m— mami m aime —amditam===iDm=itl ši m ama Br. 346. ju se od slučaja do slučaja prema to- mu, da li je ova ili ona stranka časo- vito ili slučajno na vladi ili u opozi- ciji, nego joj odnos nalaže vlastiti pro- gram. Stoga će stranka prava pobija- ti sve stranke, koje po svojem progra- mu ili javnom radu stoje u opreci sa programom stranke prava. Odnos stranke prava prema braći Slovencima. Raspravljajući od odnošajima prema braći Slovencima — vrhovna uprava stranke prava zaključuje : Oslanjajući se o hrvatsku pragma- tičku sankciju, podupirat će stranka pra- va svom snagom nastojanje braće Slo- venaca, da se i slovenske zemlje pri- kupe hrvatskom državnom tijelu. Radi toga stranka prava utirat će puteve tomu sjedinjenju jedinstvenom i složnom go- spodarskom organizacijom hrvatskoga i slovenskoga naroda i megjusobnim podupiranjem na privrednom polju. Stanovište stranke prava u vjerskim i kulturnim pitanjima. Stranka prava nije vjerska stranka, stoga ostaje u kulturnim i vjerskim pi- tanjima na svom dosadašnjem stano- vištu, koje je izraženo u programu od g. 1894. Stranka prava uvažuje naime i štuje svačije vjersko osvjedočenje ; o- sugjuje stoga najstrožije svaki protu- vjerski istup u javnosti. Izgradnja najpotrebnijih željezničkih spojeva. Vrhovna uprava stranke prava, ra- spravljajući o gospodarskim prilikama cjelokupnoga naroda i o srestvima, ko- jima bi se dalo podići blagostanje na- roda u svim hrvatskim zemljama, me- gju inima je stvorila zaključak : da svi pravaški zastupnici u svim zakonodavnim tijelima započmu što pri- je najživlju akciju za što skoriju izgra- dnju željezničkih spojeva, koji su od prijeke potrebe cijelomu narodu. U prvom redu pruge Ogulin-Otočac-Go- spić-Knin, Bugojno-Aržano i Banjaluka- | Jajce moraju biti glavnim ciljem rada u saborima, jer su one važne za sve djelove hrvatskoga naroda. U savezu s ovima izgradnju ostalih potrebnih pru- ga, a napose za Banovinu osobito važ- ne priključke Krapina-Rogatac i Karlo- vac-Metljika. Radi toga će pravaški zastupnici sav svoj upliv uložiti, da se te željeznice što prije izgrade i poduzeti sva zako- nita i ustavna srestva, da prisile vla- stodržce, da Obveze i zakone drže. Stranka prava prema režimu u Hr- vatskoj. Raspravljajući o političkom položaju u Banovini, vrhovna uprava stranke prava zaključuje: Stranka prava prosvjeduje proti da- našnjem neustavnom i nezakonitom sta- Posljednje vrijeme maš je narod uprav poplavljen ogromnom množinom knjiga i knjižica svake vrste. Tu se ističe fina har- tija, raznovrsni moderni formati, ali na ža- lost što se sadržaja tiče tu je uprav jadno: tek stota — da se tako izrazim — je do- bra, vrijedna da se nabavi. U lijepoj knji- ževnosti ovo zadnje doba zaista prvenstvo ide »Valove čuvstava« sa svakog gledišta. Ona će ne samo trajno se održati, nego će osobitim blagoslovom narodu našemu biti, jer u čigove ruke dogje, i protiv volje, za- nijeti će ga uz žarku ljubav otadžbine za sve što je dobro i lijepo. Toga radi vrlo je do- bra namisao Vaša, da ju megju svoje znance i znanice raširite, posebice megju mladež koja Vam je povjerena. Tako bi morali ra- diti svi oni koji su sa mladeži u doticaju u svakoj prigodi. Tako bi sve više značaja, sve više plemenitosti bilo u narodu, a to bi bila najljepša nagrada vrijednoj spisate- ljici, koja je sve svoje posvetila svome hr- vatskom narodu, posebice svoje najnovije djelo: »Valove čuvstava«.....« A: NRmERNRRNRČŽRnRnnšEšaNIENIEINIEIEI=H. nju i režimu, uslijed kojega hrvatska vlada već nekoliko godina ne ima pro- računa po saboru dozvoljenih. Prosvje- duje proti presizanju ugarske vlade u autonomne poslove Banovine, kao što i proti masilnoj madžarizaciji putem madžarskih škola i pragmatike, proti namještanju Madžara u javne službe i madžariziranju javnih ureda; prosvjedu- je i proti tomu, što se zakoni, sankci- jonisani od Njegova Veličanstva, ne provagjaju, uslijed čega je u upravi zavladala potpuna samovolja, a u na- rodu gospodarski i socijalni zastoj. Zato će zastupnici stranke prava poduzeti sve ustavne i dopuštene korake, da se ovom nezakonitom i nasilnom stanju stane na kraj, te da se hrvatskomu narodu pruži ustavna prilika, da preko svoga sabora dogje do svojih ustav- nih prava. Talijansko - Turski rat. Sadašnje je doba takovo, da sila gospo- duje i da se niko ne miče, da ne bi omelo tugje nasilje a za svoje vlastite koristi. Na- padaj Italije niti je razložit niti je bio iza- zvan: Italija je tako htjela, i sve velike vlasti zažimlju ramenima i puštaju. Nakon bom- bardovanja ltalijanci zauzeše glavni grad Tripolis i ostale gradove, što su pri sanom kraju; italijanska se zastava oholo koči: što će paka biti kad uputi unutarnjost zemlje, gdje su se vojske Turske usredočile, to će- mo vidjeti: Svakako otpor će bit žestok. I- talija bi mogla i lošije proći nego li se nada. Istodobno kad je Italija naripila na afričke krajeve, pokušala je junačku sreću u naši- jem stranama oko Preveze i San Giovanni di Medua, ali je na prijetnje naše Monar- hije morala odustati, jer je ministar Golu- chovski bio utanačio sa italijanskijem mini- strom, da ako bi jedan vojnik italijanski iskrcao se na obale europske Turske, Au- strija bi odmah krenula svoju vojsku, te su Italijanci morali odustati od svake akcije u Arbaniji. Pokušali su onu italijansku: »se passa ben, se no scherzava«, e su donijeli kao opravdanje izjavu, da vrhovnom zapo- vjedništvu nijesu još bili stigli stanoviti na- putci. Svakako nadati se je, da će u svoje doba velike vlasti posredovati, kad vide da je prilika dobra a da se oganj neće dalje rasprostirati. Donašamo zadnje vijesti : Beč: »Neues Wiener Tagblatt« ima vijest, da nije niti za vrijeme iskrcavanja italijan- skih četa u Tripolisu, niti za njihovog ula- ska bio učinjen nikakav otpor. Grad je iz- gledao zapušten. Šteta učinjena bombardo- vanjem je vrlo malena. Berlin: Wolfova agencija ima iz Dehibada, na granici tuniško-tripolitanskoj: »Neprija- teljska taneta su učinila u Tripolisu malo štete. Kuća turskog dragomana je veoma oštećena. U gradu ima 2000 Europejaca. Ubijeno je bilo 6 vojnika i sedam gragjana. Pet vojnika i jedan gragjanin su bili teško ranjeni. Njemački podanici su ostali neo- zlijegjeni. Muhamedanci se drže pasivno i mole Allaha da se bombardovanje ne ponovi. London: Stotina turaka, koji su se 25. rujna iskrcali u Tripolisu, obučeni kao pro- sti vojnici, bili su faktično časnici, koji sada NA ORJENI Utisci s puta (0 piše Ante Anić. Nema u mojoj duši jačega čeznuća nego li, hrliti, poput pčele koja oblijeće od cvi- jeta do cvijeta, po ljepotama prirode, od jednog kraja do drugog i divit joj se, sr- kajući med iz veličanstvene košnjice njezi- nih krasota i oslagjen zastajati skrušenim i dirnutim srcem, pred dubokim njenim otaj- stvima, pred zastorom tajinstvenim, koji sa- kriva od našeg oka ponore njezine bitno- sti. Nit se razum moj uznemiruje ispred tog čarobnog vela, jer gledam, u kristalu njezinih ljepota, početnu odrazujuću Zraku iz svemira, koja prodire i osijeva kroza nj — Izvor Ljepote. Niti se smućujem pred otajnošću njezine sile, jer se osijećam vi- jernim joj djetetom, koje gramzi za grudi- ma majke, da se okrijepi slatkim, njezinim životnim, mlijekom. — I uživio sam se u prirodi. Već za prve mladosti gubio sam se nježnim srcem po sjenama prosutih bregova i razlitih dolina — i penjao se po vrsima dragih brežuljaka rodnoga kraja i u valovju sunca i u drhta- ju zraka, čeznuo sam za prirodom, poput |Lermontovog gjaka iz Kavkaza. | uživao sam u punanom grozdu vinorodnog mi za- vičaja, što prodire u krv i dava života, i u Injegovom zelenom i požućelom lišću na ko- «PRAVA CRVENA HRVATSKA« rukovode utvrgjivanje po unutrašnjosti Tri- polisa. Carigrad: U Bombi na egipatskoj granici i u Benguzu vlada velika uzrujanost i ne- prijateljstvo protiv Talijana. Svaki dan se drže skupštine, na kojim se zahtjeva inter- vencija Engleške u korist Turske. Rim: Talijanska vlada je obavijestila sve svoje ratne lagje, da ne poduzimlju više nikakovih ratnih čina ni pokušaja na tur- skim obalama jadranskoga i jonskoga mora. Budimpešta: O operacijama talijanskog brodovlja pred S. Giovanni di Medua izdan je službeni communiquć, o kom se veli, da talijanski brodovi imadu naredbu ne podu- zeti nikakvu ratnu akciju na europejskim turskim obalama, i izražava se uvjerenje, da će biti izvršene instrukcije talijanske vlade u tom smislu, koje su u ostalom bile priopćene svim kabinetima. Mi u Austro- Ugarskoj nećemo sumnjati — veli se u co- muniquću — u iskrenost talijanske vlade. U Rimu znadu dobro, da neke balkanske države vrebaju na kakvu vojničku nesmo- trenost ltalije, da zauzmu prijeteću pozu. London: Kiamil paša izjavio je u jednom intervievu, da je Turska za brutalni postu- pak Italije apelirala na Englešku, koja da je o tome izvjestila Njemačku. Turska neće nikada pristati na odstup Tripolisa; to bi za turski narod značilo bankrot. Turci će se boriti do kraja. Koln: »Kolnische Zeitung« ima vijest iz Carigrada, da je njemački poklisar prepo- ručio turskoj vladi, da umjereno postupa u istjerivanju Talijana iz Turske. Porta je na temelju poklisarove intervencije opozvala zabranu, kojom se je zabranjivalo opskr- bljivanje ugljenom trgovačkim parobrodima u turskom carstvu. Carigrad: Ministar unutarnjih posala iz- dati će naredbu, kojom se puštaju svi po- litički zločinci na slobodu. Berlin: Jedan brzojav javlja, da su dvije talijanske torpiljarke kod otoka Lenca, za- ustavile dva velika turska transportna paro- broda, što su bili krcati vojnicima, konjima i ratnom zairom. Parobrodi su odvedeni u Brindisi. Massama: Tvrgjava »Hodeide« i jedna turska topnjača ispalile su više hitaca, koji ne pogodiše cilja, na talijanski torpedo- destroyer »Aretusa«, koji straži u Crvenom moru i štiti talijansku trgovinu. »Aretusa« je odgovorio vatrom i potopio tursku topnjaču. Carigrad: Vlada velika zabrinutost za voj- sku u Jemenu, koja broji 30.000 ljudi, jer je svaki prevoz živeža presječen od talijan- skih brodova. Solun: Provalile su dvije talijanske tor- pednjače u luku San Giovanni di Medua, pograbile jednu jedrenjaču, što bijaše na- tovarena kukuruzom i odregjena za Prevezu, ter ju odvukle, Turska je baterija pucala na talijanske torpednjače; ove su uzvratile nekoliko hitaca, ali se nijesu dalje zadrža- vale u luci. Malta: Osim Tripolisa, koji je potpuno okupiran, na 7. ov. mj. okupirani su Derna, Tobruk i Bomba. Malta: Bombardovanje Bengaza započelo je u subotu poslije. podne, te još traje. Rim: Po jednom : brzojavu ministra rata bombardovala je talijanska flota Dernu, Bengasi i Bombu i zaposjela je ta mjesta s mornarima. jem je priroda utisnula svoje simbole živo- ta i propadanja. I plandovao sam po me- kom sagu od zlaćane mahovine borove šu- me, koja diše životom i dava mali, sitni ži- vot ptičicam, kukcima i leptirima, | moja duša ispunjala se je u blagom zatišju, ča- robnim slikama, što ih je u probijanju svje- tla, uzrijevala po zlatnom .igalju i čudnim bajkama, što ih je slušala u šuštaju, mla- dih grana mioje drage borove šume. Bajne uspomene nesvijesnog neznanja, obaviše kao bršljan hrastovje, moj život, te ja i danas, i ako s drugom krvi u žilama i drukčijim porivima srca, pristupam sveudilj, poput zaljubljenika, neugasivom željom k divotnoj prirodi i celivam uvijek isto svježim, žar- kim usnama njezino lice, milujem joj buj- nu kosu, pijem iz očiju njezinih sjaj čisto- će i vedrine i utapam se dušom i srcem u njenim akordima. I danas — s mnogim du- bokim ubodima sudbine — hrlim utješite- ljici prirodi — u nujnosti samoće, u magli jada i u kriku boli —: širokoj pučini si- njega mora, simbolu toka ljuckog života ; njezinim livadama i uvalama, zelenim ga- jevima i surim klisurinam, tmurnim špiljam i svijetlim vrhuncima i uživam slatkom u- tjehom u toj svetoj, otajstvenoj, dubokoj ti- šini, jer, sve da valovje najačim bijesom o hridi udara, neka vihor ko zmaj zvižda i hrašće iz korjena guli, neka trijes se s ne- ba na zemlju obara i zemlja vulkanskim Rim: Agencija »Stefani« prima iz Solu- na: U četvrtak su bili, po nalogu turskih oblasti, zatvoreni svi talijanski dućani, skla- dišta, trgovački uredi i t. d. Zatvorema je i važna bankarska tvrtka Modiano, što će za grad imati teških posljedica. Ovdje su re- presalije osjetljivije nego li u drugim tur- skim gradovima, a to za to, jer se ovdje nalazi odbor »za jedinstvo i napredak«. Turci ne dadu niti jednom Talijanu da ugje u talijansku bonicu. Službu liječnika oba- vljaju strani liječnici, Koludrice, koje nijesu htjele da služe pod Turcima, ostavile su bonicu. Mnogo Talijana otputovalo je u Srbiju. Sofija: Vlada je naložila bugarskim po- slanicima kod velevlasti, da upozore dotične vlade na to, da su neočikavane i neoprav- dane vojničke mjere, što ih Turska podu- zima u drinopoljskom vilajetu, kadre, da ugrože mir na granici i balkanski mir u opće. Vlade neka kod Porte posreduju, da se izbjegne opasnim posljedicama, što bi mogle eventualno od toga nastati. Atena: Atenska agencija javlja, da se je 500 turskih vojnika iskrcalo na otoku Sa- mos. Time je prekršen statut otoka, zajam- čen od Francuske, Engleške i Rusije. Carigrad: Prama jednoj vijesti prigodom bombardovanja na turske baterije u Tripo- lisu, imali su Turci 12 mrtvih i 23 ranjena. Nekoji talijanski brodovi bili su oštećeni od hitaca. Rim: U mjerodavnim političkim krugo- vima vlada uvjerenje, da će Italija pristati na mir jedino uz bezuvjetno priznanje sa turske strane aneksije Tripolisa Italiji. Uklju- čeno je, da Italija pristane na protektorat. Turskoj se neće priznati nikakovo, pa niti prividno suverenstvo nad Tripolisom, a o kakovoj novčanoj ošteti ne može više biti govora. Beč: U upućenim krugovima se misli, da nakon bombardovanja Tripolisa i iskrcanja talijanske vojske neće nastati nikakve pro- mjene u diplomatskoj situaciji. Vlasti neće pokrenuti nikakovu akciju barem do polo- vice oktobra, dakle dok bi Italija iskrcala sve čete u Tripolisu. Rim: Agencija »Stefani« javlja, da je o- tomanska vlada na molbu njemačkog po- klisara Marschalla suspendirala opći izgon svih Talijana iz Turske, te po svoj prilici neće više obnoviti dotičnu svoju naredbu. Carigrad: »Ikdam« saznaje, da su neke velevlasti predložile, da se prizna zaposje- dnuće Tripolitanije, ali za to da bi vele- vlasti uredile kretsko pitanje Turskoj u prilog. London: Na skupštini, što su je sazvali pristaše pokreta za mirovna sudišta, zaklju- čeno je, da se imadu odaslati delegati u Rim i u Carigrad, gdje će pozvati vlade o- biju zemalja, da sazovu mirovni sud. Vo- gja toga pokreta, Stead, izabran je za oda- slanika u Carigrad, te je već otputovao o- namo. Beč: Usljed zamolbe talijanske vlade pre- uzet će austro-ugarski konsulati za vrijeme ratnoga stanja takogjer agende talijanskih konsulata u onim mjestima Arbanije i Ma- ćedonije, gdje Njemačka nema svojih kon- sulata; kao na pr. u Skadru, Janjini, Dra- ču, Valoni, Monastiru, Skoplju i Prizrenu. Solun: Skadarski valija javlja, da je u- spjelo izmiriti katoličke Malisore sa musli- manskim Arnautima. Svi su sadi spremni da brane zemlju proti svakomu neprijatelju. Vlada neka izruči vjernim Arnautima oružje. plamenom suklja — sva je ta grozna igra prirode blaža u svojoj veličajnosti, od naj- manjeg uboda sa žalca ljucke zlobe. Bla- žen, koj znade uživati u njezinim mijena- ma i okupati se u kupelji njezinih pojava. I zato, što se dalje uklanjamo od stvarno- sti sićušnog svijeta, to se prostijim i slo- bodnijim osjećamo od veriga, u kojim smo spućeni prilikama, običajima, odnosima, ko- rovjem sebičnosti i trnjem zlobe ljuckog društva. | što se na više penjemo sve nas jačom priroda silom k sebi mami, Excelsior! proniknuta je tim pozivom na- rav svakog bića. Slobodan oro na timoru svoje gnijezdo svija. 1 čovjek uzlazi ma vi- | sove sve na više, žedan čistije vedrine i sjajnijeg svijetla. Excelsior! Djetešce napor- no penje se na stolac i kad se je uspravio, gazi po njemu malenim nožicam, besvije- sno uživajuć, što mu je uspjelo popeti se na više. Dječak snijeva o vitim poletima i penje se po vrsima brežuljaka rodnog oko- liša, sretan, što gleda druge u nizini. I on- da sve dalje — izlaže čovjek i život svoj ponorima, da dopre do vrleti i zasadi ma njoj ponosnu stopu. | um čovječji, već od Ikara, muči se, da iznagje krila tijelu ili kormilo zrakoplovu, da proleti nad plave. tilom velebnih gora, nad ponosnim čelen- kam gordih visina, u slobodnijem zadahu rane zore, u jasnijim zrakama istočnog sun- ca. I zato je rod ljucki uvijek snijevao i _G04; VI; Carigrad : Listovi javljaju, da e tur ska posada iz Tripolisa porat eharr i Kirkkariš, Jedna talijanska kumpanija po- kušala je, da prodire dalje, ali se je mora- la brzo povući uslijed otpora turskih četa. Domaće pučanstvo učestvovalo je tukogjer u boju. Bjegunci iz Tripolisa tvrde, da ima u unutrašnjosti zemlje 40,000 za boj spre- mnih muslimana. Carigrad: Kako se pogovara, Porta je upravila velevlastima novu notu, u kojoj traži njihovu intervenciju u prilog što sko- rijemu riješenju tripolitanskoga spora. Rim: »Mesaggero« javlja iz Auguste: Lju- di, koji su amo stigli iz Tripolisa, pripovi- jedaju, da su se Turci povukli u unutra- šnjost zemlje. — Turci će biti prinuždeni, da se predadu, napose radi nestašice ži- veža. Arapi prodavaju Talijanima za neko- liko franaka puške berdanovke, — »Agenzia Stefani« javlja iz |Tripolisa: Talijanska kr- starica i više torpiljarka pristale su u tripo- _ litansku luku Tobruk. Zapovjednik Aubry pozvao je posadu na predaju. Kad se tur- ske čete nijesu odazvale pozivu, zapovjed- ... nik je otvorio bombardamenat i doskora izvjesio na utvrdama talijansku zastavu. Solun: Posada u Prevesi pojačana je s ja- kim odjelima pješaštva i topništva. Odbor »za jedinstvo i napredak« razvija živu dje- latnost, bodreći pučanstvo na učestvovanje u narodnoj obrani. Brindisi: Ovamo su prispjela dva uprav- ljiva zrakoplova, koji su dobili nalog, da krstare nad morem i nadziru manevre tur- skih torpiljarki. Milan: »Corriere della Sera« donosi iz- vještaj o vojničkom položaju u Tripolisu. Prama tome izvještaju se Talijanci nemaju ničesa bojati u Tripolisu. Tvrgjava »Sulta- nie« je bačena u zrak. Carigrad: Turski generalski štop predlo- žio je u Porti, da u europskoj Turskoj mo- bilizuje 250.000 vojnika. Porta je prihvatila predlog i poduzela odnosne mjere, Beč: Turski poslanik predao je ministru izvanjskih posala notu, kojom Porta moli za posredovanje i stavlja praktične predlo- ge za pregovore s Italijom. Carigrad : U Jemenu je pretendent Kinam- hadia ponudio Turskoj za sveti rat 100.000 momaka, a pretendent Ibris 40,000 momaka. Takogjer su mnogi šeikovi u Jemenu i Me- dini spremni sudjelovati u svetom ratu pro- ti Talijancima. Carigrad: Veli se, da su odgovori vele- vlasti na zadnju tursku notu sastavljeni u smislu, da će se velevlasti najprije spora- zumjeti glede zahtjeva Porte, a onda kon- kretno odgovoriti. — Politički krugovi do- bro informisani misle, da će se pregovori za mir povesti nakon saziva komore. Frankfurt: »Frankfurter Zeitung« prima iz Rima: Potvrgjuje se, da je talijanska vla- da odbila svako posredovanje, jer ga sma- tra za uvrjedu. lsključena je i ošteta Italije Turskoj. Paris: U ponedjeljak su oveći odjeli ta- |lijanskog pješaštva iskrcani u Tripolisu i po- razmješteni u kasarne. Započelo se je grad- njom baraka za vojnike. Malta: Ljudi, koji su došli iz Derbe, pri- |povijedaju, da je Turcima uspjelo koncen- trisati u okolici Tripolisa 10,000 imomaka i da su oboružali Arape. težio k Nebu čija visina nadmašuje vrhun' ce Mont-Blanka i Gaurisankara. Ja uvijek osijećam samilost prama onima, koje je udes života prisilio, da živu u u- skom i zagušljivom prostoru tijesnih grac- kih ulica, sred zaprašenih puteva sićušnih mikroba punih, u magli bez opojnog miri- sa jutarnje zore, bez bljeska istočnog sun- ca, bez vedrine sjajnoga neba — bez pra- ve slasti života. A sažaljivam i razmažene, koji se ne znadu opojiti rajevinom rujne zore i one koji čame u dimu i zagušljivo- sti grackih kafana, a vani ih pozivlje čaro- bno svjetlo, vabi ih safirno more, rumen zapadajućeg sunca, tišina blagog sutona i zlatna pučina neba. Spartanci su umarali slabe ljude kojima bi narav maćeha bila, u ponorima Taigetskim ili u leđenim kupe- ljima, a mi budimo milostiviji od njih, pa nosimo na krilima snažnog duha, naše mlo- havce k pučini prirodnih ljepota. Blažena bila stoput blažena priroda divna u čistoći svoga lika. Blagoslovjena visoči- ma, koja vedrinu u dušu ulijeva i jakost mišicama pruža. Blaženi milostivi, koji obolom ljubavi po- dižu neznance i nehajnike, u mrtvilu nizine čameće bez Neba i Svjetla, k visini prepo- rogjenja. (Slijedi).