IRIS SI SNI. NJ SRI. RS NJI... SRI RRIINIJIRSIRIIIS IJ. III EP RNIJRIJSNIJRIINNSNI * m . RIEN o ! : i | | | | | | ! ti i | Br. 341 megju dobro uzgojenom narodu. Stvar je dojavljena državnome odvjetništvu. Ivo Vidiš c. k. poštanski činovnik u Pu- tnikovićima, koji za izbora po više dana nije zavirio u Ured, već u svrhu agitacije trči danju i noći — i ako za to znade starija vlast — dolazi u kuću birača Il, tijela A. Š. te mu u ime općine sadašnje spravan podpisati izjavu da će mu općina odmah u- najmiti vrt za školu, uz uvjet da glasuju š njime. To isto mu ponavlja u kafani Baza- rini na 9 pr. mj. u prisustvu više svjedoka. Slaže li se to sa časti i nepristranosti jednog činovnika, pa makar jedva znao čitat i pisat kao i on? — Nu, gosparu Ivo, mi ćemo se još vidjet. Razumijemo se mi, jeli da? — Naša gospoda klikaši nakon izbora stali da se osvećuju. Pozivlju dužnike da kroz deset dana isplate svoje dugove, na koje i- nače plaćaju uprav strašne kamate. Uzalud i to! Narod je upoznao kliku i obračunao š njome. Kroz malo doba od kada su ne- koliko naših u općinskom vijeću sa neko- licinom koji će eto ući sada učinilo se u svakom pravcu i previše. Izgradnja grobišta da mu premca nema, put glavni kroz varoš, gradnja tržišta i drugo. Sve su to učinili oni naši vrli i zauzetni ljudi, koji iz duše ljube svoj narod i koji su mu stvorili seo- sku blagajnu, uljarsku zadrugu, pčelarsko društvo, gospodarsku udrugu, čitaonicu i toliko drugih vrijednih ustanova što su o- sobit blagoslov i sreća ovog kraja. A što si ti, kliko udružena, uradila za narod ? — Te krasne i potrebite ustanove ne samo ni- jesi pomogla, već u više prigoda htjela si ih zatrt i uništit samo da ti je uspjelo! Že- lite li dokaze? — Neka se javi samo do- pisnik tobožnji budući — smijte se ljudi! načelnik, zastupnik od Sutvida. Kad klika vidjela da je sve propalo onda se dala u kriku da ide kao hrvatska-demo- kratska stranka na izbore, samo da se smi- luju oni gore. Za čudo našli se tu uz druge i Ivanovići, uza sve što su govorili oni pri- godom izbora za carevinsko vijeće i kasnije. Oni nas razumiju ! Našli se još neki, ali u- zalud. Išli kao stranka — ma ko? — a u l. tijelu nosili 4-5 pravaša, isto tako i u II. Da se prikažu, da im ime stranke bude ci- merom, ali ne upalilo. A tamo morali nositi i jednog od vogja pravaša: M. Kalafatovića, da ne spominjemo ostale! Hoćete li da vam kažemo: ova borba nije imala čisto stra- načko obilježje, t4 vi niti ne znate što je stranka. Zar sutvidski deputat zna što je to stranka, kad svakim časom, a času stoput rugo govori? Žar koji kljenat odvjetnika ingrije ? zar koji rogjak? zar ori što im smeta blagajna? zar? Borba je bila izmegju sile i ljubavi, pravice i nepravde, slobodna i poštena naroda i dinastija, megju onim koji iskreno ljube narod i onih koji bi ga rada zaularena voditi k0 raju! Ta je borba bila, a mi smo ponosni da smo premda si- romašni i goloruki svladali kliku i njihove bogate pomoćnike, a da ni ciglog pristašu ne izgubismo. U dopisu uz laži ostale, buncaju o ogro- mnoj većini! Ta recite jednom, kolika je ta većina: u III. tijelu pobijedila si kliko sa sa- mih 38 (trideset osam) glasova. I to je »o- gromna« većina ! I tu ste istukli silom i je- dino radi onih vijećnika koje ste nosili. A zašto se nijeste uvukli u to tijelo vi vogje klike izuzev dvojicu koji su silom htjeli u to tijelo kao najsigurnije: sutvidski knez i mudri Vidišić. U Il. tijelu palo je za vas (brojimo vam i nevaljane glasove) 44 glasa, a za nas 49 glasova; u I. tijelu za vas 18 — Ah Marijo! — Evo, zakrči joj riječ kćerka, donijela sam ti i kapcu vina danas, g. liječnik veli, ti znaš majko, da ti damo vina. — Mila ćerko moja! Ipak bi željela da se svojim novcem malo rastreseš. — Oh! ne brigaj majko, ja se znam ra- strestiti. Pak, moći toli miloj majci pomoći, ah! Bože moj! vjeruj mi, slagje mi j& nego li najljepša oprava u svijetu. Dva mjeseca po ovom razgovoru, naša mala obitelj bila je na mukama kako nigda. Gosp. Ames proležala sve to doba u po- stelji, i više ura na dan i sva snaga Jel- kina trošila se je da vida majku: tako da je nevoljnica samo kad i kad mogla raditi. A Matija potroši ne samo štogod je pri- mala, nego i još dva mjeseca predujma, kojeg joj dadoše gospodari. Gosp. Ames čim je odahnula jedan ili dvadni, htjede dati ruku ćeri da dokrajči neke naručene košulje. — Novac, kog primimo, reče ona, uzda- hnuv, jedva će namiriti najam; te ako ove sedmice moćbudemo raditi... —- Mila majko, osječe Jelka, ti si tako skrhana! Lezi, molim te, i počini barem dok se ja povratim. To rekav Jelka pregje preko ulice, i nagje se pred vratima goleme kuće, u kojoj pro- gori zastrti damastom i koprenom odavali su blagostanje. (Svršiće se). a naših 25. Gdje vam je većina, uza sve nevaljale glasove? »Crv. Hrv.« prima i go- rih ludosti, pa može i vaš dopis ! Neće joj zamjeriti niko ! Od nečuvenih nasilja komisije, čemu ne navesti niti jednoga? Zar je to nasilje što je odbila punomoći podpisane od I. Dežulovi- ća? Takova šta nemože se ocijenit | I. De- žulović odrekao se je časti prvog presjednika otrag skoro tri godine, odreka primljena i biran je drugi na njegovo mjesto, pa odkuda sad on dolazi da kao presjednik podpišuje punomoći ? Takove punomoći odbila bi i djeca jer nezakonite a kamo li ne pametni i pošteni ljudi. Nu vidjeti ćemo kod rasude mješovitog povjerenstva. Dopustimo za čas da ih se i primi i ako protiv zakona, što neće biti, ipak gdje vam je većina? U vašoj ugrijanoj mašti i u dopisu da pred svijetom pokrijete golotinju. Proračunano, ali slaba korist od toga, i- stičete da su za nas glasovali uz druge i dva naša odlična domorodca Don Ivo Prodan i Don Ante Jasprica. Jest, glasovali su, a to jer imaju potpuno povjerenje u one ljude za koje su svoje glasove položili, sigurni da će oni radit jedino na korist naroda, a to vam je javno kazao i činom potvrdio Don Frano Glavović glasovav za našu listinu. Za što i tako odlična svećenika ne spome- nete ? A druge? A zar nije glasovao za nas i naprednjak g. Vinko Vuletin učitelj iz Tr- stenika (navlaš došav za to iz Spljeta), te Dr. Frano Stava češki realist i srbofil? Zašto to ne spomenuste ? Ne stoji vam u račun, odkrili bi papke, pa bi svijet znao ko i što ste vi. Dopisnik trabunja ništa manje nego o Šušteršiću ! A znali ko je on? strah nas je, jer još nije imao sreće da ga vidi u — Su- tvidu. Pa da ga ne okrstiše dobro nazvavši ga megalomanom. Još lako da zbog poraza naše klike nastane kriza u ministarstvu! Po- mislite samo, ako načelnikom ne izagje Dr. Zvonimir Nikola. Vi se smijete? Ne smijte se stvari, smijite se njemu. On, doktor pra- va (?), budući Dr. filozofije i povijesti, ve- leposjednik, sakupljač pjesama sa Pelješca (autentično I) pisac glasovite poslanice banu Nikoli (kojoj se narugala i »Crv. Hrv.«) i t, d. pa da ne bude načelnik ! Ne šokajte ljudi, da vam se svijet ne ruga! A vidi ti ove! Po svom demokratskom shvaćanju hoće da se naruga što je Frano Glavović drvodjelac. Nije čuda, mi znamo i zašto, pa ćemo mu prišaptat: dopisnik ne- može da oprosti što je F. Glavović pošten drvodjelac i pametan čovjek, čašćen od sva- koga, prigodom izbora presjednika čitaonice srušio onu veličinu od Doktora Bijelovučića. On drvodjelac srušit doktora! Jest, dopisni- če, Frano je drvodjelac ali pametniji od te- be uza sve tvoje diplome! A kad bi ko od vas uživao i polovicu ugleda koliko ga u- živaju F. Glavović i K. Rabaza u općini na- šoj u ovim izborima imali bi ste bili plebiscit, jer ste ujedno i bogataši. To vas peče. Još jednu. Kad ne mogu drugčije onda šta izmisle pa metnu u usta protivniku. Pa- ko i onu da je K. Rabaza rekao da je la- sno za nas jer je vlada pravaška. Takova šta može samo jedan Dr. Zvonimir bubnut nu ne koji drugi čovjek, a po tom niti g. Rabara niti naš birač pa i najprostiji. Ali je živa živcata istina, a imamo i svjedoke, da su se klikaši hvalili da će putem pro- tekcija koje imaju dobiti na mješovitom po- vjerenstvu jer su tu njihovi ljudi. Dapače jedan od kaponja izjavio je (hoćete li svje- doke? evo nas da vas poslužimo I) da je povjerenik Bersa zajamčio im svu moguću potporu, dapače da će i on sa svoje strane popraviti utoke... Ne vjerujemo, ali i ne- bojimo se! Megjutim, kliko, do vigjenja! Nije daleko dan, pa ćemo selbolje porazgovarat, Zapam- tite, to vam poručuju — /zbornici. Iz Stona. Preko plaćenog dopisnika jadan Pečko hotio je iskazat svoju filozofiju, a tamo iz- valio je vreću više nego ludosti, »Što mu drago tiskaj... pak neka svi- ru....« tako ti je njihova parola i tamo i ovamo i svukuda, gdje oni...... utvaraši životare. Glede Antuna Pečka u utoku, već su priložene svjedožba župnika i općinska pak meka tamo u Zadru kadije sude. Ne radi Pečka kojega niti u snu poznamo, niti radi njegovih peškeja, jer mi smo na vi- soko, na visoko, ali radi publike i radi zanimanih faktora, odgovaramo u malo ri- ječi na zadnji dopis Blijede pardon »Crvene«: Onaj Antun Pećko koji posjeduje kuću u Stonu, onaj Antun Pečko, koji je upisan u drugom izbornom tijelu u Stonu, taj uprav taj Amtun Pečko umro je u Crnojgori na 5. Junija 1911. (dva mjeseca prije izbora) od 88 godina (Pečko et Co. vidite IV, knjigu Mrtvih Matice u Crnojgori, strana 10 broj 16.) Sad ko je glasovao za njega? umrli Antun nije, jer tad »vaskrsnu od mrtvih«! već je glasovao naš nepoznati kum, neki »PRAVA CRVENA HRVATSKA« u dopisu gromopucateljne, papirnate, svu- kuda »već famozne, Blijede — oh pardon! — »Crvene«. Neka nam sada nepristrana publika odgovori : Kad jedan nije dobio prije od suđa Do- sudnicu: ima li pravo na nasljedstvo ? ima li pravo glasovati u Stonu u II.gom tijelu 2121?! Kume Pečko, bolje da su te činili mučati tvoji peškeji..... ovamo u Stonu, oni se sada smiju i odžimaju legja, a tebi i tvomu punomoćniku kako bude....... a jedan te već pozdravlja od »šake do lakta«. Evo ka- ko se oni svukuda predaju u novinama; mi ne odgovaramo ništa, neka za nas odgo- vori jedan njihov zanešeni pristaša, ali i- skreni poštenjak: na naš upit: &ako možete onako bezobrazno i lažno pisati odgovori usred stonske place: Ah, što ćete, valja da štogod odgovaramo, jer nam je nevolja. Tableux ! — Primamo i od drugog našeg g. dopisni- ka: Kako je našoj amošnjoj družbi »skrpani« utok, kako oni vele, zadao malo brige, vidi se po tom što su se počeli služiti i nelije- pim najblaže rečeno srestvima e da se samo kako izvuku iz neugodna položaja. Posve nam je indiferentno, što st htjeli, da mješte Antuna Pečka upisana u Il. izborno tijelo, koji je umro dne 5 Juna 1911, proturaju njegova sina Antuna Pečka, kome još nije ostavština ni bila ni mogla biti dosugjeua, ali ne možemo a da naj oštrije ne osudimo način, kojim su htjeli pribaviti svjedodžbu poštenja i korektnosti. Radi se o slijedećem: U br. 340 »Prave Crvene Hrvatske« ima ne- kakav ispravak potpisan sa Antun Pečko. Taj je ispravak popraćen sa opaskom uredni- štva. Sadržina opaske nas je začudila, na- ročito riječi, »da je ime u hitnji unešeno u odnosnu noticu mješte drugog imena, kako što nam je g. dopisnik odma nakon obje- lodanjenja javio«. — Obratili smo se odma ugl. uredništvu i ono nam je javilo, da mu je u istinu tako bilo pisano iz Stona i to uz potpis »Vama odani dopisnik .. .» Zar Vam gospodo nije dosta, što hoćete da prikažete osobu za osobu, već ste i dotle doprli, da izrabljujete tugja imena u svoje nečasne svrhe. Ali neka vas!Ni to Vam neće poinoći uza sve moguće »dubokoumne« savjete na- dučitelja Iva Roka, i poštanskog majstora Carevića, jer mi od sada postostručenom pomnjom pazimo na vas! Molimo g. dopisnika, da unaprijed upo- trebljava utanačenu 'siglu, jer se može opet desiti, da koji »poštenjačina« šta slična u- rađi. Nama nije moguće uvijek ispitivati a- utentičnost pisma, stoga će sigla biti naj- zgodnije srestvo, da stanemo na put ova- kovim nepodopštinama. (Ur.). Iz Orašca. (Srdoboja). U ovo zadnjih dama pojavilo se je 18 slučajeva srdoboje, od česa su je- dna mlada žena i jedno (dijete umrli. Po- duzele su se stroge mjere proti ovoj zara- znoj nemoći. I prošle je godine bilo srdo- boje u Zatonu i u Orašcu, po djeci, a ove je godine uhvatilo i odrasle, dapače i staru čeljad. se obavili općinski izbori. U sva tri tijela pobijedili su pristaše današnje općine. Izgle- dalo je, kao da se spravlja žestoka borba, a kad tamo izbori su se obavili sasvim mirno. (Produljenje mula). Svak se čudi što se je zastalo sa radnjom produljenja mula, davno osnovanom ? (Jematva). Ove godine izgleda dobar rod na lozi, Grožgje je zdravo. Rekbi da je tako u svim primorskim selima ove općine. U gornjim selima pričaju, da ima dobra grožgja, ali manje nego kod nas. | maslina je ove godine dala dobar rod, a kažu da je najviše rodila u Brsečinama. Žita je bilo mnogo više nego lanjske godine. Iz Opuzena. Jedne od prošlih noći buknuo je u na- šem mjestu vrlo pogibeljan požar, koji je mogao da bude od silne štete, buduć iz- megju brojnih kuća, magazina, uz župsku crkvu, a bura velikom jakošću duvala. Srećno je odmah na mjesto požara dotrčala mje- sna momčad trainskog detachementa pod vodstvom vrijednoga poručnika g. Rudolfa Ausch, te im je njihovom štrcaljkom iza dugog napora uspjelo lokalizovati i utrnuti vatru, Osobita pogibelj prijetila je velikome magazinu istog trainskog detachementa, čije bi zapaljenje uslijed velike množine uboji- tih eksplozivnih stvari donijelo bilo velikih pogibelji. Općinsko je upraviteljstvo u po- sebnom pismu na Zborno zapovjedništvo u Dubrovniku istaklo požrtvovnost spomenu- tog detachementa, pa se nadamo, da će ona sa strane istoga biti dolično i nagragjena. iz Trstenoga. (Pad gorostasne grane orijaškog plata- na). U petak na 25. pr. mj. na 11% u ju- tro odcijepila se je ogromno velika grana prastarog orijaškog platana, kako u kratko javiste u zadnjem broju. Na mjestu gdje se | je grana debla stabla držala obuhvaća na (Izbori). Dne 21, 24 i 25 pr. mj. ovdi su na grana oko 30 metara. Računa se da će ta grana težiti od 25-30 tonelada (30,000 kg.) Jednu uru prije nego se je grana od- cijepila, naviještala je katastrofu, pa se je čulo kao da se nešto kiši i lomi. Sada je ostala velika praznina ua platanu, koji je ovim nakažen. Ovome se je moglo dosko- čiti, jer se je opažalo kako se je grana bi- la nagnula uslijed velike težine, pak joj se je mogo dignuti dobar dio od njezine tc- žine, da se je posjekla jedna manja granu na ovoj velikoj, kao takogjer da su se po- sjekli neki ogranci, tim bi bila znatno olak- šala i za stalno ne bi se bila odcijepila, jer je grana potpuno zirava, nigdje nije ni najmanje sagnjela. Ovaj znameniti spome- nik izgubio je sada onu svoju vrijednost, koju je imao prije. Ima još grana na platanima, koje bi va- ljalo podsjeći, da se opet ne dogodi što- god slična, s toga neka se pregledaju oba platana, što je nužno učiniti. Nazad nekoliko mjeseca prispjelo je bilo na Trsteno nekoliko drvenih stupova što se upotrebljuju za brzojave, a to da se š nji- ma podupru neke grane na platanima. 1-u ovom se je listu proti iome pisalo, i reg- bi, da se je od toga odustalo, što bi bilo izgrdilo prastare platane, ali se ništa nije poduzelo, da se uradi, mješte drvenih stu- pova. Prošle se je godine odcijepila grana sa jednog platana, a ove godine sa drugog, pa ako se s godine na godinu budu ova- ko odcijepivale grane, u malo godina neće više biti onih lijepih mekadanjih platana. Od prijeke je dakle potrebe, da se nadležni zauzmu, da odmah provide shodno za daljni opstanak naših platana. Što najviše resi Tr- steno nego gorostasi platani i krasna živa voda ispod njih! (Villa Nardelli). Eto je već potpuno do- vršena palača N. P. Namjesnika bar. Nar- delli, a sada se uregjuje umaokolo iste, te će krasno izgledati. (Produljenje i proširenje mula). Ovo ljeto su se napokon započele radnje za produ- ljenje i proširenje mula. Kako se čuje, regbi, da se ima potrošiti oko 100.000 Kr. Od to- like svote imalo bi se nešto uradit, da se ima što vidjet. Čuje se pak, da radnje oko nasipa mula prestaju ove sedmice s razloga što nema za sad santorina, a da će se na- stavit sloprv u marču 1912. Grehota je da se dangubi, jer po ovakovim rajskijem vre- menima moglo bi se još mnogo radnje uči- niti, Čudnovato da se ovako oteže sa ovom radnjom ! i Krasna će luka izaći kad se dovršu ove radnje produljenja i proširenja mula. — Od sada će ova luka imati svijetionik, koji je već postavljen na dno mula, a kad bude potpuno gotov muo, svijetionik će se pre- nijeti na vih mula. (Put na more). Dogradila se je eto villa Nardelli, gradi se muo, red bi sada bilo, da se napokon popravi i sasvim preuredi stari put od platana na more, kojim je svag- ano sve to veći promet. Sada bi se mo- gao lakše ovaj popravak puta obaviti, ali ako se to zanemari onda će se morati po- trošiti mnogo i mnogo više. Dok mu je vrijeme neka nadležni provide. Sjednica Vijeća stranke prava, U četvrtak se je obdržavala u Spljetu sje- dnica Vijeća stranke prava. Bila je mnogo- brojno posjećena. Na 9 s. je presjednik Dn. Ivo Prodan otvorio sjednicu. Sastajemo se, reče, iza dvije borbe, iza dvostrukih izbora, iz kojih smo izišli sjajno i pobjedonosno. Naši protivnici hoće da unište stranku pra- va. Lako bi im to uspjelo, kad su redovi razcjepkani. Nikla je za to ideja o jedinstvu svih pravaša. Sloga pravaša u svim je hr- vatskim zemljama veselo odjeknula, jedin- stvo je postignuto. Sakupill smo se ovdje, da saslušamo tok pregovora i odobrimo ovo epohalno djelo izabirajući tri izaslani- ka i dva zamjenika za vrhovno Vijeće uje- dinjene stranke prava. Moli Dra. Drinkovi- ća, da izvijesti o stvari, Dr. Drinković; Na 17/7., sjednica upra- ve stranke prava, pretresajući ideju jedin+ stva svih pravaša, odredila je trojicu, koja bi pošla u Zagreb, da konferiraju sa prva- cima pravaških frakcija u Banovini. Na kon- ferencijama u Zagrebu bile su poprimljene već poznate punktacije. Raspravljalo se o zlike vjere. Punktacije smo mi sastavili u Zagrebu. Po tom je isključeno svako mije- šanje izvana. Naš je predlog bio uz nezna- tne iznimke primljen. Radi se samo o po- litičkim stvarima. Dokaz, da su se odazvali pravaški redovi sa svih strana. Sve novine i stranke protivne hrvatskoj državnoj misli, sve su ustale, a to je dokaz da je baš ovo dobro. Jedinstvo pravaša će sve satrti. Na- šoj potlačenosti krivi su naši izrodi, spre- mni da postanu svačiji sluge, samo ne na- Antun Pečko sin pokojnika koji je potpisan | okolo 5% metara. U dužinu je bila pruže- rodni, Nijesu ni narodni već sužanjski ele- ža tj tg menat.; Kad ovaj t uvidi, da Hr. vati hoće nešto ma korist naroda uraditi tada bjesomučno ustaju proti tomu. Mi ho- ćemo kao narod da eliminiramo, uništimo tugje vlade, ali majprvo moramo uništiti domaće izrode. Ofi se toga boje pa izmi- šljaju, da je sloga pravaša ništa manje ne- go maslo Beča, kvas Šušteršića i ko zna još što ne govore! Na te njihove ludosti ne treba se osvrćati. Mi izaberimo izasla- nike, ljude koji će nam dat jamstvo, da će zastupati misli i raditi po programu stran- ke prava. Zust. Skurić: Milo mu je, da može, baš sada, kad se raspravlja o jedinstvu svih pra- vaša, predstaviti dva izaslanika dubrovačke organizacije, koji, slupajući u organizaciju dalmatinskih pravaša, potvrgiiva jedinstvo i slogu pravaša koli u Dalmaciji toli u svim hrvatskim zemljama (Dubrovčani burno po- zdravljeni). Pravnik Caput: U ime Dubrovčana zahva- ljiva i izjavljuje, da dubrovačka organizacija stupa u organizaciji: dalmatinskih pravaša. Uvjeren je, da se ništa ne može bez sloge, Misao te sloge nikla je i u Hrvatskoj Ateni, te se raduje, da je do te sloge došlo. Ta sloga neka traje uvijek na korist hrvatskoga naroda. (Oduševljenje i pljeskanje). Presjednik Prouz čita pojedine tačke poprimljene u Zagrebu. Sve jednoglasno primljene. — Biraju se tri izaslanika i dva zamjenika. Birani su: Don Ivo Prodan, Dr. Mate Drinković, 12r. Ivo Krstelj; a zamje- nicima: Dr. Ante 2lulibić i Božo Rašica. Il. O tekućim poslovima stranke. Raspra- vljalo se o prošlim izborima i budućim na- knadnim. U raspravu su utjecali gg. Dr. Du- libić, Dr. Drinković, O. Cikojević, Dr, Krstelj i drugi. Iza podulje i stvarne rasprave popri- mljen je ovaj važni zaključak : Vijeće stranke java u Dalmaciji, nakon svestrane rasprave o položaju stranke prava u Makarskoj i makarsko-neretvanskom kotaru prihvaća Zaključak: Obzirom na nezakonitosti kojima je pu- čanstvo makarsko-primorsko izloženo u po- litičkim i administrativnim izborima još od go . 1895 unapred, a na osob zadnjih go- ina i zadnjih izbo1a; Vijeće stranke prava proglašuje makarsko-neretvansko izborno pi- tanje, općim pitanjem stranke prava, te odlu- čuje žilavo i nepopustljivo u borbi do kra- ja ustrajati, i svim mogućim srestvima, par- lamentarnim i izvan parlamentarnim, koje joj stoje na raspoloženje, suprotstaviti se svim nezakonitostima do izvojštenja pobje- de prava. IH. U slučajnim predlozima poprimilo se (nekoliko korisnih zaključaka. Za tim je pre- sjednik pozdravio prisutne bodrivši ih na ustrajan rad, ostajući vijerni programu A. Starčevića, čim sjednica bje zaključena. Uz pjevanje »Lijepa naša« razigjosmo se. potrebi jedinstvenosti svih pravaša bez ra-|1 Domaće vijesti. Priznanje načoj vojsol, Po zavr- šetku velikih vježaba u Dalmaciji, prijesto- lonašljednik nadvojvoda Frano Ferdinand izdao je ovu zapovijed : »Vježbe u Dalmaciji vanredno su me za-, dovoljile. Ratna mornarica Njegova Veličan- stva pokazala je i ovom zgodoin, kao i svaki put, da stoji na najvišem stepenu mornarske vrsnoće. Čete stalne vojske i domobranstva podnijele su sve napo1e s ustrajnošću, ko- ja zaslužuje najveće priznanje, a zadovoljile su posvema najstroži, .n zahtjevima u ma- nevrima i u izvrsnoj bojnoj naobrazbi«. I- stičući nadalje vještinu zapovjednika četa i mornarice, završnje nadvojvoda ovako: »l- zričući svoje osobito zadovoljstvo, što ću Njegovo Veličanstvo, najvišega gospodara vojske, moći najpovoljnije izvijestiti o dr- žanju združene obranbene sile kod vježaba, izrazujem zapovjednicima, časnicima i mom- čadi potpunu i ueograničenu pohvalu i naj- topliju zahvalnost u ime previšnje službe,« I momčadi je ova zapovijed bila priopćena u hrvatskom jeziku. | pčanonsko prave“, Ko želi ima- ti dobro obragjeni ekscerpt »Kanonsko pra- vo«, sa najnovijim odredbama pape Pia X. (kao žen. dekretom »Ne Temere«, kongregacijama i ost.) nek se obrati gosp. Gjuru Stipetz-u, pravniku u Dubrovniku. (Cijena je K 14 a šalje se ili novac una- i