Imate li Imate ll bolesti? Reumatičnh,
samo reklama! Tucet na kui
bjektivnosti i pravednosti sami isprave lažne
vijesti, vole o stvari mučati. Takav novi-
narski postupak kakovim se regbi i po član-
ku »Naše objektivnosti« služi i sama »Crv.
Hrv.« — jer u njemu nema niti riječi, koja
dokazuje tu njezinu objektivnost — nami
se čini, da ima »u sebi zbilja nešto gja-
volskog«, da se poslužimo blagim izrazom
skladne »Crvene Hrvatske«!
Imenovanje. G. Frano Ivanković, na-
zornik pučkih i gragjanskih škola dubro-
vačkoga kotara, imenovan je upraviteljem
mjesne pučke i gragjanske škole. Srdačno
čestitamo!
Za uregjenje naših Pila. Ma
koliko smo se puta do sada osvrnuli u po-
gledu uregjenja Pila, ipak nemamo dovoljno
riječi, da preporučimo svim mjesnim obla-
stima i privatnicima ovo naše najmilije lje-
tno šetalište i stjecište. Predgragje Pile pu-
nim pravom mogu se nazvati jedina pluća,
kojima diše cijeli grad i gragjanstvo. Pilama
dakle valja posvetiti veću brigu nego do
sada. Za stranca je ono prvi korak pred
ulazom u grad. Ako je utisak dobar, što
ga u početku primi, taj će ga utisak pra-
titi i nadalje. Požaliti nam je ipak, što se
nije davno ona poljana pred kafanom po-
sula pijeskom, kao što je to bivalo natrag
2-3 godine, Pijesak ne dopušta da se pra-
šina uzdiže; a ako kiša obilato pane, pije-
sak brani da se naprave lokve, koje su više
puta tako široke, da se ne može po po-
ljani koracati. — Onaj pločnjak odregjen
za pristajanje kočija tako je iskopan, izro-
van i mneravan, da se svaka nečist i konj-
ske izmetine sakupljaju u onim konalima.
Kada bi se jednom za vazda one ploče
bolje udesile i dao potreban tok vodi, nebi
naš nos toliko trpio radi amoniaka, koji
se tu obilato razvija; niti bi trebalo chlor-
noga vapna, ili kojekakove kiseline za di-
zinfekciju, koje neugodno mirišu baš onda,
kada na večer želi općinstvo čista zraka na
onoj poljani.
Molimo i zdravstveno povjerenstvo da bi
se zauzelo te prodrmalo našu gospodu na
Općini, a osobito sada kad nam je kolera
pred kućnim pragom.
Bude li utaman i ovo redaka, ilustrovat
ćemo ih kako zaslužuju, ne samo u po-
gledu gore spomenutoga već što se tiče i
ostalih zapuštenosti u gradu i predgragju,
o kojim smo spomenuli i u zadnjem broju.
Žalosno da se moramo svim tim stvarima
baviti, a sve zbog poznate nemarnosti na-
ših patres patriae! Izgleda kao da drže,
da nijesu birani na upravu grada da se za
interese mjesta i općinstva brinu, nego kao
da su birani da se samo udovolji njihovim
ambicijama! Svi takovi najveću će korist
gradu učiniti da se ne primaju raznih po-
ložaja kad nemaju namjere vršiti samo svoje
dužnosti !
Nema kolere. U vojarni brdskog to-
pništva u Gružu bio se razbolio jedan voj-
nik, pod sumnjivim znakovima. Obuzeli ga
grčevi, bljuvanje i proljev, te se mislilo da
je kolera, što srećom nije. Bio se prejeo
panjoke a kažu i voća, pa se dobro napio
vode, Sad je potpuno zdrav.
Oboljela pak dvojica u Boki Kotorskoj
čujemo da su izvan svake pogibelji, i nema
nijedan novi slučaj, a daj Bože da i una-
prijed ne bude.
Strančarstvo u ,,Hrv. Sokoluć,
Od sada ne mogu zaista više nijekati, da
»Hrv. Soko« nije sasvim zabasao u politič-
ki srpsko-naprednjački tor: Prepis tobož-
njeg ispravka — kog odmah donijesmo i
iz temelja pobismo u prošlom broju — pri-
je su dali za uvrštenje »Crvenoj Hrvatskoj«
nego li nami! Što ga barem s tim ima či-|
niti »Crv. Hrv.«, kad se na nju ni najma-
nje nije odnosio? Tim su samo opet po-
tvrdili, da im je »Crv. H.« u svemu i po
svemu faktični organ. Pak kao da je malo
to, već još ispod ispravka u »C. Hrv.« na-
padaju se naše institucije! Što će ma to čla-
novi »Hrv. Sokola«, koji ne u u
tor? A što će na to
sokolski savez u
Trojici-četvorici u »Hrv, Sokolu«, koji
vode glavnu riječ, »Gundulićeva« je glaz-
ba politička, a srpsko-napredni
valjda »nije«?! A hoće li se usuditi kazati,
u ganja, glavobolje, zubobolje ? Jeste li Ai
karnik Fe
kruna franko. Proizvagja samo |
bolnici br. 24. u Dubrovniku na ruke bak-
|teriologa c. i k. pukovnijskoga liječnika Dr.
Moldovana, dok će se predmeti iz kotari
sjeverne Dalmacije, kao i do gada, slati
zdravstvenome nadzorniku kod Pomorske
Vlade u Trstu Dr. Marklu.
Oduran napadaj,,Orvone Hrv.“
na upravitelja gimnazije. U za-
dnjem smo broju našeg lista ispravili lažni
brzojav »Obzoru«, da su ovogodišnji abitu-
rijenti demonstrirali osim predsjedniku ispi-
tne komisije g. Petričeviću takogjer i proti
mjesnom upravitelju gimnazije i učiteljskom
zboru i ustvrdili, kako je bilo i u drugim
novinama, da su naprotiv klicali: Živio do-
bri i pravedni Dr. Posedel. Na to je pobije-
snio »Obzorov« dopisnik i izrigao pogrda,
što samo može jedna pokvarena duša na g.
Dra. Posedela, tvrdeći donapokon, da je on
sam preko nas, turio u svijet onu noticu,
na svoju obranu!! Protiv toj podloj insinua-
ciji moramo najodrešitije da ustanemo. Mi
smo iz puke novinarske dužnosti ispravili
»Obzorovu« vijest kao prosti kroničari na te-
melju informacija primljenih od osoba, koje
su dobro čule one poklike. U ostalom što
su vikali i zašto, posao je g.g. abiturijenata
i oni će najbolje kao zreli mladići odgova-
rati za svoja djela, ali ono protiv čega mo-
ramo da protestiramo, to je krvava uvreda
koju »Crvena« u onom bilješki nanosi na-
šoj mladeži, prikazujuć ju kao pokvarenu i
takovu, da je izgubila svaki pojam o disci-
plini. Pratimo i mi kao novinari i kao ljudi
kojima je stalo do uzgoja mladeži, te naše
uzdanice, uspjeh i vladanje učenika naših
škola u našem gradu i vani, pa smo se u-
vjerili, da je u nas u svakom pogledu još
bolje nego drugovdje. Ludo je pak tvrditi,
da upravitelj i učiteljski zbor davaju učeni-
cima sve na volju. Mi znamo naprotiv da
se u našoj gimnaziji svaka najmanja kazni
kadšto i preoštro, a podla je denuncija, da
upravitelj i učitelj. zbor puštaju djake po
društvima i da sudjeluje ophođdima. Poznato
nam je uaprotiv, da gg. profesori a osobito
g. upravitelj nastoje i paze na svaki način
odvratiti učenike od političkih borba, ali
oni nijesu ni policijoti ni detektivi, da će
stražiti i trčati za učenicima, ako koji šmi-
gne u koje društvo, niti imadu ma svoje
raspoloženje organa za taj posao. Ako tu
službu hoće da vrši »Crvena Hrvatska«,
neka je barem vrši pošteno i meka či-
sto i bistro naznači fakta i iznese imena
tih učenika, a ne onako općenito denunci-
rati samo da se naša mladež prikaže u
zlom svijetlu. Prostački pak vrijegjati upra-
vitelja i nastavnike, ic je ne samo podlo,
nego to je kvariti mladež i proti tome di-
žemo svoj glas, ne kao stranačko glasilo
već u ime poštenja, pravice i skladnosti
našega grada. Znamo, da upravitelj naše
gimnazije zazire od javnosti, da iz preve-
like delikatnosti niti ne sudjeluje u javnom
životu, koliko bi smio po svojem položaju
i mogao po svojim sposobnostima, te mu
neće biti možda milo niti da ga spominje-|
mo, ali kao pošteni gragjani i novinari mo-
ramo žigosati onakove laži i podle insinu-
acije. Neka g. upravitelj bude uvjeren, da
pošteno gragjanstvo bez razlike stranaka
zna cijeniti njegov značaj, njegovu nepri-
stranost i očinsko nastojanje oko valjanog
uzgoja povjerene mu mladeži, a na grakta-
nje gavrana neka se kao do sada, tako ni
od sada niti najmanje ne osvrće.
Na interministerijalnoj komi.
slji u Bočđu megju ostalim bilo je sa-
općeno, da predstoji gradnja puta uzduž
obale u Lapadu; da se namjerava graditi
jedna zdravstvena kuća u Dubrovniku i da
se vode pregovori glede našeg vodovoda.
Pristranost h6tela »Imperial“.|p
I ako je naš prigovor bio sasvim oprav-
dan, ipak je i sinoć bila pozvana srpska
muzika da končertuje u vrtu. Ne zamjera.
mo pak s toga, jer bi s tim tobože što po-
stigla naša glazba, ali prigovaramo zbog
toga što hotel »Imperial« tim otvoreno do-
kažuje, da je počeo sprovagjati srpsku po-
litiku. Jer zašto bi »Gundulićevu« glazbu
uvijek izbjegavao? Kad nebi bilo političke tada
pristranosti izmjenično bi pozivao sve mje-
sne muzike.
nOrvona Hrvatska“ prenaša naš
brzojav iz »Hrvatske Riječi«, o utvaraško-
jačkom
Za bakterislaške e|da ih sada mi spašavamo! Iza kako su se
GLI MJ kolore.|oni našli u škripcu, pa su morali pristati
u»Smotri«: Predmeti za bakteriološko | na što su pristali, htjeli bi da mi va-
osobito u slučajevima kolere,|dimo kestenje iz vatre za njih .... Tu smo
iz kotart Spljet, Sinj, Makarska, | ga! A glede brzojava »Hrv. Riječi« neka
Metković, Dubrovnik, Kotor, Supetar, Hvar|zna, da smo samo ma pitanje odgovorili, i
I Korčula slaće se ništa drugo. Zar bi »Crvena« htjela, da
propuke, nahlade što a Peti
»PRAVA CRVENA HRVATSKA«.
er u Stubici, Elsa br, 264
smo došli nju pitati što ćemo na pitanje
odgovoriti! O iskrenom bratskom sporazu-
mu pametnije bi »Crvena« uradila, da šuti,
kad je dobro poznato što su radili i kako
majstorisali, da »Srbi« ne pristanu, a po-
znato nam je i to kako su ostali osupnuti
i što su govorili kad su čuli, da su »Srbi«
onaku ponudu prihvatili. To je poznato i
»Srbima«, isto kako što javno priznavaju,
na kakav su način uđesili izborne listine..
Ovoliko za danas, a »Crvenu« ćemo još
bolje poslužiti i iznijeti &oješta o »iskre-
nom« sporazumu !...
Vojnovićeve nove drame. U Za-
grebu će se buduće sezone davati dvije no-
ve drame našeg vrlog sugragjanina g. Iva
kneza Vojnovića: »Imperatrix« i »Gospogja
sa suncokretom«.
Sjednica Trgovačko-Obrtnič.
ke Komore obdržati će se u ponedje-
ljak na 7. Avgusta ma 10 ura pr. podne sa
ovim dnevnim redom: 1. Odobrenje zapis-
nika sjednice 3. travnja o. g. 2. Izvješće taj-
nika o predradnjama za djelomične izbore
Komore 1911. 3. Imenovanje mešetara za
polit. općinu Kuna. 4. Naknadni izbor čla-
na u obrtničko vijeće (mali obrt). 5. Mol-
be za potpore. 6. Molbe za povišenje plaće.
7, Eventualije.
Cirkus Zavatta, utemeljen još 1815.
godine a dobro poznat našemu gragjanstvu,
prispio je u Dubrovnik. Sinoć je priredio
prvu prestavu.
Za ,Gundulićevu“ glazbu. G.
Niko Nunić položio u fond K 2, g. Jozo
Vidović K 1 a g. Josip Mandi K 1 da po-
časte uspomenu pok. Rika Drobnića. —
Uprava gospodi najsrdačnije zahvaljuje.
Parobrod ,,Soko““, koji radi pre-
gledavanja parnog kotla tri dana nije radio,
od juče opet poduzeo je svoja redovita pu-
tovanja Cavtat-Dubrovnik i Doli.
Dr. Fertilio, specijalista za bolesti
nosa, grla i ušiju, javlja nam, da nemože
otputovati u Kotor, jer zapriječen, već da
će ostati u Dubrovniku do utorka 1/VIII. i
primati bolesnike u hotelu »De la Ville«.
Iz ,,Hrv. Akademskog Kluba“,
Pozivlju se gospoda članovi »Hrvatskog A-
kademičkog Kluba« na glavnu semestralnu
skupštinu, koja će se obdržavati dneva 30
Srpnja u sati 10 prije p. u prostorijama »Hr-
vatskog Sokola«. Dnevni Red: 1. Izvještaj
o radu kroz ljetni sem. 1910/11. 2. Izvještaj
blagajnika. 3. Odobrenje računa za ljetni
sem. 1910/11. 4. Biranje uprave i revizio-
nalnog Odbora za sem. 1911/12. Slučajni
prijedlozi. — Dubrovnik, 26. Srpnja 1911.
— Predsjednik: Drag. Tolentino, cand. iur.
— Tajnik: P. Morawetz, stud. iur. Napome-
na: U slučaju nedovoljnog broja članova
obdržavat će se ista po saia kasnije, te će
biti zakonita i valjana kojigod broj članova
bude prisutan po $. X. slovo e) društvenog
Ustava.
Za Bogišićev spomenik. AV/.
iskaz prinosa: G.g. Bogosav Babići supru-
ga, Sarajevo, K 1; g. Mirko Borisavljević,
tipograf, Sarajevo, K 1; Niko Pujo ĆČilip-
ljanin, New-York, K 10. Ukupno K 12. —
Prije iskazano K 5326:68. Ukupno do da-
nas K 5338:68.
Dobrotvorni prinosi. Društvu za
unapregjenje Dubrovnika i okolice darovaše |
g. g: Baldo Mišković i Niko T. Matičević
po K 20; g. Arigo Nikolić k 11:80 i g. inž.
I. Hercig K 8, kao pristojbinu komisije, na
čemu im uprava najtoplije zahvaljuje.
— Da počaste uspomenu pok. ggje. Ma-
rije ud. Kipre udjeliše Dječjem Zakloništu:
G.g. činovnici ć. k, kotarskog Financijalnog
Ravnateljstva u Dubrovniku K 14, a g.
činovnici ć. k. glavne Carinare K 1
—- Da počaste uspomenu pk. gaje. Ma-
rije ud. Kipre priložiše Odboru za popra-
vak Crkvice sv. Vlaha na Gorici gg. Antun
Jakšić K 4, Flora ud. Jakšić K 3,
sne radnje veleuč. gg. prof. Petra Nenina i
prof. Dr. Marija Kiseljaka.
Izvješće Ravnateljstva Družbe sv. Ćirila
1 Metoda za Istru, g. 1910.
Jadran u geomorfološkom (itd. pogle-
du (Riječka Dionička Tiskara). Posve uspjela
i solidna radnja, na koju bi se osobito mo-
rali osvrnuti svi, koji žele dobra domovini
, | Hrvatskoj.
Prava Muslimanska sloga. Djelce koje-
mu prigovora nije, i koje će ufamo silu u-
plivisati na milu nam braću Muslimane u
Herceg-Bosni.
Kratka povjest glazbe. S. Hadrović, ka-
nonik Vrhbosanski. (Zagreb. Tiskara Antuna
Scholz). Ljubiteljima glazbe najbolja priru-
ručna knjiga.
Izvještaj c. k. Velike Realke u Spljetu
sa radnjom g. prof. Jurja Božičevića.
Branić jezika hrvatskoga. Dr. Nikola
Andrić (Zagreb, kr. zemaljska tiskara). Ko
želi ne grditi naš lijepi jezik kojekakovim
nakazama te su se uvukle u pisanju, eto mu
najbolje upute.
Oživotvorenje. Gajo Radunić (Hrvatska
ai u Spljetu). Čestitamo milom su-
borcu na krasnim člancima.
»Prosvjeta“, br. 13 i 14. Obilato gradivo
i krasne ilustracije.
»Vrhbosna“, br. 13 i 14. Svaki dan to bo-
lje i sadržajem i obilnosti.
»Luč“, god. VI. br. 9 i 10, Prava dika
mlade katoličke inteligencije.
»Domaće Ognjište“, god. XI., svez. VIII.
Današnja novost! Na trgu cigaretnog pa
avila se nova skrinjica drvena »KADER
Izvještaj kr. Realne Gimnazije u Zagre-
bu, za škol, god. 1910-1911, sa dvije kra-
Svaštice.
Esperanto i katolici. Dugo je već tomu
što katolici esperantisti imadu svoj organ
»Espero Katolika« (katolička nada), koji iz-
lazi u Parizu, te je 1906 dobio apoštolski
blagoslov od Sv. Oca pape, koji je tom pri-
godom kazao: Esperanto ima pred sobom
veliku budućnost.
Lani su katolički esperantisti prvi put zbo-
rovali u Parizu (30 Ill. — 3 IV.), pa je taj
njihov zbor uspio preko svakog očekivanja.
Bilo je tu zastupano 17 raznih naroda, a
svi se sporazumljivahu jednim jezikom, pa
_|se je tu riješilo mnogo socijalnih i filantro-
pičnih pitanja, te je bio ustanovljen i kato-
lički esperantski savez »Tutmonda Katolika
Esperanta Unuigo«.
Drugi će se kongres katoličkih esperan-
tista obdržavati ove godine u Hagu (Nizo-
zemska) od 14 do 19 Avgusta, pa nije dvojbe,
da će potpuno uspjeti i koristiti.
Kad se pomisli kolikim su nesporazum-
cima i poteškoćama spojeni svi megjuna-
rodni kongresi, čiji su službeni jezici fran-
cuski, engleški, njemački te uz to još par
drugih, pa kad se pogleda na prvi katolički
esperantski kongres, gdje se je govorilo i
raspravljalo isključivo na esperantskom je-
ziku, tako da nije bilo onih poteškoća, kojih
se opaža kod drugih megjunarodnih kon-
gresa, ne možemo a da se ne divimo ka-
tolicima, koji su prvi pokušali, da se na
stručnjačkom kongresu posluže isključivo
neutralnim Esperantom.
Tim su katolici esperantisti najenergičnije
odgovorili onim, koji kažu da se Crkva boji
napretka.
S pravom se katolici esperantisti ponose,
što su prvi nešto takova poduzeli, pa će
Crkva imati ne male koristi od Esperanta,
koji još više zbližuje vjernike, jer ruši me-
giu njima raznojezične pregrade, a Kristo-
voj nauci utire pobjedonosni puti pospje-
šuje njezino raširenje.
Klevetnici svećenstva. Više budimpe-
|štanskih listova bješe okrivilo redovnika la-
zaristu O. Koenenberga, da bi on bio, pri-
godom ispovijedanja u Etteyek-u, počinio
nemoralnih djela ma dječacima i djevojčica-
ma. Na podlozi tih glasina redovnik bi tu-
žen od žandarmarije na kotarski sud u Val-u.
» |Rasprava je bila na 27 Januara o, g. — Naj,
aji temelju iskaza svjedoka, u kojim se nije
mogla naći nijedna opteretna činjenica, sud
je proglasio tužbu sasvim netemeljitom, te
ju označio kao »prostu laž i potvoru«,
Roditelji djece prizvati na dan rasprave, i-
(gjaviše bistro i svečano, da nemadđu nijed-
nog razloga za kakovu tužbu.
God. VR
liječeći, bolest ublažujući Fellerov fluid sa biljegom »Elsafluid«, On je baš dobar! To ni-
(685)
odluci: »Svakomu muškarcu ili ženi, koja
je prodavala mlijeko pomiješano s vodom,
neka se ma vrat postavi lijevak, pa neka
mu se ulije toliko vodenoga mlijeka, koliko
mu se može uliti bez pogibli za život, Svaki
muž ili žena, koji su metnuli u maslo ka-
menja, repe ili drugo, da bisde težina veća,
mora na sramotište. Tu mu pritisnu maslo
na glavu, te mora toliko vresnena tako stati,
da mu se odlije maslo rastopljeno od sunca.
Psi ga lako ližu, pučanstvo mu se može
izrugavati, kako hoće samo, da se ne vri-
jegja Bog i kralj. Ako je zima, naprave
pred njim veliku vatru, a narod ga tako
gleda. I muž i žena, koja je prodavala gnjila
jaja, mora na sramotište. Gnjila jaja pre-
daju djeci, da baca za zabavu na
zločinca«. Tako je bilo godine 1481. A da-
nas? Danas se niko ili malo ko brine, da
dobijemo nepatvoreni živež!
Veliki požari u Carigradu. U ponedje-
ljak je u jednom gradskom području Cari-
grada buknuo veliki požar, koji je i susjedna
dva gradska područja zahvatio. Izgorjelo je
preko dvije hiljade kuća. Bezkućnika je o-
stalo do četiri hiljade. Umatoč svih mjera
požar se nije mogao ograničiti, tako da je
sve što je bilo obuhvaćeno pretvoreno u
pepeo.
Muslimanka osugjena ma smrt. Sara-
jevski sud osudio je 50-godišnju muslimanku
Megju Plevljak na smrt na vješalima, jer je
sjekirom ubila svoga muža, koji je doveo
priležnicu u kuću i htio ženin posjed prodati.
Ciganski ogrtač. Prosio ciganin po se-
lima zimi, pa da bi prije sklonio svijet, da
mu milostinju daju, nije htio uzeti drugoga
ogrtača, osim mekakve stare mreže, u koju
se sav zamotao, Ko god ga je susreo ili u
kući dočekao, svaki se čudio, što mu može
mreža pomoći, a mnogi bi ga i pitali, a on
bi svakome odgovorio: »Kazat ću vam, čim
iz kuće izagjem, i to ako mi torbu napunite«.
Pri polasku mnogi bi ga pitali, da im kaže,
a mnogi i ne bi, a on bi prvim zapjevao :
Mrežo moja prastara,
Mnoge | ribe mavara ;
Ne čudim se ribama,
No budalam ljudima !
Porez na neženje! Austrijska vlada me-
gju novim zakonskim osnovama najavlja i
reformu poreznu, koja će sadržavati i porez
na neženje !
Koliko će država dobiti poskupljenjem
duhana ? Pokušalo se već izračunali koliko
će država dobiti povišicom cijena na duhan-
skim tvorinama, pa su stručnjaci izručunali,
da će se povišicom duhama dobiti 76 mili-
juna kruna,
Crvena boja — zaštitna proti suncu.
Do sada su ljudi mislili, da su bijela odi-
jela najbolja zaštita proti suncu. Zato su o-
dijela vojnika i putnika u žarkim krajevima
bijele boje. No englezi u kolonijama došli
su do uvjerenja, da crvena boja još jače
štiti od sunca. Zato prave sada za engleške
kolonijalne čete odijelo od posebne tkanine
protkano crvenim postavom.
Poruke | otporuke uredništva.
G. D. N. 8, — Cavtat: Hvila. na ljubavi.
Janjina: Primili smo kad je već bilo gotovo.
Pravaši Račišćani: U prollom broja bilo ne-
moguće, a danas je bezpredmetno.
naRRm
JAVNA ZAHVALA.
Neumoljiva i nezasitljiva smrt svojom
hladnom u m i i našu dobru i
nezaboravnu maj
MARIJU ud. KIPRE
koja odleti iz naručaja svojih u nebeske
dvore a nas zavi u crmo i ostavi nam
tešku ranu u Srcu.
sm M o a
a - nas slo
Mio JE
Koliko je udaljeno sunce od zemlje?
Artur Hinks je u novije vrijeme proračunao,
da je sunce udaljeno od zemlje 149,228.000
kilometara, Vele stručnjaci, da je to najto-
čniji broj glede udaljenosti sunca od zemlje.
Dubrovnik, 21 Jula 1911,
(761) Obitelji
Kipre, Kulišić, Orbić, Monopol.