ov. mj. bili su izvučeni ovi brojevi: 26, 43, 24, 31, 38. Hrv. Sokolu. U fond bolesnijeh čla- nova Hrvatskog Sokola priložiše da poča- ste uspomenu blagopokojne Marije ud. O- bradović: po K 5: Luko i Vlaho Bogdan, Antun M. Sez; Ivo Šapro K 3; po K2: N. Bogdan, R. Grossel, Stjepan Kristović, Pasko Grbić, Rudolf Zurich; po K 1: N. Stipančić, A. Fantić, A. I. Šapro, Petar Or- tolani, Stijepo Stanić, Ljudevit Teiischer, N. Šutić, Dr. Martecchini, M. Kosić, Ivo Pi- jevac, N. N., L. Grbić, I. Kukuljica, Niko Pušić, Gjildo Novaković, Kristo Galjuf, An- gjeo Končina, Viktor Stegnišek; po para 50: N. N. i N. N.; Niko Zglav para 40. Dobrotvorni prinosi. O smrti gce. Elize Linardovich udijeli Dječjem Za- kloništu g. Dr. Vlaho Matijević K 10; o smrti ggje Marije ud. Obradović, obitelj g. Jakoba Dunkića K 2, obitelj g. Gregorić K 5, obitelj g. Secco K 4, a o smrti ggje. Ma- rije ud. Suhor ggja. Flore Jakšić č 4. Da počasti uspomenu pok. ggjice. Elise Linardovich g. Ivo pl. Saraca darovao je Pučkoj Kuhinji K 10. Primarni liječnik okulista Dr. V. Lušić-Matković, za operaci- je i konsultacije za očne bole. sti, stignuo je u Dalmaciju na 21. ovog mjeseca, gdje će boraviti do 24/8., te će o- stati: u Zadru od 21/7., do 29/7.; u Šibe- niku od 30/7. do 1/8., u Spljetu od 2/8. do 13/8., a u Dubrovniku od 16/8. do 4/8. (527) Svaštice. Diktafon. Preko noći izumljen je i opet jedan novi stroj i služba: diktafon i dikta- fonisti. Stručnjacima je naime pošlo za ru- kom, da od fonografa učine savršen meha- nički stenograf, koji vijerno prima svaku ri- ječ, što mu se diktira, a onda opet sam ka- zuje pisarima u pero. Tijem će postati ste- nografiranje izlišno. Ljudska snaga, koja se do sada trošila u stenografisanje, biće slo- bodna, pa će moći od sada dvostruko više svršiti. Iz stenotipista postaće diktafonopist. I onaj, koji kazuje u pero, uštegjuje vrije- me, jer ne zavisi više o vještini stenogra- fovoj. Ni bolest ni pauze ne zadržavaju fiktalon da prima diktate. Pobuna na brodu. Kako iz New-Yorka javljaju, pobunili su se usred pučine mor- nari na jahti grofa Festeticsa od Tolne, pri- svojili sebi novce, a zlostavljali oficire i ka- petana broda. Na palubi parobroda nalazili su se grof, zapovjednik broda, grofica, nje- zine kćeri i dva prijatelja gospogja. Pobu- na je buknula blizu Madeire. Svezavši ofi- cire, mornari provališe noževima u kabine gospogja. Grof Festeticz ustrijelio je dvoji- cu, na što su ostali pobjegli. Kolovogje su se pustili svezati pod uvjetom, da se opro- sti njihovijem drugovima. Čim je parobrod pristao u luku, buntovni su mornari izruče- ni vlastima. Kako možeš poznati vodu, je li za pi- ti ili ne, Ima li možda zdravlju škodljivi- jeh stvari u sebi, najlakše prepoznati ćeš to ovako: Uzmi čistu staklenku (flašu) od po litra, napuni tri četvrtine iste onom vo- dom, koju namjeravaš istraživati. Onda ba- ci u vodu žličicu bijelog sladora (cukra), da se rastopi. Začepi flašu čvrsto, te ju o- stavi, da na toplu mjestu stoji dva dana. Bude li voda u 24 ili 48 sati mutna ili na- lik mlijeku, to je znak da ima u sebi zdra- vlju škodljivijeh tvari, te ju nemoj piti. Čudnovato jezero jest »Silver Lake« (»Srebrno jezero«), koje leži šest milja od Traverse — City-a u državi Michganu (Sjev. amer. Unija). Iz jezera se naime dižu ne- prestano vodeni mjehuri, napunjeni priro- dnijem plinom. Dotakne li se čega taki mje- hur, tad eksplodira uz jak prasak i zasja poput rasvijetljene kruglje, velike kao čo- vječja glava. tijem turskijem, ruskijem i austro-ugarski- jem papirima. Oko 30.000 maraka u obli- gacijama spalio je prije smrti u peći. Dra- gocijeni ovaj nalaz dakako da je sudbeni- jem putem zaplijenjen. Pošto Mayr nije bio oženjen, a nema ni ikakve rodbine, učiniće država dobar posao. Nešto o Luccheniu, Jedan zastupnik pa- riškoga uzničkoga kongresa, Harry de Vi- not, koji je posjetio švicarsku kaznionu Echene, vidio je tamo Lucchenia, ubojicu kraljice Jelisave. U jednom Londonskom li- stu pripovijeda de Vinot slijedeće: »Lucche- ni je bio tri puta u mračnoj stanici radi opakoga ponašanja. Ja sam ga našao vrlo zadovoljna i dobre volje u svijetloj dvorani sa prekrasnijem izgledom na ženevsko je- zero. Luccheni bavio se tada sa rezanjem knjiga i živahno se razgovarao sa ostalijem kažnjenicima. Sada mu je trideset godina, lične mišice često mu se trzaju, a na ustna- ma javlja mu se mrk smiješak. Usprkos to- mu, štc je Luccheni htio umoriti ravn, tamnice ipak se snjim lijepo postupa. Dobiva dobro jelo, dnevno bočicu vina i četiri smotke. Makar se od vremena do vremena pretvara, da je lud, posve je normalan te čita knjige. Stanica mu je dosta prostrana, krevet udo- ban, ima i električno svijetlo. Stijene su pokrivene mnogobrojnijem razglednicama, što ih je dobio od uapšenika, koji su bili s njim u zatvoru, te su pušteni na slobo- bodu. Opazio sam megju njima sliku au- strijskoga cara i umorene carice. Kada sam na to upozorio ravnatelja, skinuo je ovaj razglednice«. JAVNE ZAHVALE. Pošto sam sretno prebolio dosta tešku i opasnu operaciju, kojoj se podvrgoh u mje- snoj Bonici, u srcu i duši svojoj osjećam se dužnim da ovim putem izrazim javno duboku svoju harnost i zahvalnost, vrijednim i veleučenim Doktorima gosp. Filipu Smol- čiću i Gosp. Milu Katiću, koji su poznatom njihovom vještinom i brigom radili da mi operacija ovako sretno uspije. Megjutim nemogu a da se toplo ne za- halim i Časnim Milosrdnim Sestrama, koje su me za moga bolovanja pravim kršćan- skim milosrgjem i ljubavlju pazile. Takodjer svesrdna hvala gosp. Antunu Su- horu, upravitelju Bonice, kao i gosp. Antunu Pržiću na osobitoj njihovoj pažnji kakove sigurno nijesam zaslužio. Svima još jednom hvala i vječita moja harnost, a dobri Bog neka svima najobilnije obdari. Dubrovnik, 22/7. 1910. (525) Pavo Čizmić. Smatram se dužnim najsrdačnije zahvali- ti ugl. Starješinstvu Konvikta Sv. Vinka u Mostaru, a nadasve časnoj Sestri prefekti Titi Kovačić, na njihovom brižnom radu o- ko uzgoja i pouke moje djece Bojke i Tin- ke. Ovom zgodom preporučam svijem ro- diteljima, koji žele dobro odgojiti svoju djecu bilo u pučkoj bilo u višoj djevojačkoj školi, da ne izgube s vida zavod časnijeh S«stara Sv. Vinka u Mosštaru, dostojan sva- ke preporuke. Gruž, 20. Jula 1910. (428) Antun Križman. JAVNA ZAHVALA Potpisani u ime svoje i cijele svoje rod- bine, prilikom teškog gubitka naše mile i nezaboravne majke odnosno punice MARIJE ud. OBRADOVIĆ najsrdačnije zahvaljuju svim prijateljima i znancima, koji su u našoj golemoj tuzi po- kazali svoje iskreno saučešće, bilo prilaga- njem vijenaca, prilozima u dobrotvorne svrhe ili bilo na koji drugi način. Na svrhu vječna blagodarnost svima koji su milu pokojnicu do vječnog groba ispratili. Neka je svima naša topla blagodarnost. Dubrovnik, 18/Vl! 1910. Ožalošćene porodice (526) Obradović-Qjivanović. POZOR! Kod Podružnice Gospodarske Zveze iz Ljubljane u Trstu, ulica O. Galatti, br. 14, tik velike pošte, može se dobiti uz najpovoljnije cijene sva- kovrstnog i dobrog sumpora, dobre engleške modre galice i svakovrstnih umjetnih gnojiva. Može se dobiti i svakovrstnu drugu robu. Zastupstvo mlina Koli- čevo (Gjuro Rašica),