Br. 349 TRAVUNIJA, (796) Vicko Dračevac, Krešimir Posedel i Niko Glavinić. Najsrdačnije čestitamo! Na istom sveučilištu položili su prvi dr- žavni ispit, kojima takogjer čestitamo, naši sugragjani gg.: Pino Morawetz i Lujo Šulić. Čitulja. U četvrtak po podne slijedio je pogreb gosp. Antunu Taiischeru, koji je preminuo u 82oj godini. Bio je dobar sta- rac i izgledan domaćin. Laka mu zemlja, a teško ožalošćenoj porodici naša iskrena sućut. Ljudevit Gaj“. Kako što smo na- javili, u:subotu u večer započelo je svoj rad ,.. hrv. prosvjetno društvo »Ljudevit Gaj«. Dvo- “ana je bila dupkom puna obojega spola. Govori i predavanja gospode govornika bi- la su pomnjivo i zanimanjem saslušana, te na koncu bjehu nagragjeni jednodušnim pljeskanjem. Mnogi izraziše želju, da bi go- spoda govornici presjednik Antun Kriletić i podpresjednik Ivo pl. Grisogono objelo- danili svoje govore, pa se je nadati, da će im želji udovoljiti. Dežavna trgovačka škola. Mi- nistarstvo je mastave odredilo, da se po mogućnosti početkom dojduće školske go- dine 1912.-1913. otvori u našemu gradu dr- žavna trgovačka škola. U proračunu dojd. god. ustanovljena je za tu svrhu i potre- bita svota. Pošto smo se u više navrata ti- jem pitanjem bavili, suvišno bi bilo napo- minjati kako je ta škola u našem gradu _ bila veoma potrebia, pa najradosnije bilje- žeći ovu vijest želimo, da što moguće prije bude ta opća želja ostvarena. iz Hrv. Akad. Kluba. G. Vicko Ba- burizza s Koločepa i g. Paskz Baburizza iz Santiaga Chille darovaše Hrvatskom Aka- demičkom Klu&u K 200, na čemu im Upra- va najtoplije zahvaljuje. Zakletva novaka. Vojni su novaci u srijedu u jutro nakon sv. mise svečano položili zakletvu, i to oni od 22e pukovni- je u dvorištu mjesnog »Arsenala«, a Do- mobranci pred svojom vojarnom u Gružu. i O našijem mrtvijem. Osvmnuli bi smo se na odurnu pisaniju u zadnjem broju »Dubrovnika« rasfratra Vuličevića, a žao nam je da nemožemo jer je zaplijena po srijedi. Bilo bi doba, da »Dubrovnik«, koji toliko ističe, da je vjera stvar savijesti i du- ševuosti, odbije dopise apostate, koji su na- pereni baš proti vjeri! Pak će još hvaliti se onom: »brat je mio, koje vjere bio«! Ako je tako, neka i djela odgovaraju riječima! Porotne rasprave. Zadnja poro- ina rasprava pri mjesnom ć. k. Sudu obdr- žavala se je proti Kati Tovornik pok. Toma, iz Planine u Štajerskoj, nastanjenoj u Du- brovniku, što bi bila raznim vjerovnicima nanijela štetu nadilazeću 2000 Kr., zamrsila pravo stanje mase tijem što je prijevarnim sporazumljenjem sa Mojsijom Glosner, či- govu je trgovinu rukotvorina, galanterije i t. d. ona kroz zadnjih 7 godina prividno vodila na svoje ime, prikazala ga kao svog izmišljenog vjerovnika, koji je na osnovu prividne njezine mjenice, izdate u Dubrov- niku na 19/7. 1910. za svotu od Kr. 18.690, ishodio na 31/12. 1910. sudbenu ovrhu na sve njezine pokretnine, tako da su vjerov- nici ostali nepodmireni i pretrpjeli štetu od Kr. 12000 po prilici. Nadalje proti Mojsiji Glosner pok. Isaka iz Trnopolja, nastanje- nog u Dubrovniku, što bi bio pružio Kati Tovornik pomoć pri zamršenju pravog sta- nja njezine mase, i tijem kao izmišljeni vje- rovnik na osnovu prividne njezine mjenice : ishodio sudbenu ovrhu, tako da vjerovnici pretrpješe štetu kako gore spomenusmo, i po tome je Kate Tovornik kao glavni kri- vac a M. Glosner kao sukrivac po $ 5 kz. zločina prijevare pred u $. $. 197. 199. f) 203 kz. i Z. od 9/4. 1910. Br. 73 |. d. 2. kažnjiv po $. 208 kz. i navedenom zakonu teškom tamnicom od & do 10 go. dina. Optuženicu je branio Dr. B. Podić, optuženika Dr. M. Čingrija a Dr. L. Marotti zastupao je jednog vjerovnika. Porotnici ma postavljeno o pitanje jednoglasno odgovoriše nč, i po tome bjehu obojica riješeni optužbe, Kajige društva Sv. Jerolima s Volovi su trčali kao mahniti, te jedan na drugoga nasrtali, jogunili se, što je prola- znicima zadalo dosta straha. Uvijek smo za to, da se trgovini i prometu mora doći u susret, koliko je više moguće, ali kad bi bilo malo više reda ne samo što trgovini nebi štetovalo već bi i koristilo, jer da se je dogodila koja nesreća, ko bi odgovarao, ako li ne odnosni trgovac? Volovi bi se i- mali voditi u zgodniju uru, i to vezani, a odrediti im drugi put a ne »Izmegju vrt4«, n. pr. Gornjim Konalom, pak preko »Mlina« putem od Srgja na Ploče. Za Bogišićew spomenik. XV/!. iskaz prinosa: Iz Valdes-Alaska u Americi, gg.: Frano Miljan iz Cavtata K_196:11, Mijo Jozović s Dube K 24:50, Božo Bijele iz Pri- dvorja K 24:50, Luka Čeović iz Šilješkoga K 24:50. Ukupno K 26961. Prije iskazano K 5.338:68. Ukupno do danas K 5.608:29. Kinematograf. Večeras i sutra u ve- čer u kinematografu u Bondinom kazalištu slijedeći je zanimivi i obilati program : 1) Hajka na lavove, zabavne i poučne slike iz naravi; 2) Otmeni lupež Dick Johnson proti glasovitom detektivu Nick Winteru, vrlo zanimive zgode iz redarstvenoga po- slovanja; 3) Spašen ili povratak k doma- ćem ognjišta, dirljiva drama u 15 dijela i 80 slika; 4) Strićev kaput, veoma šaljivo. Dobrotvorni prinosi. O smrti ggje Made Missoni udijeliše učenici VIll. razre- da gimnazija u zakladu »Gundujić« za si- romašne gimnazijske učenike K 10. Liječiva sredstva proti hemoroida- ma imaju za cilj da ostrane tvrdoću stomka, temeljni uzrok ovog dosadnog zla. Pokušaji na c.k. bečkoj općoj bolnici |dokazuju, da naravna Franjo Josip-gr- Ika voda već nakon malo sati djeluje tako da cčisti a svaki put izostanu bo- lesti. Može se dobiti u apotekama i drogarijama. Svaštice. Veliki legat. Luka Tiljević, rogjeni Her- cegovac, koji je nedavno umro u Biogradu, ostavio je čitav svoj imetak oko 10 milijo- na dinara srpskoj akademiji. Zanimljivi podatci o stanovnicima Tri- polisa. Jedan engleški oficir, kome su Tri- polis i Kirenaika dobro poznati, ovako piše o arapskim i berberskim plemenima, koja će igrati vidnu ulogu u sadašnjem tursko- italijanskom ratu. Kad se ostave divne palmove šume u oazama Leba, Džagbuba i Abumana, dola- zi se na tripolitanski visoravan, a tim sa- mim ostavljaju se za sobom i pošljednji tragovi jedne kultumne oblasti. Tu putnik u- lazi u jedan predio, u kome ne postoji ni- kakvo pravo i nikakav zakon. Sva mu je zaštita u napunjenoj i spremljenoj pušci, Tu je u pravom smislu te riječi carstvo Senu- sita, koji su za cilj svoga života postavili, da čuvaju čistoću islama i da nevjernicima ne dadu, da prodiru u krajeve, gdje musli- mani žive. Centar ovog jakog i moćnog or- dena je u oazi Džagbub, a Tripolis je nje- gova postojbina. Dok je Mohamed el Maod živio u oazi Džagbub, njegovo miroljubivo držanje obu- zdavalo je Beduine, no kada mudri i blagi prorok ode 1894. godine na jug, iščeznu blagost i pomirljivost, te fanatizam Senusi- trgovce, već i za one, koji se služahu egi- patskim karavanskim putevima. Od tog do- ba Senusiti se nalaze u neprestanom raz- draženju i treba da se pojavi ma i najmanji povod, pa da oni napuste svoje palmove gajeve i otpočnu svetu vojnu. Senusiti se mogu podijeliti na tri društve- ne klase: Prvi su karavanski Arapi, koji cio svoj vijek provedu na putovanjima kroz pustinju. Postojbina ovih saharskih pustolova jeste o- maj niz oaza, što se prostiru od Fezana do jezera Čada, i od Barke do Katra. U tim ne uprav onda, kad je najviše prolaza i ta postade opasan, ne samo za tripolitanske | »PRAVA CRVENA HRVATSKA» Greda tesanih svake dimensije. Gorivog drva i engleškog kamenog ugljena. Sve uz vrlo umjerene dnevne cijene. gog imanja do jedne palmove idmite i ma- lo zemlje, koju obragjuju žene i djeca. Sam domaćin preduzima kraća putovanja radi prodaje svojih proizvoda. On nije ratobo- ran. Tuče se samo onda, kad ima da za- štiti svoje vlasništvo. Treća su klasa pustinjski nomadi, koji se sa svojim ovcama i kamilama skitaju na prostoru od nekoliko hiljada kvadratnih ki- lometara. To je veoma ratoboran i opasan svijet, dobro je naoružan i uvijek gotov na boj. Skupljeni u čete od 20—30 ljudi, oni lete pustinjom i odnose sve do čega se do- kopaju. Od njih najveća opasnost i prijeti Italija- nima. Rakija i prekršaji. Jedan bečki liječnik sastavio je vrlo zanimljiv popis o tome ka- ko se dijele prekršaji po danima u nedje- lji. Podatke za tu cijelj dobio je od polici- je. Po njemu je prosječno prekršaja učinje- no u pošljednim godinama u Donjoj Au- striji nedjeljom 254, ponedjelkom 125, u- torkom 69, srijedom 60, četvrtkom 62, pet- kom 48, subotom 103. Takvoj raspodjeli prekršaja doprinosi u prvome redu alkohol, po kojoj se nedjelja strahovito ističe. Zemlja gdje se najduže živi. Ne može se poreći da je Bugarska zemlja, u kojoj se najduže živi. U njoj ima preko 3800 stogodišnjaka na 3,800.000 stanovnika, dok Njemačka sa svojih 55 milijona stanovnika ima samo 78, Ingleška 146, Franceska 213, a Švajcarska — ko bi vjerovao? — ni je- dnog! S druge strane u Parizu ima danas 10.509 ljudi od 80 godina, ljudi od preko 90 godina ima 620 i mnogi se od njih pri- miču već drugome vijeku. Šest Parižana preturili su 102. godinu. Nova nepoznata bolest. U pokrajini Na- gano kod Tokija, izbila je neka nova 0s0- bita bolest, od koje i najkrepči ljudi padaju na mjestu kao muhe. U vremenu od četr- naest dana palo je žrtvom toj novoj bole- sti petnaest osoba. Serum protiv sušice, Na liječničkom kongresu u Lyonu izvijestio je pariški li- ječnik Dr. Bernheim o senzacijomalnoj se- rum-terapiji tuberkuloze putem po doktoru Sendeffyu iz Budimpešte pronagjenom no- vom »Diozadinu«. Dr. Bernheim upotrebio je kod 175 tuberkuloznih taj serum, pa je kod 165 bolesnika polučen ili potpuni o- poravak ili znatno poboljšanje. Molba na cara. Velika množina najvi- gjenijih ruskih ličnosti obratila se je s mol- bom na cara i caricu, kao i na presjednika u senatu i na dumu, te na glavnog ravna- telja ruskih uzišta, u prilog političkih ka- žnjenika u Rusiji. U toj prestavci prikažuje se i oštro osugjuje nedostojno postupanje s političkim kažnjenicima u ruskim zetvori- ma i njihova slaba opskrba, te se traži do- kinuće tjelesne kazne, poboljšanje hrane i konačno, da se politički kažnjenici ostrane od običnih prostih kažnjenika. O zemljotresima. Interesantni su stati- stički podatci sejsmologa M. Balere o lome, kako su česti zemljotresi na našoj zemlji. U godini bude prosječno 3830ljačih zemljo- tresa, a to je svaka dva i četvrt sata po je- dan, Najviše zemljotresa ima u Japanu; po 600 preko godine. U Tokiju osjeća se zem- ljotres skoro svaki četvrti dan, A mali po- tresi tako su česti, da se o njima i ne vodi računa. Od kraja XVI. stoljeća poginulo je u Japanu od potresa dvjesta hiljada ljudi. Poslije Japana pati najviše Grčka. U ltaliji bude po 700 potresa gdjekoje godine. A čestih je zemljotresa i u Južnoj Americi, u Meksici, Švajcarskoj, Austriji i Skandinaviji. Rusija, Holandska i Belgija ne pate mnogo od toga, pa ni Afrika ni Australija. U Nje- mačkoj uopće još nije ni bilo velikih po- tresa. Ni u Srbiji se ne dogagjaju velike katastrofe, Čuveni i užasni zemljotres u Li- sabonu (Portugalska) bio je 1. novembra godine 1755., a tom prilikom je poginulo preko 50.000 ljudi. Potresla se onda jedna trinaestina cijele zemljine površine. Aeroplan | urogjenici u Tripolisu. Kako je poznato, dodijeljeni su tripolitanskoj ekspe- diciji i vojnički aviatičari, koji sa svojim prvim pokusima utjeraše urogjenicima u ko- sti užasni strah. Do sada nikada ne vigjeui |aeroplan smatrahu Arabi nečim nadnarav- nim, pravim Alahovim čudom. Kada se je prošlih dana kapetan Piazza uzdigao s aero- planom u svrhu istraživanja, munjevitom God. Vil. agenturno, otpremačko, komisiono trg. d. d. FILIJALA GRUŽ. Veliko skladište svako- vrsnog pilanog drva: dasaka, murala, jelovog, pinjevog, hukovog, sirovog i kuhanog. čula se je vika i krić svjetine, koja je za- čugjeno gledala što to zrakom leti. Bilo je tu raznih mnijenja. Neki govorahu da to dolazi Sultan iz Carigrada, da uništi Tali- jance, a drugi opet mišljahu da to neka- kva »leteća neman ide ksuncu«. Kod je- dnog drugog lijeta spustio se je kapetan Piazza gotovo do glava nekolicine sakuplje- nih Araba, koji se u smrtnom strahu raz- bježaše na sve strane. Kasnije su se pak urogjenici umirili, kad su doznali da to nije nikakva »neman« nego »leteći parobrod« kojega je Alah dao Talijancima, te primje- tiše »da se Turci ne mogu opirati Talijan- cima kad oni mogu letiti i u zraku se boriti«. Špijonaža za vrijeme rata. Ima sluča- jeva, u kojima uspjeh u ratu zavisi više od načina, na koji je organizovana informacio- na služba, no od naoružanja i junaštva sa- me vojske. Taj se slučaj naročitio pokazao za vrije- me rusko-japanskog rata. Ne može se nikako reći, da su Rusi bili rgjavije naoružani od Japanaca i da su ovi bili hrabriji od Rusa. Ono, što je doprini- jelo, da Japanci pobijede, jeste njihova špi- junaža, kako za vrijeme rata, tako i u vre- menu pri samijem ratom. Blagodareći tome, i su znali za najmanji pokret ruske voj- ske. Sve gotovo izvještaje davali su Japanci- ma Kitajci-prevodnici, koji su bili pri rus- kim štabovima. Po svršetku rata ruski ko- mandanti uvidjeli su opasnost od ovijeh prevodilaca i tada je donešena odluka, da se u buduće za slične poslove spreme na- ročiti oficiri. Zbog toga je prije kratkog vre- mena obrazovana naročita oficirska škola za izučavanje japanskog i kineškog jezika. Slične škole postoje i kod ostalih jevrop- skih vojski. Jedna kulturna sramota za dvadeseti vijek. Početkom oktobra bijaše u »Genera- lanzeiger-u fiir Elberfeld-Barmen« uvršten ovaj oglas: »Krepak dječačić, devet mjeseci star, radi nestašice hrane poklanja se. Br. B. 5108B., Neuerweg Nr. 41.« Ovo nekoliko riječi znači groznu stvar. Roditelji hoće ili moraju svoje dijete poklo- niti, te se kod toga odmah ispričavaju, da to čine radi nestašice hrane! Taj postupak, da se dijete radije pokloni, nego li da se dopusti, da od gladi pogine, čini se, da je brzo izazvao i druge na slična djela, budu- ći da su brzo iza toga u istom listu osva- nula još druga dva oglasa, od kojih se u jednom javlja, da su roditelji spremni po- kloniti svoje dijete tek 8 Cana staro, a u drugom se nugja na poklon dječačić, koji je već star godinu i po. Ova pojava doista je gorka ironija za naš dvadeseti vijek, za »vijek djeteći«! Poruke i otporuke uredništva. G. Baru Antica, stud. med. — Graz: Žao nam je, što smo Vam u prošlom broja i ono ti- skali, jer iz pruženih nepobitnih dokaza uvigja- mo, da ste se u svemu neistinom služili, te smo ovlašteni da Vam primjera radi navedemo samo slijedeće: Nepobitna je istina, da ste Vi htjeli skroz kon- fidencijalni tajni razgovor izrabiti protiv vlč. Fan tele, a dokaz je tužba kod Suda u Korčuli U 210% g kojoj ste Vi bill pozvani kao svjedok na 26/9. t. g. Brzojav upravljen vlč. Fanteli na 5/9. 1910. br. 581, bic je predan pošt, uredu u Lastovu u 6& sati i 11 časa po podne, potpisan od tambu- raša izmegju kojih ste i Vi. Dakle ne sa večere, me u veselom raspoloženju .. , jer se večera nije ni obdržavala. Nećemo dalje! — Pa dok s prezirom odbijamo potvoru nabačenu na ostale članove učeće mla- deži, Vama se prepušta slobođu, da se iskažu- jete čime hoćete ,na uhar istine“! Priopćeno." Dopisniku ,Nar. Lista“. Izmegju svih onih lažnih i klevetničkih te huncutskih denuncija, što ih može izmisliti samo pokvarena i licumjerna duša nepo- štenjaka iz kluba ogsugjenih klevetnika, ne- ćeš ipak nigdje naći, da sam bio ikada sud- beno osugjen kao klevetnik, niti kao ruši- telj noćnog mira, niti radi drugih prekršaja ; a nećeš takogjer naći niti da sam od ikoga radi »silovite ćudi i intrigantstva« primio zaušnicu. A koliko to sve zapada, zamoli *) Op. Dum Vitka Rešić, vještog blagajnika, da ti izračuna. Ne krećem u preobilni materijal privatnog života, jer nijesam ni kao učenik, pa ni kao svećenik nikada vršio službu huncuta-de- nuncijanta, da mogu svoja i svojih prija- telja osugjenih klevetnika sablažnjiva u na- rodu djela licumjerno pokriti i starješinama se ulizati. Moj je svećenički život i rad za svakoga otvorena knjiga, pa bi sigurno pri- mio od mekih masnu nagradu, uspije li ti otkriti, pa samo i jednu izmrčenu stranicu. Dok ne izagješ svojim potpisom, uzalu- dno ti je čekati na odgovor. Sa nepoznatim ne vodim polemike. Zato nadvor »zalju- bljena« poštenjačino, onda ćeš tek znati s kim imaš posla. Dubrovnik, 31/X. 1911. (820) N. Fantela, kapelan Pila. Izjava. U prošlom broju ovog lista u obznani e- lektrične centrale ispravlja ista, da ima sta- ti mješte radnici: neki radnici. (816) Električna Centrala - Dubrovnik. JAVNA ZAHVALA. Nezaboravni moji učenici Orašani g. g. Vinko Litrica Markov; Božo, Ivo, Gjuro i Pero Violić Nikov; Pero i Miho Gašić Ga- brov; Jakov Masle Antunov; Vicko Violić Gjurov i Ivan Lopižić Stijepov veoma me iznenadiše, poslavši mi iz Punta Arenas (Chil&) u »znak zahvalnosti i štovanja« zla- tnu medalju sa posvetom mojega imena i učiteljskim znakovima; zajedničku sliku i čustveno pismo. Mili moji učenici! Ganut sam do suza nad ovako sjajnim darom, koji je, kako mi lijepo pišete »malena sjena zahvalnosti vaše«. Puno je moje srce veselja i zadovoljstva, kad vidim, kako se znate iz daleke Ameri- ke sijećati i cijeniti rad uzgojitelja narodnog; s toga vam najsrdačnije zahvaljujem. Vaše priznanje hrabriti će me i unaprijeda u mojem teškom, ali plemenitom zvanju. Bog blagoslovio vaše trude i sretno se povratili u domovinu! Živjeli uvijek na diku roditeljima, učitelju i miloj Hrvatskoj domovini ! Vaš odani i nezaboravni Orašac, kod Dubrovnika, na Svisvete 1911. Svilokos Vicko, (819) nadučitelj. JAVNA ZAHVALA. Harna srca ovim iskažujemo našu zahval- nost svoj onoj gospodi, koja su u svemu nam bili pri ruci, osobito za vrijeme bolesti ne- prežaljenog nam pokojnika, nastojavši nas utješiti prilikom goleme žalosti kad nam se preseli u vječnost naš nezaboravni muž i dundo JURAJ VERAMENTA. Budi pak osobita hvala i svima onim, koji nijesu žalili ni truda ni dangube da sprovodu prisustvuju. Svima harno iz dna srca zahvaljujemo, a Svemogući im platio. U Stravči, 17 Oktobra 1911. Ane Veramenta, žena Niko i Gjuro, neputovi (817) za sebe i rodbinu. Oglas. Do časti je potpisanoj javiti uglednom Općinstvu, da od danas unaprijed točiće se u svojoj restauraciji ,Serajevo“ samo Pilener-pivo 1.s vrsti. (818) S poštovanjem Fanny Splegel. Za sastavke pod ovim naslovom nikakove odgovornosti, Drugu klasu čine seljaci, kojih ima samo |brzinom raširila se je vijest o tom| predalikvo e prozsimije Jedan seljak nema dru-! neobičnom dei i e SO CRI