"DOBAR stva: pokušajte ih samo i vi slavljen narodni blagdan na uspomenu na- ših prosvjetitelja sv. Čirila i Metoda. Prema dogovoru koncertovala je u večer općinska glazba, i obašla gradom uz rasvjetu svira- _ jući. Preko koncerta dvije gospogjice i dva gospodina sabirali su sitni novac za hrvat- ske škole. Isto će se to ponoviti i u nedje- lju. Rečenoga dana će »Gundulićeva« gla- zba prirediti končerat, preko kojega će se jednako sabirati sitni novac, a poslije će uz rasvjetu obaći gradom svirajući. Tako se je i Dubrovnik čedno ali dostojno oda- zvao vapaju naše hrvatske braće u ugrože- nim nam hrvatskim krajevima. Lične vijesti. Vrijedni i radišni gi- mnazijski profesor kt Kristo Krile, koji sva- ke godine Šx. praznike sprovede na poučno- zabavnim putovanjima po dalekom svijetu, otputovao je put pta. Doznajemo pak, da će se cijeli mjesec zadržati u Palestini, a u Jeruzolimu više dana. Želimo mu u- godno putovanje i sretan povratak! Položio ispit kapetana. Naš vr- li sumišljenik g. N. Baule položio je ovo “dana kapetana, sa odličnim uspjehom. Čestitamo! Čitulja. U sri je preminuo g. Ri- ko Drobnić, kancel. oficijanat pri mjesnom ć. k. kot, Financ. Ravnateljstvu, u 290j go- dini. Ostavlja udovu sa dvoje nejako djece. U četvrtak po podne bio mu je priregjen lijep sprovod, za kojim je kao svom članu korporativno stupala »Hrvatska Radnička Zadruga« sa »Gundulićevom« glazbom, uz ostalu veliku pratnju prijatelja i znanaca. Laka mu zemlja a ucviljenoj porodici i svoj- ti naše iskreno saučešće. Gospodi i gospodarima ,,Cr- : wene Hrvatske“* preporučamo, da li- jepo pročitaju naš članak »Gospodo, u pa- met!« prije nego se počnu diviti odgovoru, koji nam je njihov piskaralo upravio na gornji članak. : 3 Po njemu će najbolje upoznati: = 1.0 da smo mi u svemu članku činili raz- liku megju »gospodom, dubrovačke inteli- gencije hrvatske i napredne stranke«, kojoj je članak upravljen, i »razuzdanim i suro- vim piskaralima i suradniku, koji zbog svo- je ograničenosti nije kadar da napiše ne- to ozbiljna i dostojanstvena;« i 2.0 da mi niti gospodu te inteligencije nigdje u članku ne molimo »da nas štede, da nas ne napadaju, da ne iznose na javu naš popovski (ll) moral«, nego im čisto i bi- stro kažemo: »pišite stvarno, izvješćujte objektivno, služite poštenju i istini, na- padajte nas dokazima i činjenicima, ma- nite se laži i kleveta itd. a 3.e Da mi s prezirom prelazimo preko »šačice nevoljnika, bez znanja i karaktera, koja je kadra 'za novac i sebe prodati«, a pozivljemo inteligenciju, da se prama na- mi vlada, »kako se dolikuje njezinoj sklad- nosti, časti i poštenju.« . Kada gospoda i gospodari »Crvene Hr- vatske« isporede gornji naš članak s odgo- vorom njihova piskarala, uvjeriti će se, da mi lealnu, poštenu borbu ne izbjegavamo, ali tražimo stvarne dokaze za »naše intri- ge, nečasne makinacije, soagetiba vjere i oltara u političke i to nelijepe političke svrhe«, a ne sve one razne vrsti nedičnih i nedostojnih srestava, koja smo im u gor- njem članku nanizali, a za koja će gospo- da naći dokaza u svom glasilu, ako pom- no prolistaju nada sve njegove zadnje go- šnjake. : Vole li se pak gospoda i gospodari »Cr- vene Hrvatske« i unaprijed zadovoljiti /lje- pim stilom i biranim frazama svog piska- rala, nego promijeniti način pisanja, kako se dolikuje skladnosti dubrovačkoj: to je pitanje gusta! Samo je pitanje: imadu li ravo oni, koji će takovom gustu i na dalje licati: &ravo/, ili pak oni, koji će i go- Prot. K. Krile, — K ponočnom sun. ou — putopisne bilješke. Preštampano iz »Smotre Dalmatinske«. U Zadru. Nagragje- na tiskarnica Petra Jankovića. 1911. To E knjige, koja je izišla ovih dana, Naslov zvuči nekako poput Verneso- vih -s : razlikom, da ovaj nije ni najmanje = fantastičan, jer je pisac uprav bio k pono- ćnom suncu. Interesantna je to knjiga, edi- na sa svog predmeta u našoj oskudnoj pu- topisnoj literaturi. To su utisci i opisi sa utovanja po Norveškoj sve tamo do Nord- pa, gdje sunce u stanovito doba godine ne zapada već i u pOnoća svijetli, odakle naslov ovoj knjizi, Na prvi mah se pričinja, kao da je lako pisati putopise, d baš nije tako. Za sa- vršen putopis mnogo se spreme zahtjeva. Treba ga ponajprije učiniti zanimivim, da se čovjek ne uzeti ga u ruke, da se ne bude dosagjivao; jer često se namjera- v ruke kojeg uči- kaka telja, zaplcola pa i profesora koji u osku- dici literarnih individusliteta, misle da su već postali < zato jer su profeso- pi k dsl ih u školi slušao gd re poem bei nema ne- maju šivahnost, sloga "o nemaju osobnih refleksija, nemaju poleta kao ni žaba; fali im poetski kolorit, fali ti. kao da ih da u fomu uživa inače m g= ! Imademo zdrav želudac ćete: zanosa što | koj nasladom lja se kod jod 1 krune. i! i nikakva tištenja ni nikakve želuđčane boli nemamo otkada upotreblj PREVRTOCRVENA TIRVATSKAO O WUOG Vu. avamo Fellerove probavne Rhabarber pilule sa markom: »Elsapilule«! Kažemo Vam iz isku- one u ju stolicu i potpomažu probavu. 6 kutija franko K 4.— Dobiva se samo kod ljekarnika Feliera u Stubici, Elsaplatz br. 264 (Hrvatska). spodi doviknuti, n& »gospodo u pamet!«,| zraku, a »Placu« ostavimo za zimskih vre-| Vlaho: Ma jesu li baš oni rekli: naški? bz i = gospodo, oi ri , mena! U ovome ga barem ne bi imale ula-|leo: Jesu, anci su to ačentuali, percha da se ra- Obznana! 2000 Kr nagrade! nego: “Nek poštena puplika sudi! Akadem. slikar g. Gabrijel Jurkić, Hrvat bosanac, o čijim smo u- mjetničkim radnjama nadulje govorili lani u br. 286. našeg lista, boravi opet za ne- koliko dana u omiljelom mu lijepom Gružu kod svog prijatelja vič. župnika D. Nika Zlo- večera. aL mladi a simpatični umjetnik pro- lazi ovo dana u našoj sredini u svom ti- hom radu, koji pokazuje sve najljepše od- like: talenat, zanos, marljivost, a i produ- ktivnost. To g. Jurkiću priznaju bez laskanja prijatelji i štovatelji umjetnosti, gledajući najnovije njegove slike uljene i pastelne, gdje su vješto prenesene |tolike krasote i raži našeg mora i kopna. Slike g. Jurkića stekle su u bečkim umje- tničkim krugovima priznanja i pohvala, ta- ko da je taj naš umjetnik primljen — ri- jetka sreća! — u bečku glasovitu »Secesiju«. Taj čedni a vrli radenik namjerava prirediti svoju kolektivnu izložbu najprvo u Saraje- vu, pa u Zagrebu i u . Od srca se ra- dujemo g. Jurkiću .. . Neka naši! »Crvenoj Hrvatskoj“ još neda mira naša povorka. Svak je živ vidio na svoje zdrave oči ili barem čuo, da uvijek naše povorke prate žandari, detektivi i ko- mesari, koji se dapače miješaju megju ma- nifestante, ali pisari oko »C. H.« nijesu to vidjeli ili bolje nijesu to htjeli vidjeti. »C. .« drugim riječima veli, da mi nebi smje- li biti progonjeni od političke vlasti, nego samo oni (ll). Ta mi smo »stranka komesa- ra, detektiva i policiota« itd.1! U tome je »C. H.« pogriješila adresu i prišiva nama ono, što njoj ide. Kud će boljeg dokaza nego li do vlastite njezine pisanije, pa ne- ka prolista svoje prošle godišnjake i uvje- riće se, da sve ono što hoće da nami pri- šiva ide njome i njezinijem kaponjama ! A bude li nas potezati za jezik, iznizat ćemo joj njezinu prošlost pak i sadašnjost, te će i njezini telići napokon uvidjeti koja je stran- ka komesara, detektiva i pulicijota ... Kud će te goreg komedijaštva nego kad »C. H.« govori protiv detektiva i Bachove patente, jer u isto doba kad ona »ustaje« protiv to- ga — da neupućenim baci malo pepela u oči — istodobno njezin benjamin, općinski nadredar Franasović utiče se Bachovoj pa- tenti i optužuje svoju »braću Srbe«. O to- ime je mnogim i innogim u gradu pozna- to, pak i »Srbima«, samo »nije« »Crvenoj«! Eto opet dokaza »iskrenog« im »brastva« ! O tome »Crvena« nema rijeći da progovo- ri, a niti će sada! Končerti. Pravom mnnogi primjećuju, da bi Općinska Glazba morala priregjivati nedjeljne i svetačne končerte, jer kao ta- kova prima dosta dobru općinsku subven- ciju, pa barem da zabavlja gragjanstvo, koje je bez razlike za nju opterećeno. Osta- lim se dvjema mjesnim glazbama ne može prigovoriti, pošto ih vlastite stranke same uzdržavaju. U građu pak ne bi se imalo u ljetno doba priregjivati končerte, nađasve zbog zdravstvenih razloga, jer ne samo što je vrućina izmegju zidova i nesnosna stiska, nego se još uzdiže užasna prašina, vrlo ubitačna po zdravlje općinstva. Eto i ovo zadnjih dana u više navrata vidjelo se je, kakova težina zavlada, da se s Place mora bježati. Zaista se ne može zamisliti boljega i ugodnijega mjesta za ljetne končerte do naših ubavih »Brsalja«, kakovog položaja na daleko nema, da se i svi stranci dive i zanašaju. Još kad se poliju a dovoljno su prostrane, pa općinstvo ima gdje i šetati i opočinuti. Dakle u interesu same publike imali bi se končerti priregjivati na »Brsa- ljama«, na onom čistom svježem morskom se je kritika veoma povoljno izrazila, a dru- ga je ova »K ponoćnom sunču«, koja je za mene zbog svog sadržaja još zanimivi- ja. To je prava poslastica zdrava, poučna i ugodna štiva. Divne su prirodne ljepote orveške i njezinih veličanstvenih fjorda pak te pisac repe jakim dojmovima za te krasote. Iznaša epizode iz svojih doživ- ljaja, zaslagjuje opise povjesnim i kultur- nim momentima iz života onog naroda, u- sporegjuje s našim prilikam, nalazi uzroke, dava savjeta i sve to tako i goto u jednu cjelinu, u jedan sklad, da knjiga za- služuje SAJK, RŠNA i zanimanje. Kad sam pročitao ovu knjigu na dušak do < oćutio sam ono ugodno raspolo- ženje, koje nastane u tebi kad pročitaš ko- ju lijepu knjigu. To je znak da je Krile po- stigao svoju svrhu, da je njegova knjiga korisna, ugodna i lijepa. Pisac stoji na čvrstoj stijeni kreposti i pravednosti, s koje se zanese te izlijeva bla- o svojih misli. etičnih principa ne u- anja se ni za živu glavu. Oni su ponos njegove, brusom moralnih podloga izoštre- ne i očeličene duše, a taj o prodire u svaku stranicu i u svako slovo i, ako je i- stinito, da slil pokazuje čovjeka, to se bar Ba ra ae ći slo oštraca te se sve odra- |zuje iz prirodnih ljepota i kulturnih steče- na T , t- plat ole nako i u Dubrovniku uz ziti kojekakove neumjesne isprike, već dajte publici zabave u ljetno doba na otvorenom mjestu, na čistom vazduhu, kao što se i ai gradovima u ovo sparno doba kon- je izvan građa, a mi imamo u samoj blizini naše lepe. krasne »Brsalje«, koje nećemo ili kao da ne znamo da pametno imo, a na o želju i na korist u NE pogledu. akogjer bi se imali i u Gružu na obali OO končerti, barem dva puta mjese- čno, još sad kad imamo i električni tramvaj! Za ,,Gundulićevu“ glazbu. G. P, K. položio u fond društvene glazbe K. . Alred Mandolfo položio u fond K. 1 mješte čestitke kolegi g. Secco, a 2 K. u ime globe što mu je zaboravio čestitati prigodom vjenčanja. — Uprava gospodi da rovateljima najsrdačnije zahvaljuje. Zahvala. Potpisana nasrdačnjje zahva- ljuje g. Rudolfu Asiću, slikaru, na krasnoj vlastoručno naslikanoj slici darovanoj na- šoj društvenoj glazbi za objavu javnih kon- cerata a g. Paridu Mladošić na darovanom okviru za iste slike. — Uprava Hrv. Pjev. Glazb. Društva »Gundulić«. U fond ,,Društva srednjoškol. skih Profesora u Dalmaciji“ pri- doniješe slijedeća g.g. da počaste uspome- nu pok. Borisa Kulišića: prof. J. Barač K 2, prof. S. Lucianović K 3, prof. P. Burić K 3, prof. K.Krile K 3, prof. J. Carić K 2, prof. A. Gjivoje K 2, prof. V. Lipanović K 1, Plemenitim darovateljima uprava najljep- še zahvaljuje. Lutrija. U subotu na 1. ov. mi. bili su izvučeni ovi brojevi: 26, 38, 20, 79, 80. Diskoras na Poljani. Ivo: Ee, Vlaho, che nova? Vlaho: Evo te čekam, da mi pripovidiš, što si obazno novo. Ivo: Ha, ha! Viš' kako si ti kurijozan! Vlaho: E, kad se trata od našijem gosparima, sve me interesa znat. Ivo: Dunkve znaš, da ti je Magazin gja učinio program rada i skicet& govorance, što hi gospar Melko ima ispucat u parlamentu! Vlaho: Ajde jadan, ne šokaj ! Para da je go- sparu Melku potreba, da ga Božo e com- pagni skicetaju ! Ivo: Ma ti me ne razumiješ. Nijesu njega s ni- čijem skicetali! Vlaho: Da koga su mu jada učinili? Zo: Senjali su mu, o čemu i kako ima govorit u parlamentu. Viaho: Pa nije ni to Melku potreba. bo: Nije potreba Melku, ma jes Magazinu, čo- eče! Percha Magazin govori, da je Melko odviše fokoz,. vruć, i da je kapač kompro- metit i sebe i njih, appena progovori u par- lamenta. Vlaho: Nijesu vele ni falili. Ivo: I za totije Magazin uzo na se svu respon- sabilitat. Ostali su d' accordo, da se prije ima u Magazinu sve stabiliškat, što Melko ima rijet i učinit u parlamentu. Vlaho: Dobro se je Melko na to adati! Ivo: Eo, nije to hodilo tako lišo, kako se tebi para. Tu je tokalo da intervanja kako pri- jatelj i oni konsilijer: iz Spljeta, i da Bo- žo barzelšta okolo Melka za da se kAlma; a go- spar je Pero imo skočit iz kože i alla fine mu je zakant0: ma broda ti, nemoj ni ti vazda bit kočut! Vlaho: A ha! A zaisto ga njegov pape najbolje pozna! Gospar ti je Pero bio infurio. I stari me- štar, kad je vidio che pesce si piglia, pošo ti je kalm&vat gospara Pera. Ma u zd čas! Percha ti mu je gospar Pero spifdro: ajde u smokve, 4 ti se vazda vrtiš oko mene kako muha breculja! Vlaho: Da što se je bio agjito! Ivo: Ne govori ništa! Ma alla fine, nešto oni konsilijer, nešto Božo, nešto meštar i drugi, arivali su pjegat Melka i on je pristd na kondicioni Viaho: Pa da što su stabiliškali? Ivo: Stabiliškali su in prima linea da Melko ima anche con fatti dimostrat, da se drži svoga programa. Kvindi da valja naj prije da što- god i izvrši od omega, što je m u obeća. Ako se i meće digrut 212 puta za interese svoijeh. eletur&, da se isa barem 12 puta. Vlaho: P&! Uharno i toliko! Ad un principiante nije ni to mala stvar, Ivo; In secondo luogo su dečidali, da za sad ni- je prudenca da Melko počme lumbardat kon- tro religjoni, giaccha je u proglasu izbor- nicima rečeno: kršćani ste vi, kršćanin je i On; što vjerujete vi, to vjeruje i On. Vlaho: Nije im luda ni ta prekaucijon. Perche bi Melko mogo i u tomu žgarat. Teo: E nije se hotio tako lako ni na ovi punat pjegat. Ma čuo sam, da su ga majviše ari- vali persvadat, perchč da su mu svo su- gjeriškavali: ne bojte se, gosparu Melko, mi ćemo vam s katoličkim autorima u ruci dokazat, kako se može bit i dobar katolik i naprednjak. Vlaho: Da jesu li mu dokazali? Ivo: Rekli su mi, da su še neki jadni sfiat&vali i da su mu vadili argumente kako iz ru- kava. Ma u onom konfagioni, drugi nijesu alavija sve ni čuli. A Meolko im je alteran reko; bješ'te, jadni, učinili ste mi glavu kako bario. s o: |gospod me jave, di Srba ne smije zvat jezik hrvaski. Kvin- di za ne komprometit se ni tamo ni amo, dečidali su, da se ima govorit: naski, Jesi li razumio? Vlaho: Allora: Živjela Naška! To: Kako vidiš, dečizijoni su manjifike; a što će se od svega tega izleć, idemo da vidimo. Vlaho: Garba la vedo, moj Ivo! Ivo: I meni se pira. A za konfermat moj parer, drugi ća ti put pripovigjet, o koijem argu- mentima hoće Magazin, da Melko bude govo- rit u parlamentu. Viaho: Reci mi subito, duše ti! Ivo: Ee, danas nemam kad. Imam još jedan posi razvigjet na Operi Pii, a brzo će podne. Ustrpi se do subote, pa ćeš čut. Vlaho: Dugo je čekat, ma kad nemaš vremena, valja se ustrpjet ! To: Vlaho moj, adio! Vlaho: Adio, Ivo i bon apčtito! Nemoj ti ne doć u subotu ! Profi. Popow, upravitelj u carskoj voj- ničkoj medicinskoj akademiji u Petrogra- du, izvješćuje: Naravna Franjo-Josip grka voda pokazuje se kao najbolje izvrsno djelujuće odvagjajuće srestvo. Ćak male množine »Franz Josef« vo- de djeluju stalno i pogodno. — Može se dobiti u apotekama i drogarijama. Br. 980. Natječaj. U smislu ustanova zaklade »Franjo Josip I.« ova Komora raspisuje natječaj na jednu nagradu od 408:— K (četiristotine i osam Kruna) isplativih u jedanput iz ove zaklade. Natjecati se mogu samo zanatlije ili po- duzetnici iz okružja ove Komore. Natjecatelji moraju dokazati, da su kroz zadnje tri (3) godine, biva 1909, 1910 i 1911: ili znatno unapredili kakav zanat, ili izvršili radnja, koje se odlikuju ljepo- tom i tačnošću nad ostalim, koji rade isti zanat; ili odgojili u kojem mehaničkom zanatu u ove zadnje tri godine jednog vrijednog naučnika ; ili uveli i neprekidno tjerali kakav novi zanat. Rok za prekazanje natječaja traje do u- ključno 31 kolovoza ove godine. Molbe, koje budu kasnije prekazane, ne će biti uzete u obzir. Nagrada će se podijeliti na javnoj skup- štini Komore. U Dubrovniku, dne 3 Srpnja 1911. Trgovačko Obrtnička Komora za Dubrovnik i Kotor. Presjednik : Stijepo Gjivić Tajnik: (745) Josip Onyszkiewicz. Slovenska Trgovačka Škola LJUBLJANA. U dvorazrednu trgovačku školu u Lju- bljani primati će se učenici dne 6, 7 i 8 Jula i 16 Septembra t. g, i to od 10-12 prije podne. U pripravni tečaj se primaju učenici od 13 godina i ako su navršili 4 razreda pučke škole. U prvi razred primaju se učenici najma- nje od 14 godina, i koji polože posebni ispit. Bez ispita se samo oni učenici pri- maju za I. razred, koji su sa dobrim uspje- hom dovršili 4. razred koje srednje škole. Pri upišivanju moraju učenici biti dove- deni sa svojim roditeljem ili škrbnikom, i da sobom donese krštenicu, zadnju školsku svjedodžbu i 15 kruna za upisninu kao i školske potrepštine. Najpripravnije daje informacije usmeno ili pismeno: Ravnateljstvo Slovenske Trgovačke Škole u Ljubljani (746) Kongresni trg, Št. 2. Častimo se do znanja staviti gospodi poduzetnicima kao i cij. graglanstu da smo započeli prodajom svakovrsnog drveta za gragjevinu, kao: greda, da- saka, murala, kao bukovog drveta Ie vrste za kolare | sar, Imamo takogjer cilindera uglične ki- seline Bečke tvornice »Union«, uz sni- Potpisanomu su pomanjkali kroz prošli mjesec iz kuće nekoji dragocijeni predmeti, kao i jedna kesa puna srebrnog svakovr- snog jubilarnog novca, stoga se ovim pu- tem moli onoga, koji bi na ikoji način mo- gao pomoći, da potpisani dobije matrag od- nešene mu dragocijenosti, da bi mu bili i na koji tajni način povraćeni, odrečuči se bilo kojeg daljeg sudbenog postupanja i uzdržaće tajnost bilo u kojem slučaju, i to bilo potpisanomu osobno ili preko ruka jednoga ispovjednika, kojeg mu drago sve- ćenika ili redovnika, ili preko koje povjer- ljive osobe ili na tajni način pismeno se dogovorili, i to uz obilatu nagradu od Kr. 2000 (dvije hiljade Kruna). Izmegju ostalih pomanjkalih dragocijenosti, od kojih se svih dobro ne sjeća, nalaze se slijedeći: 1) Dva starinska prstena, po prilici po 25 dijamanata na svakome, tako nazvati »rosette di diamanti; 2) Jedna oprava naušnica i pontapet od dijamanata, starinski vez u srebru, na na- čin granice; 3) Dva para naušnica od perla, na način granice; 4) Jedna široka narukvica sa četiri velike perle; 9) Drugih prstena, manjih i viših, dija- manata, brilanata i ost.; 6) Dvije igle (ženska i muška), sa žmal- diranim crnim i zelenim kamenjem; 7) Jedan zlatni sat sa dvostrukim za- klopcem; 8) Jedan zlatni lanac; 9) Jedan srebrni sat »Tull-Anker« sa 15 rubina, dvostrukim zaklopcem. — Kad se svi gori spomenuti predmeti nebi mogli po- vratiti, već samo jedan dio, ipak se odre- gjuje surazmjerna nagrada. Nadasve za dva prstena pod br. 1), bu- duć su odregjena za jedan zavjet, premda toliko ne vrijede, ipak će za samih njih primiti obilatu nagradu od 1000 Chilja- du) Kruna. Dubrovnik, 8. Jula 1911. lija Miletić, veleposjednik. Dr. N. Fertilio, specijalista za bolesti grla, ustiju i nosa, dolazi u Dubrovnik dne 28 tekućeg, te će se za- držati do 1 Augusta 1911, a osjestit će u Hotel dela Ville. se jedan lijepi i novi Pr odava cutter na jedro u Gružu. Obratiti se na Agenciju Ungaro-Croata. (723) Prodaje se jedna blagajna za dućan (National cassa registro) u pot- punom redu maldane nova. Za potanje informacije kod g. Lk. Pi. relli, Dubrov. Električna Cen. trala. (737) Prodaje se kuća u gradu nanovo sagragjena na tri kata, za dvije obitelji, opskrbljena sa vodom (rubinet). Obratit se Administraciji lista. (733) (ribarskih) bogato skladište kao Mreža i ME 2 prvih svjetskih tvornica SE e amuka, zajamčene u ve vrsti, ima: Gamulin - Jelsa (otok Hvar, Dalmacija). (630) malo. zemljište u Sv. Prodaje se Jakobu, kraj vlasniš- tva g. Kojakovića, uz općinski put. Za potanje obratiti se administraciji ovog lista. (724) sirove). || žene cijene. Kod veće količine drveta molimo u poduzetnike da nam na vrije- a možemo naručbu pripraviti i tačno poslužiti. 731 TRAVUNIJA“, trgov. otprem. komis, Agenturno društvo, Fin filijala DEA LUJO Papier & Cigarettes