Br. 347 TRAVUNIJA, OR Trešnja. U ponedjeljak na 11 i % ura pr. podne osjetio se je prilično jaki po- tres. Vučenje lutrije odgogjeno. Do- zvolom ministarstva financija odgogjeno je vučenje zgoditaka dubrovačke efektne lutri- je za dan 3. Aprila 1912, jer kako je po- znato, vučenje se je imalo izvršiti u prošlu nedjelju. Vagoni električnog tramvaja. U ponedjeljak stigla su dva nova motorna vigona za električni tramvaj Gruž-Dubrov- nik. Sasvim su lijepo izragjeni i udobni. Opet iza busije. »Crvena Hrvatska« u broju od prošle. subote tuži anonimno po običaju jednoga popa iz grada, i to s »javne sablazni«, koju bi bio prouzrokovao u prošlu nedjelju u obližnjem selu naše o- kolice, a na jednoj svatbi. Laž je, da je ijedan pop iz grada prošle nedjelje bio izočan, ili da je bio gdjegod na svatbi, ali smo doznali ko je taj pop od iste čeljadi oko »Crvene«, koja anonimno tuže kroz list nekakvoga popa, a istodobno trube po gradu, da je taj pop župnik u Gru- žu mp. Zlovečera. Pitanje s mp. Zlovečerom po crpljenim o- bavijestima stoji ovako: Mp. je Zlovečera bio župnik na Kliševu preko 15 godina. U- radio je dosta materijalno i moralno za o- naj narod, koji ga je tako obljubio, da ga se i danas rado sjeća. U kući jednog nje- govog dobrog prijatelja u selu Ljubču župe Kliševske pirovalo se. Pozvali na veselje i svoga bivšeg župnika Zlovečeru. On se na poziv odazvao, a na svome povratku u grad suočio se s g. Stijepom Gijivić, činovnikom na hrvatskoj banci, a-kako je g. Gjivić po- rijeklom iz Kliševske župe, Zlovečera mu korifidencijalno po prijateljsku pripovijedi, da je bio u Ljubču na piru, da je lijepo pro- šao, da je primio i ljubaca (opkoliše ga na- ime stari parohijani ljubeći mu ruke). Iz svega ovoga što se je izleglo ? Podla anonimna denuncija i to, da je Zlovečera slijevao često čašice, a tteba znati da mp. Zlovečera radi zdravlja: i ne. pije vina, a su- više nije ni bio za sofrom gdje se je piro- valo, već u drugoj prijateljskoj kući. Laž je, da je mp. Zlovečera otišao u ples, jer ja- vnoga plesa nije uopće ni bilo, već obično veselje u kući u krugu tijesnih prijatelja. Za opće zgražanje željeli bi od »Crvene« firmu barem nekoličine Ljubčana, koji su se zgrozili na ponašanje bivšega svoga župni- ka, koji im je za punih 15 godina bio va- zda ideal morala i vladanja. Ovoliko na po- licajsku anonimnu tužbu. Sjednica Općinskog Vijeća ob- držaće se sutra u nedjelju na 10 ura prije podne, sa ovim dnevnim redom: 1. Odo- brenje konačnih računa za godinu 1910. 2. Odobrenje predračuna za godinu 1912. 3. Imenovanje blagajničkog odbora. 4. Odo- brenje trebovnika za produljenje vodovod- ne kondukture do Sv. Jakoba. 5. Odobre- nje ugovora sa hrvatskim Sokolom glede u- porabe općinskih prostorija u Zvoniku. 6. Imenovanje odbora gospogja za dijeljenje kruha iz Amerlingove zaklade, 7. Molbe za obrtne dozvole. 8. Molba br. 4785 poduze- ća za javno oglašivanje, za odobrenje cje- nika. 9. Molba br. 4768 E. ude Weiss za produljenje najma. 10. O poboljšanju javne rasvjete. 11, Podnesak br. 4407 g. Špira Ra- dovani glede popunjenja zapisnika od 7/5 t. g. br. 2292. 12. Utok br. 3689 g. Boža Banca proti općinskoj odluci 2 Augusta t. g. br. 3486. 13. Utok br. 3748 g. H. Weiss proti općinskoj odluci 12/8 t. g. br. 3545. 14. Molba br. 3319 općinskih redara za po- višenje plate. 15. Primljenje uvjeta predlo- ženih od c. k. Pomorske Vlade u Trstu glede dozvole uporabe zemljišta za javni trg u Gru- žu. 16. Dopis c. k. Kotarskog Poglavarstva od 25/8 t. g. br. 17.675 glede molbe g. Iva Račića za ustup komada zemljišta u Tabo- ru. 17. Dopis c. k. Kotarskog Poglavarstva | od 26/8 t. g. br. 16764 glede proglašenja »Liechtensteinove ceste« općinskim putem. 18. Molba br. 4941 Hrvatskog akademičkog kluba za potporu. 19. Molba br. 2159 op- ćinskog dimnjičara za povišenje plate. 20. Molbe za pripadnost, 21, Molbe za potporu. Zacluženi honorar, Čujemo da su se neki svećenici obratili mjesnom Ordina- rijath, da bi isti doznačio jedan imjesečni e og onim oko »Crvene«, a to las cajsku službu koju su preuzeli i vrše je svećenstvom, | pravedno je! Zašto ,,Prava““ mud? Pita bralija oko »Grvena« i »Dubrovnika«; »Prava« s muči zato, jer je muk najbolji odgovor lu- dovima. Bolesnička Blagajna. Pisarna Kot. Bolesničke Blagajne od sada se nalazi u kući g. Draškovića poviše knjižare J. Tošo- vić na Placi. — Čujemo, da isplata bolesne potpore od sada slijedit će ne više u su- botu već u nedjelju u 8 sati u jutro. Knjige društva Sv. Jerolima mogu se kupiti i kod naše Tiskare, i to 5 vrlo zgodnih, korisnih i poučnih knjiga, megju kojim i kalendar »Danica«, uz cijenu od samu 1 krunu i 20 para. Postalia. Od neko se doba opaža, da ne- ma dovoljan broj poštanskih listonoša, pa ne samo što su preko mjere opterećeni poslom, nego uza sve njihovo nastojanje i napreza- nje mora da zapinje služba. Dubrovnik nije više što je negda bio, kad je bilo dosta par listonoša, jer se i u tom pogledu i te kako razgranjuje, pa ne bi bio dostatan ni potpuni broj, koliko bi ih moralo da bude, jer ne samo što ih bude na dopustu zbog bolesti, najviše radi preopterećenosti službe, nego čujemo da još nijesu pokrivena niti nekoja mjesta onih listonoša, koji su davno premi- nuli. I sami vidimo, kako su uprav mučeni sa teškom službom, da im često ne ostane slobodna vremena da mogu otići niti na o- bjed, jer ih ima koji moraju da vrše služ- bu u dobrom dijelu grada, na Pločama i sve tamo do »sv. Jakoba«, a nekoji opet sve Pile, Boninovo i cijeli Kono; pa netom razdijele prvu poštu moraju da trče prihvatit drugu i da opet na vas mah posao izvrše, jer opet moraju da se magju u uredu prije nego se ne zatvori, da predadu povra- ćenu poštu i obave ostale službene poslove. Kad se pak koji razboli na njegovo bi se mjesto imalo postaviti onoga, kojemu je poznat odnosni predjel, inače rad zapinje, na štetu njegovu i stranaka, jer je prinužden da se propituje i traži od kuće do kuće, gdje stanuje koji adresant. Tome bi se svemu mo- ralo doskočiti, i zbog službe i zbog huma- nitarnosti prema jadnim listonošama, koji zbog redovite teške službe i preopterećeno- sti prije vremena odu pod hladnu ploču, kako što imamo dosta primjera. Naše luke i Pomorska Vlada. Već je na daleko poznato, kako su naše luke zapuštane, a to osobito svrati pogled svakog onoga, koji je obašao luke u Europi. Naše su luke većim dijelom plitke, naba- čene kamenjem, pune gliba, nemaju prikla- dna pristaništa, osim neke gdje pristaju brzi parobrodi, zanemarene od naše Pomorske Vlade, koja za njih toliko mari kao da ne pripadaju u njezin djelokrug. Kad se upravi kakva molba, da bi trebalo produljiti ili u- rediti kakvu luku, uvijek je isti odgovor: »nema srestava«, da nemaju glibodera (ka- vofanaga), jer da su svi zaposleni u Trstu, Grado i u Istri; ako napokon i dogje ka- kav gliboder u koju našu luku, odmah Po- morska Vlada nakon par dana pozove na- trag u Trst, i tako radnja ostaje započeta a nedovršena, kako n. pr. i u Gružu. Pro- šlo je jedanaest godina da je općina Rijeke Dubrovačke upravila molbu Pomorskoj Vladi da se uredi i prodube Rijeka do izvora, ali i na tu više nego opravdanu molbu niti od- govora! Da se Rijeka očisti i prodube od prijeke je potrebe, jer ondje dolaze paro- brodi i torpiljarke ratne mornarice, koje u- lazeći ili izlazeći više se putu nasukaju, jer je plitko da ne mogu ni obalni parobrodi kad vode strance doći do izvora. Još je na izvoru poznato veliko industrijalno podu- zeće, mlini i tvornica leda, te dolaze paro- brodi »Bojana« i »Albania«, osim toga do- laze po vodu ratne torpiljarke te parobro- dići što vode strance, pak je to putovanje uvijek spojeno sa velikim pogiblima i po- teškoćama kao i s dangubom, a sve što nije izdubeno. Neka slobodno rade drugovdje, ako će tršćansku luku svu milijonima po- zlatiti, ali potpunim pravom tražimo, da se i u mas barem štogod učini, osobito sada kad su dalmatinske luke počele znatno na- predovati u trgovini i kad Vlada od samih taksa prima nekoliko hiljada," pošto od sa- mog Gruža prima svake godine 40.000 Kr. Presjednik Pomorske Vlade g. Delles ima dobre namjere da se nešto učini za zapu- štane dalmatinske luke, pa ga molimo e bi nastojao da se što prije nabave dva glibo- dera, i da budu opredijeljeni samo za ure- gjivanje dalmatinskih luka. Istodobno obra- ćamo se g. g. dalmatinskim zastupnicima, da bi se i oni svojski zauzeli za ovo, što »PRAVA CRVENA HRVATSKA» Greda tesanih svake dimensije. Gorivog drva i engleškog kamenog ugljena. Sve uz vrlo umjerene dnevne cijene. je od velike važnosti za trgovinu i unapre- gjenje naše pokrajine. Gragjevnim poduzetnicima. |- madu se dati u zakup radnje popravaka župske kuće u Vignju, te će se kod mje- snog Kot. Poglavarstva držati javna dražba neva 6 Novembra, a biće otvorena prvim dražbenim glasom od K 560 ma teret vje- rozakonskog fonda, osim K 193:92 na teret župljana. — Natjecatelji valja da polože jamčevinu od K 56 u novcu ili u vrijedno- snim papirima. Konji iz Italije povraćeni. Ovo dana bilo je u Gruž dovedeno 30 konja iz Srbije preko Crne-Gore, te su sa parobro- dom bili odvezeni u Bari u Italiju. Promi- šljalo se je, da to ne bude za ratnu po- trebu italijanskoj vojsci u Tripolisu, ali je trgovac što ih je vodio kazao, da ih vodi na prodaju gdje bilo. Kad u nedjelju u jutro svi su konji bili povraćeni u Gruž sa istim parobrodom. Cijeni se, da imadu bit povra- ćeni na zahtjev naše vlade, jer da bi se tim kao prekršio neutralitet a na štetu (Turske. Kinematograf. Večeras i sutra ovaj je program u kinematografu | u »Bondinom Kazalištu«: 1) /zlet na Monte Bianco, pre- krasno iz naravi. 2) Srećke za lutriju, vrlo šaljivi prizori. 3) Zadnji potpis Frana IIl., dirljiva drama u više slika. 4) Liječnik od službe, veoma šaljivo. Dobrotvorni prinosi. Za popra- vak crkvice Sv. Vlaha na Gorici priložio je g. Ilija Miletić veleposjednik K 8, da po- časti uspomenu ggje. Gjulije Ancich, na čemu Odbor najljepše blagodari. — Ugl. Sudsko osoblje priložilo je K 30 fondu »Sirotinjskog Vijeća« u Dubrovniku, da počasti uspomenu pok. Julije Ancich. — O smrti g. Gjina Turčinović udijelio je Dječjem Zakloništu g. Antun Arsenalić K2, ato što nije mogao da prisustvuje sprovodu svoga prijatelja. Najnovije vijesti (Prispjele jučer 20. ov. mj.) Poreč: (Istra): Ovdje je jedna žena u- mrla od kolere. Beč: U raspravi o prešnome prijedlogu Dra. Dulibića za ličko-dalmatinsku željezni- cu izjavio je Boll šef odjeljenja, da Austrija neće i ne može dopuštiti da se dirne u in- terese Dalmacije, ali da zavisi od ugarsko- ga parlamenta gradnja preko teritorija Hr- vatske. Priznaje da je utješljivo što je u budžetu Ugarske za državne željeznice po- višena svota. O Dalmaciji i Slovenskoj pak, u čije interese zasijeca ova pruga, izjavio je, da će Austrija sve učiniti da se čim pri- je izradi pruga u Dalmaciji do granice Li- ke, a u Novembru će početi gradnja pruge Novo Mjesto — Mellika. Beč: Slovenski su zastupnici odlučili po- dupirati talijanske u pitanju talijanskoga fa- kulteta. Novočerkask: Jedan djak ispalio je hi- tac na kneza Trubeckoja, koji se je nalazio u vlaku. Knez je malo za tijem preminuo. Ubojica je knežev rogjak. Milan: Plemena Senusija proglasila su sveti rat protiv Italije, Oni će podići vojsku od 150.000 ljudi. Carigrad : Nedaleko Tripolisa odjeljenja italijanske vojske pretrpjela su poraz. (Vijesti iz Rima to poriču.) Petrograd : Svi turski konsulati u Rusiji primili su iz Carigrada nalog, da ne smiju vidirati italijanskih putovnica za Tursku. Diskoras na Poljani. Vlaho: Zdravlja ti, Ivo, reci mi, zašto su ti tako zvani naprdnjaci uzvionuli na popove? 0: Jer su bezvjerei, kako im je i na sudu bilo dokazano. U svojijem listovima prozvali su Isukrsta skitaćem i revolucionarcem, a majku Božju zamjenuli sa Venerom i sa bludnicom. Ti znaš, Vlaho, da vjera ne može življeti bez crkve, a orkva bez popova, zato uda- raju na popove, eda li bi pred narodom u- ništili njihov ugled, a tljem crkvu, pak vjeru. 'To je njihova osnova, koja se vidi u njiho- vijem listovima, a nadasvo u , Pokretu“, u nSlobodi“, u pNovomu Listu“. A i naša Crvena“, da uprav rečem, počela = God: VII. agenturno, otpremačko, komisiono trg. d. d. FILIJALA GRUŽ. Veliko skladište svako- vrsnog pilanog drva: dasaka, murala, jelovog, pinjevog, bukovog, sirovog i kuhanog. mu Vlaho: Ali da ti pravo rečem, ima i popova koji nijesu na svome mjestu i ne ponašaju se kako bi imali. vo: Istina je, ali svaki rod ima svoj rog. Pa zato, kako svaki rod, tako i svaka kasta, svako društvo, svaki zavod i t. d. Ali ni- komu ne dohodi na pamet uništiti cijeli rod, cijelo društvo, radi nekih nevaljalih i zlo- čestih toga roda i društva. I popovi su ljudi, pa mogu i oni falit. Ako fale, oni imadu dvije vlasti vrhu sebe, državnu i crkovnu, neka budu tuženi, pa će biti pedepsani više nego drugi. Ali neka se ne dira u njih iz busije. Uz ovo ću ti oservat, moj Vlaho, da su popovi uopće od sadašnjih naprdnjaka optuženi laživo. U ovo posljednje doba, izu- zam jednoga slučaja tamo u Italiji, svi su popovi i fratri bili proglašeni pravedni, a njihovi tužitelji osugjeni na globe i tamnice. Ali kod nas, kako da se obrani jedan sve- ćenik ? Zvati klevetnika na sud? Ne može, jer kleveta iznešena štampom ide na gju- rate, a to ti je, moj Vlaho, nešto dugo kako tri naše korizme! Čekaj, čekaj i čekaj, pa kako ti izigje. Ali naprdnjaci ne postu- paju tako sa nekim popovima, koji su za nesreću upali u mrežu njihova partita. Oni pače pred njima uživaju slobodu u svemu. Njima je dopušteno sve. Oni su kod njih mučenici, dostojni svake časti i hvale. Što je pak najgadnija sramota, to je, da neki sadašnji naprdnjaci, koji su s motike bili dignuti, od popova spašeni i sahranjeni, po- staju najgori popovski dušmani. Ovi netom uzmu penu u prste, stanu progoniti lažima i klevetama svoje dobročince, koji su samo u tomu krivi, što su takim farizejima negda vjerovali. Mogao bi, ali sada nije mjesto, iznijeti i biografiju nekijeh, ali ostaje vre- mena! Nadodat ću ti i ovo: zvali se ti na- prdnjaci, liheralci, pokretaši i t. d., bilo bi dobro, da popipaju svoj špag, u kojemu bi našli ne samo mrvica nego kunac4, a da se ne prte u posle za koje nijesu doživljeli. Jesi li me, Vlaho, razumio? Vlaho: I ako sam ja, kad sam bio u vlagjučdo- sta tega obazno, ipak si me ti o svemu bolje informo. Hvala ti, Ivo. Neka mi se ne šepire ti naprdnjaci. U Boga vjerujem, pa se nadam, da će i naprdnjačko tiranstvo napako svršiti. Vrag valja da dogje po svoje. S Bogom! Svaštice. Slavensko slavlje u Beču. U Beču po- stoji »Slavensko pjevačko društvo«, koje će u marču 1912. proslaviti 50-godišnjicu svo- ga opstanka. Ovo je društvo osnovano go- dine 1862. i širi se te njeguje tamo lijepu sla- vensku misao i pjesmu, što najbolje poka- žuje kako je u Beču slavenstvo moćno. Pronevjerenje koti , Matice Srpske“, kako je odvjetnički ustanovljeno, iznosi K 439.719.60. Za pokriće služe do 730.000 K vrijedne pokretnine, nekretnine i papiri o- bih pronevjeritelja. e Parnica proti atentatora Njeguša. Ka- ko »Neue Freie Presse« javlja, sudbena će rasprava proti Njeguša obdržavati se u mje- secu Novembru. (Kako je poznato, Njegoš je na 5. ov. mj. pucao iz revolvera u za- stupničkoj kući na ministra pravde Hochen- burgera). Reklama telefonom. Nemirni ljudski duh iznašao je novi način reklame. Dok je čo- vjek zabavljen 'svojim poslom, ili važnim razgovorom, najednom ga zvonce pozove na telefon. Napusti posao, pohrli do tele- fona i zapita: ko je? Odgovor glasi: »Ku- pite taj sapun!«, »Svila u tom dućanu pro- daje se uz snižene cijene !«, »Taj i taj lijek izvrsno je srestvo protiv zubobolje«, i t. d. Mnogo gragjana u Engleškoj već se pritu- žiše protiv ovog zanovetanja telefonom ; ali trg. agenti malo mare za sve psovke, što se na njih sruše od nervoznih telef, pred- brojnika. Izborno pravo glasa žena u Americi. Uspjeh glasovanja u Kaliforniji pokazao je većinu od 3000 glasova u prilog žeuskog izbornog prava glasa. Čitavo je pučanstvo za to glasovalo. Kalifornija kuo najznatnija zapadna nržava, bit će s toga veoma odlu- čna u budućim izborima presjednika, Pre- sjednik Taft je pristaša izbornog prava žena. Požar ugašen vinom, Selo Sonoma, bli- zu San Francisca u Kaliforniji, bilo je spa- šeno, kada je nastao u njemu požar, ne vo- dom, nego vinom. Kuće u tom selu jesu sve drvene a u samom selu je tako vino- gradarstvo rašireno, da su sva skladišta bila puna vina. Pošto je nestalo sasvim vode prigodom gašenja požara, moralo se je po- četi gasiti vatru vinom i tomu se jedino mora pripisati da nije cijelo selo propalo usljed velikog požara. Žensko selo. Maleno seoce Froissy u de- partamentu Oise, može se punim pravom nazvati ženskim selom. Od 550 stanovnika sve su urede zaposjele žene. Tamo je žena poglavar postaje, skretničar i željeznički stra- žar. Osim toga je poštarica, telegrafistica, listonošica, a kao osebina je neka stara že- na — općinski bubnjar, koja bubnjem o- bjavljuje seljacima sve važnije obavijesti. Iz ljubavi za domovinu ... U Petrogra- du je neka 18-godišnja Turkinja, Tativa Ko- nuko, iz ljubavi za svoju domovinu pošla u smrt. Prvo je htjela, da se vrati u domo- vinu, ali pošto nije imala putnoga troška, morala je ostati u Rusiji. Kad je saznala, da je Tripolis skoro pao u talijanske ruke, skočila je kroz prozor svoga stana iz peto- ga sprata na ulicu tako, da je malo zatim umrla. Demostracija u Tridentu, Ovo dana u povodu otkrića Danteovog spomenika u Tri- dentu došlo je do iredentističkih demostra- cija u prilog Italije, a protiv Turske. Tokom su dana dovagjali školsku djecu pred spo- menik, da ga okite cvijećem. Pod večer su krenula sva društva s glazbom i lampijoni- ma pod zastavama pred spomenik, gdje se je otpjevala Garibaldijeva himna. Izrečeno je tom prilikom više govora, koji su popra- ćeni burnim izjavama u korist Italije. . . . Prosvjetni glasnik. Primili smo sa zahvalnošću: »Domaće Ognjište“, svezak IX., X. »Učiteljska Zora“, br. 7. Bericht šiber den 14. Aufsichtsbezirk. To bi imala biti opažanja kroz g. 1910 na obrtnom polju u nas. Pak čemu njemački? Zar da baš se ne okoriste oni, koje najvi- še ta stvar utišti? Ufamo da će unaprijed biti kako mora biti. Prosvjeta“, br. 18. »Vrhbosna“, br. 17, 18. »Krijes“, god. II., br. 1. »Vedri danci“. J. Milanković. Lijepe i- lustracije i zgodne pjesmice za učenike. Izvještaj »Pijeva“ društva g. 1910. Izvješće Ravnateljstva Družbe Sv. Ći- rila i Metoda 1910. Hosanna. S. Hadrović. Poznajući vanre- dnu valjanost možemo bez straha rijeti da su dobro uregjene crkvene pjevanije i mo- litve. Uvezana stoji 3 K. Naručuje se u Za- grebu kod Antuna Scholza. Preporučamo nadasve župnicima i učiteljima. »Mlada Hrvatska“, br. 7. Čemu slobodna škola? »O fra. Kosto Belamarić«. Na krasno ovo djelce osvrnut ćemo se. JAVNE ZAHVALE. Dužnost nam je najiskrenije zahvaliti svoj onoj gospodi, koja su nam na bilo koji na- čin iskazala saučešće i bila nam pri ruci u teškoj nesieći, te nas je zadesila prigodom smrti našeg GJINA. Osobito zahvaljujemo Dum Antunu Kri- letiću, gospodi liječnicima D.ru Miliću, D.ru Poljaniću i D.ru Smolčiću. Najljepša hvala »Dubrovačkom Radničkom Društvu«, »Du- brovačkoj Gragjanskoj Muzici« i »Hrvatskoj Općinskoj Glazbi«. Dubrovnik, 17. Oktobra 1911. (810) Obitelji Turčinović | Kisić. U teškoj nesreći, koja nas je zadesila ranom smrti našeg ljubljenog sina i brata odnosno muža i oca GQJURA PERINIĆ posjednika i opć. vijećnika dužnost nam nalaže da se javnim putem zahvalimo svima onima, te su nas u gole- moj tuzi tješili i blažili gorku bol. Najveću blagodarnost dugujemo mp. Don A. Kova- čeviću, koji je pokojnika do zadnjeg časa tješio i krijepio svetotajstvima umirućih. Hvalimo zatim veleč. gg.: Don N. Goravici i Don J. Kuljevan rogjaku, koji su došli da otprate milog pokojnika sa sv, misom. Vje- čna hvala časnim OO. Domenikancima pri- oru Domiću i O, I. Kmetoviću, koji su svo-