F Br. 291 Al U DUBROVNIKU, 17. Septembra 1910. e e 1 g AŠ : o : Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K. 6; na po inozemstvo godišnje K. 9 ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojeu | za došasto 1 četvrt godine surazmjerno; za polugodište. EM God. VI. IMI — Ko U sto dobrih časa! Na 15. o. m. u bijelom su se Za- grebu fuzionirale naša stranka i ona kršćanskih socijala oko »Hrvatstva«. Taj se je dan gusta magla, koja je pre- krila našu milu domovinu, razgalila ; taj su se dan razlučili opriječni ele- menti u dvije skupine: jedna koja se podregjuje magjarskom imperijalisti- čkom šovinizmu, druga koja hoće da nagodba bude kako dolikuje kraljevini nezavisnoj prama kraljevini Ugarskoj, svaka o sebi; taj je dan razlučio prave patriote od patvorenih, taj dan nosi u neizvjesnoj budućnosti ili uskrisenje našega programa, oko koga radimo vi- še od po vijeka, ili potpuni rasap sta- rodrevne slavne Hrvatske. Srce nam od. radosti podigrava, jer u tome danu vigjamo sve uslove dobre budućnosti: ganizirane stranke, pravaši oko »Hrvat: stva« nijesu napose na gospodarskom polju dospjeli do praktičnog vršenja svojih načela. Naša stranka nema opširno pisanog kulturnog ni gospodarskog programa; u glavnom bio je njezin rad eminen- tno političke naravi. Ipak se je mogao u zadnjim godinama opaziti oštar iz- stup naše stranke protiv pogubnog protuvjerskog rada srbo-pokretaša, tako u saboru, kao i izvan sabora u širim narodnim krugovima. U takovom radu naše stranke isticahu se jednako «laici kao i naši svećenici. Taj rad naše stran- ke nije bio nipošto proračunan, nego je u jednu ruku bio odražaj vjerskih osjećaja, a u drugu je izvirao i iz one više u prošlom našem članku razvite ideje. Spomenusmo sve to za to, da usta- novimo istovjetnost političkih i kulturnih načela naše siranke s jednakim načelima tu si pružaju ruke iskušani ljudi, koji. su uzorno snosili breme programa, o- svuda kivne osvete, svakog nedoličnog srestva; tu si pružaju ruke ljudi, koji svih kulturnih i gospodarskih pitanja. su sprvoga dana znali što hoće, ka- zali što ištu, mnaznačili kud ciljaju, i. vazda požrtvovno radili prama odre- gjenoj svrsi; tu si pružaju ruke ljudi, koji su znali u svako doba ukazati zube mogućnicima, susretati napadaje protivnika, svaku dohro promišljati i omjeriti, koji su znali i biti razboriti i popustljivi dokle god se je moglo, otvoreno, pošteno, bez sile, bez oko- lišanja. Mnogi su se uzbojali da nebi ta fu- zija išla na punovlast i presizanja kle- ra, i tako nazvanoga natražnjaštva ili furtimaštva; ali neka se slobodno niko ne boji, jer je kler svijestan da mu u politici pripada podregjena i nuzgredna uloga, a da glavna riječ pripada svje- tovnjacima, ali da su bogobojeći i pra- vi otačbenici, a opet ti pribrani svje- tovnjaci, nebi se dali izrabiti u kojeka- kove takove svrhe. »Hrvatsko je Pra- vo« to najbolje obrazložio, i evo što kaže: Kulturni i gospodarski program pra- vaša oko »Hrvatstva« počiva na kršćan- pravaša oko »«&Mrvatstva«. Dan danas je već gotovo nemogu- će govoriti o političkoj stranci, koja bi se mogla kineškim zidom ograditi od Razvoj čovječanstva doveo je sa so- bom, da je upravo nemoguće dijeliti mnoga politička od raznih gospodar- skih i kulturnih pitanja. Svaka politička stranka dolazi u priliku, da prema ta- kovim pitanjima mora zauzeti svoje stanovište, a jednako morat će politička etranla. hačća li da nmhvati šta iaši korjen u narodu, misliti na njegovu gospodarsku organizaciju. Političke stran- ke tim su jače, što je snažnija po njima u narodu stvorena gospodarska organiza- cija. Pogledajmo samo preko Sutle, gdje je slovenska pučka stranka znala provesti uzornu gospodarsku organiza- ciju, koja i samoj stranci daje neslo- mivu političku snagu. Gospodarska or- ganizacija slovenske pučke stranke po- čiva na načelima kršćansko-socijalnim, to je dakle stranka kršćansko-socijalnog sadržaja, premda takovu oznaku ne no- si u svom imenu. Mnogo se piše i govori o pojmu kršćanskog socijalizma, a ipak mnogi i mnogi, koji o njemu hoće da sude, ni ne znadu, što mu je jezgra. Mnogi ga zamijenjuju sa klerikalizmom, s an- tisemitizmom, vjerskom i društvenom intolerancijom, dakako često i hotice. &Hršćanski socijalizam hoće, da uzvi- [ogromnom dijelu naša domovina Hrvatska, PODLISTAK. Divna gluma ,,Danta Alighieri““, Preveo i protumačio F. T. Takav je naslov opredjelio Danteovu pre- vodu pres. i prep. g. prevodioc, i baš zgo- dno, da se bolje nije moglo, jer bi u na- šem jeziku bio smiješan običajni naslov: »božanstvena komedija«; a osim toga ono božanstvena ne ide, Naslov je dakle posve izvrstan. Iza naslova dolazi posveta: slozi i lju- bavi Hrvata i Srba. Ako je g. prevodioc tim htio naglasiti želju sloge izmegju nas Hrvata i jednokrvne nam braće u Crnoj Gori i Srbiji, ta je želja plemenita i sveta stvar, i u tome smo svi saglasni; ali ako tina hćaše naglasiti slogu onih Srba koji bi se imali priznavati političkim Hrvatima, dok živu na hrvatskom topragu s nami Hr- vatima, onda, nek mam prosti, želi nešto što dotični neće; jer se ne priznavaju pri- padnicima hrvatske zemlje, dapače idu za tim da prisile nas da se priznamo Srbima bilo i izravno a onda ta želja koliko god plemenita bila, neostvariva je: može zani- jeti onoga koji je s pameti izmegju oblaka; ili osjeća odviše plemenito, ali ko gleda i razgleda sve što se radi i dogagja, zaista ga ne može zanijeti. Uzvišena je, nebeska stvar ljubav i sloga, nu i ta treba da se osniva na pravici i istini; istina je da je u te svi stanovnici njezini politički bi imali biti Hrvati, u javnosti i u narodnim bor- bama, a prosto im u kućama svojim osje- ćati po plemenu; tako se u Švajcarskoj pri- znavaju svi švajcari, a u svojim su kućama jedni Nijemci, drugi Talijanci, treći Fran- cuzi, Uz jedno političko narodno ime, naše borbe ne bi smalaksavale naše snage i trle nas, nego bi slabile one nametnike, koji uživaju baš stoga što se mi glogjemo, ko ona dvojica u Danteovu paklu. Ovo budi rečeno bez zamjerke: neka je sloge, ali ka- kova ima biti; i onda eto mira, eto.dogo- vora, eto sloge. Prevod je krasan i mnogo se puta može takmiti sa samim izvornikom. A koliko je koji god prevod skopčan sa sijaset poteš- koća, nadasve je Danteov prevod, jer Dante je u svojoj glumi kako marljiva pčela sa- kupio sve znanje svoje dobi, kratkim pote- zom naglasuje mnogu istinu, leti visoko, a nadasve ima silu prispodoba i alegorija, da je vanredno mučno istodobno ugjestit duboku mu misao, tu u kratko a da bude posve vjera izložiti, još kad se to sve ima izvršiti u stihovima, i još nadodati nemili vez sroka. Ta i danas učeni talijanci ne- prestano tumače Danta, i blagopokojni je Lav XIII. pozvao učenoga i priznata M. Po- ako kažemo da je ne samo pres. sko-socijalnim načelima. Nemajući or- lettia, da u Rimu Danta tumači, Kad se sve to uzime u obzir, zaista nije laskanje, prevodioc|će trajno proći pohvalom poznijim poko- IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 12 PARA. Brzotisak i vlasništvo DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE. Odgovorni urednik PRANO SCHICK. šena kršćanska načela ljubavi i pravedno- sti primijeni kod uregjivanja ljudskog dru- štva, bilo to na polju političkom, gospo- darskom ili kulturnom. Kršćanski je so- cijalizam prema tomu opreka tako zva- nomu »modernomu« shvaćanju svijeta, to jest nazovi-liberalizmu sa svim naj- raznijim njegovim izrodima, kao što su socijalna demokracija, slobodno zi- darstvo, naše naprednjaštvo. Kršćanski je socijalizam opravdan, a prema razloženomu i nuždan u svim državama s pretežno kršćanskim pučan- stvom, dakle sigurno i u Hrvatskoj. &Jz pojma kršćanske ljubavi i prave- dnosti slijedi, da ne valja dirati u ničiju vjeru, niti koga proganjati radi njegove vjere. Za fo je kršćanski socijalizam vjer- ski snosljiv, uvijek defenzivan, nikad agresivan, što valja napose istaknuti za Hrvatsku. &rema tomu megu i ino- vjerci, kojima je stalo do sreće hrvatsko- ga naroda, sudjelovati u političkom radu takove stranke. Ne valja nadalje zamijeniti pojam kršćanskog socijalizma s klerikalizmom, pod kojim se obično razumijeva to- Pretplata | oglasi šalju se Administraciji. Pisma dopisi Uredništvu. — Za zahvale i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi | nefrankirani ne primaja se. — Plativo | utužljivo u Dubrovniku. Zločinačka i mamelučka politika. Zagreb, 10. Rujna 1910. Kad bi htjeli ovdje nanizati glavne gri- jehe naših političkih veleizdajnika i bun- tovnika; kad bi smo htjeli analizovati i ra- sčiniti sve što su pravaši pojedinih politi: čkih stranaka ovo posljednjih dana izgovo- rili i napisali u svoje organe, morali bi o- bjelodaniti čitavu knjigu, a upravo ogromnu poput ono sv. Biblije. Nego, pošteni bi či- tatelji ovoga č. lista, iz našeg istinitog ras- činjavanja, ponijeli gorko razočaranje. Slutnja se je, na žalost, obistinila, naime, da će neke irakcije koalicijonaških stranaka poći ipak u Kanosu i da će se njihovi pr- vaci ponijeti veoma nesložno, recte posve nekorektno i podlački. Hrvatsku su doveli, koalicijonaški turbulentni i šovinistički ele- menti, u veoma neugodan politički poiožaj, kad nam, eno, grof Khuen iz Pešte, kroz svoj organ »Budapesti Naplo«, jasno i grom- ko poručuje, da će se Hrvati ljuto pokaja- ti, ne budu li posluhnuti savjet, odnosno slijepački slijediti i podupirati bana, Dra. božnja prevlast klera u državi. Jaj je pojam podmetnut Borbi crkve za očuvanje | stranka, koja počiva na kršćansko-so-| cijalnim načelima, ne teži ni za kako- vom prevlasti klera na polju političkom, | kulturnom i socijalnom. | Tim smo u glavnom razložili temelj- | "*pilanje je sada. 1 lije političko o-| portuno, što stranka, koja stoji nepo- kolebivo na programu od 26. lipnja | 1894., usvaja ta načela, dok u jednom | dijelu hrvatskih zemalja, t. j. u Bosni i Hercegovini, imade velik: broj nekr- šćanskog pučanstva. | Istina je, da naša stranka imade svo- jim radom da obuhvati sve hrvatske zemlje, ali ne valja s uma smetnuti, da se dancs poglavilo radi oko organizacije «Hrvata u d3anovini, kakovima se na ža- lost osjećaju gotovo jedini katolici. Ovdje. u užoj Hrvatskoj valja stvoriti jaku hr- vatsku većinu, a to je za sada mogu- će samo organizacijom Hrvata katolika. Ovo je jedan od najvažnijih i naj- dubljih razloga nasoj fuziji. <rvatska je ideja ugrožena danas u samoj «&Bano- vini; ovdje ju valja prije svega spasiti, uzdržati i ojačati. | | | sve te poteškoće i neprilike savladao, nego da je mnogo puta ne držeći se mrtvoga slova, znao ponašati spretno i zgodno du- boku misao velikoga pjesnika, kako bi bolje u prevodu otskočila i kako bi slagja bila, onim te se žele diviti visokom poletu, du- bokim mislima, veleučenoj opsežnosti zna- nja i pojimanja velikog Danta, koji s toga daleko uatkriljuje i Omera i Vergila i sve glavne pjesnike u svim literaturama. | ne samo u pjesmi nego i u pribranim opas- kama, g. je prevodioc sastučio u jednu kitu ono što su najbolji tumačitelji Danta do danas iznijeli, te je i u tome bio posve sretne ruke, a i od svoga je nadodao i po koji pribrani kamičak. Nekolicina su kod nas pokušali prevestit barem glavne ulomke iz divne glume, u- lomke, koji slove u svemu svijetu; kako kneza Ugolina i t, d., te su navlaš to uči- nili Dr. Trešić, Ljubiša, Preradović, dočim je pok. D. Stijepo Buzolić preveo cijel: pako, a Dr. Iso Kršnjavi takogjer pako u prostom slogu, uz dubokoučeni tumač; ali ovaj pre- vod cijeloga Danta nadilazi sve te prevode, i istoga Buzolića, koji je bio vrsni pjesnik. Sa osobitom se slasti i radosti prispo- dablja izvornik i prevod pres. prevodioca, i kad se očigledno prate silne poteškoće i radi imena, i radi značenja, onda se zaista ostaje zapanjen i mora se ushićeno priznati, da je prevodioc učinio takovo djelo, koje Tomašića. Na ovakav odlučan, upravo im- perativan zahtjev i groznu prijetnju grofa njezine samostalnosti u svim crkvenim i Khuena, koalicijonaške su se kaponje, po- | religioznim pitanjima. Nijedna postojeća nešto kao pokunjili; a opet nekako slavo- činom, što je radila do sada koalicija hr- dobitno ban njima poručuje, kroz »Naro- dne Novine«, da će i bez njihova pristaja- nja i pomoći poduzeti odlučne korake, ka- ko bi se unionistička, odnosno guverne- mentalna stranka, utemeljila, bolje: fabrici- magic& AijeSAKWAspABINI Venčuadje «Te= načenje, kako bi možda koaliciju razoružao, gosp. zastupnik Dr, Pinterović u osječkom njemačkom listu »Slavonische Presse« o- bjelodanjuje na uvodnom mjestu vrlo za- nimivu izjavu, koja ovako glasi: »... Dr. »Pinterović o situaciji. — Po mome mni- »jenju koalicija u dosadanjem svom sasta- »vu više ne postoji, pošto su se dvije biv- »še njezine stranke odlučile, da stvore no- »vu stranku i prilagode svoje programe »prilikama u monarkiji. Niti napredna stran- »ka niti stranka prava nijesu po dosada- »njim svojim programima bile sposobne za »vladu. Prema zaključcima stranke prava »kao i napredne strauke činilo se, da hr- »vatski elementi koalicije sami uvigjaju nje- »zinu uzdrživost, pa su radi toga zaključi- »le osnovati novu stranku. Tada je naje- »dnom u protuslovlju s tim zaključcima »došao zaključak koalicije od 22. o. mj. — \»Mi smo u Osijeku uvjereni, da će Dr. To- (ljenjima, ne kako pokušaj nego kako djelo dotle savršeno, da ga nitko neće moći bolje izvestit. Naravno, kako svako ljucko djelo i ovaj prevod ima svojih mana, jer i stih gdjekad nije istociljan i izglagjen, i ako baš rijetko, a i srokovi su nekoliko puta mrvu nate- gnuti i prisiljeni, a i jezik koji je posve pribran, te kaže kako se je znao g. prevo- dioc okoristiti svijem blagom što su u ovo zadnjih 50 godina iznijeli ponajbolji naši spisatelji; malo kod upotrebljavanja ili malo zastarjele forme, ili koje ne odgovaraju či- stoj štokavštini; ali sve je to sitnež nevi- dljivi u nizu bisera, i dosta je naglasiti a da veleučeni g. prevodioc sam se dosjeti, e je tako, mu i ti sićušni nedostatci, čine da bolje otskače ljepota, duhovitost, uzvi- šenost cijeloga prevoda. Mi se osobito imamo zašto radovati s po- sve uspjeloga prevoda, jer je pres. g. bi- skup Uccellini iz našega jata, iz našega gnijezda, iz ubavoga Lopuda, gdje i sinje more i lovorika i čempres i vidik i položaj, pitomina i tihoća progovara duši nekom tajinstvenom silom, uzdiže misao, i sili na polete, na pjesničku razdraganost; a osim toga jer kako je Dubrovnik od vajkada znao koliko prvi dovestit hrvatski jezik do zavi- dne savršenosti i miloglasja, tako je znao je poznata da je u glavnomu dubrovačka ljubiti i njegovati i talijanski jezik. Ta stvar literatura sustopno oponašanje talijanske | »mašić svojim vezama s grofom Khuenom \»biti u stanju mnoge povrijede nagodbe i \»mnogo nepravda u zemlji odstraniti. Za \»to mi sporazumak i zajednički rad s Dr. »Tomašićem i zahljevamo i proponiramo«, »Pokret« optužuje i proglašuje Dra. Pinte- rovića, do jučer još glavni matador koali- cije, kao pučku varalicu ; jer, da unatoč, što još nije definitivno istupio iz koalicije, već dapače i sudjeluje kod sastavljanja »#0- ve stranke« u koaliciji, a da zavarava ipak narod sa izjavama, koje, da nikako ne od- govaraju istini. Ovako piše i tvrdi »Pokret« br. 195., u članku pod naslovom: »Što još hoće Tomašić ?« — Baš, svi skupa, divni i svijetli karakteri! . . . — Mi znademo stalno, kako u Hrvatskoj ne- ma živa političara, koji bi se usudio javno usprotiviti se ozbiljno volji bana Tomašića, osim pravaša i furtimaša (kršćano-socijala), koji, sada, nakon fuzije, postadoše veoma jaki i uplivni u narodu. Ovaj pokret, odno- sno ova fuzija rečenih dvaju stranaka, niti najmanje nije se ugodno dojmila grofa Khue- na, jer on znade za izvjesno, da će oma raditi svim silami protiv nepravednog na- metanja magjarštine u Hrvatskoj; a da će ova braniti vrlo odlučno jezik, ime i naro- |dnost Hrvata. Da je i zastupnik Dr. Bauer smatrao zlo- vatsko-srpska u Pešti i u Zagrebu, kao gla- vna činjenica iste, istupio, je iz koalicije, kako »Obzor« donosi; naime Dr. Bauer i- sti izjavljuje, da on nije mogao biti iza- bran u izborni odbor koalicije, pošto da je pR.akoalirijeugećunrija. sodjau Aana..jstu« jesu ti naši mudrijaši i nadripolitičari srp- sko-hrvatske koalicije!... — Mnogima iz- gleda čudnovato, dapače zagonetno, kako mogu političari, 4 la Dr. Vinković, Dr. Lor- ković, Dr. Šurmin, Dr. Lukinić itd., upisi- vali i zaključivati i u ime onih političara koalicije, koji neće da išta više znadu za rad i famoznu njihovu borbu. Oni hoće, da |tobož, sa iznašanjem imena nekih stanovi- tih ličnosti, utjecati i imponirati na narodne mase i narodnu inteligenciju u provinciji. | Dokaza o sličnim zloupotrebama imađemao \i odviše mnogo. Ma koliko bi neki ovdje \htjeli prešutjeti slične nepoštene čine, to o- pet ovakove sramotne činjenice predstav- ljaju svu našu politiku pred inostranim svijetom, kao politiku šarlatana, koja sa mo pomaže sramotiti i poniživati Hrvat- sku; a opet Magjarima ovakovi bezobra- izni dogogjaji dobro dolaze u njihove | protuhrvatske ciljeve. U opće cijeli rad i listodobne literature, ne u ropskom duhu, nego u posve slobodnom duhu, kako do- likuje književnicima koji svojom glavom mi- sle. Nadasve nam je zato milo, da je ta- kova sreća izglednog i duhovitog prevoda divne glume zapala u dio jednoga iz našeg kraja, koji se je uvijek takmio sa velikom Italijom u znanju i u književnosti; a opet nam je i još milije, čedno to ispovjedamo, da baš sad, kad se najviše kidiše na kler i na crkvenjake, ovi ne osvrčuć se na grak- tanje tih žaba iz muteža potoka, savjesno i marljivo obragjuju narodnu njivu, e će im ili unuci ili praunuci priznati trud i dati im zasluženu poštu. Kad bude do narodne obilate žetve, onda od tih žaba kreketuša neće biti ni glasa ni avaza, a od sdušnih trudbenika na starine, na povjesne rasprave, na književnost, zasjati će slava, i ovjenčati će njihovu uspomenu vijencem neumrlosti, A takova slava za stavno će zapastit i presv. prevodioca. A da ova bude do kraja puna, jer je još g. prevodioc u dobroj snazi, u svježoj pameti, neka u dokolici još poradi oko svog divnog djela, tako da i najmanji trunak nestane, i kad se dogje do drugog izdanja, djelo bude savršeno i u majsitni- jim tančinama. Dubrovnik će zaista onim prevodom u nizu svojih velikana zabilježiti i ime pres. prep. g. biskupa Frana Uccellini. m SDS mm