Br. 302. PAM GR U DUBROVNIKU, 3. Decembra 1910. Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K. 6; na p0 surazmjezno; za inozemstvo godišnje K. 9 — Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen | za došasto ra polugodište. LI. -God. Vi. IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 19 PARA. Brzotisak i vlasništvo DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE. Odgovorni urednik FRANO SCHICK. Pretplata | oglasi šalju se Administraciji. Pisma dopisi Uredništeu. | zahvale i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para ke a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nefrankirani ne primaju se. — Plativo | utužljivo a Dubrovniku. Jedan poziv. Uvaženi »Oesterreichs-katholisches- Sonntagsblatt« ili po našu; »Nedfeljni austrijski katolički list« na 20 o. m. u svome br. 47 izvješćuje o velikoj katoličkoj skupštini, obdržavanoj u Beču na 6 o. mj., u kojoj je bilo do 15.000 ljudi, i gdje su poprimljene velevažne resolucije, izmegju kojijeh i jedna ko- jom se skupština zahvaljuje svoj ne- njemačkoj braći u Carstvu, jer su uza njih pristali i njihovu akciju odobrili i pohvalili; pak kaže: »Nadasve se zahvaljujemo radosno našoj nenjemačkoj braći, iz drugih kru- novina i tugjih jezik2, koji su se da- nas k nami pridružili u katoličkoj svo- joj revnosti. Dao Bog, da ogromnosti skupne pogibelji, nas djecu iste uzvi- šene i slavne domovine, na svrhu na- vede na skupno provagjanje našeg sku- pnog svetog prava. U svečanom ovom času, pozivljemo vas zato svijeh, koji čuvstvujete jednako, kako i mi. Braćo, ustajte! Pružite nam ruke! Na stranu sa nesporazumima, raskinimo uzicu, gojom nas je opasao hudi neprijatelj. Sajedinimo se mi u borbi, koju mo- ramo izdržati, sa poklikom: Za Boga, za Cara, za naše pravo! Na podlozi ovoga našeg poziva, u nedjelju na 4 Decembra obdržati će se veliko vijećanje, na koje pozivljemo za- stupnike iz sve Austrije, a nadasve za- stupnike katoličkih novina i organiza- cija. Obavijesti nek se zatraže od ka- toličkog Protest-komiteta: Wien I. Bz. Seitenstetten-gasse 5. Isti list hoće da obrazloži taj poziv, te veli da poziv nije otposlan od par- taičnih muževa, kakovom političkom namjerom; nego na prosto od dobro- mislećih nepartaičnih katolika .li isto- dobno naglašuje, da smo se od ne- prijatelja dali navestit na tanki led na- cionalnog egoizma; naravno ne isklju- čivši u tome ni Nijemce. Katolička organizacija u carstvu, na- ravno da bi bila sveta stvar, i mi rado primamo poziv, i pristajemo da se do- gje do željene sloge, u obrani svetih amaneta naše svete vjere, i da tome svetomu i blagoslovljenom cilju svi do- prinesu svoju dobru volju i požrtvov- nost, pak govorili kojim god jezikom, jer nam je vjera zajednička i sveta stvar, a nije umišljena niti nevažna po- gibelj, koja baš vjeri prijeti skroz ka- toličke Austrije, jer zahtjevi slobodne škole, razbraka, rastave od države i PODLISTAK. Kajiževni dar nMatice Hevatsko“, crkve, vapaj: proč od Rima! sve se više šire, nameću se preko zastupnika, koji znadu svjetinu zavarati, i jer pri biranju ne iznose ikakav program, slo- bodnih su ruka, da uz kumove i or- take gledajn kako će što prije i pra- staru konservativnu Austriju rinuti o- nom nizbrdicom, kojom se danas ko- trljaju Francuska, Italija, Portugalska i Španjolska. Ali neka upamti uvaženi list, i svi oni katolici, koji su kao takovi pot- pisali poziv, da se varaju, ako misle da nas je naveo nacionalni egoizam u lošem stanju u kojem smo, nego i ako neizravno ipak silu škodi zauzet- nosti naših zastupnika, koji su do na- zad malo bili izgledni katolici svi, a i danas su mal da ne svi, kad vide da im se sa stanovite strane uskraćuju i najelementarnija prava, kad tiću ru- kom, da i ona njemačka stranka, koja je slovila kako skroz katolička, ipak se uortačila s onim koji su krivo činili našem i srodnim narodima. Pokojni je Lueger bio dobro uputio, i našao pravu stazu, ali se je ste staze skrenulo i tako su se odnošaji pogoršali, i po- vjerenje malaksalo. Dobro je, pleme- nito, izvrsno, zagovarati katoličke pro- bitke, ali tome najviše može doprini- jeti, kad se u ortacima nagje prave- dnost, i ona sklonost svakomu dati svoje, koja po sebi donaša povjerenje, ljubav, prijaznost, i koja radi sloge rado će nešto podnijeti, nešto žrtvovati, ali sve do one granice, do koje joj do- pušta narodni ponos i povjerenje, jer ako se ode dalje, tad se u zlom smi- slu tumače i najbolje i najplemenitije namjere. Neka uvaženi list to zagovara, neka to priglavi poglavitim muževima, koji su poziv potpisali i razaslali, neka ih uvjeri da izreka miloga i općeljublje- nog našeg vladara: justitia regno- rum fundamentum, kad bi se za- ista provela, katolici Austrije, govorili kojim god jezikom, bili bi ko jedna duša na obrani svetih svojih amaneta, ali dok bude nepravice, trudno je ako ne nemoguće, da budemo u tome svi složni, jer ima mnogo toga što zasjeca i na dobro vjere i na dobro naroda, na primjer povlastica staroslovenskog jezika, pak kako da u nečemu budemo dogovorni a u nečemu da nam se pri- krate naša prava, i to pod izlikom o- brane vjerskih probitaka. Neka se obdrži ta skupština, nek bude veličanstvena, u njoj ako se pro- ukrašeno sa više od stotinu slika. Jednako zanimat će svakoga knjiga Dr. Mandića: »Povjest okupacije Bosne i Hercegovine«, vrlo važno poglavlje iz novije naše historije. Or. Bučar izlazi sa bogato ilustrovanim djelom: »Povjest hrvatske književnosti u doba reformacije«, za koje je sakupljao kroz mnogo godina gragju po čkim knjižnicama i arhivima. Ovo je bilo do sada najslabije razragjeno poglavlje u |mašoj književnoj povjesti, a opet je ono vrlo važno. jer se od to doba provincijalna Hr- ztomiku posred SRE + OSA SE RENO Mbere VEMA javljaju naši pripovjedači i pjenici: Dr. Ogrizović, loakić, Ivan ', Joza | talinić Jerelov, Ioan Krnic, različitim njema- | |Slovackoga: » vede za svakoga pravica, naići će se na pravu stazu, koja bi mogla spasiti i usrećiti katoličku Austriju ! Carevinsko vijeće. Docnije nego obično počelo je ove godine jesensko zasjedanje; na 24 no- vembra. Izgleda kao da je bečka vla- da htjela staviti o zid narodno zastup- stvo, da brzo vijeća i odluči o trima vrlo važnim stvarima: budgetnom pro- vizoriju, novom poslovnom redu i ban- kovnom pitanju. Doduše bili su sada zemaljski sabori i delegacije na oku- pu, ali zli jezici govore, da su to go- spoda ministri baš zato tako udesili, da se parlamenat docnije sastane. Bilo bi sa strane eksekutive uprav neko ba- gatelisanje i nepoštovanje zastupstva što u jednoj konstucionoj zemlji ne bi smjelo biti, da nijesu bili dogovori u Češkoj, koji su se oduljili preko načina. Ono je dakle započelo. Narodno se zastupstvo sastalo, a pred monumen- talnom zgradom bečkog parlamenta de- monstrovale su hiljade naroda: »Kru- ha nam dajte! Mesa nam dajte! Mi radimo, pa nećemo, da od glada po- mremo! Neka nas se više ne dere sa [skupom stanarinom!« — bio je jedno- dušni zahtjev te impozantne mase. Smije li se parlamenat, smije li se za- stupstvo općeg prava glasa tim pra- vednim potrebama oglušiti ? Ima li dr- žava u svojim rukama sredstava, da se ovoj općoj skupoći stane na put? A ako ima, nije li to najpreća dužnost moderne države, da pripomogne o- gromnoj većini svojih gragjana? Pri ovomu pitanju malo ćemo se zaustaviti. U prvom redu mislimo, da je sve- mu kriv današnji porezni sistemat, ko- ji vrlo lako daje mogućnost gospo- darski jačemu da svali sve terete na gospodarski slabijega. Najmodavac sva- ljuje svoje velike poreze na najmo- primca, producenat na konsumenta, prodavalac na kupca i t. d., te se na svrhu sve to osuši na siromahu, koji živi od svoje male platice ili krvave nadnice. To je jasno. Ovakav porezni sistemat tišti jedino siromaha, a bo- gataš ga jedva osjeća. Što se tiče skupoće mesa i žita, je- dini je lijek, nek se otvori granica. Drukčije se više živjeti ne može. Nije dovoljan uvoz argentinskog mesa, Y je to samo jedan pokus ograničen i mjerom i vremenom. nović, Josip Kosor, Božo Lovrić, Tugomir Alaupović, Dragutin Damjanić i drugi. Me- gju pripovijetkama ima i jedna od pokoj- noga M Kozarca, koja nije bila do sada štampana, Od starijih naših prvih pripovje- dača izdaje »Matica« ove godine Kumičiće- ve »Začugjene svatove+, roman iz života istarskoga. A od modernih autora izlaze Mata Lisičara »Pripovijesti«, niz najboljih novela iz mlagje naše književnosti. Prema svojim tradicijama izdala je »M. H.« i ove godine jedno djelo iz slavenske književnosti, i to dramu poljskoga pjesnika »Lilla Weneda« u prijevodu Julija Benešića. A iz bratske slovenske knji- ževnosti izlazi pripovijest Dra. Detele : »Pe- . Matičina izdanja za god. i zajedničkoga književnog rada, što će biti Draže- |milo našoj publici, a na uhar hrvatskoj knji- |zi. »Matičine« knjige za god. Kroničarska nam dužnost ovdje na- meće zabilježenje jedne prihvaćene za- konske osnove sa strane zastupničke kuće, kojom hoće da se doskoči po- skupljivanju stanova. Tim zakonom po- staje država jamcem za zajam od 200,000.000, kojim bi općine ili kakve gragjevne zadruge gradile jeftine sta- nove. Ovim imaju prilike razni nov- čani zavodi, da se dadu na taj posao, jer ti zajmovi po tom jamstvu imaju pupilarnu sigurnost. Još jedna nenadna. Ministar je finan- cijski prijetio u proljeću i ljetu s defi- citom, da nam sad u jeseni iznese budget bez deficita. Hotio je ogledati zemljište samo, hoće li se dopustiti novi porezi. Ali ako nema novih po- reza prihvaćenih od carevinskog vijeća, "|povisit će se naredbenim putem cijena cigarima i duhanu. To im je najlakše. Zagrebačko pismo. Zagreb, 29/XI. Ono, što se u nas dogagja, bilo bi za jednog pametnog čovjeka komično, da nije patrijoti radi dobra Hrvatske tragično. Pre- ko »Pokreta«, organa onih kretena, što se sami nazivlju inteligentnim, u bum-bum je- ziku naviješta se rat Tomašiću, Khuenu i komu sve ne, dakako samo na papiru radi onih, koji čitaju i koji vjeruju. Blaženi si- romasi duhom! A gospoda koalicijonaški zastupnici, kojim »Pokret« služi, ponašaju se tako kukavno i sramotno, da to i ozbilj- niji pristaše njihovi uvigjaju. Tomašić ih evo preko Tuškana pozivlje na konferenciju na koju je spravau i on doći, da se spo- razumiju radi saziva saborskog i indemni- teta, jer inače se prosincem stupa u ex-lex. Tuškan odgovara, da ne može, jer su ve- ćina delegata u Pešti. Tamo je »težište hr- vatske otporne snage« po frazerskom »Po- kretu«. Madžarska Pešta po koalicijonaškim perjanicama postaje težištem hrvatske politi- ke! Ali kad su jedanput ta gospoda tamo. čemu od tamo barem mne zagrme jasno i glasno: »Ne ćemo te, bane Tomašiću, ni- kako te ne ćemo!« Ali da, konci ne smiju nipošto biti prekinuti izmegju njih i Niko- le pl. Trešćerovačkog. Na svrhu ipak spa- daju zajedno, zajedno će se i naći, samo da bude vuk sit i ovca cijela. Pa što ta gospoda rade u Pešti. Hoće li se kao prije (I) »kao lavovi« boriti? Ni naj manje o tomu 'ne misle, Spravljaju neka- kvu deklaraciju. Kakva će ona biti, davaju nam lijepu garanciju poznati ljudi, što je sastavljaju. Neka Madžari Bartha, Kmety i drugi vrijegjaju Hrvatsku, neka nas pred svijelom ponizuju, koalicijonaši znadu, da šutnja zlata vrijedi. Hoće li se opstrukcija voditi — interwiewiše suradnik košutovskog organa »Budapesta« velikog naprednog po- litičara, Gjura Šurmina — a on odgovara : »Ne, mi ćemo naštojati izvan parlamenta svoje svrhe postićil« A što to znači? To 1910 u bro- širanom izdanju stoje K 6. — U područji- ma, gdje »Matica« ima svoga povjerenika, najbolje je uplatiti članarinu povjereniku, a gdje ga nema, neka se šalje članarina iz- ravno na »Maticu Hrvatsku« u Zagrebu. U- kusni moderni uvezi, što ih je po umjetničkim nacrtima priredio »Matičin« knjigoveža B. Šoban, stoje napose, ko ih želi imati, K 7:60, ae se će se otpremati ovih dana. Pored izdanja] redovitih, izdala je »M. H.« ove godine Ilgo izdanje Ogrizovićeve »Hasanaginice«, jer je prvo izdanje bilo umah raspačano. Broširano izd. stoji K 150., a elegantno uvezano K 2. — Za svoje čla- nove radnike i zakladnike, koji su već upla- okviru s otpremom stoji K 10—, a u ma- znači po skupo plaćenom iskustvu hrvat- skog naroda trgovati s pravima naše o- tadžbine, to znači u trgovačkom jeziku : mešelariti. Ovo pak sramotno mešetarenje, da se dokopaju opet vlasti, zovu njihovi listovi »velikom i teškom borbom!« Sretni, kad ima ko da im vjeruje! A što gospoda »Srbi« u koaliciji govore? Aranitzkoga im više nema, pa tu je i abo- licija velikoizdajničkog procesa. S abolici- jom nijesu zadovoljni, jer da njima ne tre- ba milosti, nego pravde. Treba imati sezo- braznosti, pa tako nešto govoriti. Jer prav- da znači uporabiti zakon, koji veleizdajni- cima vješalima prijeti a dokaza nije sigur- no falilo, kako je proces pokazao. Pokušaj samoubojstva Adama Pribičevića, revoluci- jonamni statut, — vještački utvrgjeno Pri- bičevićevo pismo — sve je to bilo ništa. Kao da i to mogu kakvi Masaryci uzdrma- ti! Još bi sad trebalo za satisfakciju učini- ti Adama Pribičevića predstojnikom pravo- sugja mjesto Aranitzkoga. Polako bre. | sa manjim će biti zadovoljni peštanski štipen- disti, koji se i boje saziva saborskog, je bi drugi bili za peštanskd delegate izabra- ni. Neka gospoda koalicijonaši ostaju sa ovom saborskom odgodom isto delegati, premda im narod kod izbora nije sada po- klonio povjerenja. Abnormalno je to i opi- re se konstitucijonalizmu, ali je za njih sva- kako korisno. Novo. po svijetu Češko-njemački pregovori. »Narodni Listy« javljaju, da bi se češko- njemački pregovori imali već početkom sli- jedeće sedmice i to u Beču otpočeti. Pre- govori ne će ovaj put biti povjerljivi, već javni i službeni. Česke stranke nijesu za sada još u pitanju novih pregovora stvori- le nikakvog specijalnog zaključka, ali je iz- vjesno već sada, da će u pregovorima istu- pati solidarno i jedinstveno. Hrvati u Budimpešti. Kako jedan budimpeštanski list javlja, postigao se je izmegju presjednika zastupni- čke kuće Berzeviczya i hrvatskih zastupnika »sporazum«, prema kojemu »hrvatski za- stupnici u parlamentu mogu govoriti hrvat- ski, ali presjedništvo ne će naručiti niti tu- mača niti stenografa za hrvatske govore«. Zaista krasan(I) »sporazum« a od presjedni- štva odregjeno baš »pravedno« ! |! Ministar trgovine o skupoći. U jednoj od zadnjih sjednica zastupničke kuće u Beču raspravljalo se je o skupoći, pa su se raspravljanja nastavila. Ministar trgovine Dr. Weiskirchner naglasio je, da »vladi lebdi .pred očima načelo, da podigne domaće stočarstvo na tako visok stepen, te će ono biti kadro, da udovolji domaćim po- trebama. Što se tiče uvoza argentinskog me- sa u Austriju, tu su izbile na površinu ve- like poteškoće. U jednu ruku nema dosta- tno brodova, a u drugu ruku prijeti pogi- belj marvinske pošasti«. hagoni okviru K 12. Diplomu je u bakro- rezu prema slici prof. Otona Ivekovića iz- radio Ljuba Babić mlagji. Naklada diplome je malena, a veći dio već je raspačan, pa se narudžbe primaju, dok zaliha traje. A ako se iza toga prijavi dostatan broj zakladnika i članova rednika, koji žele diplomu, priredit će »Matica« do- skoro ll.go izdanje. »Matica Hrvatska« se nada, da će i ove kao i minule godine ubrzo raspačati svoja izdanja. Pojedine knjige iz Kod :|[ovogodišnjih izdanja se ne prodaju. »Matice« ima na skladištu knjiga, što su i- zašle od god. 1903 — 1908., te im je ci- jena snižena, a popis ovili knjiga šalje se |svakome na zahtjev badava. ie