Br._349. »PRAVA CRVENA HRVATSKA« nebi smjelo zamjerit, da je i propuštila) o- bećala je majaču zaštitu vjere najstrožije o- sugjujuć svaki protuvjerski istup. Tim mora da je zadovoljan i katolik i grčko-istočnjak i musliman ... u jednu ri- ječ: cijelokupni hrvatski narod! Slava Starčeviću! Živjela stranka prava! Domaće vijesti. Željezničko pitanje riješeno. Zajedničko ministarsko vijeće u Beču ko- načno je odlučilo o gradnjama željeznica u našijem krajevima. O tome javljaju iz Beča: Zaključeno je brzom prugom spojiti Sa- rajevo sa Bečom. Pruga će biti duga 880 km., a vožnja će trajati 20 sati. Od Beča do Siska gotova je ta pruga i pripada da- našnjoj južnoj željeznici. Samo je ta želje- znica od Zidanog mosta do Siska vicinalna željeznica drugoga reda (tako zvana »Za- gorska željeznica«), te se ima popraviti i pregraditi. Od Siska do Bosanskog Novog (odnosno Dobrlina) takogjer je izgragjena pruga (ugarska državna željeznica). Od No- voga do Banjaluke ide sadašnja vojnička normalna željeznica, izgragjena još prije o- kupacije od Osmanlija. Od Banjaluke do Jajca nema željeznice i na toj pruzi, 73 km dugoj, izgradit će se mova. Od Jajca do Sarajeva vodi već uskotračna bosansko-her- cegovačka državna željeznica. Troškovi pre- napravka i izgradnje pruge od Banjaluke do Jajca iznosit će 50 milijuna kruna. U Dalmaciji će se graditi pruga Sinj- Aržano-Bugojno. Otuda već ima željeznica do Sarajeva i Travnika, gdje će biti pri- ključak na prugu Beč-Sarajevo. U sjevernoj Dalmaciji zaključeno je graditi prugu Knin- Gospić-Bihać-Novi, gdje će biti priključak i opet na prugu Beč-Sarajevo. Iz Knina iz- gradit će se druga pruga preko Kistanja, Benkovca u Zadar. Lička je željezniča na- puštena! Ipak će Austrija odmah slijedećeg proljeća graditi prugu Rudolfovo-Metlika kao vicinalnu krnj-željeznicu. Ugarska dobiva prugu Šamac-Doboj, koja će se graditi kao normalna, i osim toga će se uskotračna pruga Sarajevo-Brod pretvo- riti u normalnu. Time Badimpešta dobiva dvostruku vezu sa Sarajevom i Bosnom. U sjeveroistočnoj Bosni izgradit će se strategične pruge Tuzla-Bjelina-Rača i Tuzla- Brčka. Novi podnamjesnik. Iz Zadra jav- ljaju, da će novoimenovani podnamjesnik Dr. grof Thun kratko vrijeme ostati na sa- dašnjem mjestu, jer da mu je opredijeljeno neko drugo, vrlo važno mjesto i osobita misija na jugu monarkije, a da uživa veli- ke simpatije i povjerenje budućeg vladara. Ostavka baruna Gautscha. Mi- nistar-presjednik barun Gautsch predao je kralju ostavku cijelog kabineta. Nakon to- ga vijećao je barun Gautsch sa grofom Stitrgh, pa se misli da bi ovaj mogao po- stati ministar-presjednik. Zadnja vijest glasi, da je kralj primio o- stavku baruna Gautscha i njegovog čitavog kabineta, te da je povjerio sadanjem mini- stru javne nastave grofu Stiirgkhu sastav pro- vizornoga i prelaznoga čistoga činovničkoga ministarstva. Fuzija izmegju ,,Zajednice“ i Udruge“ u Bosni. Za provedenje fuzije izmegju »Hrv. Katoličke Udruge« i »Hrv. Narodne Zajednice« u Bosni izabrani su s obje strane delegati, ito od »Zajedni- — »Lijepo je ovdje kod nas, dragi moji« — starica će nam davajuć mlijeka. — »Gdje ko viko, tu i obiko« — Stijepo će, A Lujo — »ignoti nulla cupido«. A Tolstoj kano da je zavirio u srca ta- kovih ljudi — kad no je potražio sreću čo- vječju u priprostom prirodnom životu, juri- šajući svom snagom svoga jakog uma na utvrđe civilizacije, koja, po njemu, čini ljude nesretnim. Ja sam i prije toga zavirio pod krov mno- gih takovih i sličnih, stanova po Hercego- vini. Sjedio sam uz ognjište s ljudima — s ljudeskarama kuštravih prsiju — Ezau-ovim sinovima. Iz drugog kraja kuće krava je mu- kala, a svinja joj se kroz noge promećala. A tu je ipak život; zovite ga primitivnim, prirodnim, divljim, kako hoćete, tu se ipak osijeća — tu ima srca — tu ima poštenja, svijesti i duše. Ja iz njihovih usta nijesam nikad čuo riječi jadovanja. Bit će bijeda, koju mi nazivljemo bijedom, naprotiv tu je sreća, koju mi zovemo nesrećom. Izmijenju- jemo samo nazive. Jednoć sam sa svoja dva druga došao po snijegu i leđu u jedno hercegovačko selo od triđesti do četrdeset kuća u skupu. ce«: Dr. Sunarić, Dr. Mandić, Kosta Gjebić- Maružić, Dr. Pilar i N. Precca, a od »U- druge«: Vancaš, Dr. S. Perišić, Dr. 1. Pa- vičić, Dr. J. Dujmušić i Nikola Ostojić. U petak u večer obdržavala se stranačka kon- ferencija »Udruge«, da označi stanovište stranke naprama fuziji. Obostrani delegati započeti će svoj rad ovih dana. Sjajna pobjeda slovenske pu- čke stranke. U subotu su obavljeni op- ćinski izbori u dosta važnoj općini Kamnik, s kojom su do sada upravljali »liberali«. Kako nam iz Ljubljane javljaju, u sva tri tijela pobijedila je slovenska pučka stranka. Slovenački »liberali« bili su upotrebili sve i sva, da izvojšte makar bilo kakovu po- bjedu, ali svijesni izbornici slovenske pučke stranke svojim odvažnim istupom tako ih eto poraziše, da sada od ljutine ne znaju što rade i kako pišu, pa galame i desno- lijevo napadaju i kleveću. Braći Slovencima i na toj sjajnoj pobjedi naj srdačnije česti- tamo ! Rišćanski zastupnici pod zo- bnicom. Sarajevska »Otadžbina« donosi, kako neki rišćanski zastupnici upotrebljavaju svoje mandate. Donosimo to interesantno saopćenje: »O.« piše: »Dr. Jovo Simić čini se, da baš nema nikakva smisla, šta je to inkompatibilitet. On je gradio ćupriju na l- lipašinom Mostu, i ako se to sa njegovim položajem narodnog poslanika nikako ne slaže. Jer to je bio posao, koji država iz- daje. On hoće, da gradi kao narodni posla- nik ćupriju u Mostaru i ako je ;to inkom- patibilno, jer i u tom poslu ima država u- pliva, a sada hoće, kao tuzlanski zastupnik, da kanalizira Tuzlu, i ako u statutu općin- skom stoji izričito, da gradski zastupnik ne može raditi nikakve poslove, koje opći- na izdaje. Čujemo, daje dr. Jovo, kad mu se to predbacilo, rekao, da će se za- hvaliti na općinskom zastupstvu, ako dobije taj posao. Ta zašto se onda nije zahvalio na poslaničkoj časti, kad je dobio gradnju ćuprije ? Ili zar ne shveća dr. J. Simić, da on kao poslanik i gradski zastupnik ne bi se u opće smio ni natjecati«! Učiteljsko pitanje. Osnova ZŽe- maljskog Odbora o uregjenju učiteljskih be- riva predata je Pokrajinskom Školskom Vi- jeću, pak javljaju da se nalazi u rukama referenta, koji je prezaposlen, te da bi se s toga moglo riješenje otegnuti. A zar se tome »ne može« doskočiti!?!. .. Za obnavljanje vinograda a- meričkom lozom. Čitamo u »Smotri Dalmatinskoj« : Ključići američkih loza di- jeliće se besplatno u svima filokserom za- raženim i do sada nezaraženim mjestima, dok ih bude u zalihi. Korenjaci pak naru- čivaće se i loza će se pridizati pod dosa- dašnjim uvjetima. Dotične prijave imaju se podnijeti Namjesništvu najkasnije do 25 no- vembra o. g. Iz novinarstva. Organizacija po- moćnih činovnika i pisara u državnim ure- dima u Herceg-Bosni počela je sa 1. ov. mj. da izdava u Sarajevu svoj list »Ćatib«. — G. Risto Radulović, koji je pred nekoli- ko godina izdavao u Mostaru srpski list »Narod«, počeo je da ga opet izdava u Sa- rajevu. Javljaju, da će »Narod« sada biti više informativan nego li stranački, u što ćemo vjerovati kada vidimo, jer je poznat njegov svesrpski fanatizam. Premetačine u Bosni. U Brčkom su oružnici obavili premetačinu u više ku- dom, što je sa kapaca čagjavog krova cu- rila u drvenu posudu — i — dobrom vo- ljom. A ipak tu bi bilo zdravlja i za pro- daje. Tu je zadovoljstva i unutrnjeg spo- koja više, nego ćete ga naći u krugovima najfinije aristokracije. Bacite najednom tog seljaka, odgojena na krilima čiste prirode, a tetošena od bijesa mećave, u vrtlog, kako mi zovemo, kulturnog života, i on će vam, u kratko vrijeme, dobiti klicu boljetice, koju mu neće ni blaga majka priroda, da se vrati u njezino krilo, više istrgnuti moći. A Tol- stoj onda sažaljuje neposlušnu žrtvu, koju je svjetovao, da se ne miče iz prirode. Hoće li ona jednostrana kultura, koju je vojnička uniforma unijela u onaj goli Kri- vošijski krš, učiniti te sinove prirode sre- tnijim? — * **# Sa Ledenica stigosmo u Grkavac. Ako si prije čuo za ta mjesta, ne misli da ćeš tu naći kakovo selo, Cijelo selo sastavlja voj- nička, žandarska i financijalna kasarna, a uz njih, kakova krčma gdje sjetna, unifor- mirana momčad, ubija dosadu slobodnog vremena na igri karata. Tu i ondje vidiš kojeg od kriomčara isprebijanog financiera gdje se opire o štap, zapečaćen revnošću Zašli smo pod krov poznatoga nam seljaka. Stigli leša čovjek i oh Hoće da|svojih dužnosti. Gledaš vojnike gdje zijeva-|je već na domaku prvomu očitao litiju svi» | pognute glave, pritisnute dugom kosom,| Položiti lopit. Kroz prošlu sedmici | nas počasti vinom ili rakijom. Kod kuće ju u pustoš, ili mlađa časnika prislonjena |kojakih prikora Gjigju, što nas je tuđa po-|pričinja mi se kao ozbiljni, značajni gjedo | položili su na sveučilištu prvi toga nema. Traži po selu i sve kuće obigje.|preko balkona tvrgjave, uprtim pogledom | veo. Nu kad nam se je otvorio široki po-|iz bogumilskih vremena. državni ispit oduševljeni Starčevićanci g.8: Ali u cijelom selu ni za lijek jednog ni|u to pusto kamenje, dok ga miso nosi na|gled svud u naokolo po Krivošijam i stali e Gjuro Bandić, Božo | Prano Štambuk, «iugog. Napokon počastio nas je ipak vo- krilima čeznuća i — uvjeren sam — teško promatrati svu osobitost tog divljeg predic.a, | (Slijedi). \|lvo pl. Finetti, Milo p!d, Stijepo Korlaci SAŠA ET OR A ća, te su zaplijenili 50 revolvera, mnogo naboja i velikih noževa. Osim toga pove- den je sudbeni postupak proti 22 osobe. Cijeni se, da je povod tome neka prijava o široko razgranjenom kriomčarenju. Hrvatska Sokolska Zajednica u Spljetu. Prilike, što su se danas ra- zvile u hrvatskom sokolstvu, dovode svakog pravog rodoljuba i hrvatskog sokolaša do ozbiljnog razmišljanja. Hrvatsko sokolstvo imalo je da bude pravom narodnom voj- skom. Tom jedinom namjerom i raširila se ova narodna ustanova, za koju se pravi hrvatski rodoljubi zagrijavali, radili i žrtvo- vali. Nego vodstvo hrvatskoga sokolstva, a i po tome mnoga sokolska društva danas tako zabrazdiše, da se punim pravom mo- že reći, e je njima do sasvim druge svrhe, nego li do onih plemenitih nada, koje su u hrvatsko sokolstvo polagali prvi osniva- či i širitelji sokolske inštitucije. Zato, da se očuvaju baštinjeni narodni amaneti i da se zapriječi prodiranje naprednjačkog-slavosrp- skog duha u šokolske redove odlučilo se je osnovati »Hrvatsku Sokolsku Zajednicu«, čija su pravila već i odobrena od Vlasti. Tako se neće dozvoliti, da anacijonalni i areligijozni elementi zagospoduju plemeni- tom sokolskom inštitucijom i da ju mono- polizuju u svoje svrhe. Ustanovna skup- ština Hrvatske Sokolske Zajednice biće sutra u nedjelju 5. Novembra u »H6tel Sa- lonae« u Spljetu. Sastanku mogu prisustvo- vati i prijatelji prave sokolske misli. Dru- štvo, koje ne može odaslati svoje delegate, neka se prijavi pismeno ili brzojavno. Sve- srdno pozdravljamo ovu plemenitu namje- ru, želeći da sretno pogje za rukom, na ko- rist hrvatstva i. mile mam domovine, stav- ljajući ju na srce svim pravim domoljubi- ma Hrvatima. Nova ahbecedarka za pouku xu. nalfabeta. Drušvo hrvatskih sveučilišnih gragjana za pouku analfabeta izdalo je u jeftinoj »Abecedarki«, koja zapada 50 para, nov metod za poučavanje odraslih nepisme- nih. Metod se sastoji u tom, da je uriječi, koju slika predočava, nepoznato samo prvo slovo. To olakšava analfabetu spajanje slo- va, što u nijednom dosadanjem metodu nije bilo uzeto u obzir. Abecedarka ima 12 lek- cija, od tih jedna za velika slova, a jedna za brojeve. U istom svesku je i Čitanka, iz koje učenici imaju naučiti da vješto čitaju. Štivo je iz početka lako i zanimljivo, eda predobije ljude za čitanje, i u različitim pi- smenima najprije velikim, a onda sve io manjim, eda im poslije tečaja bude liko čitati svaku knjigu. Na pošljednjih 8 stra- nica je poučno štivo: »Iz statistike cijeloga svijeta« i »Hrvatski narod i hrvatske zem- lje«. Na koricama je mala Računica. Ali to je samo u prvom izdanju, a u drugom će na korice doći zemljopisne karte a Računica u tekst, kojega će biti još osam stranica, jer će biti dodana »Hrvatska povjest«. Metod je sastavio pravnik Antun Peulić. Čitanku je uredio pravnik Rudolf Herceg, poučne je članke napisao dr. Ante Radić. Naslovnu je sliku naslikao Mihovil Krušlin, slike u tekstu geodet Šolc, a tekst za klišeje geodet Živić. Uz knjigu, koja zapada 50 para, izašla je i Uputa, koju su sastavili Antun Peulić i Rudolf Herceg, a zapada samo 10 para. Parobrodarsko društvo ,,Dal- matia“, U zadnjem broju prenijeli smo i popratili noticu pod natpisom »Domaće mu je pri duši. Daleka — daleka šutnja vlada u naokolo — tihi život same prirode — spokojni, neznatni život tog malog, sit- nog svijeta, kojeg ne ispituje iko, niti on pita za koga,,već, kako ga zora podiže smi- rena, tako ga i blaga večer spušta blažena u svoje krilo. — A nad njim, kao da stru- ji zadah meprekidne mijene, tajne vaselene što se diže iz starih, ispranih, po bregovima razasutih kostiju i on ne pita za razlog ni- čega — fatalista je smiren — ravnodušan — a ja znam s Hamletom da, »izmegju ne- ba i zemlje ima mnogo toga« .... pa isto nešto me ne može, da smiri — ono nešto vuče me ljubavi života i nastavljanju nje- govom. — * * S Grkavca započinje ponovno naše uzla- zenje — naporno penjanje — koje traži gvozdene tabane i opsežnu mješinu pluća. Kosa gorja, što čine brda Grgavac (1144 m.) i Veli Vrh (1277 m.), a koji dijele Krivošije u donje i gornje, strše pred nama. Treba ih prevaliti a zato se hoće jake volje i ju- mačke snage, jer ona velika uzbrditost lomi ti žilama, a ispija naglo snagu tijela. Prega- zio si jedno brdo, ukaže ti se drugo kao avet, pa skoro da te volja ne izdade. Lujo društvo širi tugjinštinu«, gdje se prigovara parobrađarskom društvu »Dalmatia«, da je ovo. dana razaslalo vozni red isključivo na italijanskom jeziku. Iz Trsta nam javlja u- prava rečenog društva, da vijest nipošto ne odgovara istini, što smo ju prenijeli iz jednog zadarskog lista, jer da su mjeseca septem- bra tiskali i razaslali nove vozne redove kao uvijek u hrvatskome i italijanskome jeziku. Milo nam je da je tako, te rado donašajuć nadamo se, da će ju i odnosni list ispraviti, koji je takogjer prigovorio u maboljoj na- mjeri, a tim povodom što je kome nehoteć upravljen vozni red na italijanskome mješte na hrvatskome jeziku. Osugjen urednik ,,Slobode“'. Pišu nam iz Spljeta : Okružni kao p1izivni sud u Spljetu potvrdio je osudu kotarskog suda u Spljetu, kojom je Ivan Bulić odgo- vorni urednik »Slobode« bio priznat krivim prekršaja po $.$. 19. 22. zakona o štampi, te osugjen na 40 kruna globe ili četiri da- na zatvora, za to što nije uvrstio u cjelini jedan ispravak g. savjetnika odvjetnika D. Mandolfa, a komađ što ga je uvrstio po- pratio ga je komentima, te je na dalje o- sugjen, pošto je taj ispravak uslijed osude prvog stepena, uvrstio megju oglase, da ga mora opet uvrstiti u cjelini pod istu rubriku pod kojom je bila tiskana ispravljena vijest. Natječaj za učitelja tjelovje- žbe. Javlja nam Starješinstvo Hrv. Sokol- ske Župe »Strosmajer« u Osijeku, da otva- ra natječaj za župskog učitelja sokolske tje- lovježbe. Stalna godišnja plaća K 2400. Za potanje obratit se na spomenuto starješin- štvo. Zanimivw je u današnjem broju našeg ista oglas sreće Samuela Heckschera senr, u Hamburgu. Ova je kuća svojom tačnom i potankom isplatom ovdje i u okolici do bivenih iznosa stekla tako dobar glas, da mi svakoga na njezin današnji oglas već na ovom mjestu upozorujemo. Novo po svijetu Srbija okupira Novipazar? Vijest, da će Srbija okupirati Novipazar, uzrujala je strašno muslimane. U mnogo mjesta došlo je do krvavih sukoba. Musli- mani potjeraše Srbe iz sela Brovnica. U se- lima Krujica, Visalica i Kosovopolje Arnau- ti poubijaše mnoge srpske vojskovogje. Turske oblasti nemoćne su da stave reda i ne usugjuju se kazniti razbojnike i ubo- jice, plašeći se arbanaške pobune. Balkanska konfederacija. Kako javlja »Jeune Turc«, u turskim par- lamentarnim krugovima sve više prodire u- vjerenje, da Turska treba da stupi u kon- federaciju s balkanskim državicama. | neki turski poslanici aktivno rade na propagan- di i realizaciji te ideje. Jedan je od njih i solunski poslanik ,Vlakov, koji je sad po- duzeo da osnuje jedan balkanski interpar- lamentarni odbor. Vlakov je, veli »Jeune Turc«, dobio za to privolu velikog broja turskih poslanika, koji pripadaju različnim političkim partijama. Ovaj će odbor stupiti u direktnu vezu s poslanicima balkanskih zemalja radi propagande u tim zemljama. Italijansko-Turski rat. Najprvo su londonski listovi donijeli vi- jesti, kako su Turci osvojili od Italijana grad nijesmo požalili sve trpnje. To je nešto o- sebujna, što ne gledaš u običnim touristič- kim pogledima. | Gjigji je onda s ponosom tvrdio: »Da, jesam li ja imao pravo, što sam vas ovuda“poveo — što bi ste bili vi- djeli, da smo pošli onim putem doli — nije li ovo lijepo — jesam li ja imao pravo, a Lujo?« — i morali smo begenisati vrlom pobočniku naše čete. A Gjigji ponosan le- tio je sa svim torbakom od 15 kilograma na plećima uz one vrleti, kao da je iz tih: stijena iznikao. I hodio je uvijek kao pred- straža ispred nas, a to zato, da ispita pute, dalečine, gudure, špilje, provalije, pa ga eto do skora, opet k nami, da nam sve to do- javi. Noge ga nijesu pitale zašto ih toliko muči. Divan je taj naš Gjigji! Dobar kao kruh, miran kao jagnje, ugodan u društvu, sa svakim ljubezan, svemu prilagodljiv, vi- čan vrleti, neutrudiv u hodu, pravi ljubimac prirode, A Stijepo? Zabavljao nas u hodu sa dosjetkama i raznim pričama, da ne o- sjetimo težinu puta. Pravi sin svoga oca, uvijek mi simpatičnog ,gospara Vida, knji- ževnika, koji je za mladih dana pokupio, torbom na ramenu, biserje našeg jezika, gazeći neutrudivim nogama po kršnom Bal- kanu. I danas, kad ga gledam zamišljena, 0 God. vn._ | Tripolis, i da je-u tom-boju kroz jednu noć poginulo preko 5000 italijanske vojske, Mi. nistar vanjskih posala Turške saopćio je jednom poslaniku, da je italijanska posada u Tripolisn već kapitulirala; da su pogi. nule dvije satnije bersalijera i dvije poku. vnije drugih vojnika, a da je ostalo zdravih samo 186. Italijanski kapetan Buchini, op. koljen od Arapa, da ga ne uhvate i ne za. robe, ubio se iz revolvera. — Kako iz Lon. dona javljaju, otputovalo je iz Egipta preko 3500 Arapa, proglasivši sveti rat protiv |. talijana. — Iz Tripolisa stižu vijesti o gro- zotama, što je počinjala italijanska vojska na Arapima: Zarobljene Arape, starce, žene i djecu vodili su gole golcate megjusobno konopima svezane, kroz cijeli grad, da tim prestraše pučanstvo. Gole žene su zapoma-l gale. Gledaoce je taj prizor još više razja- rio. Italijanska je vojska kućišta Turaka je. dnostavno dignula u zrak, — Kod trodne- vnog boja kod Tripolisa, kako iz Londona javljaju, italijanska je vojska uništila sve što joj je došlo pred pušku. Bez milosrgja je ubijala žene i djecu. Dopisnik londonskog | , »Tempsa« javlja, da je i sam doživio grozote, koje da se u dvadesetom vijeku ne mogu opravdati vojnim razlozima. — Arapi osvo- jivši Tripolis da su ustrijelili Hasun-pašu, načelnika Tripolisa, kao izdajicu. — Koliko pak turski toliko nadasve italijanski listovi pretjeravaju u vijestima, a u izmišljotinama tršćanski »II Piccolo« kao da je odnio re- kord, tako da mu je isti neki italijanski list poručio, da bi najzgodnije bilo da »ll Pic- colo« pošalje ltaliji u pomoć — nekoliko svojih bomba! — Ratni dopisnik »Daily Telegrapha« takogjer javlja, da italijanske novine strašno pretjeravaju priopćujući po- datke o zadnjoj bici. Svega da je u bici moglo biti 5000 Arapa, megju njima 1500 Turaka, pa da je isključeno da su njihovi gubici mogli iznositi 1100 ljudi. Dopisnik ističe, da je turska obrana dobro organizo- vana, pa da se po svemu vidi, da š njome upravlja vrsni strateg Enverbeg. | berlinske vijesti kažu o velikim italijanskim gubicima, naprotiv da su gubici turskih četa sasvim maleni, jedino da je poginulo dosta arap- skih konjanika, nu ipak manje nego li ita. lijanskih. Nakon pokušaja ustanka u Tri polisu prekinute su sve veze sa vanjskim gradom. ltalijanska dišiplina da je prestala, momčad da je izgubila glavu, a časnici di- jelom ne mogu raspolagati sa ljudima. U zadnjoj bici turci su italijanima oteli neko- liko mitraljeza i topova. Rimska »Agenzia Stefani« oprovrgava sve vijesti. o_porazima, što da bi bila pretrpjela italijanska vojska. Iz Carigrada pak javljaju, da turskom mi- nistarstvu rata još nijesu prispjele vijesti, koje bi potvrdile zauzeće Tripolisa po tur- skim četama. Kako se po svemu vidi, sa- svim se imalo može vjerovati svim vijestima bilo s koje god strane, jer kao da nijesu ništa drugo nego obične »reko — rekla — porekla« ! Javno mnijenje protiv Italije. Bečki »Zeit« donosi mnijenja poznatih književnika i učenjaka o ratu i Tripolisu, i skoro svi osugjuju postupak Italije. Čuveni naturalista i etnolog lord Avebury kaže, da je postupak Italije nečuven :, zločin proti kulturi i vjeri. Ed. Bernstein veli, da je akcija Italije čin grubog razbojstva, za koji nema ni najmanje isprika. G. Brandes kaže, da se je Italija kršeći megjunarodno pravo tek ponijela iskrenije, nego druge države. Walter Crane : Rat je skrivila kultura, proti njemu nema drugog srestva, nego odgoja. Otto Ernst veli, da osim diplomata nijeda čestiti čovjek ne može odobriti postupak I talije. Rod. Pucken osugjuje odlučno Italiju sa stanovišta megjunarodnoga prava. O. Nor- denskjald se izjavljuje inkompetentnim, ali kaže, da u povijesti ima nekoliko sličnih primjera. P. Rosegger : To je čin nekultur- nog razbojstva. B. Shaw kaže, da svi imaju više prava da osugjuju Italiju nego Austrija.l J. Stettenlicim* Svijet je bio uvijek pun lu: peža i razbojnika i biti će vjekovječno. Frank Wedekrud savjetuje Austriji, da u čini u Novom Pazaru i Arbaniji ono isto, što Italija u Tripolisu. Gradska kronika. Čestitka vjenčanje Nj. Vie. Karla Frana Josipe. Dr štvo za unapregjavanje Dubrovnika i oko: svojoj zaštitnici Njenoj ć. i kr. jvotkinji Ms riji Jozefi, prilikom vjenčanja Nj. ć. i kt Visosti Nadvojvode Karla Frana Josipa, ni čemu je Njena Visost brzojavno najtoplij zahvalila.