polugodište. Zadar kao Zadar! Strašno je i žalosno hrvatskomu srcu, kad promisli na glavni grad naše po- krajine! Tamo je talijanska sila, tali- jansko svirepje tako grozno, tako silo- vito, da ne progje sam jedan mjesec, a da se ili mjesni Hrvati, ili oni koji prolaze, ne imađu pravoga razloga i povoda da se tuže, da vapiju prave-, dnu ruku pravde, koja bi skršila jogu- naste i razbojničke napadaje, ne pro- stih divljaka, ne smušenih glava, ne izazvanih gragjana, nego paladina razglašene talijanske kulture, nego ljudi akademski izobraženih, nego. smutlji- vaca, kojim ne ide, da ima u Zadru Hrvata, koji se tim imenom ponose. Bolji, gori; ljudi koji jedu vladin kruh i oni koji se tove s hrvatskim novcem svi su skupa, da viču, da galame, da demonstriraju, i dotle manje zla, ali da mlate, izubijaju, usmrte! | to se pona- vlja, to se ostentativno vrši, i zadar- ski Hrvati to trpe, i mi svi dopuštamo? I još velimo da imademo hrvatskog ponosa? Sokolski slet. Ako je tako može se rijeti svaki dan, što ne bude, kad su Hrvati primorani prolaska radi sustati u Zadru u povor- kama, kad idu na izlete, na koje na- rodno slavlje? Svaki su put iz Zadra pošli krvavijeh glava, a bilo bi sto puta gore da nijesu Hrvati bili obranjeni tvrdim kordunima oružnika, koji su u takovim prilikama bili više na obrani zadarskih talijanaša, nego našijeh, jer da je bilo do šaka, zaista naši bi otri- jeznili na taj način te elemente, da im više nebi dolazilo na pamet napasto- vati mirne izletnike, junačke sokolaše; ali baš s toga jer se njihovih šaka, dok je bilo bodeža na pretek, nijesu bo- jali, iskaživali su divlje svoje junaštvo, PODLISTAK. Kolera nam je na vratima. 2. Kako da se očuvamo kolere? Prošle godine pisao sam u ovom listu br. 288, 289, 290, kako da se branimo od ko- lere i iznio neke empiričke ljekove protiv nje. Ovdje ću nešto samo ponoviti i iznijeti ću neku novu ljekariju, o kojoj prošle go- dine nijesam govorio. Kada se poznadu znakovi kolere, svak će se moći lašnje čuvati od zaraženih. Iznosim ovdje nešto, čim se može svak do potrebe poslužiti, da se bar do nekle očuva od kolere. 1. Istina je, da bljuvanje, prolijev i boli nijesu znakovi ekskluzivno kolerične bolesti, ali ako u tomu slučaju izmetine budu bi- jele kao juha od granariza, ako se bolesniku zaustavi mokrača: to su znakovi dosta vje- rojatni da je tu kolera. Valja biti na oprezu. 2. Budući da su kolerični bakteriji u bo- lesnikovim izmetinama valja na takove izineti- ne (bilo bljuvanja, bilo prolijeva) dobro paziti. Treba ih raskužiti vapnenim mlijekom ili, što je bolje, visokom temperaturom — og- njem, vrućom parom. Tako se ima raditi sa izmetinama zdra- PRIMI Cijena je listu sa domašanjem u kuća ili s poštom na godinu K. 6; na pd 1 četvrt godine surazmjemo; za inozemstvo godišnje K. 9 — Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto U DUBROVNIKU, 19 Avgusta 1911. GRVENA KRTATAA God. Vi. IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. Brzotisak vlasništvo DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE. Odgovorni urednik FRANO SCHICK. Pretplata | oglasi šalju se Administraciji. Pisma dopisi Uredništvu. — Za zahvale i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nefrankirani ne primaju se. — Plativo | utužljivo u Dubrovniku. pjevčili se i junačili. Dobro su dakle i svijesno uprave sokolaških društava ovaj put zahtjevale, da oružnici ih ne straže; jamčile su da će se njihovi čla- novi svijesno i skladno, ko pravi Hr- vati podnijeti, da će prihititi svoje mile drugove iz Zadra, i ne dati povoda ni najmanjem nesporazumu. Pristala je vlada, i ovo je prvi put da su soko- laši ušli i izašli iz Zadra bez pratnje bodeža. Vika i demostracije. I talijanaši nijesu gonili mak na ko- nac; ta nije ni lasno, jer policija više nije općinska, a spravni su i oružnici i vojska, bude li do potrebe. Silu da- kle i napadaj nijesu mogli upotrebiti, te su se prihitili srestva uličara i lera. Učinili su da se pozatvore dućani, raz- drpali su po koju trobojnicu, zviždali su i urlikali kako bjesomučni: »Evviva Zara italiana, fora le cavre, ab- basso i cosacchi«, a nijesu manj- kale ni neke gospogjice, ni 1.zledna gospoda u rukavicama, ni mncgi koji potežu masne plate od krvavih hrvat- skih žulja. Naši su prošli ignoriranjem preko svega toga, te prihitili svoje mile dru- gove iz Zadra i povratili se mirni i zadovoljai na parobrod, da svoj put proslijede u -Zagreb. Matija. Što nijesu mogli korporativno izvr- šiti na dične sokolaše, jer bi im znala legja, to su podmukli elementi, koji igraju uvijek glavnu ulogu u Zadru, kad se radi zanovetati Hrvatima, izvr- šili što razbojnički, kako prava mafija na čestite i ugledne osobe, u ničemu krive, nego jedino što se priznavaju Hrvatima. Zaskočili su nenadno g. Mi- livoja Koludrovića poštanskog činov- nika i brata mu g. Čedomila. Prvoga pa jer bi nam one mogle lako tu po- ožiti kolerični bakterij. 5. Izmetine i zdrave čeljadi ne valja o- stavljati na otvorenu, kako se to dogagja na selu: valja ih pokriti zemljom ili čim drugim. 6. Gnusobu, smrad valja odalečiti iz kuće i okolo kuće, jer kada bi tu slučajno do- spjeli bakteriji kolerični, dulje bi se vreme- na održali na životu, pa odatle prešli na zdravo čeljade. 7. Vlažna mjesta valja za isti razlog su- šiti vatrom. 8. Umjereno življenje u hrani i piću naj- bolji je preservativ protiv kolerične zaraze. Neka se imade na pameti, da kolera neće nikoga napasti ili akutno napasti, već one same, koji joj dadu povoda. 9. Hraniti se zdravom hranom, po m)- gućnosti hranom, koja je vrela ili pečena na oguju, i to odmah s ognja. Čuvati se neku- hane hrane, kao n. pr. voća, masla, sira; teško probavljene hrane: ovakova hrana po- remetila bi normalnost naših trbušnih so- kova, pa u slučaju da bi dobili kolerični bakcil, ovaj bi se mogao lašnje rasploditi u našim crijevima. 10. Često raskuživati svoje ruke, naročito prije jela. To se može učiniti u soluciji ko- |rozivnog sublimata, kada ga se ima; ta so- lucija u vodi valja da bude jedan tisuću; kada ga se nema u octu. 11. Valja piti zdrave vode, čuvati se vo- de iz rijeka, iz zdenaca kod kojih pralje prolijevaju gnusnu robu i bude tu gnusobe. U slučaju da se nema zdrave vode, valja je (GR 0em. tinja, po Ja tada o- u p 12. Ako je sumnjiv kruh, valja ga sla- viti u vrelu peć, da se popećče ili uz vatru; su na mrtac izubijali, a drugoga uda- rili kamenom u glavu. Takogjer su le- ško ozledili i ranili g. D.ra J. Ljubića; iza kako je bio izazvan po glavnim ne- kim u intrasigentnoj talijanskoj stranci. Ponovio se je slučaj sa Drom. Ma- sovčićem. Samo da vidimo hoće li se dosko- čiti sa strane vlasti, da se mafiji pot- krešu nokti, da se razbojnici opreme gdje im je pravo mjesto! Narodnom Listu“. U svome broju 43. od 9. o. m. u notici; Sporazum izmegju pra- vaša i talijana, veli: »U Dubro- vniku takogjer spremali su se zajednički na borbu«. Sami su iz- bo dokazali da je to izmišljotina, po- kudna strančarska manevra; i mi se nebi bili na tu potvoru ni osvrnuli, da nas nevoljni dogagjaj u Zadru i ne- smetano pašovanje talijanaca ne siluju da ogorčeno odgovorimo »N.L.«: a dje ste bili vi zadarski Hrvati nazad malo dana kad su bili općinski izbori? Tu ste imali snubiti talijance; dignut im iz ruku vlast, i tako učinit da taj grad bude, što ima biti, glavni grad hrvatske Dalmacije. Odluka da će te se ustegnuti, bila je nerazložita i ško- dna, jer se dobro spominjemo još kako mladi gjaci, da su Hrvati u Zadru znali vojevati za općinu, i znali su protu- rati barem trećinu vijećnika, i tim ne pustiti posve razvezane ruke talijanskoj rulji, a od onda do danas Hrvati su se barem podvostručili, i mogli su se nadati barem u tome uspjeti. Ali ne- sloga, obziri, što znamo mi što, po- redali su posve uzde talijanskoj go- spodi, predali su onaj bič kog kušaju tužna legja nevinih Hrvata. Još za 6 godina treba mučati i trpjeti. Izazvani imamo pravo da to iskažemo, a uhva- u slučaju da bi tu bio »commabaccillus« i. zumrijeti će. 13. Budući da ubitačni bakterij mogu bi- ti položeni na našim posudama, u koje po- lagamo hranu, i kojim se služimo da je- demo, kao n. pr. tanjuri, čaše, žlice, vilice itd, dobro je raskužiti ih. To se može u- čini n. pr. ovako: umočiti krpu u dobar o- cat, pa takovom krpom dobro istrti posu- de, čaše itd. Kolerični bakcil ne može da trpi akcida u opće. 14. Ne jesti ništa, ako se nema volje je- sti. To je znak, da nam fale trbušni akcidi, koji su majjači neprijatelj koleričnim bak- cilima. Valja pustiti, da se ovi akcidi pri- prave. 15. Ne piti vele vode. Voda bi rastanji- la naše trbušne akcide, pa u slučaju da bi mi imali bakcil, ne bi on u nama našao jaku reakciju, pa bi on svoju protiv nas razvio. Dobro je piti vodu pomiješanu s kakovim akcidima. 16. Kazao sam gore, da valja umjereno živjeti u hrani i piću. Sada dodajem : kon- statovana je činjenica, da se je u svim ko- leričnim zarazama vidjelo više slučajeva kolere u ponedjenike i druge susljedne da- ne iza koje svečanosti, to jest iza onih da- na, u kojim se je više jelo i pilo, nego o- bičajno. 17. Sumljivo rublje pralje prije nego ga operu, neka ga zakišaju u vrelu vodu za neko vrijeme, pak ga tada tek peru; svoje ruke neka raskužuju, kako sam gore ka- A8. Rublje okuženo valja raskužiti ili vre lom vodom ili vrelom parom. Najsigurnije je spaliti ga. 19. Čuvati se valja prehlade; nastojati bude normalno isparivanje naše kože. da mo da su snama složni svi Hrvati u Dalmaciji, koji će pripisati kako ne- oprostivi grijeh narodnoj stranci, da nije hoćela i znala u Zadru oteti op- ćinsku upravu iz ruku narodnih izroda. Mlado-hrvatski zbor, Bit će tomu jedno pet godina kad se je sastalo nekolicina mladih i poletnih ljudi, da se porazgovore kako bi razvili što intezivniji rad oko širenja starčevićanske misli megju hrvatskom mladeži. Palo je tu raznih predloga, ali s najvećim veseljem je bio primljen, ne samo kod naše mladosti nego i kod ostalih omladinskih or- ganizacija izvan naše pokrajine, onaj o sve- djačkom starčevićanskom kongresu u Du- brovniku. Omladina je uložila sve sile, da se što prije provede u djelo ova lijepa misao i evo se je napokon ove godine, u onoj maloj sobi našega grada nabačema ideja ostvarila. Još par dana i u Dubrovnik će dohrliti star- čevićanski djaci iz svih krajeva naše domo- vine, da vide bilancu svog dosadašnjeg ra- da i stvore plan za buduće djelovanje na djačkom i narodnom polju. Veliki je uspjeh rada naše mladosti ovo prošlih godina ! Stari stekliši rado se sjećaju onih vreme- na, kad se je sva hrvatska omladina pono- sila starčevićanskim imenom, ali se sjećaju i one perijode u našem političkom životu, kad je iz tugjine importirani »realizam« o- svojio veliki dio hrvatske mladosti, a 0so- bito dalmatinsko akademsko djaštvo. Naprednjaštvo je bučnim nastupom i be- sprimjernom agitacijom udrilo na tobože zastarjele i fantastične ideje o jedinstvu i slobodi naroda, sašlo sa čisto narodnog stanovišta, iznijelo na tapet manje aktuelna pitanja i udarilo sebi biljeg kulturnog i so- cijalnog pokreta, a put do uspjeha na uni- versama utrle su mu slabe prilike na sre- dnjim zavodima. Još do pred koju godinu vladao je na našim srednjim školama sasvim drugi duh nego danas. Srednjoškolca nijesu interesi- rale prilike našeg javnog života, već se je Da se izbjegne časovitim i brzim promje- nama temperature, dobro je nositi na svomu trbuhu komad tanahna vunena platna. 3. Kako da se branimo od kolere . kada je dobijemo? Prošle godine, kada sam pisao o koleri i kako da se branimo od nje naveo sam bio seđam vrsti ljekova, koji su se poka- zali uspješni proliv ove zaraze. Sada izno- sim samo jedan lijek, o komu prošle go- dine nijesam govorio, a i ovim su se slu- žili dosta uspješno neki liječnici u prošlim koleričnim zarazama. Taj je lijek jednostavna kloridrična limo- nada. Ona se prepravlja ovako: ulije se u vodu nekoliko kapalja kloridrična akcida »acidum cloridricum« tako da to piće po- stane ugodno ljutkasto. ') Kada se na sebi osjete kolerični znakovi, popije se te limonade od 50 do 100 grama prvi put; pa se slijedi piti po malo svaki četvrt sata cijeli dan. Tim će nam prestati bljuvanje i boli u trbuhu, pa na skoro će prestati i prolijev, temperatura našega ti- jela stati će se dizati i tim će nestati po- gibelji. Za veći oprez valja i dalje piti te limo- nade po malo kroz 24 sata. Ovo piće inače može služiti kao preser- vativ protiv kolere. Uzrok je smrti kod kolere veliki gubitak vode iz krvi, uslijed čega nastane stagna- cija krvi, pa ako je taj gubitak velik kroz kratko vrijeme, valja da nastane kroz malo ura srčana paraliza — smrt. Valja zato u slučajima kolerične boli povratiti krvi vodu, +.) Akcida kloridrica sinonimi su: acidum hidro- cloricum »asidum muriaticum« i »clorurum hidro- gonil«, ragje bavio stvaranjem stihova i kojekakvim problemima za koje on nije ni najmanje zvan, da ih riješava. Nije dakle čudo, da se je ovaka mladost, stupivši na sveučilište, ne poznavajući novi život, ne pojimajući narodnih potreba, a zanešena blistavim fra- zama »liberalizma«, »realizma« i »moder- nizma« stala vrstati u redove »naprednog« pokreta. I naprednjaštvo je pobjedilo, ali je po- bjeda njegova bila kratka, jer Starčevićeva nije zastarjela, već je mlada, dok se god ne ostvari, jer se omladina jednog naroda ne može trajno njemu otugjiti, ne može za uvijek zabaciti njegove težnje i političke ideale. Već dulje vremena javlja se reakcija, a korjen joj je u srednjim školama. Starče- vićanski pokret živo se je razmahao megju srednjoškolskom mladeži, da je povrati na- rodu svomu, da je zainteresuje za hrvatske javne prilike, da od nje stvori valjanu hr- vatsku inteligenciju. Kakvim je plodom u- rodio ovaj rad najboljim su dokazom, do sada obdržavana dva srednjoškolska sastan- ka u prijestolnici Hrvatske, gdje je srednjo- školsko djaštvo pokazalo kako shvaća svo- ju zadaću, te ozbiljnim raspravljanjem i stvarnim zaključcima svratilo na se pozor- nost javnog mnijenja. Ovi mladići veselo ostavljaju školske klu- pe videći uspjeh svoga truda: hrvatsku o- mladinu osiguranu pravaškoj misli, da živ- lje nastave djelovanje u akademskim klu- bovima, centrumima Mlado-hrvatskog po- kreta, »Kumičić«-u u Zagrebu i »Mladoj Hrvatskoj« u Beču. Mlada akademska generacija stvorila je ove klubove — polje svoga rada a Mlado- hrvatski zbor u Dubrovniku pokazati će nam njegove rezultate. Domaće vijesti. Svesokolski slet u Zagrebu. Prošlih dana doživio je Zagreb još do sa- da nevigjeno slavlje, velebnu narodnu ma- nifestaciju. Iz svih hrvatskih krajeva i slavenskih stra- na sjatili se Sokoli u hrvatsku prijestolnicu. U svečano ruho zaodjenuti Zagreb primio što je izgubila, i prepriječiti da je dalje ne gubi. Poznato je iz autopsije da kolerični o- trov, bio onaj Kochov »commabacćillus« ili što drugo, uništi i podere epitalijarni teksut bolesnikova želudca i crijeva, tim ne- stane svaka zaprijeka prekomjernom znoje- nju u bolesnikovim crijevima. Ove teksute valja nekako zakrpiti ili će mađoći smrt. Našlo se je, da svi akcidi u opće imadu ovo svojstvo manje, više, naročito »acidum cloridržcum«. Kada bolesnik pije limonadu, koju smo gore označili, dvije stvari postiže: sa »aci- dom cloridricom«, koji je u vodi, popravlja razderane teksute bolesnikovih crijeva i pa- ralizuje akciju otrovnoga koleričnog agenta; a vodom, koja je u limonadi, pruža krvi vodu, koju je bljuvanjem i prolijevom izgu- bila. Tim se vraća normalno kolanje krvi, osjeća se bilo, diže se temperatura tijela, prestaje bljuvanje, i smrtne pogibelji nestaje. Prošle sam godine pisao, pa sada pona- vljam. Ako se utopljenjak u smrtnoj pogi- belji hvata i slamke, koja nije nikoga spa- sila, u jednakoj pogibelji čak je razboritije uhvatit se sredstva, koje je spasilo mnoge. Do potrebe mogla bi se kušati ova ljekari- ja. Inače je čak poželjnije, da je ne bi ni- tko trebovao, kao što se nadam da ju neće nitko kod nas trebovati, naročito, ako po- jedinci budu oprezniji u nabavljanju hrane i drugih stvari iz okuženih mjesta, ako ne budu kršili sanitarne propise i ako me bi išli da kriomice otvoraju vrata koleri, koja drugi muče se i rade da bi joj zatvorili. U Dubrovniku, 20/VIti 1911. x. Jets.