nat > — ini a NE o o m m Br. 347. to vaspitan i učen čovjek? Mora i preko svo- je volje. Da do ovog dogje dalmatinsko u- čiteljstvo, svakomu je poznato da nije nje- govom krivnjom, već u prvom redu našeg Zemaljskog Odbora i naših zastupnika, ko- ji za svašta znadu smoći novaca, ali za ja- dno učiteljstvo ne. Njima dakle u prvom redu neka su ovi reci na razmišljanje, jer je dalmatinskom u- čiteljstvu dogorilo, pa im putem svih, uči- teljstvu prijateljskih novina u pokrajini oz- biljno poručuje: //i odmah nek se urede materijalni odnošaji dalmatinskog učitelj- stva, ili će se ono latiti krajnjeg srestva. Vijesti iz naroda. Iz Janjine. (Grožgje. Masline. Obrtna i Pčedšarska Zadruga.) Kod nas je ovogodišnja berba grožgja dovršena; nije bila obilata, nu o- peta se prekupilo više nego se i nadalo. Po- slije toliko velike suše, koja je bila zavla- dala, vrsta vina je dobra, te koji bi htjeli od gg. trgovaca da saznadu cijene i koli- činu mogli bi se obratiti kod Gospodarske Zadruge, koja bi im bila na ruku. Masline nose maleni rod, tako, da nema nade da će se moći veća količina ulja imati. Uljarska Zadruga ipak će od svojih člano- va nešto imati, te će moći da počne raditi fino ulje, Bilo sretno i dao Bog da nas do godine obilni rod zateče ! U selu Sreseru misle ustanoviti Obrtnu Potrošnu Zadrugu. I ako naši trgovci nije- su nikakovi derači, ipak bi bila korisna. Pčelarska Zadruga uz marljiv rad ipak će slabo ovog puta meda naći, radi slabe pa- še usljed prošle suše, S Lopuda. (Čitulja). Na 12 ov. mj. preminuo je na Lopudu g. Gjuro Perinić, posjednik i opć. vijećnik, brat našeg prijatelja g. Kalista, po- štanskog asistenta. Bio je dobar i zauzetan otac. Ostavlja ucvijeljenu udovu Mariju rogi. Gjivanović sa dvoje nejake djece i tužne roditelje. Naša im iskrena sućut a pokojni- ku bila laka rodna gruda! Iz Veleluke. (Odlazak vrijednog učitelja). Pokazali bi se preveć neharni, kad ne bi i javno poz- dravili pri odlasku iz našeg mjesta dobrog učitelja g. A. Batistića. Svaki će mu priz- nati da je bio značajan i izgledan bilo kao učitelj, bilo kao otac obitelji, bilo kao gra- gjanin. Kao učitelj nastojao je svim žarom da povjerenoj dječici ne samo izobrazi um, nego još više da oplemeni srce dobrim i kršćanskim uzgojom. Pa i kao gragjanin po- kazao je svoj tvrdi značaj, jer je stao čvr- sto uz svoje osvijedočenje. Takav je bio naš učitelj Batistić, pa bi željeli da ovakovi bu- du svi uzgojitelji. — Poslije nego li je pro- boravio dobar niz godina izmegju nas, bri- ga za obitelj nagnala ga je da traži sigur- nije mjesto i dobio je novo polje svoga dje- lovanja u rodnom Žrnovu. Dragi Antune! Želimo ti svaku jsreću i blagoslov u daljnom tvom trudu i nastoja- nju, Ne pazi na protivnike, kako nijesi ni do sada pazio, već radi i dalje prema svom osvijedočenju, pa te neće ni najmanje sa- vijest gristi, da si uzalud trošio svoje spo- sobnosti. Dok tebe još jednom iz svega sr- ca pozdravljamo, radujemo se Žrnovu, da Parobrod pristupa uz obalu. Eno Luja! Kristo će na sav glas, dok su se naši po- gledi gubili megi mnogobrojnim putnicima broda, tražeći svog starješinu. | spazismo ga. Da smo imali o plećima puške, pa bile i kremenjače, ispalili bi mu bili triput »sal- ve« u počast. Mi smo se silno obveselili njegovom dolasku. | u istinu, ko pozna Luja i plemenitost njegova srca, fini humor, spo- jen sa općom izobrazbom, veseljaka u dru- štvu i naklona svakomu — pravog dubro- vačkog gospara — požaliti će, kad se bude morao rastaviti š njime. Lujo je već na kraju. Izgleda kao pravi tourist. Rukovasmo se i za junačko upita- smo zdravlje. Odmah zatim stane ispitivati Krista, što mu vijerna torba u utrobi skriva, Lujo mu je već iz Zadra, bio poslao cijeli reglement naputaka. Nu ovaj tri dijela od svega zaboravio, Hoćeš da ti on, kojega su do nazad malo dana uspinjače podizale na švajcarske planine, imajući i susretajući sve komforte, misli na potrebe, što ih u Krivo- šijam neće naći. Nit je Lujove befehle na- ma priopćio, nit je za njih hajao, — Ne čudi se Lujo — rekoh mu. Kristo ti je sa- mo mjesec dana bio u vojništvu, te u opće ne pozna vojničke propise. Kroz to vrijeme, nije ništa ni činio, jer se uvijek osijećao marotom, osim, što je jedan dan prenosio stočiće u vojnički kasino, za oficirski ples. Izaberi ti boljeg pobočnika. Evo ti našeg dragog Gjigji, leutnanta i ako u riservi, vje- šta vojničkim propisima, revna i zauzetna., Tako i bude. Kristo izgubi saržu. je dobilo jednog valjanog, sdušnog i zna- čajnog uzgojitelja. Tvoji — Velolučani. Iz Brsečina. (Na dopis o svečanom otvoru škole). U dopisu iz Brsečina tiskanu u zadnjem bro- ju našega lista pometnjom je izostala stav- ka, kako je ć. k. kotarski školski nadzornik u svom govoru spomenuo i zasluge gosp. baruna Marojčića, da u onom mjestu bude škola zavedena. Iz Orašca. (0 srdoboji). Već smo jednom pisali u Vašem listu o srdoboji u Orašcu. U »Crv. Hrv.« od 30. pr. mj. neko piše da srdoboja hara, da je umrlo 8 osoba i još koješta. Pobrinuli smo se da se potanje raspitamo o stvari, te ćemo ovdi spomenuti cijeli tok srdoboje u Orašcu. Srdoboja se je pojavila dne 13/8. o. g. Ukupno se je razboljelo 34 osobe, od ovih odraslih 24 a djece ispod sedam godina 10. Umrlo ih je svega četvorica i to jedan čo- vjek u odmaklim godinama, koji je rekbi umro od marasmusa, ali ga je megjutim po- hodila laka srdoboja. Umrla je još jedna žena u 30 godini, koja je davno bolovala još od jedne bolesti; zatim je umrlo dvoje djece ispod jedne godine; jedno je dijete bilo slabašno i prije srdoboje. Odmah u početku srdoboje bi pozvat liječnik g. Dr. B. Bibica, koji je revno podastirao izvješća, svakih osam dana, o toku srdoboje. Ove sedmice više niko ne boluje. Doznali smo pak i to, da se je isti g. kot. nadli- ječnik Dr. Wendzilowiiz uvjerio da su bile poduzete stroge mjere za ovogodišnje srdo- boje u Orašcu, te da je neistinito pisanje »Crv. Hrv.« Iz Janjine. (Na klevete u »Nar. Listu«.) U broju 79 »Narodnoga Lista« anonimni dopisnik iz Janjine izmegju drugih neistina kaže, da je naša stranka kupovala glasove u Brijesti. Pozivljemo bestidnog dopisnika da kaže sve što znade o tobožnjem kupovanju gla- sova s naše strane, a nek se ne krije kao kukavica za urednikova legja, nego neka sa svojim potpisom potvrdi ono što iza busije podvaljuje. Ne učini li to, smatrat ćemo ga podlim klevetnikom i kukavicom. Klevetniče, na ždri- jelo! — Za izborni odbor: Mato V. Jas- prica, trgovac; Frano M, Glavović, posje- dnik; Niko N. Šegović, posjednik; Kristo Rabaza, općin. prisjednik; Ivo N. Kalafa- tović, veleposjednik. iz Mrciua u Konavlima. Kako je poznato, ovdje kod nas u Mrci- nama opstoji pazarni dan svaku nedjelju, i to od pamtivijeka, i bijaše vazda slobodno svakomu potrebno prodati i kupiti. Ali od nazad mjesec dana eto naloga iznenada: O- ružnička postaja u Grabu svaku nedjelju u jutro šalje svoju patrolu na granicu Kona- vosko-Hercegovačku, te ne dopušta niko- mu proći na pazar u Mrcine, nego ih na stotine nazad povraća. Bijedni narod u ču- du se pita: zašto, iz kojeg uzroka? Zašto da nije slobodno svoje stvari na pazaru prodati i opet svoje potrebno kupiti? Ova zabrana teško se je dojmila koliko našeg toliko obližnjeg hercegovačkog naroda, jer vični od pamtivijeka biti s mami u dodiru, i živjeti mi š njima a oni s nama. Herce- tni cvijeta ni ploda. govačkom narodu u Zubcu još je teže, jer I. Istom se je parobrod otisnuo od obale i zasukljao ' debelim klokunom gusta dima, sastaje se u sobi broda, brigadijsko vijeće — Lujo i Gjigji — da odrede, što se ima nabaviti u Hercegnovom i kako ćemo vri- jeme udesiti, Ni izišli nijesmo bili iz gruške luče, a naš nam Gjigji — vijeran sluga vi- jernog gospodara — priopćuje naredbe. Valovje sunčanih zraka talasalo se je po glatkom sagu mirnoga mora, obasjajući sav onaj lijepi kraj, kojeg ti oko zahvaća na iz- lazu iz gruške luke. Biserjem prosule se sunčane zrake po maloj i velikoj Petki, koja se ugledala u Srgja vojna svoga. Veselje jutra kušao sam u punoj ugodnosti. Ljetnu sparinu, koja je isčekivala septembarsku ki- šu, razbijao je onaj blagi lahor što propu- huje sa široke pučine lijepog našeg mora. I kolikogod sam puta prošao morem ili kopnom uz divotni ovaj kraj, osiječen titan- skom snagom prirode, koja je u svojoj sili pretvaranja, da ne umiri nagon uvijek no- vog života, uresila ovdje, v'ječnim prama- ljećem cvatući perivoj, dok je prisiljena dru- govdje, da obustavi sok pod korom, nek pupoljci ne probijaju na zglobovju grana, da se ne odmotava mlado lišće — i ne bude »Nec vero terrao ferro omnia possunt Fluminibus salices crassisque paludibus alni Nascuntur, steriles saxosis montibus orni, (Vergil). A ovaj divotni kraj obogatila je majka priroda svim raskošjem svojim, svim uslo- vima bujnog života i vegetacije; zalila ga | kopna. «PRAVA CRVENA HRVATSKA« ako bi se mi Konavljani mogli bez njih i ako teško proći, ali bijedni Zubački narod nemože se ni jeduog dana proći bez Ko- navala. Ta je zabrana, kako kažu, zbog ko- lere, Ali kakva kolera! Mi samo čujemo, da je negdje u svijetu ima, a od nas joj daleko kuća! Kod nas je, Bogu hvala, sve zdravo. Molimo našu Općinu, da bi se za- uzela, da ova naredba bude ukinuta, da na- dležnim predoči koliko naš narod s te na- redbe trpi, kao i onaj obližnji u Hercego- vini. Ne kažemo da neće bit naredba izda- ta dobrom namjerom, ali neka im se sve predoči pa smo uvjereni da bi ju i sami s mjesta ukinuli. Iz Cavtata. (Otrovao se). U ponedjeljak u jutro o- duzeo je sebi život Antun Miljan, ispivši neku tekućinu, te je u par ura umro. Imao je 68 godina. Uzrokom su razne njegove neprilike. iz Močića u Konavlima. (Patvaranje vina. Nadležnim|da se ma- knu !) U našim do sada poštenim selima u Konavlima, na glasu i zbog čistoće i do re vrste pravog vina, danas ima na žalost ne- kih trutova, koji bi htjeli da žive na terct drugoga, te su počeli raditi vino od vode, žeste i šećera. To je na štetu i sramotu ci- jelog ovog kraja. Po zakonu je strogo za- branjeno patvaranje vina, pak što čine go- spoda nazornici konoba? Gdje su? Što do nas ne dogju, di vrše svoju dužnost? Če- mu koristi ubijati se od truda oko loze i trošiti skupe nadnice, kad ista naša čeljad rade, da upropaste sebe i nas. Moiimo, do koga je, da se zauzme za ovu pravednu stvar, te povrati prvašnju čast našim selima, koja su zbog toga već na zlu glasu. Neka se najstrožije kazni svaki onaj, kod koga bi se našlo nenaravna vina, i to bez milosti, jer su to najgori zlotvori po našeg pošte- nog težaka. Molili bi i g. učitelja poljodjel- stva, da bi se gdjekad svratio i do nas, da vrši svoje zvanje, što je preče nego li ma- nje važni poslovi u uredu. Našem seljaku treba poduke, a osobito u ovo teško doba. Naše selo ima oko 500 stanovnika, pa se ne sjećamo da je ikad došao do nas. U i- stinu obećao je više puta, da će doći, pa ga molimo da bi i izvršio. Treba nam po- duke oko sijanja raznih krmnih bilina, ka- ko će se radit sa umjetnim gnjojivima, nabav- ljati bolje vrste marve i povrća it. d, Jadan narod svega se laća, ali mu je jedna od glavnih zapreka neukost, jer ne zna kako bi s tim radio. Znamo, da je g. učitelj po- ljodjelstva dosta opterećen poslom, ali to- me neka doskoči ko je pozvan, jer i mi vr- šimo sve podaničke dužnosti kao i oni u drugim mjestima, pa imali bi da uživamo ista prava. Dojadilo nam je, pa više ueće- mo i nemožetiio mučati. Svak kaže: »ja sam za težaka«, ali hoće se primjera, djela. To- liko za danas, jer ne pomogne li i ovo i- skrenih i više nego opravdanih redaka, tad ćemo jače i jasnije. — D. Zanimiw je u današnjem broju našeg lista oglas sreće Samuela Heckschera senr, u Hamburgu. Ova je kuća svojom tačnomi i potankom isplatom ovdje i u okolici do- bivenih iznosa stekla tako dobar glas, da mi svakoga na njezin današnji oglas već na ovom mjestu upozorujemo. je svjetlom a ugrijala žarom južnoga sunca; pokrila ga je vedrim nebom, koje se rijetko namrgodi, da ti utupi u milju čarobnih sli- ka boli i jade, sve patnje srca i duše. Tu se sanja nedostižive sne, odakle se odigra- vaju tragedije ljuckih života. Ovdje je mogla da nastane ona blaga idilska poezija du- brovačkih pjesnika, usavršena u Guuduliće- voj »Dubravci«, što teče mirno kao tiha Ombla, u svjetlu istočnog sunca, i u suto- nu grimiznog zapada i prelijeva se, ko bi- serna voda mlinskih slapova, pred pučinom sinjega mora. Tu je mogla nastati ona ne- obuzdana, utakmica za što uzvišenijom po- ezijom, koja je podigla onako začudni hram slavenskoj kulturi, Raznoličnost prirode u svim uslovima jake romantike i odatle onaj blagi život, ona medena prijaznost — tru- badurski zanos — naivno veselje — indi- vidualna slavenska duša — visoka u pole- tima, klasična u svojim »origjinalima«. — Tu brda šumovita i gola, tu je zelenilo i cvijeće kroz cijelu godinu, tu tropsko rašće, tu mrke i sive morske hridi, tu voda, što protječe iz baršunastog kamena, tu otoci, tu mora pučina široka i njena blaga tišina i bijes žestoke oluje — i sve je to u sklad priroda smjestila. Nijesam se začudio ni ma- lo, kad mi je znanac sa tmurnog sjevera, jednom, iz dna duše, uskliknuo: »Ja bi ov- dje rada umrijeti«; kao što se ni malo ne čudim, šlo nam amo, kad nas jeta lastavica ostavljaju, dolećaju druga jata stranih ljudi, da se namirišu našeg smilja, kadulje i ružma- rina, da se okupaju u vodi mora i u svjetlu Novo po svijetu Talijansko-Turski rat. Kako iz Berli- na javljaju, pogoršali su se izgledi za po- sredovanje izmegju Turske i ltalije, jer Italija više neće da prizna tursko vrhovno gospostvo nad Tripolisom, a Turska neće i ne može da se odreče svojih prava usli- jed unutarnjih pogibli. — Vijest pak iz Ca- rigrada glasi, da će odaslanstvo od šest se- natora i zastupnika poći u sve europske glavne gradove, da postignu, kako bi dru- ge sile utjecale na Italiju, da podastre svo- je zahtjeve mirovnom sudištu u Haagu. — Iz Tripolisa javljaju rimskoj agenciji »Ste- fani«, da je onamo prispjelo 14 brodova sa preostalim dijelom vojske, koja bijaše oda- slana prvori ekspedicijom. Odmah su po- čeli s iskrcavanjem. Položaj da se nije pro- mijenio. — U nedjelju je došlo 150 turskih oficira italijanskom generalnom zapoviedni- ku u Tripolisu, da polože oružje. Drži se, da će se turske čete, koje su bez vodstva i hrane, predati se, — Italijanske čete, ko- je su do sada iskrcane u Tripolisu, broje 20.000 ljudi. Dopteimljene su u Tripolis i dvije brzojavne postaje, kojim da će se osim vojske moći služiti i novinari, a doputova- lo je i sedam zrakoplova sa avijatičarima, koji će razvigjati neprijateljske pozicije, ka- da čete krenu u unutrašnjost Tripolitanije. Atentat protiv italijanskog kralja, Pre- ma vijestima iz Rima pokušan je atentat protiv života italijanskog kralja Viktora E- manuela baš u času, kad je kralj htio da otputuje iz Pize :u Rim. Patrola, koja je pretraživala željezničku prugu, namjer la se je na četiri sumnjiva individua, koji su ma patrolu ispalili svoje puške. Jedan od sum- njivaca je uapšen. Po svim podacima se sudi, da se je u ovom slučaju radilo o a- narhističnom atentatu protiv kraljeva života. Monarhističk! pokret u Poriugalu. Pa- riškoj agenciji »Havas« javijaju iz Chavesa, da iz raznih krajeva neprestano stižu vije- sti o kretanju oružanih monarhista, koji pri- jete osobito u kraju Monte Alegre. U po- bunjena su mjesta poslate čete. Pokušani atentat na presjednika Tafta. Iz San Francisca javljaju, da je na želje- zničkiim tračnicama kod Gaviete nagjeno 30 dinamitskih naboja. Malo kasnije prošao je tom prugom vlak, u kom se je vozio pre- sjednik republike Taft. Prije nego je isti vlak sa presjednikom Taftom prošao mo- stom željeznice Pacifika, nagjeno je opet drugih 36 dinamilnih naboja pod željeznič- kim mostom. Revolucija u Kini. iz Hankau javljaju, da je ondje stigao engleški krstaš »Cadmus«, i da su ustaše proglasili, da neće ubijati Mančuze, ako se dobrovoljno pokore. Izvješće iz opće bolnice u Czernovicu: Pri oboljelom želudcu uzimlje se naravna Franjo-Josip-grka voda sa boljim uspjehom. »Franjo Josip«-voda djeluje sigurno te ne ostavlja nikako- vih neugodnih posljedica u probavnim organima. — Može se kupiti u apo- tekama i drogarijama. Domaće vijesti. Novi biskupi. Novoimeniovani spljet- ski biskup Dr. Gjivoje bio je ovo dana u Rimu posvećen za biskupa, a na 9. o. mj. primljen je bio u posebnu audijenciju kod Sv. Oca Pape. Danas će prispjet u Spljet, gdje će biti na 29. ov. mj. svečano ustoličen. — Biskupom u Šibeniku imenovan je dosa- dašnji župnik u Supetru na Braču, Don Luka Papafava. Ima 59 godina. Hvale ga kao izrazita Hrvata. — Bokokotorskim gr- čko-istočnim episkopom imenovan je Vla- dimir Boberić, dosadašnji profesor na grčko- istočnom hogoslovskom zavodu u Reljevu u Bosni. Rodom je iz Banata. Za pučko učiteljstvo. Javljaju, da Zemaljski Odbor proučava novu osnovu, koju da će u budućem zasjedanju sabora iznijeti na pretresanje i kojom da bi se ba- rem donekle poboljšalo nevoljno stanje u- čitelja, obzirom na prekomjernu skupoću. O njihovom tužnom stanju opširnije govorimo na drugom mjestu, pa radosno pozdravlja- jući nakanu Zem. Odbora, još ćemo rado- sniji biti kad to ne ostane ua samom — proučavanju i pretresanju ! Novac iz ilirskog doba. U Bi. ćini, selu Gornjega Primorja, našao se u zemlji jedan srebrni novac, koji potječe iz Ilirskog doba, kovan u Draču IV, vijeka prije Hrista. iz novinarstva. »Hrvatska Riječe u Šibeniku počam od sutra 22 ov. mj. izlazi- će tri puta na sedmicu: svake srijede, pet- ka i nedjelje. Radosno pozdravljajući na- Gdđ. VII. 4 predak toga pravaškoga zaslužnoga glasila, najtoplije ga preporučamo svim Hrvatima domoljubima. — »Tršćanski Lloyd« u Tr- stu prestao je izlaziti. — Mehmed ef. Spa- hić pokrenuće u Mostaru list »Iptihar« (»Je- dinstvo«), koji da će se boriti protiv auto- nomističkim težnjama megju bosansko-her- cegovačkim muslimanima, a za sjedinjenje sa Hrvatskom. — »Hrvatske Novine«, što su 20 godina izlazile u Virju u :Hrvatskoj, sa 1. dojdućeg mjeseca izlaziće u Zagrebu. Hrvatsko slovenski klub nace- sarevinskom vijeću držao je sjednicu pod presjedanjem zastupnika Dra. Šusteršića, koji je izvijestio o svom razgovoru s ministrom presjednikom bar. Gautschom. Izraženo je negodovanje s držanjem vlade u pitanju re- ciprociteta zagrebačkog sveučilišta. Pretre- salo se pitanje dalmatinske i ličke željezni- ce, te oštro govorilo o postupku vlade u toj stvari. Prosvjedovat će se, da'se za pri- volu uvoza argentinskog mesa udovolji zah- tjevu Ugarske za druge tračnice na oder- berško-košičkoj željeznici. Za nače željeznice. Nar. zaslu- pnik Dr. Oulibić prikazao je u sjednici ca- revinskog vijeća od 10 o. mj.upit, kojim se pozivlje vlada da u pitanju ličko-dalma- tinske iželjeznice ima ostati pri utanačenji- ma sadržanim u zapisniku 8 listopada 1907., po kojem se ne smije početi sa gradnjom druge tračnice na željeznici Košice-Oderbeg prije nego madžarska vlada ne počne gradi- ti željeznicu Ogulin — dalmatinska granica, i da stoga vlada ne smije činiti ovisnom gradnju te druge tračnice od ma kojih dru- gih priznanja Madžara bilo glede uvoza mesa glede drugog kojeg predmeta i da svaki predlog ili pokušaj Madžara u ovom pogledu svom odlučnošću odbaci. Kako se čuje, u pitanju gradnje želje- znica Ogulin-Knin i Aržano-Bugojno nastao je veliki preokret. Posredovanjem vojnih vlasti sam vladar zauzeo se, da se odmah pregje na gradnju tih pruga, te je dao na- log madžarskoj vladi da u ugarsko-hrvatski proračun stavi dotičnu svotu za dalmatinsko- ličku željeznicu. Vladar je navodno pristao da se dade Madžarima ta koncesija, da se povuku vojne osuove. — Službene »Narodne Novine« javljaju, da je već potpisan ugovor za gradnju ličke željeznice. Milostinja za Hrvatsku. Za po- kriće autonomnih potreba Hrvatske nalazi se u madžarskom jiroračunu svota od 28 milijuna kruna, dakle za 1,250.000 kruna više nego lani. Stavka za pokriće potreba hrvatskog ministarstva iznosi 119.500 kruna ili za 404 krune više, nego li u lanjskom proračunu. Ovo je milostinja, koju Madžari svake godine dijele Hrvatskoj od njezinoga. Hr- vatska imade svojih dohodaka, ako se uzme u razmjer prama Bosni, oko kakovih 150 milijuna. Od tih po ključu 44 po sto ot- palo bi na Hrvatsku 66 milijuna. »Novi List“ piše o svepravaškoj slo- zi: »Bilo to pravaštvo kakovo bilo i hoće li htjeti i moći odgovoriti svojim težnjama, to su pitanja, o kojim ovdje sada nećemo raspravljati. Ali jedno ipak stoji: da u Ba- novini je danas ovo pravaštvo, koje u ru- kama drži zastavu hrvatske slobode, jer je, za sada, na žalost baš jedini, protunagod- benjački elemenat, koji ima korjena i tra- dicija u narodu, Može biti, ako hoćete, u neku ruku i žalosno, ali je istinito«. Krasno vlastelinstvo na pro. daju. Primamo iz Ljubljane: Za nekoli- ko dana biće stavljeno na prodaju vlaste- linstvo, koje se nalazi u većem kraju Dolj- nje Štajerske. K imanju spada takogjer mo- derno uregjen, medavno ;sagragjen hotel. Poduzetan čovjek, koji bi se ondje naselio, izlazio bi izvrsno. Neka se oni, koji se za to imanje zanimaju, obrate odmah na pi- sarnu »Slovenske Straže« u Ljubljanu, jer će se imanje prodati već za nekoliko dana. Gradska kronika. Lično vijesti, U nedjelju prispio je u maš grad g. Nikola vit. pl. Mihanović, poznati bogataš, brodovlasnik i austro-ug. konsul u Buenos-Ayresu. Došao je na po- vratku iz Beča, gdje je bio da se Njeg. Ve- ličanstvu pokloni i zahvali ua zadnjem odli- kovanju, Odavle je otišao u Hercegnovi k svojoj sestri, a u srijeđu se je ovdje povra- tio i isti dan otputovao put južne Amerike, Vojna muzika. U subotu je po po- dne prispjela vojna muzika pukovnije br. 22 iz Hercegnovoga, te je istog dana u ve. čer otsvirala birani pred stanom zapovjednika 16. vojnog zbora pl. Hortstei. na, a u ponedjeljak u večer priredila je kon. čerat pred kafanom na »Brsaljama«. policajni povjerenik kot. Poglavarstva &. Hruš premješten u Trst. Pratila ga svaka sreća, samo — daleko mu kuća!