m— mami m aime —amditam===iDm=itl ši m ama

 

 

Br. 346.

ju se od slučaja do slučaja prema to-
mu, da li je ova ili ona stranka časo-
vito ili slučajno na vladi ili u opozi-
ciji, nego joj odnos nalaže vlastiti pro-
gram. Stoga će stranka prava pobija-
ti sve stranke, koje po svojem progra-
mu ili javnom radu stoje u opreci sa
programom stranke prava.

Odnos stranke prava prema braći
Slovencima.

Raspravljajući od odnošajima prema
braći Slovencima — vrhovna uprava
stranke prava zaključuje :

Oslanjajući se o hrvatsku pragma-
tičku sankciju, podupirat će stranka pra-
va svom snagom nastojanje braće Slo-
venaca, da se i slovenske zemlje pri-
kupe hrvatskom državnom tijelu. Radi
toga stranka prava utirat će puteve tomu
sjedinjenju jedinstvenom i složnom go-
spodarskom organizacijom hrvatskoga
i slovenskoga naroda i megjusobnim
podupiranjem na privrednom polju.

Stanovište stranke prava u vjerskim
i kulturnim pitanjima.

Stranka prava nije vjerska stranka,
stoga ostaje u kulturnim i vjerskim pi-
tanjima na svom dosadašnjem stano-
vištu, koje je izraženo u programu od
g. 1894. Stranka prava uvažuje naime
i štuje svačije vjersko osvjedočenje ; o-
sugjuje stoga najstrožije svaki protu-
vjerski istup u javnosti.

Izgradnja najpotrebnijih željezničkih
spojeva.

Vrhovna uprava stranke prava, ra-
spravljajući o gospodarskim prilikama
cjelokupnoga naroda i o srestvima, ko-
jima bi se dalo podići blagostanje na-
roda u svim hrvatskim zemljama, me-
gju inima je stvorila zaključak :

da svi pravaški zastupnici u svim
zakonodavnim tijelima započmu što pri-
je najživlju akciju za što skoriju izgra-
dnju željezničkih spojeva, koji su od
prijeke potrebe cijelomu narodu. U
prvom redu pruge Ogulin-Otočac-Go-

spić-Knin, Bugojno-Aržano i Banjaluka- |

Jajce moraju biti glavnim ciljem rada
u saborima, jer su one važne za sve
djelove hrvatskoga naroda. U savezu
s ovima izgradnju ostalih potrebnih pru-
ga, a napose za Banovinu osobito važ-
ne priključke Krapina-Rogatac i Karlo-
vac-Metljika.

Radi toga će pravaški zastupnici sav
svoj upliv uložiti, da se te željeznice
što prije izgrade i poduzeti sva zako-
nita i ustavna srestva, da prisile vla-
stodržce, da Obveze i zakone drže.

Stranka prava prema režimu u Hr-
vatskoj.

Raspravljajući o političkom položaju
u Banovini, vrhovna uprava stranke
prava zaključuje:

Stranka prava prosvjeduje proti da-
našnjem neustavnom i nezakonitom sta-

Posljednje vrijeme maš je narod uprav
poplavljen ogromnom množinom knjiga i
knjižica svake vrste. Tu se ističe fina har-
tija, raznovrsni moderni formati, ali na ža-
lost što se sadržaja tiče tu je uprav jadno:
tek stota — da se tako izrazim — je do-
bra, vrijedna da se nabavi. U lijepoj knji-
ževnosti ovo zadnje doba zaista prvenstvo
ide »Valove čuvstava« sa svakog gledišta.
Ona će ne samo trajno se održati, nego će
osobitim blagoslovom narodu našemu biti,
jer u čigove ruke dogje, i protiv volje, za-
nijeti će ga uz žarku ljubav otadžbine za sve
što je dobro i lijepo. Toga radi vrlo je do-
bra namisao Vaša, da ju megju svoje znance
i znanice raširite, posebice megju mladež
koja Vam je povjerena. Tako bi morali ra-
diti svi oni koji su sa mladeži u doticaju
u svakoj prigodi. Tako bi sve više značaja,
sve više plemenitosti bilo u narodu, a to
bi bila najljepša nagrada vrijednoj spisate-
ljici, koja je sve svoje posvetila svome hr-
vatskom narodu, posebice svoje najnovije
djelo: »Valove čuvstava«.....«

A:

NRmERNRRNRČŽRnRnnšEšaNIENIEINIEIEI=H.

 

nju i režimu, uslijed kojega hrvatska
vlada već nekoliko godina ne ima pro-
računa po saboru dozvoljenih. Prosvje-
duje proti presizanju ugarske vlade u
autonomne poslove Banovine, kao što
i proti masilnoj madžarizaciji putem
madžarskih škola i pragmatike, proti
namještanju Madžara u javne službe i
madžariziranju javnih ureda; prosvjedu-
je i proti tomu, što se zakoni, sankci-
jonisani od Njegova Veličanstva, ne
provagjaju, uslijed čega je u upravi
zavladala potpuna samovolja, a u na-
rodu gospodarski i socijalni zastoj. Zato
će zastupnici stranke prava poduzeti
sve ustavne i dopuštene korake, da se
ovom nezakonitom i nasilnom stanju
stane na kraj, te da se hrvatskomu
narodu pruži ustavna prilika, da preko
svoga sabora dogje do svojih ustav-
nih prava.

 

Talijansko - Turski rat.

 

 

Sadašnje je doba takovo, da sila gospo-
duje i da se niko ne miče, da ne bi omelo
tugje nasilje a za svoje vlastite koristi. Na-
padaj Italije niti je razložit niti je bio iza-
zvan: Italija je tako htjela, i sve velike vlasti
zažimlju ramenima i puštaju. Nakon bom-
bardovanja ltalijanci zauzeše glavni grad
Tripolis i ostale gradove, što su pri sanom
kraju; italijanska se zastava oholo koči: što
će paka biti kad uputi unutarnjost zemlje,
gdje su se vojske Turske usredočile, to će-
mo vidjeti: Svakako otpor će bit žestok. I-
talija bi mogla i lošije proći nego li se nada.
Istodobno kad je Italija naripila na afričke
krajeve, pokušala je junačku sreću u naši-
jem stranama oko Preveze i San Giovanni
di Medua, ali je na prijetnje naše Monar-
hije morala odustati, jer je ministar Golu-
chovski bio utanačio sa italijanskijem mini-
strom, da ako bi jedan vojnik italijanski
iskrcao se na obale europske Turske, Au-
strija bi odmah krenula svoju vojsku, te su
Italijanci morali odustati od svake akcije u
Arbaniji. Pokušali su onu italijansku: »se
passa ben, se no scherzava«, e su donijeli
kao opravdanje izjavu, da vrhovnom zapo-
vjedništvu nijesu još bili stigli stanoviti na-
putci. Svakako nadati se je, da će u svoje
doba velike vlasti posredovati, kad vide da
je prilika dobra a da se oganj neće dalje
rasprostirati.

Donašamo zadnje vijesti :

Beč: »Neues Wiener Tagblatt« ima vijest,
da nije niti za vrijeme iskrcavanja italijan-
skih četa u Tripolisu, niti za njihovog ula-
ska bio učinjen nikakav otpor. Grad je iz-
gledao zapušten. Šteta učinjena bombardo-
vanjem je vrlo malena.

Berlin: Wolfova agencija ima iz Dehibada,
na granici tuniško-tripolitanskoj: »Neprija-
teljska taneta su učinila u Tripolisu malo
štete. Kuća turskog dragomana je veoma
oštećena. U gradu ima 2000 Europejaca.
Ubijeno je bilo 6 vojnika i sedam gragjana.
Pet vojnika i jedan gragjanin su bili teško
ranjeni. Njemački podanici su ostali neo-
zlijegjeni. Muhamedanci se drže pasivno i
mole Allaha da se bombardovanje ne ponovi.

London: Stotina turaka, koji su se 25.
rujna iskrcali u Tripolisu, obučeni kao pro-
sti vojnici, bili su faktično časnici, koji sada

NA ORJENI
Utisci s puta
(0 piše Ante Anić.

Nema u mojoj duši jačega čeznuća nego
li, hrliti, poput pčele koja oblijeće od cvi-
jeta do cvijeta, po ljepotama prirode, od
jednog kraja do drugog i divit joj se, sr-
kajući med iz veličanstvene košnjice njezi-
nih krasota i oslagjen zastajati skrušenim i
dirnutim srcem, pred dubokim njenim otaj-
stvima, pred zastorom tajinstvenim, koji sa-
kriva od našeg oka ponore njezine bitno-
sti. Nit se razum moj uznemiruje ispred
tog čarobnog vela, jer gledam, u kristalu
njezinih ljepota, početnu odrazujuću Zraku
iz svemira, koja prodire i osijeva kroza nj
— Izvor Ljepote. Niti se smućujem pred
otajnošću njezine sile, jer se osijećam vi-
jernim joj djetetom, koje gramzi za grudi-
ma majke, da se okrijepi slatkim, njezinim
životnim, mlijekom. —

I uživio sam se u prirodi. Već za prve
mladosti gubio sam se nježnim srcem po
sjenama prosutih bregova i razlitih dolina
— i penjao se po vrsima dragih brežuljaka
rodnoga kraja i u valovju sunca i u drhta-
ju zraka, čeznuo sam za prirodom, poput

|Lermontovog gjaka iz Kavkaza. | uživao

sam u punanom grozdu vinorodnog mi za-
vičaja, što prodire u krv i dava života, i u

Injegovom zelenom i požućelom lišću na ko-

«PRAVA CRVENA HRVATSKA«

rukovode utvrgjivanje po unutrašnjosti Tri-
polisa.

Carigrad: U Bombi na egipatskoj granici
i u Benguzu vlada velika uzrujanost i ne-
prijateljstvo protiv Talijana. Svaki dan se
drže skupštine, na kojim se zahtjeva inter-
vencija Engleške u korist Turske.

Rim: Talijanska vlada je obavijestila sve
svoje ratne lagje, da ne poduzimlju više
nikakovih ratnih čina ni pokušaja na tur-
skim obalama jadranskoga i jonskoga mora.

Budimpešta: O operacijama talijanskog
brodovlja pred S. Giovanni di Medua izdan
je službeni communiquć, o kom se veli, da
talijanski brodovi imadu naredbu ne podu-
zeti nikakvu ratnu akciju na europejskim
turskim obalama, i izražava se uvjerenje,
da će biti izvršene instrukcije talijanske
vlade u tom smislu, koje su u ostalom bile
priopćene svim kabinetima. Mi u Austro-
Ugarskoj nećemo sumnjati — veli se u co-
muniquću — u iskrenost talijanske vlade.
U Rimu znadu dobro, da neke balkanske
države vrebaju na kakvu vojničku nesmo-
trenost ltalije, da zauzmu prijeteću pozu.

London: Kiamil paša izjavio je u jednom
intervievu, da je Turska za brutalni postu-
pak Italije apelirala na Englešku, koja da
je o tome izvjestila Njemačku. Turska neće
nikada pristati na odstup Tripolisa; to bi
za turski narod značilo bankrot. Turci će
se boriti do kraja.

Koln: »Kolnische Zeitung« ima vijest iz
Carigrada, da je njemački poklisar prepo-
ručio turskoj vladi, da umjereno postupa u
istjerivanju Talijana iz Turske. Porta je na
temelju  poklisarove intervencije opozvala
zabranu, kojom se je zabranjivalo opskr-
bljivanje ugljenom trgovačkim parobrodima
u turskom carstvu.

Carigrad: Ministar unutarnjih posala iz-
dati će naredbu, kojom se puštaju svi po-
litički zločinci na slobodu.

Berlin: Jedan brzojav javlja, da su dvije
talijanske torpiljarke kod otoka Lenca, za-
ustavile dva velika turska transportna paro-
broda, što su bili krcati vojnicima, konjima
i ratnom zairom. Parobrodi su odvedeni u
Brindisi.

Massama: Tvrgjava »Hodeide« i jedna
turska topnjača ispalile su više hitaca, koji
ne pogodiše cilja, na talijanski torpedo-
destroyer »Aretusa«, koji straži u Crvenom
moru i štiti talijansku trgovinu. »Aretusa« je
odgovorio vatrom i potopio tursku topnjaču.

Carigrad: Vlada velika zabrinutost za voj-
sku u Jemenu, koja broji 30.000 ljudi, jer
je svaki prevoz živeža presječen od talijan-
skih brodova.

Solun: Provalile su dvije talijanske tor-
pednjače u luku San Giovanni di Medua,
pograbile jednu jedrenjaču, što bijaše na-
tovarena kukuruzom i odregjena za Prevezu,
ter ju odvukle, Turska je baterija pucala
na talijanske torpednjače; ove su uzvratile
nekoliko hitaca, ali se nijesu dalje zadrža-
vale u luci.

Malta: Osim Tripolisa, koji je potpuno
okupiran, na 7. ov. mj. okupirani su Derna,
Tobruk i Bomba.

Malta: Bombardovanje Bengaza započelo
je u subotu poslije. podne, te još traje.

Rim: Po jednom : brzojavu ministra rata
bombardovala je talijanska flota Dernu,
Bengasi i Bombu i zaposjela je ta mjesta
s mornarima.

jem je priroda utisnula svoje simbole živo-
ta i propadanja. I plandovao sam po me-
kom sagu od zlaćane mahovine borove šu-
me, koja diše životom i dava mali, sitni ži-
vot ptičicam, kukcima i leptirima, | moja
duša ispunjala se je u blagom zatišju, ča-
robnim slikama, što ih je u probijanju svje-
tla, uzrijevala po zlatnom .igalju i čudnim
bajkama, što ih je slušala u šuštaju, mla-
dih grana mioje drage borove šume. Bajne
uspomene nesvijesnog neznanja, obaviše kao
bršljan hrastovje, moj život, te ja i danas,
i ako s drugom krvi u žilama i drukčijim
porivima srca, pristupam sveudilj, poput
zaljubljenika, neugasivom željom k divotnoj
prirodi i celivam uvijek isto svježim, žar-
kim usnama njezino lice, milujem joj buj-
nu kosu, pijem iz očiju njezinih sjaj čisto-
će i vedrine i utapam se dušom i srcem u
njenim akordima. I danas — s mnogim du-
bokim ubodima sudbine — hrlim utješite-
ljici prirodi — u nujnosti samoće, u magli
jada i u kriku boli —: širokoj pučini si-
njega mora, simbolu toka ljuckog života ;
njezinim livadama i uvalama, zelenim ga-
jevima i surim klisurinam, tmurnim špiljam
i svijetlim vrhuncima i uživam slatkom  u-
tjehom u toj svetoj, otajstvenoj, dubokoj ti-
šini, jer, sve da valovje najačim bijesom o
hridi udara, neka vihor ko zmaj zvižda i

 

 

hrašće iz korjena guli, neka trijes se s ne-
ba na zemlju obara i zemlja vulkanskim

 

Rim: Agencija »Stefani« prima iz Solu-
na: U četvrtak su bili, po nalogu turskih
oblasti, zatvoreni svi talijanski dućani, skla-
dišta, trgovački uredi i t. d. Zatvorema je i
važna bankarska tvrtka Modiano, što će za
grad imati teških posljedica. Ovdje su re-
presalije osjetljivije nego li u drugim tur-
skim gradovima, a to za to, jer se ovdje
nalazi odbor »za jedinstvo i napredak«.
Turci ne dadu niti jednom Talijanu da ugje
u talijansku bonicu. Službu liječnika oba-
vljaju strani liječnici, Koludrice, koje nijesu
htjele da služe pod Turcima, ostavile su
bonicu. Mnogo Talijana otputovalo je u
Srbiju.

Sofija: Vlada je naložila bugarskim po-
slanicima kod velevlasti, da upozore dotične
vlade na to, da su neočikavane i neoprav-
dane vojničke mjere, što ih Turska podu-
zima u drinopoljskom vilajetu, kadre, da
ugrože mir na granici i balkanski mir u
opće. Vlade neka kod Porte posreduju, da
se izbjegne opasnim posljedicama, što bi
mogle eventualno od toga nastati.

Atena: Atenska agencija javlja, da se je
500 turskih vojnika iskrcalo na otoku Sa-
mos. Time je prekršen statut otoka, zajam-
čen od Francuske, Engleške i Rusije.

Carigrad: Prama jednoj vijesti prigodom
bombardovanja na turske baterije u Tripo-
lisu, imali su Turci 12 mrtvih i 23 ranjena.
Nekoji talijanski brodovi bili su oštećeni
od hitaca.

Rim: U mjerodavnim političkim krugo-
vima vlada uvjerenje, da će Italija pristati
na mir jedino uz bezuvjetno priznanje sa
turske strane aneksije Tripolisa Italiji. Uklju-
čeno je, da Italija pristane na protektorat.
Turskoj se neće priznati nikakovo, pa niti
prividno suverenstvo nad Tripolisom, a o
kakovoj novčanoj ošteti ne može više biti
govora.

Beč: U upućenim krugovima se misli, da
nakon bombardovanja Tripolisa i iskrcanja
talijanske vojske neće nastati nikakve pro-
mjene u diplomatskoj situaciji. Vlasti neće
pokrenuti nikakovu akciju barem do polo-
vice oktobra, dakle dok bi Italija iskrcala
sve čete u Tripolisu.

Rim: Agencija »Stefani« javlja, da je o-
tomanska vlada na molbu njemačkog po-
klisara Marschalla suspendirala opći izgon
svih Talijana iz Turske, te po svoj prilici
neće više obnoviti dotičnu svoju naredbu.

Carigrad: »Ikdam« saznaje, da su neke
velevlasti predložile, da se prizna zaposje-
dnuće Tripolitanije, ali za to da bi vele-
vlasti uredile kretsko pitanje Turskoj u prilog.

London: Na skupštini, što su je sazvali
pristaše pokreta za mirovna sudišta, zaklju-
čeno je, da se imadu odaslati delegati u
Rim i u Carigrad, gdje će pozvati vlade o-
biju zemalja, da sazovu mirovni sud. Vo-
gja toga pokreta, Stead, izabran je za oda-
slanika u Carigrad, te je već otputovao o-
namo.

Beč: Usljed zamolbe talijanske vlade pre-
uzet će austro-ugarski konsulati za vrijeme
ratnoga stanja takogjer agende talijanskih
konsulata u onim mjestima Arbanije i Ma-
ćedonije, gdje Njemačka nema svojih kon-
sulata; kao na pr. u Skadru, Janjini, Dra-
ču, Valoni, Monastiru, Skoplju i Prizrenu.

Solun: Skadarski valija javlja, da je u-
spjelo izmiriti katoličke Malisore sa musli-
manskim Arnautima. Svi su sadi spremni
da brane zemlju proti svakomu neprijatelju.
Vlada neka izruči vjernim Arnautima oružje.

plamenom suklja — sva je ta grozna igra
prirode blaža u svojoj veličajnosti, od naj-
manjeg uboda sa žalca ljucke zlobe. Bla-
žen, koj znade uživati u njezinim mijena-
ma i okupati se u kupelji njezinih pojava.
I zato, što se dalje uklanjamo od stvarno-
sti sićušnog svijeta, to se prostijim i slo-
bodnijim osjećamo od veriga, u kojim smo
spućeni prilikama, običajima, odnosima, ko-
rovjem sebičnosti i trnjem zlobe ljuckog
društva. | što se na više penjemo sve nas
jačom priroda silom k sebi mami,
Excelsior! proniknuta je tim pozivom na-
rav svakog bića. Slobodan oro na timoru

svoje gnijezdo svija. 1 čovjek uzlazi ma vi- |

sove sve na više, žedan čistije vedrine i
sjajnijeg svijetla. Excelsior! Djetešce napor-
no penje se na stolac i kad se je uspravio,
gazi po njemu malenim nožicam, besvije-
sno uživajuć, što mu je uspjelo popeti se
na više. Dječak snijeva o vitim poletima i
penje se po vrsima brežuljaka rodnog oko-
liša, sretan, što gleda druge u nizini. I on-
da sve dalje — izlaže čovjek i život svoj
ponorima, da dopre do vrleti i zasadi ma
njoj ponosnu stopu. | um čovječji, već od
Ikara, muči se, da iznagje krila tijelu ili
kormilo zrakoplovu, da proleti nad plave.

tilom velebnih gora, nad ponosnim čelen-

kam gordih visina, u slobodnijem zadahu
rane zore, u jasnijim zrakama istočnog sun-
ca. I zato je rod ljucki uvijek snijevao i

 

_G04; VI;

Carigrad : Listovi javljaju, da e tur
ska posada iz Tripolisa porat eharr
i Kirkkariš, Jedna talijanska kumpanija po-
kušala je, da prodire dalje, ali se je mora-
la brzo povući uslijed otpora turskih četa.
Domaće pučanstvo učestvovalo je tukogjer
u boju. Bjegunci iz Tripolisa tvrde, da ima
u unutrašnjosti zemlje 40,000 za boj spre-
mnih muslimana.

Carigrad: Kako se pogovara, Porta je
upravila velevlastima novu notu, u kojoj
traži njihovu intervenciju u prilog što sko-
rijemu riješenju tripolitanskoga spora.

Rim: »Mesaggero« javlja iz Auguste: Lju-
di, koji su amo stigli iz Tripolisa, pripovi-
jedaju, da su se Turci povukli u unutra-
šnjost zemlje. — Turci će biti prinuždeni,
da se predadu, napose radi nestašice ži-
veža. Arapi prodavaju Talijanima za neko-
liko franaka puške berdanovke, — »Agenzia
Stefani« javlja iz |Tripolisa: Talijanska kr-
starica i više torpiljarka pristale su u tripo- _
litansku luku Tobruk. Zapovjednik Aubry
pozvao je posadu na predaju. Kad se tur-

ske čete nijesu odazvale pozivu, zapovjed- ...

nik je otvorio bombardamenat i doskora
izvjesio na utvrdama talijansku zastavu.

Solun: Posada u Prevesi pojačana je s ja-
kim odjelima pješaštva i topništva. Odbor
»za jedinstvo i napredak« razvija živu dje-
latnost, bodreći pučanstvo na učestvovanje
u narodnoj obrani.

Brindisi: Ovamo su prispjela dva uprav-
ljiva zrakoplova, koji su dobili nalog, da
krstare nad morem i nadziru manevre tur-
skih torpiljarki.

Milan: »Corriere della Sera« donosi iz-
vještaj o vojničkom položaju u Tripolisu.
Prama tome izvještaju se Talijanci nemaju
ničesa bojati u Tripolisu. Tvrgjava »Sulta-
nie« je bačena u zrak.

Carigrad: Turski generalski štop predlo-
žio je u Porti, da u europskoj Turskoj mo-
bilizuje 250.000 vojnika. Porta je prihvatila
predlog i poduzela odnosne mjere,

Beč: Turski poslanik predao je ministru
izvanjskih posala notu, kojom Porta moli
za posredovanje i stavlja praktične predlo-
ge za pregovore s Italijom.

Carigrad : U Jemenu je pretendent Kinam-
hadia ponudio Turskoj za sveti rat 100.000
momaka, a pretendent Ibris 40,000 momaka.
Takogjer su mnogi šeikovi u Jemenu i Me-
dini spremni sudjelovati u svetom ratu pro-
ti Talijancima.

Carigrad: Veli se, da su odgovori vele-
vlasti na zadnju tursku notu sastavljeni u
smislu, da će se velevlasti najprije spora-
zumjeti glede zahtjeva Porte, a onda kon-
kretno odgovoriti. — Politički krugovi do-
bro informisani misle, da će se pregovori
za mir povesti nakon saziva komore.

Frankfurt: »Frankfurter Zeitung« prima
iz Rima: Potvrgjuje se, da je talijanska vla-
da odbila svako posredovanje, jer ga sma-
tra za uvrjedu. lsključena je i ošteta Italije
Turskoj.

Paris: U ponedjeljak su oveći odjeli ta-

|lijanskog pješaštva iskrcani u Tripolisu i po-
razmješteni u kasarne. Započelo se je grad-

njom baraka za vojnike.
Malta: Ljudi, koji su došli iz Derbe, pri-

|povijedaju, da je Turcima uspjelo koncen-

trisati u okolici Tripolisa 10,000 imomaka i
da su oboružali Arape.

težio k Nebu čija visina nadmašuje vrhun'
ce Mont-Blanka i Gaurisankara.

Ja uvijek osijećam samilost prama onima,
koje je udes života prisilio, da živu u u-
skom i zagušljivom prostoru tijesnih grac-
kih ulica, sred zaprašenih puteva sićušnih
mikroba punih, u magli bez opojnog miri-
sa jutarnje zore, bez bljeska istočnog sun-
ca, bez vedrine sjajnoga neba — bez pra-
ve slasti života. A sažaljivam i razmažene,
koji se ne znadu opojiti rajevinom rujne
zore i one koji čame u dimu i zagušljivo-
sti grackih kafana, a vani ih pozivlje čaro-
bno svjetlo, vabi ih safirno more, rumen
zapadajućeg sunca, tišina blagog sutona i
zlatna pučina neba. Spartanci su umarali
slabe ljude kojima bi narav maćeha bila, u
ponorima Taigetskim ili u leđenim kupe-
ljima, a mi budimo milostiviji od njih, pa
nosimo na krilima snažnog duha, naše mlo-
havce k pučini prirodnih ljepota.

Blažena bila stoput blažena priroda divna
u čistoći svoga lika. Blagoslovjena visoči-
ma, koja vedrinu u dušu ulijeva i jakost
mišicama pruža.

Blaženi milostivi, koji obolom ljubavi po-
dižu neznance i nehajnike, u mrtvilu nizine
čameće bez Neba i Svjetla, k visini prepo-
rogjenja. (Slijedi).