"DOBAR

stva: pokušajte ih samo i vi

 

slavljen narodni blagdan na uspomenu na-
ših prosvjetitelja sv. Čirila i Metoda. Prema
dogovoru koncertovala je u večer općinska
glazba, i obašla gradom uz rasvjetu svira-
_ jući. Preko koncerta dvije gospogjice i dva
gospodina sabirali su sitni novac za hrvat-
ske škole. Isto će se to ponoviti i u nedje-
lju. Rečenoga dana će »Gundulićeva« gla-
zba prirediti končerat, preko kojega će se
jednako sabirati sitni novac, a poslije će
uz rasvjetu obaći gradom svirajući. Tako
se je i Dubrovnik čedno ali dostojno oda-
zvao vapaju naše hrvatske braće u ugrože-
nim nam hrvatskim krajevima.

Lične vijesti. Vrijedni i radišni gi-
mnazijski profesor kt Kristo Krile, koji sva-
ke godine Šx. praznike sprovede na poučno-
zabavnim putovanjima po dalekom svijetu,
otputovao je put pta. Doznajemo pak,
da će se cijeli mjesec zadržati u Palestini,
a u Jeruzolimu više dana. Želimo mu u-
godno putovanje i sretan povratak!

Položio ispit kapetana. Naš vr-
li sumišljenik g. N. Baule položio je ovo
“dana kapetana, sa odličnim
uspjehom. Čestitamo!

Čitulja. U sri je preminuo g. Ri-
ko Drobnić, kancel. oficijanat pri mjesnom
ć. k. kot, Financ. Ravnateljstvu, u 290j go-
dini. Ostavlja udovu sa dvoje nejako djece.
U četvrtak po podne bio mu je priregjen
lijep sprovod, za kojim je kao svom članu
korporativno stupala »Hrvatska Radnička
Zadruga« sa »Gundulićevom« glazbom, uz
ostalu veliku pratnju prijatelja i znanaca.
Laka mu zemlja a ucviljenoj porodici i svoj-
ti naše iskreno saučešće.

Gospodi i gospodarima ,,Cr-
: wene Hrvatske“* preporučamo, da li-
jepo pročitaju naš članak »Gospodo, u pa-
met!« prije nego se počnu diviti odgovoru,
koji nam je njihov piskaralo upravio na
gornji članak. : 3

Po njemu će najbolje upoznati: =

1.0 da smo mi u svemu članku činili raz-
liku megju »gospodom, dubrovačke inteli-
gencije hrvatske i napredne stranke«, kojoj
je članak upravljen, i »razuzdanim i suro-
vim piskaralima i suradniku, koji zbog svo-
je ograničenosti nije kadar da napiše ne-

to ozbiljna i dostojanstvena;« i

2.0 da mi niti gospodu te inteligencije
nigdje u članku ne molimo »da nas štede,
da nas ne napadaju, da ne iznose na javu
naš popovski (ll) moral«, nego im čisto i bi-
stro kažemo: »pišite stvarno, izvješćujte
objektivno, služite poštenju i istini, na-
padajte nas dokazima i činjenicima, ma-
nite se laži i kleveta itd. a

3.e Da mi s prezirom prelazimo preko
»šačice nevoljnika, bez znanja i karaktera,
koja je kadra 'za novac i sebe prodati«, a
pozivljemo inteligenciju, da se prama na-
mi vlada, »kako se dolikuje njezinoj sklad-
nosti, časti i poštenju.« .

Kada gospoda i gospodari »Crvene Hr-
vatske« isporede gornji naš članak s odgo-
vorom njihova piskarala, uvjeriti će se, da
mi lealnu, poštenu borbu ne izbjegavamo,
ali tražimo stvarne dokaze za »naše intri-
ge, nečasne makinacije, soagetiba vjere i
oltara u političke i to nelijepe političke
svrhe«, a ne sve one razne vrsti nedičnih
i nedostojnih srestava, koja smo im u gor-
njem članku nanizali, a za koja će gospo-
da naći dokaza u svom glasilu, ako pom-
no prolistaju nada sve njegove zadnje go-

šnjake. :

Vole li se pak gospoda i gospodari »Cr-
vene Hrvatske« i unaprijed zadovoljiti /lje-
pim stilom i biranim frazama svog piska-
rala, nego promijeniti način pisanja, kako
se dolikuje skladnosti dubrovačkoj: to je
pitanje gusta! Samo je pitanje: imadu li

ravo oni, koji će takovom gustu i na dalje
licati: &ravo/, ili pak oni, koji će i go-

Prot. K. Krile, — K ponočnom sun.

ou — putopisne bilješke. Preštampano iz

»Smotre Dalmatinske«. U Zadru. Nagragje-
na tiskarnica Petra Jankovića. 1911.

To E knjige, koja je izišla ovih
dana, Naslov zvuči nekako poput Verneso-
vih -s : razlikom, da ovaj nije ni najmanje
= fantastičan, jer je pisac uprav bio k pono-

ćnom suncu. Interesantna je to knjiga, edi-
na sa svog predmeta u našoj oskudnoj pu-
topisnoj literaturi. To su utisci i opisi sa

utovanja po Norveškoj sve tamo do Nord-

pa, gdje sunce u stanovito doba godine
ne zapada već i u pOnoća svijetli, odakle
naslov ovoj knjizi,

Na prvi mah se pričinja, kao da je lako
pisati putopise, d baš nije tako. Za sa-
vršen putopis mnogo se spreme zahtjeva.
Treba ga ponajprije učiniti zanimivim, da

se čovjek ne uzeti ga u ruke, da se
ne bude dosagjivao; jer često se namjera-
v ruke kojeg uči-

kaka

telja, zaplcola pa i profesora koji u osku-
dici literarnih individusliteta, misle da su
već postali < zato jer su profeso-
pi k dsl ih u školi slušao gd re
poem bei

nema ne-
maju šivahnost, sloga "o nemaju
osobnih refleksija, nemaju poleta kao ni
žaba; fali im poetski kolorit, fali

ti.
kao da ih
da u fomu uživa inače m

 

g=

! Imademo zdrav želudac
ćete:

zanosa što | koj
nasladom

lja se kod
jod 1 krune.

  
  

  

i!

i nikakva tištenja ni nikakve želuđčane boli nemamo otkada upotreblj

 

PREVRTOCRVENA TIRVATSKAO O

WUOG Vu.

avamo Fellerove probavne Rhabarber pilule sa markom: »Elsapilule«! Kažemo Vam iz isku-

 

 

one u ju stolicu i potpomažu probavu. 6 kutija franko K 4.— Dobiva se samo kod ljekarnika Feliera u Stubici, Elsaplatz br. 264 (Hrvatska).
spodi doviknuti, n& »gospodo u pamet!«,| zraku, a »Placu« ostavimo za zimskih vre-| Vlaho: Ma jesu li baš oni rekli: naški? bz i
= gospodo, oi ri , mena! U ovome ga barem ne bi imale ula-|leo: Jesu, anci su to ačentuali, percha da se ra- Obznana! 2000 Kr nagrade!

nego:
“Nek poštena puplika sudi!

Akadem. slikar g. Gabrijel
Jurkić, Hrvat bosanac, o čijim smo u-
mjetničkim radnjama nadulje govorili lani
u br. 286. našeg lista, boravi opet za ne-
koliko dana u omiljelom mu lijepom Gružu
kod svog prijatelja vič. župnika D. Nika Zlo-
večera. aL mladi a simpatični umjetnik pro-
lazi ovo dana u našoj sredini u svom ti-
hom radu, koji pokazuje sve najljepše od-
like: talenat, zanos, marljivost, a i produ-
ktivnost. To g. Jurkiću priznaju bez laskanja
prijatelji i štovatelji umjetnosti, gledajući
najnovije njegove slike uljene i pastelne,
gdje su vješto prenesene |tolike krasote i

raži našeg mora i kopna.

Slike g. Jurkića stekle su u bečkim umje-
tničkim krugovima priznanja i pohvala, ta-
ko da je taj naš umjetnik primljen — ri-
jetka sreća! — u bečku glasovitu »Secesiju«.
Taj čedni a vrli radenik namjerava prirediti
svoju kolektivnu izložbu najprvo u Saraje-
vu, pa u Zagrebu i u . Od srca se ra-
dujemo g. Jurkiću .. . Neka naši!

»Crvenoj Hrvatskoj“ još neda
mira naša povorka. Svak je živ vidio na
svoje zdrave oči ili barem čuo, da uvijek
naše povorke prate žandari, detektivi i ko-
mesari, koji se dapače miješaju megju ma-
nifestante, ali pisari oko »C. H.« nijesu to
vidjeli ili bolje nijesu to htjeli vidjeti. »C.

.« drugim riječima veli, da mi nebi smje-
li biti progonjeni od političke vlasti, nego
samo oni (ll). Ta mi smo »stranka komesa-
ra, detektiva i policiota« itd.1! U tome je
»C. H.« pogriješila adresu i prišiva nama
ono, što njoj ide. Kud će boljeg dokaza
nego li do vlastite njezine pisanije, pa ne-
ka prolista svoje prošle godišnjake i uvje-
riće se, da sve ono što hoće da nami pri-
šiva ide njome i njezinijem kaponjama ! A
bude li nas potezati za jezik, iznizat ćemo
joj njezinu prošlost pak i sadašnjost, te će
i njezini telići napokon uvidjeti koja je stran-
ka komesara, detektiva i pulicijota ... Kud
će te goreg komedijaštva nego kad »C. H.«
govori protiv detektiva i Bachove patente,
jer u isto doba kad ona »ustaje« protiv to-
ga — da neupućenim baci malo pepela u
oči — istodobno njezin benjamin, općinski
nadredar Franasović utiče se Bachovoj pa-
tenti i optužuje svoju »braću Srbe«. O to-
ime je mnogim i innogim u gradu pozna-
to, pak i »Srbima«, samo »nije« »Crvenoj«!
Eto opet dokaza »iskrenog« im »brastva« !
O tome »Crvena« nema rijeći da progovo-
ri, a niti će sada!

Končerti. Pravom mnnogi primjećuju,
da bi Općinska Glazba morala priregjivati
nedjeljne i svetačne končerte, jer kao ta-
kova prima dosta dobru općinsku subven-
ciju, pa barem da zabavlja gragjanstvo,
koje je bez razlike za nju opterećeno. Osta-
lim se dvjema mjesnim glazbama ne može
prigovoriti, pošto ih vlastite stranke same
uzdržavaju.

U građu pak ne bi se imalo u ljetno
doba priregjivati končerte, nađasve zbog
zdravstvenih razloga, jer ne samo što je
vrućina izmegju zidova i nesnosna stiska,
nego se još uzdiže užasna prašina, vrlo
ubitačna po zdravlje općinstva. Eto i ovo
zadnjih dana u više navrata vidjelo se je,
kakova težina zavlada, da se s Place mora
bježati. Zaista se ne može zamisliti boljega
i ugodnijega mjesta za ljetne končerte do
naših ubavih »Brsalja«, kakovog položaja
na daleko nema, da se i svi stranci dive i
zanašaju. Još kad se poliju a dovoljno su
prostrane, pa općinstvo ima gdje i šetati i
opočinuti. Dakle u interesu same publike
imali bi se končerti priregjivati na »Brsa-
ljama«, na onom čistom svježem morskom

se je kritika veoma povoljno izrazila, a dru-
ga je ova »K ponoćnom sunču«, koja je
za mene zbog svog sadržaja još zanimivi-
ja. To je prava poslastica zdrava, poučna i
ugodna štiva. Divne su prirodne ljepote
orveške i njezinih veličanstvenih fjorda
pak te pisac repe jakim dojmovima za
te krasote. Iznaša epizode iz svojih doživ-
ljaja, zaslagjuje opise povjesnim i kultur-
nim momentima iz života onog naroda, u-
sporegjuje s našim prilikam, nalazi uzroke,
dava savjeta i sve to tako i goto u
jednu cjelinu, u jedan sklad, da knjiga za-
služuje SAJK, RŠNA i zanimanje.

Kad sam pročitao ovu knjigu na dušak
do < oćutio sam ono ugodno raspolo-
ženje, koje nastane u tebi kad pročitaš ko-
ju lijepu knjigu. To je znak da je Krile po-
stigao svoju svrhu, da je njegova knjiga
korisna, ugodna i lijepa.

Pisac stoji na čvrstoj stijeni kreposti i
pravednosti, s koje se zanese te izlijeva bla-

o svojih misli. etičnih principa ne u-
anja se ni za živu glavu. Oni su ponos
njegove, brusom moralnih podloga izoštre-
ne i očeličene duše, a taj o prodire u
svaku stranicu i u svako slovo i, ako je i-
stinito, da slil pokazuje čovjeka, to se bar
Ba ra ae ći slo
oštraca te

se sve odra-
|zuje iz prirodnih ljepota i kulturnih steče-
na

T , t-
plat ole nako i
u Dubrovniku uz

 

 

ziti kojekakove neumjesne isprike, već dajte
publici zabave u ljetno doba na otvorenom
mjestu, na čistom vazduhu, kao što se i
ai gradovima u ovo sparno doba kon-

je izvan građa, a mi imamo u samoj
blizini naše lepe. krasne »Brsalje«, koje
nećemo ili kao da ne znamo da pametno

imo, a na o želju i na korist u
NE pogledu.

akogjer bi se imali i u Gružu na obali
OO končerti, barem dva puta mjese-
čno, još sad kad imamo i električni tramvaj!

Za ,,Gundulićevu“ glazbu. G.
P, K. položio u fond društvene glazbe K.
. Alred Mandolfo položio u fond K.
1 mješte čestitke kolegi g. Secco, a 2 K.
u ime globe što mu je zaboravio čestitati
prigodom vjenčanja. — Uprava gospodi da
rovateljima najsrdačnije zahvaljuje.

Zahvala. Potpisana nasrdačnjje zahva-
ljuje g. Rudolfu Asiću, slikaru, na krasnoj
vlastoručno naslikanoj slici darovanoj na-
šoj društvenoj glazbi za objavu javnih kon-
cerata a g. Paridu Mladošić na darovanom
okviru za iste slike. — Uprava Hrv. Pjev.
Glazb. Društva »Gundulić«.

U fond ,,Društva srednjoškol.
skih Profesora u Dalmaciji“ pri-
doniješe slijedeća g.g. da počaste uspome-
nu pok. Borisa Kulišića: prof. J. Barač K
2, prof. S. Lucianović K 3, prof. P. Burić
K 3, prof. K.Krile K 3, prof. J. Carić K 2,
prof. A. Gjivoje K 2, prof. V. Lipanović K
1, Plemenitim darovateljima uprava najljep-
še zahvaljuje.

Lutrija. U subotu na 1. ov. mi. bili
su izvučeni ovi brojevi: 26, 38, 20, 79, 80.

 

Diskoras na Poljani.

Ivo: Ee, Vlaho, che nova?

Vlaho: Evo te čekam, da mi pripovidiš, što si
obazno novo.

Ivo: Ha, ha! Viš' kako si ti kurijozan!

Vlaho: E, kad se trata od našijem gosparima,
sve me interesa znat.

Ivo: Dunkve znaš, da ti je Magazin gja učinio
program rada i skicet& govorance, što hi
gospar Melko ima ispucat u parlamentu!

Vlaho: Ajde jadan, ne šokaj ! Para da je go-
sparu Melku potreba, da ga Božo e com-
pagni skicetaju !

Ivo: Ma ti me ne razumiješ. Nijesu njega s ni-
čijem skicetali!

Vlaho: Da koga su mu jada učinili?

Zo: Senjali su mu, o čemu i kako ima govorit
u parlamentu.

Viaho: Pa nije ni to Melku potreba.

bo: Nije potreba Melku, ma jes Magazinu, čo-
eče! Percha Magazin govori, da je Melko
odviše fokoz,. vruć, i da je kapač kompro-
metit i sebe i njih, appena progovori u par-
lamenta.

Vlaho: Nijesu vele ni falili.

Ivo: I za totije Magazin uzo na se svu respon-
sabilitat. Ostali su d' accordo, da se prije
ima u Magazinu sve stabiliškat, što Melko
ima rijet i učinit u parlamentu.

Vlaho: Dobro se je Melko na to adati!

Ivo: Eo, nije to hodilo tako lišo, kako se tebi
para. Tu je tokalo da intervanja kako pri-
jatelj i oni konsilijer: iz Spljeta, i da Bo-
žo barzelšta okolo Melka za da se kAlma; a go-
spar je Pero imo skočit iz kože i alla fine
mu je zakant0: ma broda ti, nemoj ni ti
vazda bit kočut!

Vlaho: A ha! A zaisto ga njegov pape najbolje

pozna!

Gospar ti je Pero bio infurio. I stari me-

štar, kad je vidio che pesce si piglia, pošo

ti je kalm&vat gospara Pera. Ma u zd čas!

Percha ti mu je gospar Pero spifdro: ajde

u smokve, 4 ti se vazda vrtiš oko mene

kako muha breculja!

Vlaho: Da što se je bio agjito!

Ivo: Ne govori ništa! Ma alla fine, nešto oni
konsilijer, nešto Božo, nešto meštar i drugi,
arivali su pjegat Melka i on je pristd na
kondicioni

Viaho: Pa da što su stabiliškali?

Ivo: Stabiliškali su in prima linea da Melko ima
anche con fatti dimostrat, da se drži svoga
programa. Kvindi da valja naj prije da što-
god i izvrši od omega, što je m u
obeća. Ako se i meće digrut 212 puta za
interese svoijeh. eletur&, da se isa barem
12 puta.

Vlaho: P&! Uharno i toliko! Ad un principiante
nije ni to mala stvar,

Ivo; In secondo luogo su dečidali, da za sad ni-
je prudenca da Melko počme lumbardat kon-
tro religjoni, giaccha je u proglasu izbor-
nicima rečeno: kršćani ste vi, kršćanin je
i On; što vjerujete vi, to vjeruje i On.

Vlaho: Nije im luda ni ta prekaucijon. Perche
bi Melko mogo i u tomu žgarat.

Teo: E nije se hotio tako lako ni na ovi punat

pjegat. Ma čuo sam, da su ga majviše ari-

vali persvadat, perchč da su mu svo su-
gjeriškavali: ne bojte se, gosparu Melko,

mi ćemo vam s katoličkim autorima u ruci

dokazat, kako se može bit i dobar katolik

i naprednjak.

Vlaho: Da jesu li mu dokazali?

Ivo: Rekli su mi, da su še neki jadni sfiat&vali
i da su mu vadili argumente kako iz ru-
kava. Ma u onom konfagioni, drugi nijesu
alavija sve ni čuli. A Meolko im je alteran
reko; bješ'te, jadni, učinili ste mi glavu
kako bario.

s

o:

|gospod
me jave,

di Srba ne smije zvat jezik hrvaski. Kvin-
di za ne komprometit se ni tamo ni amo,
dečidali su, da se ima govorit: naski, Jesi

li razumio?

Vlaho: Allora: Živjela Naška!

To: Kako vidiš, dečizijoni su manjifike; a što
će se od svega tega izleć, idemo da vidimo.

Vlaho: Garba la vedo, moj Ivo!

Ivo: I meni se pira. A za konfermat moj parer,
drugi ća ti put pripovigjet, o koijem argu-
mentima hoće Magazin, da Melko bude govo-
rit u parlamentu.

Viaho: Reci mi subito, duše ti!

Ivo: Ee, danas nemam kad. Imam još jedan posi
razvigjet na Operi Pii, a brzo će podne.
Ustrpi se do subote, pa ćeš čut.

Vlaho: Dugo je čekat, ma kad nemaš vremena,
valja se ustrpjet !

To: Vlaho moj, adio!

Vlaho: Adio, Ivo i bon apčtito! Nemoj ti ne
doć u subotu !

 

Profi. Popow, upravitelj u carskoj voj-
ničkoj medicinskoj akademiji u Petrogra-
du, izvješćuje: Naravna Franjo-Josip
grka voda pokazuje se kao najbolje
izvrsno djelujuće odvagjajuće srestvo.
Ćak male množine »Franz Josef« vo-
de djeluju stalno i pogodno. — Može
se dobiti u apotekama i drogarijama.

 

Br. 980.
Natječaj.

U smislu ustanova zaklade »Franjo Josip
I.« ova Komora raspisuje natječaj na jednu
nagradu od 408:— K (četiristotine i osam
Kruna) isplativih u jedanput iz ove zaklade.

Natjecati se mogu samo zanatlije ili po-
duzetnici iz okružja ove Komore.

Natjecatelji moraju dokazati, da su kroz
zadnje tri (3) godine, biva 1909, 1910 i 1911:

ili znatno unapredili kakav zanat,

ili izvršili radnja, koje se odlikuju ljepo-
tom i tačnošću nad ostalim, koji rade isti
zanat;

ili odgojili u kojem mehaničkom zanatu
u ove zadnje tri godine jednog vrijednog
naučnika ;

ili uveli i neprekidno tjerali kakav novi
zanat.

Rok za prekazanje natječaja traje do u-
ključno 31 kolovoza ove godine.

Molbe, koje budu kasnije prekazane, ne
će biti uzete u obzir.

Nagrada će se podijeliti na javnoj skup-
štini Komore.

U Dubrovniku, dne 3 Srpnja 1911.

Trgovačko Obrtnička Komora
za Dubrovnik i Kotor.
Presjednik :

Stijepo Gjivić

Tajnik:

(745) Josip Onyszkiewicz.

Slovenska Trgovačka Škola
LJUBLJANA.

U dvorazrednu trgovačku školu u Lju-
bljani primati će se učenici dne 6, 7 i 8
Jula i 16 Septembra t. g, i to od 10-12
prije podne. U pripravni tečaj se primaju
učenici od 13 godina i ako su navršili 4
razreda pučke škole.

U prvi razred primaju se učenici najma-
nje od 14 godina, i koji polože posebni
ispit. Bez ispita se samo oni učenici pri-
maju za I. razred, koji su sa dobrim uspje-
hom dovršili 4. razred koje srednje škole.

Pri upišivanju moraju učenici biti dove-
deni sa svojim roditeljem ili škrbnikom, i
da sobom donese krštenicu, zadnju školsku
svjedodžbu i 15 kruna za upisninu kao i
školske potrepštine.

Najpripravnije daje informacije usmeno
ili pismeno:

Ravnateljstvo Slovenske Trgovačke Škole
u Ljubljani

(746) Kongresni trg, Št. 2.

 

Častimo se do znanja staviti gospodi
poduzetnicima kao i cij. graglanstu
da smo započeli prodajom svakovrsnog
drveta za gragjevinu, kao: greda, da-
saka, murala, kao bukovog drveta
Ie vrste za kolare | sar,

Imamo takogjer cilindera uglične ki-
seline Bečke tvornice »Union«, uz sni-

Potpisanomu su pomanjkali kroz prošli
mjesec iz kuće nekoji dragocijeni predmeti,
kao i jedna kesa puna srebrnog svakovr-
snog jubilarnog novca, stoga se ovim pu-
tem moli onoga, koji bi na ikoji način mo-
gao pomoći, da potpisani dobije matrag od-
nešene mu dragocijenosti, da bi mu bili i
na koji tajni način povraćeni, odrečuči se
bilo kojeg daljeg sudbenog postupanja i
uzdržaće tajnost bilo u kojem slučaju, i to
bilo potpisanomu osobno ili preko ruka
jednoga ispovjednika, kojeg mu drago sve-
ćenika ili redovnika, ili preko koje povjer-
ljive osobe ili na tajni način pismeno se
dogovorili, i to uz obilatu nagradu od
Kr. 2000 (dvije hiljade Kruna).
Izmegju ostalih pomanjkalih dragocijenosti,
od kojih se svih dobro ne sjeća, nalaze se
slijedeći:

1) Dva starinska prstena, po prilici po 25
dijamanata na svakome, tako nazvati »rosette
di diamanti;

2) Jedna oprava naušnica i pontapet od
dijamanata, starinski vez u srebru, na na-
čin granice;

3) Dva para naušnica od perla, na način
granice;

4) Jedna široka narukvica sa četiri velike
perle;

9) Drugih prstena, manjih i viših, dija-
manata, brilanata i ost.;

6) Dvije igle (ženska i muška), sa žmal-
diranim crnim i zelenim kamenjem;

7) Jedan zlatni sat sa dvostrukim za-
klopcem;

8) Jedan zlatni lanac;

9) Jedan srebrni sat »Tull-Anker« sa 15
rubina, dvostrukim zaklopcem. — Kad se
svi gori spomenuti predmeti nebi mogli po-
vratiti, već samo jedan dio, ipak se odre-
gjuje surazmjerna nagrada.

Nadasve za dva prstena pod br. 1), bu-
duć su odregjena za jedan zavjet, premda
toliko ne vrijede, ipak će za samih njih
primiti obilatu nagradu od 1000 Chilja-
du) Kruna.

Dubrovnik, 8. Jula 1911.

lija Miletić,
veleposjednik.

Dr. N. Fertilio, specijalista

za bolesti grla, ustiju i nosa, dolazi u
Dubrovnik dne 28 tekućeg, te će se za-

držati do 1 Augusta 1911, a osjestit će

u Hotel dela Ville.
se jedan lijepi i novi

Pr odava cutter na jedro u Gružu.

Obratiti se na Agenciju Ungaro-Croata.
(723)

 

 

 

Prodaje se jedna blagajna

za dućan (National cassa registro) u pot-
punom redu maldane nova.

Za potanje informacije kod g. Lk. Pi.
relli, Dubrov. Električna Cen.
trala. (737)

 

Prodaje se kuća u gradu
nanovo sagragjena na tri kata, za dvije
obitelji, opskrbljena sa vodom (rubinet).

Obratit se Administraciji lista. (733)

(ribarskih) bogato skladište kao
Mreža i ME 2 prvih svjetskih
tvornica SE e amuka, zajamčene
u

ve vrsti, ima: Gamulin - Jelsa (otok
Hvar, Dalmacija). (630)

 

 

malo. zemljište u Sv.

Prodaje se Jakobu, kraj vlasniš-

tva g. Kojakovića, uz općinski put. Za potanje
obratiti se administraciji ovog lista. (724)

 

 

sirove). ||

   

 

žene cijene.
Kod veće količine drveta molimo

 

u poduzetnike da nam na vrije-
a možemo naručbu pripraviti
i tačno poslužiti. 731

TRAVUNIJA“,

trgov. otprem. komis, Agenturno društvo, Fin
filijala

DEA

 

LUJO

 

  
 
  
 

Papier & Cigarettes