Br. 347

TRAVUNIJA,

 

 

 

OR

Trešnja. U ponedjeljak na 11 i %
ura pr. podne osjetio se je prilično jaki po-
tres.

Vučenje lutrije odgogjeno. Do-
zvolom ministarstva financija odgogjeno je
vučenje zgoditaka dubrovačke efektne lutri-
je za dan 3. Aprila 1912, jer kako je po-
znato, vučenje se je imalo izvršiti u prošlu
nedjelju.

Vagoni električnog tramvaja.
U ponedjeljak stigla su dva nova motorna
vigona za električni tramvaj Gruž-Dubrov-
nik. Sasvim su lijepo izragjeni i udobni.

Opet iza busije. »Crvena Hrvatska«
u broju od prošle. subote tuži anonimno
po običaju jednoga popa iz grada, i to s
»javne sablazni«, koju bi bio prouzrokovao
u prošlu nedjelju u obližnjem selu naše o-
kolice, a na jednoj svatbi.

Laž je, da je ijedan pop iz grada prošle
nedjelje bio izočan, ili da je bio gdjegod
na svatbi, ali smo doznali ko je taj pop od
iste čeljadi oko »Crvene«, koja anonimno
tuže kroz list nekakvoga popa, a istodobno
trube po gradu, da je taj pop župnik u Gru-
žu mp. Zlovečera.

Pitanje s mp. Zlovečerom po crpljenim o-
bavijestima stoji ovako: Mp. je Zlovečera
bio župnik na Kliševu preko 15 godina. U-
radio je dosta materijalno i moralno za o-
naj narod, koji ga je tako obljubio, da ga
se i danas rado sjeća. U kući jednog nje-
govog dobrog prijatelja u selu Ljubču župe
Kliševske pirovalo se. Pozvali na veselje i
svoga bivšeg župnika Zlovečeru. On se na
poziv odazvao, a na svome povratku u grad
suočio se s g. Stijepom Gijivić, činovnikom
na hrvatskoj banci, a-kako je g. Gjivić po-
rijeklom iz Kliševske župe, Zlovečera mu
korifidencijalno po prijateljsku pripovijedi, da
je bio u Ljubču na piru, da je lijepo pro-
šao, da je primio i ljubaca (opkoliše ga na-
ime stari parohijani ljubeći mu ruke).

Iz svega ovoga što se je izleglo ? Podla
anonimna denuncija i to, da je Zlovečera
slijevao često čašice, a tteba znati da mp.
Zlovečera radi zdravlja: i ne. pije vina, a su-
više nije ni bio za sofrom gdje se je piro-
valo, već u drugoj prijateljskoj kući. Laž je,
da je mp. Zlovečera otišao u ples, jer ja-
vnoga plesa nije uopće ni bilo, već obično
veselje u kući u krugu tijesnih prijatelja.

Za opće zgražanje željeli bi od »Crvene«
firmu barem nekoličine Ljubčana, koji su se
zgrozili na ponašanje bivšega svoga župni-
ka, koji im je za punih 15 godina bio va-
zda ideal morala i vladanja. Ovoliko na po-
licajsku anonimnu tužbu.

Sjednica Općinskog Vijeća ob-
držaće se sutra u nedjelju na 10 ura prije
podne, sa ovim dnevnim redom: 1. Odo-
brenje konačnih računa za godinu 1910. 2.
Odobrenje predračuna za godinu 1912. 3.
Imenovanje blagajničkog odbora. 4. Odo-
brenje trebovnika za produljenje vodovod-
ne kondukture do Sv. Jakoba. 5. Odobre-
nje ugovora sa hrvatskim Sokolom glede u-
porabe općinskih prostorija u Zvoniku. 6.
Imenovanje odbora gospogja za dijeljenje
kruha iz Amerlingove zaklade, 7. Molbe za
obrtne dozvole. 8. Molba br. 4785 poduze-
ća za javno oglašivanje, za odobrenje cje-
nika. 9. Molba br. 4768 E. ude Weiss za
produljenje najma. 10. O poboljšanju javne
rasvjete. 11, Podnesak br. 4407 g. Špira Ra-
dovani glede popunjenja zapisnika od 7/5
t. g. br. 2292. 12. Utok br. 3689 g. Boža
Banca proti općinskoj odluci 2 Augusta t.
g. br. 3486. 13. Utok br. 3748 g. H. Weiss
proti općinskoj odluci 12/8 t. g. br. 3545.
14. Molba br. 3319 općinskih redara za po-
višenje plate. 15. Primljenje uvjeta predlo-
ženih od c. k. Pomorske Vlade u Trstu glede
dozvole uporabe zemljišta za javni trg u Gru-
žu. 16. Dopis c. k. Kotarskog Poglavarstva
od 25/8 t. g. br. 17.675 glede molbe g. Iva
Račića za ustup komada zemljišta u Tabo-

ru. 17. Dopis c. k. Kotarskog Poglavarstva |

od 26/8 t. g. br. 16764 glede proglašenja
»Liechtensteinove ceste« općinskim putem.
18. Molba br. 4941 Hrvatskog akademičkog
kluba za potporu. 19. Molba br. 2159 op-
ćinskog dimnjičara za povišenje plate. 20.
Molbe za pripadnost, 21, Molbe za potporu.
Zacluženi honorar, Čujemo da su
se neki svećenici obratili mjesnom Ordina-
rijath, da bi isti doznačio jedan imjesečni
e og onim oko »Crvene«, a to las
cajsku službu koju su preuzeli i vrše je
svećenstvom, | pravedno je!
Zašto ,,Prava““ mud? Pita bralija
oko »Grvena« i »Dubrovnika«; »Prava«

 

s

muči zato, jer je muk najbolji odgovor lu-
dovima.

Bolesnička Blagajna. Pisarna Kot.
Bolesničke Blagajne od sada se nalazi u
kući g. Draškovića poviše knjižare J. Tošo-
vić na Placi. — Čujemo, da isplata bolesne
potpore od sada slijedit će ne više u su-
botu već u nedjelju u 8 sati u jutro.

Knjige društva Sv. Jerolima
mogu se kupiti i kod naše Tiskare, i to 5
vrlo zgodnih, korisnih i poučnih knjiga,
megju kojim i kalendar »Danica«, uz cijenu
od samu 1 krunu i 20 para.

Postalia. Od neko se doba opaža, da ne-
ma dovoljan broj poštanskih listonoša, pa ne
samo što su preko mjere opterećeni poslom,
nego uza sve njihovo nastojanje i napreza-
nje mora da zapinje služba. Dubrovnik nije
više što je negda bio, kad je bilo dosta par
listonoša, jer se i u tom pogledu i te kako
razgranjuje, pa ne bi bio dostatan ni potpuni
broj, koliko bi ih moralo da bude, jer ne
samo što ih bude na dopustu zbog bolesti,
najviše radi preopterećenosti službe, nego
čujemo da još nijesu pokrivena niti nekoja
mjesta onih listonoša, koji su davno premi-
nuli. I sami vidimo, kako su uprav mučeni
sa teškom službom, da im često ne ostane
slobodna vremena da mogu otići niti na o-
bjed, jer ih ima koji moraju da vrše služ-
bu u dobrom dijelu grada, na Pločama i
sve tamo do »sv. Jakoba«, a nekoji opet
sve Pile, Boninovo i cijeli Kono; pa netom
razdijele prvu poštu moraju da trče prihvatit
drugu i da opet na vas mah posao izvrše,
jer opet moraju da se magju u uredu
prije nego se ne zatvori, da predadu povra-
ćenu poštu i obave ostale službene poslove.
Kad se pak koji razboli na njegovo bi se
mjesto imalo postaviti onoga, kojemu je
poznat odnosni predjel, inače rad zapinje,
na štetu njegovu i stranaka, jer je prinužden
da se propituje i traži od kuće do kuće, gdje
stanuje koji adresant. Tome bi se svemu mo-
ralo doskočiti, i zbog službe i zbog huma-
nitarnosti prema jadnim listonošama, koji
zbog redovite teške službe i preopterećeno-
sti prije vremena odu pod hladnu ploču,
kako što imamo dosta primjera.

Naše luke i Pomorska Vlada.
Već je na daleko poznato, kako su naše
luke zapuštane, a to osobito svrati pogled
svakog onoga, koji je obašao luke u Europi.
Naše su luke većim dijelom plitke, naba-
čene kamenjem, pune gliba, nemaju prikla-
dna pristaništa, osim neke gdje pristaju brzi
parobrodi, zanemarene od naše Pomorske
Vlade, koja za njih toliko mari kao da ne
pripadaju u njezin djelokrug. Kad se upravi
kakva molba, da bi trebalo produljiti ili u-
rediti kakvu luku, uvijek je isti odgovor:
»nema srestava«, da nemaju glibodera (ka-
vofanaga), jer da su svi zaposleni u Trstu,
Grado i u Istri; ako napokon i dogje ka-
kav gliboder u koju našu luku, odmah Po-
morska Vlada nakon par dana pozove na-
trag u Trst, i tako radnja ostaje započeta
a nedovršena, kako n. pr. i u Gružu. Pro-
šlo je jedanaest godina da je općina Rijeke
Dubrovačke upravila molbu Pomorskoj Vladi
da se uredi i prodube Rijeka do izvora, ali
i na tu više nego opravdanu molbu niti od-
govora! Da se Rijeka očisti i prodube od
prijeke je potrebe, jer ondje dolaze paro-
brodi i torpiljarke ratne mornarice, koje u-
lazeći ili izlazeći više se putu nasukaju, jer
je plitko da ne mogu ni obalni parobrodi
kad vode strance doći do izvora. Još je na
izvoru poznato veliko industrijalno podu-
zeće, mlini i tvornica leda, te dolaze paro-
brodi »Bojana« i »Albania«, osim toga do-
laze po vodu ratne torpiljarke te parobro-
dići što vode strance, pak je to putovanje
uvijek spojeno sa velikim pogiblima i po-
teškoćama kao i s dangubom, a sve što nije
izdubeno. Neka slobodno rade drugovdje,
ako će tršćansku luku svu milijonima po-
zlatiti, ali potpunim pravom tražimo, da se
i u mas barem štogod učini, osobito sada
kad su dalmatinske luke počele znatno na-
predovati u trgovini i kad Vlada od samih
taksa prima nekoliko hiljada," pošto od sa-
mog Gruža prima svake godine 40.000 Kr.

Presjednik Pomorske Vlade g. Delles ima
dobre namjere da se nešto učini za zapu-
štane dalmatinske luke, pa ga molimo e bi
nastojao da se što prije nabave dva glibo-
dera, i da budu opredijeljeni samo za ure-
gjivanje dalmatinskih luka. Istodobno obra-
ćamo se g. g. dalmatinskim zastupnicima,
da bi se i oni svojski zauzeli za ovo, što

»PRAVA CRVENA HRVATSKA»

Greda tesanih svake dimensije. Gorivog drva i engleškog kamenog ugljena.
Sve uz vrlo umjerene dnevne cijene.

je od velike važnosti za trgovinu i unapre-
gjenje naše pokrajine.

Gragjevnim poduzetnicima. |-
madu se dati u zakup radnje popravaka
župske kuće u Vignju, te će se kod mje-
snog Kot. Poglavarstva držati javna dražba

neva 6 Novembra, a biće otvorena prvim

dražbenim glasom od K 560 ma teret vje-
rozakonskog fonda, osim K 193:92 na teret
župljana. — Natjecatelji valja da polože
jamčevinu od K 56 u novcu ili u vrijedno-
snim papirima.

Konji iz Italije povraćeni. Ovo
dana bilo je u Gruž dovedeno 30 konja iz
Srbije preko Crne-Gore, te su sa parobro-
dom bili odvezeni u Bari u Italiju. Promi-
šljalo se je, da to ne bude za ratnu po-
trebu italijanskoj vojsci u Tripolisu, ali je
trgovac što ih je vodio kazao, da ih vodi na
prodaju gdje bilo. Kad u nedjelju u jutro
svi su konji bili povraćeni u Gruž sa istim
parobrodom. Cijeni se, da imadu bit povra-
ćeni na zahtjev naše vlade, jer da bi se tim
kao prekršio neutralitet a na štetu (Turske.

Kinematograf. Večeras i sutra ovaj
je program u kinematografu | u »Bondinom
Kazalištu«: 1) /zlet na Monte Bianco, pre-
krasno iz naravi. 2) Srećke za lutriju, vrlo
šaljivi prizori. 3) Zadnji potpis Frana IIl.,
dirljiva drama u više slika. 4) Liječnik od
službe, veoma šaljivo.

Dobrotvorni prinosi. Za popra-
vak crkvice Sv. Vlaha na Gorici priložio je
g. Ilija Miletić veleposjednik K 8, da po-
časti uspomenu ggje. Gjulije Ancich, na
čemu Odbor najljepše blagodari.

— Ugl. Sudsko osoblje priložilo je K 30
fondu »Sirotinjskog Vijeća« u Dubrovniku,
da počasti uspomenu pok. Julije Ancich.

— O smrti g. Gjina Turčinović udijelio
je Dječjem Zakloništu g. Antun Arsenalić
K2, ato što nije mogao da prisustvuje
sprovodu svoga prijatelja.

 

 

Najnovije vijesti
(Prispjele jučer 20. ov. mj.)

Poreč: (Istra): Ovdje je jedna žena u-
mrla od kolere.

Beč: U raspravi o prešnome prijedlogu
Dra. Dulibića za ličko-dalmatinsku željezni-
cu izjavio je Boll šef odjeljenja, da Austrija
neće i ne može dopuštiti da se dirne u in-
terese Dalmacije, ali da zavisi od ugarsko-
ga parlamenta gradnja preko teritorija Hr-
vatske. Priznaje da je utješljivo što je u
budžetu Ugarske za državne željeznice po-
višena svota. O Dalmaciji i Slovenskoj pak,
u čije interese zasijeca ova pruga, izjavio
je, da će Austrija sve učiniti da se čim pri-
je izradi pruga u Dalmaciji do granice Li-
ke, a u Novembru će početi gradnja pruge
Novo Mjesto — Mellika.

Beč: Slovenski su zastupnici odlučili po-
dupirati talijanske u pitanju talijanskoga fa-
kulteta.

Novočerkask: Jedan djak ispalio je hi-
tac na kneza Trubeckoja, koji se je nalazio
u vlaku. Knez je malo za tijem preminuo.
Ubojica je knežev rogjak.

Milan: Plemena Senusija proglasila su
sveti rat protiv Italije, Oni će podići vojsku
od 150.000 ljudi.

Carigrad : Nedaleko Tripolisa odjeljenja
italijanske vojske pretrpjela su poraz. (Vijesti
iz Rima to poriču.)

Petrograd : Svi turski konsulati u Rusiji
primili su iz Carigrada nalog, da ne smiju
vidirati italijanskih putovnica za Tursku.

 

Diskoras na Poljani.

Vlaho: Zdravlja ti, Ivo, reci mi, zašto su ti tako
zvani naprdnjaci uzvionuli na popove?

0: Jer su bezvjerei, kako im je i na sudu bilo
dokazano. U svojijem listovima prozvali su
Isukrsta skitaćem i revolucionarcem, a majku
Božju zamjenuli sa Venerom i sa bludnicom.
Ti znaš, Vlaho, da vjera ne može življeti
bez crkve, a orkva bez popova, zato uda-
raju na popove, eda li bi pred narodom u-
ništili njihov ugled, a tljem crkvu, pak vjeru.
'To je njihova osnova, koja se vidi u njiho-
vijem listovima, a nadasvo u , Pokretu“, u
nSlobodi“, u pNovomu Listu“. A i naša

Crvena“, da uprav rečem, počela

=

 

God: VII.

agenturno, otpremačko, komisiono trg. d. d. FILIJALA GRUŽ. Veliko skladište svako-

vrsnog pilanog drva: dasaka, murala, jelovog, pinjevog, bukovog, sirovog i kuhanog.

 

 

mu

Vlaho: Ali da ti pravo rečem, ima i popova koji
nijesu na svome mjestu i ne ponašaju se
kako bi imali.

vo: Istina je, ali svaki rod ima svoj rog. Pa
zato, kako svaki rod, tako i svaka kasta,
svako društvo, svaki zavod i t. d. Ali ni-
komu ne dohodi na pamet uništiti cijeli rod,
cijelo društvo, radi nekih nevaljalih i zlo-
čestih toga roda i društva. I popovi su ljudi,
pa mogu i oni falit. Ako fale, oni imadu
dvije vlasti vrhu sebe, državnu i crkovnu,
neka budu tuženi, pa će biti pedepsani više
nego drugi. Ali neka se ne dira u njih iz
busije. Uz ovo ću ti oservat, moj Vlaho, da
su popovi uopće od sadašnjih naprdnjaka
optuženi laživo. U ovo posljednje doba, izu-
zam jednoga slučaja tamo u Italiji, svi su
popovi i fratri bili proglašeni pravedni, a
njihovi tužitelji osugjeni na globe i tamnice.
Ali kod nas, kako da se obrani jedan sve-
ćenik ? Zvati klevetnika na sud? Ne može,
jer kleveta iznešena štampom ide na gju-
rate, a to ti je, moj Vlaho, nešto dugo
kako tri naše korizme! Čekaj, čekaj i čekaj,
pa kako ti izigje. Ali naprdnjaci ne postu-
paju tako sa nekim popovima, koji su za
nesreću upali u mrežu njihova partita. Oni
pače pred njima uživaju slobodu u svemu.
Njima je dopušteno sve. Oni su kod njih
mučenici, dostojni svake časti i hvale. Što
je pak najgadnija sramota, to je, da neki
sadašnji naprdnjaci, koji su s motike bili
dignuti, od popova spašeni i sahranjeni, po-
staju najgori popovski dušmani. Ovi netom
uzmu penu u prste, stanu progoniti lažima
i klevetama svoje dobročince, koji su samo
u tomu krivi, što su takim farizejima negda
vjerovali. Mogao bi, ali sada nije mjesto,
iznijeti i biografiju nekijeh, ali ostaje vre-
mena! Nadodat ću ti i ovo: zvali se ti na-
prdnjaci, liheralci, pokretaši i t. d., bilo bi
dobro, da popipaju svoj špag, u kojemu bi
našli ne samo mrvica nego kunac4, a da se
ne prte u posle za koje nijesu doživljeli.
Jesi li me, Vlaho, razumio?

Vlaho: I ako sam ja, kad sam bio u vlagjučdo-
sta tega obazno, ipak si me ti o svemu
bolje informo. Hvala ti, Ivo. Neka mi se ne
šepire ti naprdnjaci. U Boga vjerujem, pa
se nadam, da će i naprdnjačko tiranstvo
napako svršiti. Vrag valja da dogje po svoje.
S Bogom!

Svaštice.

Slavensko slavlje u Beču. U Beču po-
stoji »Slavensko pjevačko društvo«, koje će
u marču 1912. proslaviti 50-godišnjicu svo-
ga opstanka. Ovo je društvo osnovano go-
dine 1862. i širi se te njeguje tamo lijepu sla-
vensku misao i pjesmu, što najbolje poka-
žuje kako je u Beču slavenstvo moćno.

Pronevjerenje koti , Matice Srpske“,
kako je odvjetnički ustanovljeno, iznosi K
439.719.60. Za pokriće služe do 730.000 K
vrijedne pokretnine, nekretnine i papiri o-
bih pronevjeritelja.

e

 

Parnica proti atentatora Njeguša. Ka-
ko »Neue Freie Presse« javlja, sudbena će
rasprava proti Njeguša obdržavati se u mje-
secu Novembru. (Kako je poznato, Njegoš
je na 5. ov. mj. pucao iz revolvera u za-
stupničkoj kući na ministra pravde Hochen-
burgera).

Reklama telefonom. Nemirni ljudski duh
iznašao je novi način reklame. Dok je čo-
vjek zabavljen 'svojim poslom, ili važnim
razgovorom, najednom ga zvonce pozove
na telefon. Napusti posao, pohrli do tele-
fona i zapita: ko je? Odgovor glasi: »Ku-
pite taj sapun!«, »Svila u tom dućanu pro-
daje se uz snižene cijene !«, »Taj i taj lijek
izvrsno je srestvo protiv zubobolje«, i t. d.
Mnogo gragjana u Engleškoj već se pritu-
žiše protiv ovog zanovetanja telefonom ; ali
trg. agenti malo mare za sve psovke, što
se na njih sruše od nervoznih telef, pred-
brojnika.

Izborno pravo glasa žena u Americi.
Uspjeh glasovanja u Kaliforniji pokazao je
većinu od 3000 glasova u prilog žeuskog
izbornog prava glasa. Čitavo je pučanstvo
za to glasovalo. Kalifornija kuo najznatnija
zapadna nržava, bit će s toga veoma odlu-
čna u budućim izborima presjednika, Pre-
sjednik Taft je pristaša izbornog prava žena.

Požar ugašen vinom, Selo Sonoma, bli-
zu San Francisca u Kaliforniji, bilo je spa-
šeno, kada je nastao u njemu požar, ne vo-
dom, nego vinom. Kuće u tom selu jesu
sve drvene a u samom selu je tako vino-
gradarstvo rašireno, da su sva skladišta bila
puna vina. Pošto je nestalo sasvim vode
prigodom gašenja požara, moralo se je po-
četi gasiti vatru vinom i tomu se jedino
mora pripisati da nije cijelo selo propalo
usljed velikog požara.

Žensko selo. Maleno seoce Froissy u de-
partamentu Oise, može se punim pravom

 

 

nazvati ženskim selom. Od 550 stanovnika
sve su urede zaposjele žene. Tamo je žena
poglavar postaje, skretničar i željeznički stra-
žar. Osim toga je poštarica, telegrafistica,
listonošica, a kao osebina je neka stara že-
na — općinski bubnjar, koja bubnjem o-
bjavljuje seljacima sve važnije obavijesti.

Iz ljubavi za domovinu ... U Petrogra-
du je neka 18-godišnja Turkinja, Tativa Ko-
nuko, iz ljubavi za svoju domovinu pošla
u smrt. Prvo je htjela, da se vrati u domo-
vinu, ali pošto nije imala putnoga troška,
morala je ostati u Rusiji. Kad je saznala,
da je Tripolis skoro pao u talijanske ruke,
skočila je kroz prozor svoga stana iz peto-
ga sprata na ulicu tako, da je malo zatim
umrla.

Demostracija u Tridentu, Ovo dana u
povodu otkrića Danteovog spomenika u Tri-
dentu došlo je do iredentističkih demostra-
cija u prilog Italije, a protiv Turske. Tokom
su dana dovagjali školsku djecu pred spo-
menik, da ga okite cvijećem. Pod večer su
krenula sva društva s glazbom i lampijoni-
ma pod zastavama pred spomenik, gdje se
je otpjevala Garibaldijeva himna. Izrečeno
je tom prilikom više govora, koji su popra-
ćeni burnim izjavama u korist Italije.

 

. . .
Prosvjetni glasnik.

Primili smo sa zahvalnošću:

»Domaće Ognjište“, svezak IX., X.

»Učiteljska Zora“, br. 7.

Bericht šiber den 14. Aufsichtsbezirk.
To bi imala biti opažanja kroz g. 1910 na
obrtnom polju u nas. Pak čemu njemački?
Zar da baš se ne okoriste oni, koje najvi-
še ta stvar utišti? Ufamo da će unaprijed
biti kako mora biti.

Prosvjeta“, br. 18.

»Vrhbosna“, br. 17, 18.

»Krijes“, god. II., br. 1.

»Vedri danci“. J. Milanković. Lijepe i-
lustracije i zgodne pjesmice za učenike.

Izvještaj »Pijeva“ društva g. 1910.

Izvješće Ravnateljstva Družbe Sv. Ći-
rila i Metoda 1910.

Hosanna. S. Hadrović. Poznajući vanre-
dnu valjanost možemo bez straha rijeti da
su dobro uregjene crkvene pjevanije i mo-
litve. Uvezana stoji 3 K. Naručuje se u Za-
grebu kod Antuna Scholza. Preporučamo
nadasve župnicima i učiteljima.

»Mlada Hrvatska“, br. 7.

Čemu slobodna škola? »O fra. Kosto
Belamarić«. Na krasno ovo djelce osvrnut
ćemo se.

 

 

JAVNE ZAHVALE.

Dužnost nam je najiskrenije zahvaliti svoj
onoj gospodi, koja su nam na bilo koji na-
čin iskazala saučešće i bila nam pri ruci u
teškoj nesieći, te nas je zadesila prigodom
smrti našeg

GJINA.

Osobito zahvaljujemo Dum Antunu Kri-
letiću, gospodi liječnicima D.ru Miliću, D.ru
Poljaniću i D.ru Smolčiću. Najljepša hvala
»Dubrovačkom Radničkom Društvu«, »Du-
brovačkoj Gragjanskoj Muzici« i »Hrvatskoj
Općinskoj Glazbi«.

Dubrovnik, 17. Oktobra 1911.
(810) Obitelji Turčinović | Kisić.

U teškoj nesreći, koja nas je zadesila
ranom smrti našeg ljubljenog sina i brata
odnosno muža i oca

GQJURA PERINIĆ
posjednika i opć. vijećnika
dužnost nam nalaže da se javnim putem
zahvalimo svima onima, te su nas u gole-
moj tuzi tješili i blažili gorku bol. Najveću
blagodarnost dugujemo mp. Don A. Kova-
čeviću, koji je pokojnika do zadnjeg časa
tješio i krijepio svetotajstvima umirućih.
Hvalimo zatim veleč. gg.: Don N. Goravici
i Don J. Kuljevan rogjaku, koji su došli da
otprate milog pokojnika sa sv, misom. Vje-
čna hvala časnim OO. Domenikancima pri-
oru Domiću i O, I. Kmetoviću, koji su svo-