oke NME IT OO DP ODD NINNIADNn e MOŠTI SVO b sR etnos n. aaa Br; 294... “pitanja moglo bi lako dovesti nakon kratkog vremena ijagu i kimeta ma prosjački štap, jer bi se u najedanput pro:njenjenim gospo- darskim prilikam mogli obojica ne snaći i propasti. i Hrvatski sabor u Zadru otvorio se je u ponedjeljak, običajnim na- činom. Presjednik nazvavši dobrodošlicu o- svrne se oduljim govorom na pk. Vicka Mi- lića, na što svi jednodušno kliknuše »Sla- va!« Namjesnik počme hrvatski a nastavi italijanski, obećavajući da će vlada »doći u susret željama naroda«, ali o željezničkom pitanju i ost. ni spomene! Još za vrijeme | njegovoga govora pravaški zastupnici u znak “prosvjeda ostaviše dvoranu. Presjednikom 't. zv. »hrv. stranke« izabran je Dr. Trumbić, \jer-je Dr. Pero Čingrija otklonio presjedni- štvo. Don Niko Ribičić, zastupnik Makarske a pristaša t. zv. »hrv. stranke« odrekao se je na mandatu. Kako javljaju, sabor će ma- lo dana trajati, jer da nema novih zakon- skih osnova, pa čekajmo svršetak, da se na sve osvrnemo. Magjaronstvo Milinovaca. Svaki čas izbijaju na javu movi dokazi za magjaronstvo Milinovaca. Sada eto opet jednog. Koalicionaško novinstvo napalo je svog člana zagrebačkog načelnika Holjca, što je bez dozvole gradskog zastupstva pra- tio bana u Osijek i na skupštini mu burno povlagjivao. Time se otvoreno pokazao, da je njegov odani pristaša. Znade se, da je ta vika koalicijonaša bila samo za opsjeniti, i oni se u istinu doskora izravnaše i umi- tiše. Ali zanimivo je, da je jedan dr. Pave- lić, koji se izdaje za Starčevićanca, pronašao za zgodno napisati članak u »Hrvatskoj Slo- bodi«, kojim brani načelnika, veleć da je to učinio »iz učtivosti, da ga je učtivost vo- dila.u. GQsijek«. Tako eto brani skroz ma- gjaronski čin jedan stup Milinovaca, kan- didat njihov za samoborski kotar, dr. Pavelić! Eto smo u drugoj polovici go- dine a mnoga gospoda predbroj- nici nijesu nam isplatili predbrojbu još ni za prošastu godinu. Umoljamo najtoplije svu tu Gospodu, da nam izvole čim prije isplatiti koliko du- guju, jer listom ne možemo nikako naprijed, pošto je izdavanje skopča- no sa velikijem troškom. Vijesti iz naroda. Iz Cavtata. i. feZora« u novim prostorijama. — Aka- «demija za spomenik Bogišiću). Na ubavoj cavtajskoj obali bjelasa se krasna zgrada Zorin Doma, koja se u prošlu nedjelju bla- goslovila i otvorila. I Bog je dao taj dan krasno pramaljetno vrijeme, pa je mnoštvo maroda iz okolice prisustvovalo i uzveliča- lo slavu. Već u jedanaest sati velike dru- štvene prostorije, krasno iskićene, bijahu pune općinstva. U 12 sati gosp. nadžupnik blagosovio je društvene prostorije a za ti- jem je presjednik društva gosp. Bijelić dr- žao .pozdravni govor, u kojemu je istaknuo da se održi ona stara ljubav, koja nas je već 15 godina držala na okupu. Društvena glazba zasvira »Lijepu našu«, koju su svi bom ili opitelji; glede čuvanja crkve i njene čistoće; glede načina utjerivanja parohijal- nih taksa i slično. Da stvar bude: cjelovita od potrebe je jošter koje skice iz papine enciklike izva- diti. Najprvo budi rečeno, da u svim ovim slučajevima ne može ipak sam biskup su- diti: za to treba birati egdaminatore i kol- sultore u Sinodi, I kad bi se te sudije žu- pniku činili suspecti, može ih on odbiti i druge zatražiti, Ovakovi konsultori moraju stvar odlučiti tajnim glasovanjem. | još mno- ge druge prekaucije u ovome poslu podu- zeie su i označene u Papinoj enciklici, koja obuhvaća ništa manje nego 13 štampanih stranica u [velikome formatv. Lijepo li ovo odgovara zanosnoj devizi Pija X: »Omnia restaurare in Christo!« Ova iznesosmo malo odulje, e da uvide nekoji naši listovi, kako stvar sasma drug- čije stoji nego što je oni prekazuju. Ćemu š , matočito pak u političkim pitanjima, o:tim pitanjima ne ima ni riječi u Pa- ici? Čemu izvrtati historične či- u prestavljati, da se crkva političke stvari, kao n. pr. u slu- i biskupa Pavlovića? Gle- zapamti »Crvena«, da e naravi, stvari ličnosti, koje su bile ravne Biskup Pavlović nije imao :supremacije niti crkvene jurisdicije Pavlinovićem. Obadvojica stajahu pod E g ni šo? ii 2:8 : : tI: Hi stojećke saslušali. Klicalo se, da živi dru- štvo i njen presjednik, a za tijem je glazba izvršila birani koncerat. U 7/9 sati u večer započela je akademija za Bogišićev spome- nik po utanačenom programu. Sve su tačke izvršene na opće zadovolistvo. Osobito se krasno dojmila živa slika, koju je po upu- ti majstora Bukovca udesio mladi umjetnik g. N. Miljan. Tamburaški orhestar odigrao je izvrsno, a deklamatori svoje izvršiše, da se ne može zamjeriti, jer su to naši stari znanci. Odbor zaslužuje svaku pohvalu (go- spoda: Franić, Kunčević i Fagioni). Saku- pilo se preko 1300 K, bez doprinosa \bra- tije »Srba« cavtaćana, koji se nijesu udo- stojali doći na akademiju, već kupili pot- pise da se ne ide; pa ne samo to, nego su na ustuk priredili isto večer, na istu uru, javni koncerat svoje glazbe (našim pa- rama ustrojene) i vučenje lutrije, da tako ignoriraju samu stvar, Neka javnost sudi, kakvi su to dobroželjitelji mjesta i pravi cavtaćani! Za danas dosta. Iz Stona. (Neprilike u Stonu). Da u stonjskoj op- ćini vladaju neke čudne prilike, to je svak ovdje uvjeren, pa da i šira javnost o tom što čuje, treba mi zato, da odgovorim do- pisniku »C. H.«, koji u Br. 77. pod naslo- \yom: »iz Stonjske općine« hoće da obrani gospodu, te ljude, kojima je i nemoguće promisliti, da će doći vrijeme, da ih više u upravi općine biti neće. — Radi njihova neprimjerna nerada u općini otugjili su sva- koga od sebe, te će nedvojbeno i u priču preći kako li je i što bilo u Stonu, počet- kom ovog, za drugovgje a ne u Stonu i u [svačemu naprednog vijeka. — Da im na- rod ne vjeruje, najbolji je dokaz taj, a to dopisnik »Crvene« i te kako zna, da ne- ma ovdje ni jednog pristaše »hrvatske stranke«, kojoj gospoda mahom pripadaju. Docet, tu skoro doček pravaša, kojemu je dočeku svečano prisustvovalo cijelo gra- gjanstvo Stona i ona obližnja sela pod ba- rjacima, sa seoskim glavarima. — Gospoda su kriva, dopisniče »C. H.« da je u Stonu, a po najviše u okolici došlo do razdora i mržnje. Ta nije li mazad par godina bila izvršena pod Drvenicom organizacija »de- mokratske stranke« u cijelom gornjem pri- morju samo za ustuk gospodi? Nijesu li vogje demokratske, samo da nebi podpali i u vijeću pod ruke gospode izabrali za se većinu u vijeću, znajuć inače kakva bi im se pisala? Utjecajem baš ove većine podi- glo se nešto škola, što se drugdje od da- vna učinilo. Veli dopisnik »>C. H.«, da je poslije odlaska Dr. Ferri natječaj bio otvo- ren i da je ostao bezuspješan, To istina nije. Biće i gospoda mrdala na takovu be- zočnost, da ne govorim o natjecatelju Dr. Lehi, koji sada na Visu služi. Na sjednici 16/6. o. g. opć. vijeća, na kojoj je bilo 20 vijećnika, nijesu dopisniče, jednoglasno vi- jećnici ponudili godišnju plaću od 3600 Kr. i povisili putne pristojbine Dr. Buzoliću, Utok podnešen Zem. Odboru proti tog za- bili kaže ti, da o jednoglasnosti nema ni govora. A što je Zem. Odbor odgovorio na taj utok, to mi poznato nije, ali to zna svak pa i ja, da je bila sazvana odmah sjednica vijeća, ma kojoj se bio konstitu- irao odbor od 8 lica, koji je imao zadaću da prouči i razvidi kako će narodu biti la- šnje sa liječnikom. O ovome vijećnik do- Biskup Pavlović toliko je mogao nahuditi politici Pavlinovića, koliko Pavlinović bisku- pu Pavloviću. Što više? Pavlović — kao politička ličnost — više se je bojao Pavli- novića, nego li ovaj njega. Sada neka »Crvena« pročita, što je pisa- sala i u zadnjem broju, te neka uvidi je li ispravno »nakon toliko enciklika imamo li pravo kazati, da je presija odozgor. Ovo je naše mnijenje .... možemo ga kazati. . ne koje nam govori ono, što nije... Plaćaju dakako »Crvenoj« i vražije dacije za njezi- nu gnjilu i pokvarenu robu, svi oni, koji joj vjeruju. Još samo riječ! Svakomu je stvar jasna zašto »Crvena« ustaje na sv. oca enciklike, ne da joj je žao župnika, već da od tog izvadi robu iza svoj kapital. Htjela bi ona Beču; htjela bi ona svećenstvo prikazati kao | anacijonalno. Nu utaman joj svaka rabota; narod hr- vatski, pa i ista bajna »Crvena«, ako hoće biti ozbiljna i kritična, morati će i o budu- ćoj politici svećenstva reći, kao što lukavo Da, »Crveno«, bili su, jesu i biti će! ključka od 10 vijećnika, što su tu prisutni i jurisdikcijom Spljetskog biskupa Kalogjera. plaća dacije«. — Da, mnijenje ! Ali mnijenje, PRAVA CRVENA HRVATSKA pisnik »C. H.« muči! Na sjednici 3/9. vi- jeće je po savjetu odbora zaključilo, da sei raspiše novi natječaj, odobriv pro buono pacis ugovor sklopljen izmegju općinske uprave i Dr. Buzolića, gdje ovaj ima ostati do svrhe ove godine u službi opć. liječnika. Ovoliko na odgovor dopisniku »C. H.« a ustreba li, povratiću se i ja na stvar opširnije. Sad, kao grom iz vedra neba prosuo se glas, da Dr. Buzolić ostavlja Ston, i da će se ovo dana sastati vijeće da odluči glede opć. liječnika. Pitamo, jer se to i samo na- meće: kakva je to pogrda od ugovora bila sklopljena, kakav je to sadržaj njegov bio, kad on gubi svoju krijepost po ćeifu Dr. Buzolića, koji da će ostaviti Ston i napu- stiti ovu baš debelu kravu muzaru? To ni- kako još ne vjerujemo! Natječaj se zatvara koncem o. mj. a nije se dao štampati u novinama, nego svrhom. prošloga, kad, bit će sigurno kome od prijatelja Dr. Buzolić i prije priopćio svoju... namjeru, Čemu daklen to zakašnjenje sa uvršćenjem natje- čaja u novine, a čemu pak preša za sa- zvati vijeće, ili nema drugih liječnika i stonjska općina novaca, da ga nabavi dok drugi dogje? Ii kane eventuzlno nametnuti Dr. Buzolića narođu uz putne pristojbine onako teške, kukavriom težaku, većinom vječitom kmetu poznatih gospara. Nek li- ječniku povise plaću, a ukinu i od starih pristojbina, jer ovo najviše želi naš narod. Tim bi se pravica slavila, Obazirajuć se još jednom na dopis »C. H.«, gdje ovaj kaže, da bi ljudi na općini stonjskoj sve za obraz dali, a obraz ni za- štoj Zašto pak oni trpe da ih onako.... izigrava Dr, Buzolić i još i sada oko njega se kupe kao pčele okolo ulišta; a on ih ostavlja na cjedilu sa ugovorom, kojeg su oni vijeću kO za čvrsti dokumenat prika- zali t. j. da će Dr. Buzolić do svrhe ove godine ostati. — Pa sasvim tim neki — a megju kojima je naravno i spičar, koji i ako momak odmakao u godinama zna se ipak za meke stvari zagrijati — za nj koplja lome i rodna im momčad potpise kupe za molbu, koju će oni vijeću podnijeti, da taj čovjek bude imenovan stalnim liječnikom uz pristojbinu, koje neplaća nijedan opći- nar u Dalmaciji. Ali uhvam da će vijećnici i opet pokazati svoju dužnost narodu. že- lio bih vigjeti sutra, da bi Dr, Buzolić bio imenovan stalnim liječnikom, da li bi | ta stalnost vrijedna bila kao i onaj blaženi ugovor, a to kad bi mu se opet prohtjela povišica plate, ili putnih pristojbina? Ta u Stonu i okolici ne govori se o ničem kao o općinskom liječniku. Svak baš živom pa- žnjom prati razvitak ovog po općinsku u- pravu onako ..... zamršena posla. Svak se zanima da bolje stvar vidi i dozna što se radi a pomajviše paši vanjski vijećnici, koji su kao što smo u prvom dopisu rekli, svi- jesni svoje dužnosti, Pa još im dopisnik »C. H.« predbacuje, da se dadu zavesti, jer da su neuki. Ne zavaravaju se, pobro, tako lako ovi naši izabranici. Ljudi su to kojih e većina godina i godina u svijetu bila, da što steku, Da su pak neki nepismeni to je zasluga naših ljudi na općini, jer do nazad godinu dana niti jedne škole, osim one u Stonu, u svoj ovoj prostranoj općini nije bilo. Još bih se dalo toga koliko ho- ćeš napisati, ali, kako prije rekosmo, čeka- mo da vidimo, što će na ovo taj tužni do- pisnik »C. H.« da odgovori. — Jedan u ime mnogo općinara, VASE DS ALA LJSE ŠD DJELO JNA Narodno zdravlje Jma samo jedna metoda za odstra- niti naginjanje na kongestije i dizanje krvi prama glavi, a ta je; upravljaj tvo- jom probavom! Ne može se odstraniti lakše, ugodnije i stalnije slabost pro- bave nego li metodičnom uporabom naravne Franjo-Josip-gorke vode (dne- vno "ls stolne čaše na šte srca). Gor- ka voda »Franjo-Josip« osobito je da bude preporužena kod slabe probave prouzrokovane od slabosti crijeva. Pre- više od 1000 svjedodžaba kao izvr- sno, lahko i bezbolno sredstvo za pro- . ( Zuti .“ poručeno od liječničkih auktoriteta sa| gran Novo po svijetu Kolera. Ona nam baš i nije više nova, jer kao da se nekako dobro u [Evropi ukućila. Po gla- što nam stižu iz italije, iz Madžar- pa i iz Hrvatske, ons ne jenjava. U il ji ima vrlo mnogo slučajeva u nekim južnim gradovima, u Napulju, Palermu, si kao |Baru. Uzeok će biti tamo siromaštvo vezano velikom nečistoćom i smradom | ulicama. To ne može lako ne vidio. Zalo se ona = Madžarskoj je zaražen Dunav, pa se zato kolera i pojavlja tamo najviše uz tu rijeku. Nego čidnovato je, kako sada o Madžar- skoj šute neki njemački listovi. Prije su pi- sali mnogo o koleri u Madžarskoj, a sad više ne, Bit će ih Madžari potkupili, u što oni troše silne novce, da strani listovi pi- šu za njih dobro. — U Osijeku bio je jedan slučaj kolere, a u Borovu kraj Vukovara ima više slučajeva. Revolucija u Portugalskoj. U ponedjelnik na 3. ov. mj. buknuo je prevrat u Lisabonu u Portugalskoj. Mnoge vojničke čete izjaviše, da su republikanske, pa je cijeli dan bila žestoka borba, tako da se ovijem četama pridružiše i ostale, koje su na početku prevrata bile vijerne kralju, te je proglašena republika. Na 4. ov. m. po- čeli su pucati na grad; ratna mornarica i kopnena vojska solidarna je sa buntovnici- ma, pa su bombardirali kraljevsku palaču i na istu izvjesili republikansku zastavu. Kra- lja su zarobili, ali netom je potpisao ostavku za sebe, svu dinastiju i svoje nasljednike, pustiše ga da može slobodno otići iz Por- tugalske. Jedna vijest donaša, da je kralj Manuel pobjegao u Englešku, a druga, da se je sa majkom kraljicom udovom zaklonio na brazilijanski bojni brod »San Paulo«. (Koliko li u ovoj zemlji iznenagjenja od pretprošle godine, kada su u Februaru 1908 od anarhista bili smaknuti portugalski kralj Karlo I. i sin mu prijestolonasljednik Lujo, brat sadašnjeg svrgnutog kralja Manuela !) Rusija. Finskoj, kojoj je god. 1809. pri njenom spojenju svojevoljnom s Rusijom priznao car Aleksandar I. sva prava jedne države, sada dižu Rusi posljedne slobode. To je proti svakom pravu i zakonu, i zato je bio cijeli učeni svijet ustao proti tomu, Ali što je Ru- sima za pravo i zakon stalo? Otkud da Rus razumije, da pod njegovim carem se još koji drugi narod i ko, što se sa tri prsta ne krsti, smije čuti i biti mu jednak ? Na žalost je tako; Rusija još danas ne pripada po svom kulturnom shvaćanju Evropi. — Ministar izvanjskih posala, Izwolsky, po- staje poslanikom u Parizu. To je onaj smut- ljivac, što je za vrijeme aneksije najviše mutio kašu proti našoj državi, a odtad do danas nije to prestao. Nego sve mu je bilo zaludu, pa je na svrhu postao sni- ješan. Nije se Rusija smjela s nama zaratiti, a sada i sama vidi da je ludo i dalje rovati proti nama. Izwolsky ide, ali njegov najveći protivnik Aehrenthal ostaje, komu sve do- bro ide za rukom, Tako je Izvoljski u zadnje vrijeme radio za balkanski savez proti Au- striji, što mu nije pošlo za rukom, a sada je gotova stvar tursko-rumunjski savez Ae- hrenthalovo maslo. Belgijski kraljevski par u Beču. Belgijski kraljevski par prispio je u Beč u ponedjeljak po podne, Kralj i nadvojvo- de pozdravili su \raljevski par na kolodvo- ru. Uz burne ovacije publike kraljevski se gosti odvezoše u Hofburg. Japan, Junaci od Cušime i Mukdena, što su ih Rusima radovali, sada beru plodove svoga unaštva. Rusi im se moraju od nevolje po- kazati prijateljima i puštati, kako im se Ja- panci pred nosom šire i utvrgjuju. Tu skoro gy gnektovali Koreju, zemlju veliku kao I- taliju, svu su je razdijelili u 13 pokrajina, kojim na čelu stoje namjesnici; 7 su Japan- ci, a 6 Koreanci, Svaka ruska nada, da će se oni jedanput osvetiti, gubi se; u Aziji danas je najprvi i najvažniji radišni i na- predni Japan. Meso iz Argestinije. Strašna skupoća mesa dovela je bečku Općinu na misao, da se dobavlja meso iz južne Amerike, Ipak to neće vele pomoći, jer će se samo dovoziti ograničeno mnoštvo mesa, kolika to dopuštaju agrarci u Austriji i Madžarskoj. Neće vlada, da im se zamje- ri. Zato je bila u nedjelju u Beču velika demonstracija proti skupoći. Neka se otvori ica za meso i kruh! tražili su tamo, a šnjima toliki milijuni nas siromaha. 44 Domaće vijesti, Čitulje. Bivšem načelniku u Makarskoj g. Matu Klariću umrije ugledni starina o- tac, a u Zadru je umrla ggia. kneginja Bo- relli, supruga g. M. kneza Borelli Vransko- ga. Laka im zemlja, a ucvijeljenim naše i- skreno saučešće. Štrajk željezničara u Horceg- Meoni — ili i; zv. »služba po propisu« — prestala je sa 1. ov. mj, 1e je na svje- nastupila |brovniku nije [drugo nego — God. VI. da zaštiti želju publike radi sregjenog pr o meta, ako bi namještenici i dalje poreme- tili promet. Odreka episkopa Jowića. Nje- govo je Veličanstvo potpisalo odluku, ko- jom uzimlje na znanje odreku - dubrovačko- bokokotorskog grčko-istočnog episkopa Do- siteja Jovića, koji se povlači u jedan ma- nastir. Rodoljublje slovenskih suda. ca. Kako u »Slovenskom Narodu« čitamo, odlučili su slovenski suci u Štajerskoj o- snovati svoju organizaciju, koja će poraditi da se slovenski suci ne budu u buduće zapostavljali, i da_u svojoj službi učine što više koristi slovenskoj narodnoj stvari. | opet dokaz, kako mali slovenski narod ra- di daleko praktičnije i sustavnije. Upali u stupicu. Čitamo u »Pučkom Listu«: Doznajemo, da je g. Bobanović, konobarski nazornik u Spljetu, našao falsa gina u konobama nekih krčmara i baštinika sinjskoga, omiškoga, spljetskoga i bračkoga kotara, te da su svi ti prijavljeni državnom odvjetništvu. Neka zakon vrši svoju proti svim falsifi- katorima vina, pa bili oni veliki ili mali trgovci, krčmari ili težaci! Proti patvorenim vinima moramo svi ustati, jer oma ubija naše naravno domaće vino, o kojem živi ogromna većina naroda u Dalmaciji. Dobro je ovo i moralo bi se po cijeloj Dalmaciji češće izvršivati pregledavanje vina, i to nenadno, jer ne koristuje kako se do sada radi: uputi se povjerenstvo, pa ide re- dovito od dućana do dućana, i po tome svi doznadu i preprave se! Jer ne patvaraju na bačve, osobito u gradovima, nego patvore onoliko, koliko znadu da mogu u jedan dan prodati ! Zdravlje vaše zadržat će te! Slabosti ne- stat će, oči, živci, mišice i tetive vaše ojačat će, miran san dobiti ćete, cijelo tijelo oporavlja se brzo, ako rabite pravi Fellerov fluid sa m. »Elsafluid“. Pokusni tucet zajedno sa poštari- nom stoji 5 kruna. Dobiva se samo kod ljekar- nika 8. V. Fellera u Stubici, Elsaplatz br. 264 (Hrvatska). Gradska kronika. Kraljev Imenedan. U utornik na dan Imen-dana Njegovog Veličanstva naše- _ ga kralja, bila je u stonoj crkvi svečana sv. Misa, uz prisustvo prestavnika svih vojni- čkih i civilnih vlasti; takogjer u grčko-isto- čnoj crkvi i u izraelitskoj bogomolji. Na svim uredima bile su izvješene zastave. U večer je naša glazba svirala na »Brsaljama«, a grad je bio svečano rasvijetljen. Odlazak vrijednog Domini. kanoca. Vrijedni i radišni Dominikanac mjesnog samostana, O. Ambrozij Bačić, ot- putovao je u Rim, kamo je imenovan pro» fesorom u »Collegio Angelico«, Žaleći nad njegovim odlaskom, najsrdačnije mu česti. tamo na zasluženom imenovanju, Ispit pom. kapetana. Naš sugra- gjanin i prijatelj g. Antun Batinić, pomor- ski poručnik, položio je na 2. 0. mj. u Tr- stu ispit pomorskog kapetana, sa dobrim uspjehom. Čestitamo! Imenovanje. Naš sugragjanin g. Dr. Ernest Katić imenovan je pristavom na c, k. financijskom odvjetništvu u Zadru. Če- stitgmo! Čitulje. U ponedjeljak preminula je u Zadru naša sugragjanka ggja. Ane Gauss, suprnga sudskog savjetnika u m. g. Qrgu- ra Gaussa, a sestra g. Klima pl. Ghetaldi. — Na Lopudu je u petak preminuo g. An- tun Kuljevan, posjednik, u 73.0j godini. — Istog je dana bio na Konalu sprovod ggji. Marici ženi g. Antuna Vranae. Pokoj im vječni, a ožalošćenim naše i skreno saučešće, Što čemo još doživjeti! Olkad je prestao papirnati »Dubrovnik«, postala je »Crvena Hrvatska« kao službeni organ našijeh »Srba«, pa je stoga donijela i je- dan poziv »Srba« prigodom 10-godišnjice smrti pok. Don Ivana Stojanovića, u kojemu se pokojnika nazivlje »srpskim velikanom«! A to donaša ona »+Crv, Hro.«, kojoj je do- bro poznato, da se pokojnik nije Srbinom nikada priznavao, koja je dapače protivno dokaživala, i kojoj je dobro poznato kako su pokojniku u podliscima »Dubrovnika« mijenjali: gdje bi on napisao »Slaveni«, im i a e mijenjali u »Srbi«, serpskijem« i t d, Da će do tog stepena edosljednostis i »hrvalstva« »Grveha Hrvat: ska« doprijeti, to se ni mi ni iko u ]y- mogao nadati, pa joj ništa čestitamo !