Br Mi.
Imate li bolesti? p.umuicni,
samo reklama! Tucet na kušn
Gradska kronika.
Orkvica sv. Vlaha na Gorici
popravljena je, te će biti sutra ponovno
otvorena službi Božjoj. Uz saučestvovanje
presvi. g. Biskupa bit će svećev kip u 8
sati u jutro prenešen svečano u crkvu i ista
blagoslovljena, a nakon toga će presvj. Bi-
skup olčitati sv. Misu.
Po podne istog dana u 5/a sati biti će
blagoslov, a u ponedjenik u 7 sati u jutro
biće rečena sv. Misa za dobročince.
Početak školske god. u pre-
parandiju. Školska godina 1911.-1912.
započet će na 16. septembra 1911. Na 18.
septembra u 8 sati u jutro bit će u zavodu
svečana služba božja za pitomice preparan-
dija, a na 9 sati za učenice vježbaonice.
Upisivanje će biti na 15, 16 i 17 sep-
tembra od 8 do 11 ura iz jutra. Na 19.
septembra bit će redovita pouka. Dojako-
šnje pitomice preparandija dosta da se pri-
kažu sa zadnjom školskom svjedodžbom,
a nove treba da dogju u pratnji roditelja
ili njihovih zamjenika i da prikažu kršte-
nicu ili svjedodžbu rogjenja, kojom će do-
kazati, ako žele ući u pripravni ruzred, da
su navršile 14 godinu života, a u druge
tečaje prema tome, zatim svjedodžbu krepka
fizičnog sustava, pa svjedodžbu dobra po-
našanja i zadnju školsku svjedodžbu.
Na 16., 17. i eventualno 18, septembra
bit će prijamni, popravni i naknadni ispiti,
a sve, koje žele ma te ispite, treba da se
nagju u zavodu na 16. septembra, u 8 sati
iz jutra. Na prijamne će se ispite pripustiti
sve one, koje imaju gore pomenute uvjete,
ali hoće li biti primljene u zavod, odlučit
će ne samo sprema, što je dokažu, nego i
red prijave, kad bi ih bilo preko propisa-
nog broja i veće nego li ima prostora.
Po ministarskoj naredbi 17. decembra 1897.
br. 26715, ako učiteljski zbor uvidi, pa bilo
s kojeg uzroka, da ne bi bilo prikladno da
pitomica stanuje dalje u kojem stanu, ima
pravo zahtijevati od njezinih roditelja ili nji-
hovih zamjenika da promijeni stan, a kad
ovi ne bi poslušali, i odalečiti stoga pito-
micu iz zavoda. Zato koji žele držati pito-
mice preparandija na stanu i hrani, neka
se prijave upravitelju, koji će im po škol-
skim propisima kazati uvjete, uz koje bi
mogao roditeljima preporučiti da kod njih
namjeste svoje kćeri. Da se postigne uz-
gojna svrha, potrebit je sklad izmegju škole
i doma. Škola dakako, sa svoje strane, može
da napućuje mladež kako da čuva zdravlje,
može da utječe na njezin religijsko-moralni
uzgoj; može ne samo da protumači, nego
dobrim dijelom da čini već za pouke upam-
titi propisanu gragju, ali i dom treba da u
tome pomaga školu; da uvijek pazi, da se
svi školski propisi tačno vrše i izvan škole,
da se higijenske preporuke u pouci stav-
ljaju i kod kuće u djelo; da učenice mar-
ljivo i tačno polaze školu; da se spremaju
ma sve zadatke i da se vladaju u svemu
kako dolikuje budućim gojiteljicama naroda.
Da se uzgojni sklad lakše postigne prepo-
ručuje se roditeljima i njihovim zamjeni-
cima, da češće dolaze u zavod, gdje će im
upravitelj davati potrebite obavijesti svaki
dan, a glavari razreda i drugi nastavnici
svake sedmice u dane i ure, što će biti
odregjeni početkom školske godine.
Optužen upravitelj pisarne
Bolesničke Blagajne. Primamo od
g A. Valle iz Gruža, žaleći što nijesmo
mogli zbog preobilnosti gradiva donijeti u
prošlom broju slijedeće:
U ispravku Kot. Bolesničke Blagajne u
Vašem cijenjenom listu br. 339 dana 26.
Augusta 0. g. potpisanu po g. A. Missoni,
se ovaj tiče moje osobe, to Vas u.
je, što stoji u spisima
ii
g
:
:
š
8
i
il:
iji
i
i K 2,76 kamata, suviše K 116:60 parničkih
troškova mojem advokatu. G. Missoni je
tada sa inad tužio mene i g. D.ra Nikolo-
rića na Državno Odvjetništvo po $ 197 K. Z.
Na 11/8. ov. god. bili smo saslušani i
premda sam ja nanizao nekoliko svjedoka
meni NE ZTREE
našlo da ih presluša, već je na
o SL0SA ttunie_ e0 ađeg Bio
gona mas, a na moj zahtjev predalo
i
Ii
(kuće, ali o svemu tome
na franko. Proizvagja
amo
Ipak g. Missoni ima obraza da osam da-
nA kašnje (jer ispravlja na 24/8.) ističe još
svoju neosnovanu i odbijenu tužbu!
Ispadak rasprave, te će slijediti ovo da-
na, dopustiti će te, cijenjeni g. uredniče,
da Vam na svoje vrijeme javim.
Gruž, 27/8. 1911.
Sa veleštovanjem
Ant. M. Valle
ljekarnik.
Sad ima riječ »Crv. Hrv.«, jer se je ni
zvana ni pozvana nesmotreno zamiješala i
u ovu stvar, a samo u prozirne političke
svrhe, i ako u takovoj ustanovi kao što je
Bolesnička Blagajna nebi smjelo politici
biti mjesta. Dapače je nami još predbacila
svega i svašta, a samo zbog toga što ho-
ćemo da se u Bol. Blagajni uspostavi red
i da se biraju ljudi bez razlike stranaka,
koji će se duševno brinuti koliko za Bla-
i. toliko za njezine članove. I još da
nami više podmetne ističe, da u Blagajni
vlada red(!l), da škandala nema(!!), da sa-
ja uprava »vrši svoje dužnosti i da ne
čini ništa, što ne bi smjela«!!! Neka samo-
zvani urednik »Crvene Hrv.« zna, da još
onda kad je on grijao klupe mjesnog Sje-
meništa pisac se je ovih ređaka uz ostale
brinuo i radio zagovarajuć u novinama, da
Bol. Blagajna bude iz vladinih ruku pre-
dana radnicima na upravljanje, kao što je
opravdano, što se je napokon i postiglo.
A kamo li da on sada dolazi po »Orvanoj«
bulazniti o Blagajni, o stvarima u što nije
ni najmanje upućen, htijući još da i poli-
tiku u istu uvuče, što bi bilo samo na štetu
Blagajne! Koliko bi on pametnije i koris-
nije uradio, da se u slične stvari ne pača!
Otvor muške pučke i gragjan.
ske škole. Školska godina 1911.-12.
započet će u muškoj pučkoj i gragjanskoj
školi na 16 septembra 1911. Toga dana na
9 ura u jutro bit će u crkvi sv. Roka sve-
čana služba božja, na koju su dužni doći
svi učenici. Upišivanje učenika bit će 13, 14 i
15 septembra od 8 do 11 ura u jutro u u-
praviteljstvu gragjanske škole. Dosadanji u-
čenici dosta da se prikažu sa zadnjom škol-
skom obavijesti ili svjedodžbom.
Dubrovačka ofoektna lutrija.
Ovih dana obaći će izaslanik dubrovačke
lutrije g. Josip Kobasica, pravnik, znatnija
mjesta dubrovačkog kotara u svrhu razdje-
livanja srećaka za prodaju. Kako naš kotar
mora da bude glavno tržište za prodaju, to
ovim putem pozivljemo sve agilnije rodo-
ljube diljem kotara, da se prama gospodi-
nu izaslaniku iskažuju najsusretljivi. Glav-
na je svrha lutrije popularizovati ljepotu
naših krajeva i tim namamiti amo strance;
po tom uspjeh lutrije zajednička je korist
sviju nas. —
Osobitim veseljem javljamo, da od dosa-
dašnjih zauzimaoca za lutriju najvećma se
istakoše gospoda svećenici, te im se ovim
putem izrazuje potpuno priznanje.
Školska godina u školi usa-
wršenja za šegrte započet će na 16
septembra 1911 na 7 ura poslije podne, a
upisivanje učenika bit će u upraviteljstvu
gragjanske škole dne 13, 14 i 15 septem-
bra od 8 do 11 ura prije podne. Svaki u-
čenik treba da plati pri upišivanju 2 K za
učila.
Na pohagjanje ove škole obvezani :su svi
šegrti i kalfe što se nalaze u ovom gradu,
a nijesu dovršili sličnu školu.
Kotarska Bolesnička Blagajna.
Pišu nam iz Gruža: Čudi nas, da ste uvr-
stili onakav protuzakoniti »ispravak« g. Mis-
sonia, jer ne ispravlja a ma niti jednu činje-
nicu od svih onih navedenih u predzadnjem
uašem dopisu. (Ur; Uvrstili smo iz same
nepristranosti, prepuštajući čitaocima da u-
sporede sa odnosnim dopisom, da ne ispra-
vlja ništa, jer se istina a još poduprta sa-
mim brojkama ne može nikakovim dosko-
čicama ispraviti.) U našem su dopisu nani-|
zane sve same činjenice, potkrijepljene broj-
kama, što se g. Missoni ne usugjuje niti
spomenuti već proračunano sve izbjegava,
misleći da su svi oni neoborivi fakti u na-
šem dopisu pošli u zaborav! Dvije hiljade
[osamdeset | osam kruna na godinu, sve
.|do svrhe mjeseca januara ove godine Mis-
soni je trošio više nego se prije trošilo,
a od te svote godišnje je išlo njemu u džep,
osim plate, samo za grušku komisiju Kr,
1080. To je trajalo sve do parnice g. Valle, |
nakon koje mu je stopro bio oduzet taj pa-
ušal, Bit će istina, da sad ne prima već
samo za abonamenat na tramvaj, da je am-
bulatorij bolje uregjen i da g. liječnik Dr.
Dražić bolesne radnike i kod
nije bilo govora u
našem dopisu; mi nijesmo pisali kako je
sada, već kako je bilo u Missonijevoj eri
je
»RPAVA CRVENA HRVATSKA«
rvats ka).
— Primamo i slijedeće iz grada, što ta-
kodjer nijesmo mogli u zadnjem broju do-
nijeti zbog ograničena prostora :
»Crvena Hrvatska« osvrnula se na svoj
obični način na Vaš cijenjeni list, koji je u
više navrata pohvalno kao uvijek ustao da
brani interese Bolesničke Blagajne, u kojoj
je uložen novac bijednoga radnika, te da
javno kontroliše i žigoše one ljude koji mi-
sle pošto su tu postavljeni da upravljaju, da
mogu raditi što hoće. Ali znamo zašto se
»Crvena« onako osvrnula na ona dva naša
dopisa. Na upravi ima ljudi, koji su davni
prijatelji gospara iz magazina, a kojima je
glasilo današnja »Crvena«, te za uslugu kao
njihov organ hoće da ih u zaštitu uzme i da
ih obrani, predbacujuć Vami da tobože a-
gitirate pošto su brzo izbori za Blagajnu,
da na upravu postavite Vaše ljude!! Znamo
da je to perfidna laž i srestvo s kojim hoće
»Crvena« da uskomeša članove te da u mu-
tnu osigura položaj svojim miljenicima.
Odbor koji se je sastao da izabere nove
delegate i upravu, te koji već odavno zdu-
šno oko toga javno radi, sastavljen je od
ljudi iz raznih stranaka i konfesija, a izme-
gju kojih je najviši broj socijalista. Uspjeh
će za stalno biti dobar, jer svak bez razlike,
komu nije fanatizam zasMjepio oči, sa sim-
patijom pozdravlja ovaj pokret i njima se
pridružuje samo da se jednom za vazda o-
trese Blagajna onih, koji kako sami govoru
da su »usrećili (I!) Blagajnu« ! Da mnavede-
mo samo jedan slučaj kao dokaz koliko je
današnja uprava Blagajne pristrana : Još o-
trag nekoliko godina jedan delegat bio je
predložio, da tiskanice što Blagajna preko
godine mnogo troši, da je pravo da se u
sve tri mjesne tiskare naručuju. To je bilo
na skupštini rečeno, će su svi delegati o-
dobrili a i sam ondašnji trgovački referent
g. Dr. Gliik to je zagovarao. Mislite li, da
se je na tome ostalo?! Bez obzira presje-
dnik je isto i nadalje davao samo štampa-
riji DeGiulli! A _ko bi sve ostalo nabrojio!
Eto dakle zašto »Crvena Hrvatska« ustaje,
htijući da još bolje zavlada politika u Bol.
Blagajni, u kojoj ne bi smjelo politici biti
mjesta! A osim toga i profit je po srijedi,
štampanje tiskanica !
Mi se ni najmanje nećemo obazirati na
njihove imtrige, nego ćemo pošteno da pro-
vedemo započetu akciju, te da upravljanje
sa Blagajnom predamo ljudima, koji će sa-
vjesno vršiti svoju dužnost, koji će raditi
na korist Blagajne i njenih članova i koji
neće dopuštiti da se politika u ovu našu usta-
novu uvlači! — Član agitacijonog Odbora.
Na zabadanja i izmišljotine »Crv. Hrv.«
nijesmo se htjeli osvrćati, jer ne zaslužuje,
tim više što je sad i još bolje poznato, da
»Crvena« tura laži u svoje vrlo prozirne
svrhe, Još da je mučala mogao se je ne-
kako kogod pretvarati, ali iza kako ki sve
ono kazala, sasvim je otkrila papke! Mi na-
lašujemo i sada što kazasmo a što smo
djelom potvrdili, naime: da se biraju
ljudi bez razlike stranke, koji će raditi na
interes koliko Blagajne toliko njezinih čla-
nova, i da u tu ustanovu nigda za nigda
ne smije ulaziti politika!
Četverorazredna ženska ško-
la. Upišivanje u mjesnu četverorazrednu
žensku školu biće na 14 i 15 ov. mj, od
9 pr. p. do podne.
plnfamije““l Tako kliče »Dubrovnik«,
a ništa ne pobija niti se usugjuje zanijeka-
ti što u zadnjem broju navedosmo o pona-
šanju nekih »Srba« koji su ne samo vrši-
li službu kao detektivi, nego su i dalje u
svom poslu hodili, što im sve možemo sa
svjedocima dokazati. »Dubrovnik« pak mno-
go šta hotimično mimoilazi a nešto otvore-
no priznaje. Naime priznaje, da je posluž-
nik a istodobno i izvršujući član »Dušana
Silnoga« otrčao zvati žandarmeriju, ali is-
pričava ga da je »morao poslušati, jer to
zakon nalaže«. Neka nam »Dubrovnik« spo-
mene, koji je to zakon?? A nalaže li za-
kon, »Dubrovniče«, da gragjani moraju vr-
šiti službu detektiva te apsiti ma putu, jer
i to sa svjedocima možemo dokazati, da
kad je dotični »Dušanovac« otrčao po žan-
darmeriju, na Pilama je nenadno ščepio
jednog našeg omladinca, htijući da ga pre-
da žandarmeriji a ni kriva ni dužna. »Du-
|brovniče«, koji je pak to zakon ? Holimič-
uo je pak »Dubr.« i to mimoišao da nam
odgovori: O čemu se je isti taj »Dušano-
vac« u nedjelju u jutro iza crkve sv, Vla-
ha razgovarao sa detektivom Zokovićom,
(nešto mu pripovijedao a detektiv sve bilje-
žio? To je trajalo ništa manje nego debe-
lu uru i po! Nalaže li i to zakon? Tako-
možemo sa svjedocima dokazali,
štogod... — »Dubrovnik« se
vija se na svakojake načine a glavno izbje-
gava spomenuti!
Napokon se pri zaključku onako izmegju
redaka preporučuje, da ne bi iznašali prlja-
va »srpska« djela, pa govoreći kako je »Sr-
bin« i to »Dušanovac« otrčao po žandarme-
riju, kaže:
» «+. Ovaj dakako morao poslušati. »Pra-
voj« to dobro došlo, da dokaže kako su
Srbi špijuni, detektivi, i ostalo«. (Ali nije-
su po srijedi prazne riječi, nč »Dubrovni-
če«, mego djela i svjedoci!) »Zahtjeva li
tako popovski moral mi ne znamo. Čudimo
se samo onim popovima, koji vode cenzu-
ru lista, da dopuštaju da kojekakvi piska-
rali blate pošteno gragjanstvo“.... —
Neka »Dubrovnik« ne upliće gragjanstvo,
koje ne samo što ga sa »Srbima« nema što
činiti nego što svak nepristran osugjuje po-
našanje nekih »Srba«, a djela istinita sa
svjedocima dokazana ne mogu se nikako
nazivati »klevetama«. Što pak spominje po-
pove, kad i sam zna da ga ni u šta ne u-
laze, a biće se za stalno i sam nasmijao
kad je izbacio butadu, da popovi tobože vo-
de cenzuru lista! Poznato mu je dobro, da
popovi niti su vodili niti vode cenzuru li-
sta, da oni doznadu što je u listu kad i o-
stala publika. Ako uredniku »Dubrovnika«
treba da mu drugi vode cenzuru, tad neka
me sudi svakoga po sebi.
Kad bismo mi bili zlobni mogli bi smo
predbaciti »Dubrovniku«, da mu grčko-isto-
čni popovi vode cenzuru, što mu ne pred-
bacujemo i ako je dobro poznato, da je
pop Jovo ne samo vodio cenzuru, nego i
po više vremena od dana sprovagjao u ure-
dništvu i bio duša lista! U toliko čekamo
odgovor glede onog razgovora sa detekti-
vom kod crkve sv. Vlaha!
Pušten iz zatvora. U ponedjeljak
je bio pušten iz zatvora i zadnji omladinac,
iz Sarajeva, koji je zbog sumnje sa osta-
lim bio uapšen radi poznatih dogagjaja u
hotelu »Imperial«. Pušten je uz kauciju od
1000 K.
Zastupnik ,,Providnosti““ zadru-
ge i osjeguravajućeg društva prispio je u
našu okolicu. Više puta pisasmo o istoj.
Plemenita i usavršena svrha ove naše na-
rodno-ekonomske ustanove poznata je u
svim slojevima našega naroda. Preporučamo
svima da se u »Providnost« začlane, jer
dobrostanje pojedinca jest obitelji i domo-
vine. Narod eltonomski jak, može se sigur-
nošću nađati boljoj budućnosti.
Za ,,Gnndulićevu“i glazbu. G.
M. P. položio je u fond K 5. — G. Petar
Perić položio u fond K 2 da počasti uspo-
menu blagopok. ggje. Adeline Radić rogi.
Ostojić. — G. Tomo Miročević K 1 budući
bio zapriječen prisustvovati zabavi. G. N.N.
K 1 jer je glazba svirala na 3. o. mj. Uprava
gospodi darovateljima srdačno zahvaljuje.
Dobrotvorni prinosi. U Zakladu
»Sofija« za pripomaganje siromašnih uče-
nica preparandija uložio je g. dvorski sa-
vjetnik Antun vitez Stroll 10 K, a gg. bra-
ća Ostojić i njihova djeca 25 K u počast
blagopok. Adeline Radić rogi. Ostojić. U
isti fond uložila je gca. Marija Giadrov 5
K o smrti abiturijenta gimnazije Josipa
Strčlla.
— O smrti g. Josipa Stralla udijeli Dje-
čijem Zakloništu g. prof. Augustin Zuviteo
K5&
— Da počasti uspomenu pok. ggje. Ma-
rije ud. Kipre priložio je u fond Pučke Ku-
hinje g. Gjuro Miloš iz Zatona K 5.
Svaštice.
Esperanto u školama. Lani je i država
Marylano uvela Esperanto kao neobvezatni
predmet u sve svoje škole, a ove je godi-
ne vlada otoka Samosa naredila njegovo
obvezatno podučavanje.
U Francuskoj se Esperanto uči u svim
vojničkim akademijama; u Liverpoolu i To-
kiju postoje na sveučilištu posebne katedre
za Esperanto. Obvezatno je uveden u ne-
koliko njemačkih trgovačkih akademija, a
na londonskim višim trgovačkim školama
mogu se ispiti praviti i na Esperantu. U
mnogim je državama uveden u srednje ško-
le, ali svuda neobvezatno,
Proračun lijepe Amerikanke, Lijepa A- ui
merikanka Trude ima danas sa svojim mu-
žem u Newyorku parnicu. Ona je zatražila
rastavu braka, a ujedno zamolila sud, da
joj odredi propisno uzdržavanje, koje ju
po zakonu ide. Da to sudu bude laglje,
predala je sucima proračun o svojim potre-
bama. Taj proračun glasi ovako; Za miri-
save vode 3000 K godišnje, puder 2250 K,
za manekure 1000 K, za frizera 1750 K,
masti za lice 1375 K. Gospogja tvrdi, da je|
|
God. VII.
trganja, glavobolje, zubobolje ? Jeste li uslijed propuha, nahlade što dobili ? Pokušajte liječeći, bolest ublažujući Fellerov fluid sa biljegom »Elsafluid«. On je baš dobar! To ni-
kru s ljekarnik Feller u Stubici, Elsa br. 264 (Hrvatsk; (655)
time računala sve potrepštine najjeftinije,
jer je ona vrlo — štedljiva žena! Za toi-
lettu — tvrdila je gospogja Trude kod suda,
da troši vrlo malo, Za svilene čarape po-
troši samo 375 K mjesečno. Za šešire iz-
daje 6000 K godimice, a za cipele potroši
samo 875 KI — Sud imade dakle da od-
luči o tom proračunu, koji bi imao suprug
da joj godimice isplati!
Najveći brod na svijetu. U Engleškoj
gradi se brod, koji će obuhvatati 43 hiljade
tona i dugačak biti 275 metara a širok 29 14
metara. Brod biće nazvan »Agnitania«.
Veliki uspjeh na telefonu. Napredak u
svijetu osjeća se u svima stvarima. U to-
me prednjači Amerika, koja sve to više ra-
di zbog reklame, kako bi mogla preteći
Europu, ali ipak u tome ima slabog uspje-
ha. Najnovije i najsavršenije stvari ipak i-
ma Europa.
Tako je sad u Berlinu uz pripomoć ne-
kih novih izuma na telefonu uprava nje-
mačke pošte i telegrafa učinila pokušaj, da
na jednoj telefonskoj žici govore više njih.
I može se potpuno reći da je postignut u-
spjeh. Uprava pošte već od dužeg vreme-
na radi na dvije nove prinove, čijom će se
pomoću moći lakše i jeftinije govoriti ma
telefonu. I poslije dužeg rada nagjen je na-
čin, kako se može na jednoj liniji sa više
mjesta u jedno isto vrijeme govoriti, i to
sve bez ikakva uznemiravanja.
Ko je pronašao ,sladoled“ i kada. Pa
da i o tom progovorimo, kad je doba za
to, a mnogi i ne slute, kad je »došao sla-
doled na svijet«. Bilo je to g. 1660. u Ri-
mu, kadno je slastičarski naučnik Procopo
Cultelli, umjesto hladne limunade, prvi pru-
žio utjehe »znojećem se« čovječanstvu, u-
srećivši ga sladoledom. Cultelli je ostavio
svoju domovinu i pošao u Pariz glavni grad
čitavoga svijeta, da pokuša svoju sreću. Na
živahnom mjestu pred kazalištem osnovao
je »Cafe Procope«, te je u brzo postao bo-
gatim čovjekom; svak je htio kušati koma-
dić toga neobičnog leda. Otmjene Parižan-
ke gurale su se kod njekih mramornih sto-
lića, ne mareći za silesiju stranaca, koji u
Parizu nagjoše svjetsku, neobičnu novost.
Sretni pronalazač te »bogovske« jestvine
znao je brižno čuvati tajnu, kako se priu-
gotavlja, ali nakon deset godina nestalo je
i te tajne. Jedan otpušteni njegov pomo-
ćnik izdao je »tajnu« i od tada se širom
svijeta poklanja u doba žege i zapare naj-
veća pažnja sladoledu.
Poruke | otporuke uredništva.
Opuzen, Gruž i t. d.: Memožemo Vam poslati
zatražene primjerke od prošlog broja, jer nam
nije preostao niti jedan.
Pokrajina: U narednom broju.
Glavni liječnici c. i k. vojničke
bolnice u Lavovu podadoše ovo
izvješće: Naravna Franjo Josip-grka
voda djeluje bez kojeg bilo neugodnog
osjećaja na očišćenje »Franjo Josip«
voda i kad se dulje vremena pije, bo-
lesnici je rado uzimlju, jer ona ne osta-
vlja slabost u crijevima, kako to biva
obično kod ostalih voda, koje slično
djeluju. — Može se kupiti u ljekar-
nama i drogarijama.
Donosi se do znanja gg. koji
Oglas. se bave trgovačkim m,
da je goriat ovlašćen od c. k. Vlade
da vodi poslove u svim trgovačkim po-
slima kao
I Trgovački agenti. i
Sva ona gg. koji bi željeli nabavljati
produkte kao vino, slanu ribu i t, d.
ovog mjesta, nek se izvole obratiti pot-
pisatome koji je spravan izvršavati svake
naručbe u najboljem redu i uz najpo-
voljnije uvjete.
Lumbarda kod Korčule, 5/9. 1911.
balo, posjednik
(788) ovlašt. trgov. agent.
Prodava se i .ivim ni
sku cijenu ne-
koliko starih prozora, kupa i sve u
Ero a E kupiti neka se o-
rati g. Niku T, Matičeviću, gragjevnom
duzetniku sie popravka e >Hrvat-
ske Radničke Zadruge«, gdje se rečeni pred-
mogu pregledati.
Prosvjetni glasnik.
Primili smo sa zahvalnošću :
»Prosvjeta“, broj 15. Pribrani tekst i i-
lustracije.
Tajne života, Drama. Dr. F. D. Maru-
šić. Spljet. Morpurgo. Cijena K 1. Živo i
značajno karaterizuje neke akademičare, Za-
4
“3
i