Br. 351

TRAVUNIJA,

 

 

 

(796)

Proslava sv. Cecilije. Čujemo,
da će mjesno kat, društvo »Bošković«, pri-
godom proslave sv. Cecilije, pokroviteljice
glazbe, čiji dan spada na 22. ov. mj., pri-
rediti u subotu na 25. ov. mj. akademiju
sa glazbom, pjevanjem (solo i četverogla-
sni zbor), kratkim stručnim predavanjem o
glazbi, i prestavom — uz blagohotno su-
djelovanje gg mjesnih pozorišnih diletana-
ta, — U narednom ćemo broju donijeti i
program ove lijepe akademije.

Poziv vlasnicima kuća. Viasnici
malenih kuća u gradu mogu da pomognu
siromasima bez ikakve svoje štete ili žrtve,
i to evo kako.

Za siromaha glavno je pitanje stan, jer
napokon od glada ne će niko umrijet', tamo

" ili amo, naći će negdje pomoći, ali kako da

skupi ono novaca, pak i radilo se od 10-20
kruna za stan, to je pitanje, koje ga mori.

Osim toga samim vlasnicima kuća pri
velikom porezu ne isplaćuje se, da za te
male siromašne kućice troše u popravke, te
su obično u vrlo jadnome stanju a većinom
vlažne, pravo vrelo nemoći a osobito reu-
matizma.

Javna Dobrotvornost s toga može naj-
bolje da pomogne siromahu tim, da mu poda
mukte stan, i takav stan da i ako siroma-
šan ne bude nezdrav.

Javna Dobrotvornost u zadnje vrijeme
radila je koliko je mogla na tome polju, i
u tu svrhu kupila neke kućice, ali nema ih
dostatno.

Pozivlju se dakle vlasnici malenih kući-
ca, ili ako su nešto veće, ali da su zgo-
dne da se porazdijele u više stanova, neka
ih ponude Javnoj Dobrotvornosti na prodaju,
razumije se uz umjerene cijene, a ne tobože
da se spekulira da ih se dobro proda, jer
tada Dobrotvornost, koja ne kupuje iz ka-
kve spekulacije. već da ih mukte poda si-
romasima, ne bi ih mogla kupiti.

Vlasnicima je sigurno korisno prodati
ih, tim više što obično stoje stanari, koji
često me mogu.da plate najam, te će učiniti

djelo sebi korisno,.a siromasima na utjehu.

e

i
x;

dite.

Ko dakle ima takovih kuća i kani ih
prodati za ovu svetu, humanitarnu svrhu,
moli ga se, da se obrati sa ponudom pisme-
nom ili usmenom na Ured Javne Dobro-
tvornosti, na Placi, ulaz u ulici Izmegju Po-
lača svaki dan od 3 ure do 6 po podne.

Ufajuć da će ovaj poziv naći plemeni-
tog odaziva u srcima naših sugragjana, za-
hvaljuje se unaprijed u ime siromaha:

Povjerenstvo Javne Dobrotvornosti.

137 bjegunaca iz Tripolisa u
Gružu. U utorak u jutro na 7/2 ura pti-
spjelo je u Gruž na ug.-hrv. parobrodu »Sa-
lona« 137 bjegunaca iz Tripolisa. Svi su
Arapi, a megju njima ima i žena i djece.
Nastojali smo, da šnjima govorimo, da ih
ispitamo o njihovom putovanju kao i o
tome, kako su umaknuli iz Tripolisa, te smo
u tu svrhu zamolili jednog znanca, koji po-
zna turski jezik, da bi nam bio tumačem,
i otigjosmo u Gruž, ali uzalud, jer nijedan
od njih ne zna turski nego samo arapski,
osim jednoga, koji je nešto malo turski go-
vorio, Oni su iz Tripolisa umaknuli, jer
italijanska vojska da nije htjela niti njiho-
voj djeci i ženama da dopušti, da pogju u
unutrašnjost megju svoje sunarodnjake. Na
naš upit, gdje su drugim žene, djeca i u-
kućani, jer je u Gruž šnjima sasvim malo
žena i djece prispjelo, odgovoriše: poubi-
jeli su nam ih italijanski vojnici, tako da
bi dijete ščepili u dvojicu pa ga rastrgali.
Grozota! (Da je to istina uvjereni smo i
po prosvjedima engleških novinara proti
italijanskom krvološtvu i barbarizmu u Tri-
politaniji, o čemu donašaju sve svjetske
novine.) — Svi ovi bijednici iskrcali su se
ma grušku obalu, gdje ih je pazila žandar-
merija i redarstvo, da nebi došli u grad,
jer se je moralo imati opreza i zbog toga,
što dolaze iz mjesta zaraženog azijatskom
kolerom, a uz to su skoro svi bolesni na
očima od trahome, Kako im pak nijesu do-
puštili otići u unutrašnjost Tripolitanije, u-
krcaše se na neki strani parobrod i stigoše
u Marsilju, odakle su sa parobrodom dru-
štva »Adria« stigli ma Senjsku Rijeku, te u
Gruž. Na 1% uru po podne otputovali su
iz Qruža sa ug.-hrv. parobrodom »Dalma-

zia« put San Giovanni di Međua u Arba. | nekol

niji, kamo će i ostati, Turska ih vlada šalje
na svoje troškove, jer oni koji su bili iko-
liko mogućni otputovali su odma put Ce-

rigrada.
La, 1099 ferski i tai

ce: jedni, bosi, na pola goli, iznemogli, ve-

ćim dijelom bolesni, a kako su bili gladni
dosta je da to spomenemo, da kad im se
je počeo dijeliti kruh, jednome je arapu
ispao komad kruha u more, a on onako
kako se je nalazio hitro se baci u more da
dokuči. Priskočiše drugi kao i gružani i
izvukoše ga iz mora. Gružani bez razlike
stranaka uprav su se i ovaj put opoštenili,
jer je svak pohitio, da im dade što je vi-
še i bolje mogao, i hranom i odjećom:
hotelijeri, gostioničari, dućandžije, privat-
nici, radnici i svak ko se je namjerio. Tako
su dovoljno imali i kruha i voća, raznog ži-
veža, odjeće, crevalja, duhana i t, d. Sam
im je turski konsul kupio 120 kilograma
kruha. Kad su se najeli, ležali su spokojno
i u znak zahvalnosti prama publici klanjali
se i bacali poljupce. Onaj koji je skočio u
more za kruhom, kad su ga izvukli vanka
iskrenuše mu drugi jabuke iz vreće, što im
u Gružu darovaše, otkine dva kraja na vreći
i u sredini otvori gdje će provući glavu,
te obuče na sebe. Netom to opazi gospogia
jednog kapetana Domobranstva, otrči kući
i donese mu skoro novi kaput i dosta druge
odjeće. | s naše joj strane srdačna zahval-
nost, kao i svim gružanima. Evala im! Kako
su se gružani podnijeli, dosta bi bilo spo-
menuti, da je jedan siromašni nadničar, vi-
deći ih gole, svukao sa sebe paletun i o-
stao u košulji. — Na osvit istog dana, pri
dolasku u Gruž, jedna je arapkinja rodila
zdravo muško dijete. — (Kako pak italijani
šnjima postupaju, osim barbarizma što nad
njima čine, dovoljan je i ovaj dokaz: na
jednoj arapkinji opazismo nekakvu meda-
ljicu od zlata, svezanu špagom ispod pa-
zuha, te zapitasmo znanca turčina, zašto je
tako sakrila, na što mu ona nekako protu-
mači, da nije tako sakrila da nebi bila mo-
gla iznijeti iz Tripolisa, jer da su joj digli
i neku narukvicu s ruke, i ako je bila od
kože, bez ikakve vrijednosti). Kad su odla-
zili iz Gruža ustajali su na noge, i nepre-
stano bacali poljupce prema sakupljenom
općinstvu na obali, u znak najtoplije za-
hvalnosti. | u istinu neće bit nigdje prim-
ljeni i obdareni kako što su bili u Gružu.
A da što bi bilo, da je po gradu bilo ja-
vljeno, da će prispieti!...

Imamo pak da zabilježimo i jednu doista
nevjerojatnu činjenicu: Neki italijanac a ka-
petan italijanskog parobroda »Aurora M.«,
iz Napulja, što se nalazi u Gružu, obilazio
je po.obali i napadao, svašta vikajući proti
gružanima, za to što su bijednim bjegun-
cima davali hrane i odjeće, jer da im se ne
bi imalo ništa dati, da bi ih on puštio da
pomru od gladi... Nevjerojatno ali isti-
nito! Poručujemo tome dogonu bezobrazniku,
da drži jezičinu za zubima! Zar misli, da
je kod kuće u Pulji, pa da može sprova-
gjati divljaštvo? Gdje mu je čovještvo, gdje
li ljudski osjećaj..... Sram ga bilo!

Na neistine ,,Crv. Hrvatske“.
Primamo iz Gruža i u ime nepristranosti
donašamo :

»Crvena Hrvatska« u broju 88 od 4. ov.
mj. u vijesti pod natpisom »Što se sve mo-
že dogoditi u Dubrovniku«, kaže, da sam
se ja kao gazda hotela »Petka« u Gru-
žu kao i moji konobari nekorektno ponaša-
li prema nekojim gostima Hrvatima, a to
da bi moj konobar bio odgovorio, da »ako
ne zatraže njemački, da neće ništa dobiti«,
te da sam na poziv ja došao i »kao poma-
man skočio« riječima: »Nagjite mi vi jedno-
ga Hrvata, koji se razumije u posao, a da
nije lopov«,; a na primjetbu, da nijesu svi
Hrvati lopovi, da sam tobože odgovorio :
»Nego što da jesu!« To ne odgovara isti-
ni, jer nijesam kader što slična niti promi-
sliti a kamo li da bi bio izustio da su »svi
Hrvati lopovi«, dapače je dotičnik na me-
ne kao pomaman ustao, bez ikakova uzro-
ka, a ja sam na oštri prigovor samo blago
primjetio, da je teško naći konobara da
se dobro razumije u posao i da pozna
hrvatski i njemački jezik, jer sam više puta
u razna mjesta pisao, tražeći jednog tako-
vog konobara, i bio bi spravan platiti sve
zatražene troškove da kod mene u službu
dogje, pak na molbu jednog gospodina i
»Naše Jedinstvo« u Spljetu je donijelo, da se
traži takav konobar za hotel »Petka« u Oru-
žu, pa ipak nije se nijedan prijavio. Nazad
Iko vremena hio sam dobavio jednog
konobara, koji je znao oba jezika, ali je

malo dana odmaglio iz službe i još

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA»

Greda tesanih svake dimensije. Gorivog drva i engleškog kamenog ugljena.
Sve uz vrlo umjerene dnevne cijene.

jkukolja pa tako i u svakom narodu raznih
individua. Naprotiv kako je poznato, ja i u
lokalu i vani rado govorim hrvatski, kao no
ti rodom Slovenac a mnogo godina sproveo
sam u Hercegovini, te častim i poštujem ovaj
čestiti narod. Shvatljivo je pak, da kao ho-
telijer moram nastojati, da konobari pozna-
jju 1 njemački jezik, jer hotel najviše i po-
|sjećuju stranci, a ipak da dogjem i doma-
\ćim posjetiocima u susret pošlo mi je za
| rukom ovo dana dobaviti dva konobara
| Hrvata.
| Toliko sam smatrao dužnim izjaviti u o-
\branu istine i pravice.
| Zahvaljujući na ustupljenom prostoru, bi-
lježim se di :
Gruž, 13/11. osobitim štovanjem
| Ivan Wregg.
| Nered i zapuštenost u ,,Kar-
menu“, Tuže nam se iz »Karmena«:
(Ovaj dio građa kao da i nije u Dubrovniku;
toliko se za nj brinu oni, koji su za to po-
zvani. Sakupljač smeća pohodi nas svako
\4-5 dana, tako, da smo prisiljeni skupljeno
|smeće pridržat u kući ili ga izložit na ulici,
ja to je skoro i gore. Na mjestu, gdje pro-
\lazi svaki dan 5-6 obitelji, osim vojništva i
drugih prolaznika, ne može se od velikog
| zaudaranja da stoji. To naime mjesto neki
'upotrebljuju za svoje nužne potrebe, bez
\obzira da su povrh prozori i vrata obitelji,
koje su, zbog toga, i po najljepšem vre-
menu, prisiljene zatvarati svoje prozore.
Pozivljemo stoga pozvane, da se zauzmu
za stvar, osobito što smo danas, tako re-
kući u eri haranja kolere. — Nekoliko obitelji.

Na zaštitu domaćih proizvo-
ditelja mlijeka. Zastupnik vič. Don
J. Biankini upravio je na ministra poljodjel-
stva slijedeći upit:

Naročito zamoljeni od zanimanih seijaka,
dužnost nam je upozoriti Vašu preuzviše-
nost. na jedan pojav vrlo pogibeljan za na-
ravni razvoj mljekarstva u okolici Dubrov-
nika.

Od pamtivijeka grad Dubrovnik prima
potrebito mlijeko iz neposredne svoje oko-
lice: iz Župe, Lapada i Rijeke. Do sada se
je to obavljalo na primitivan način, ali sa-
mi domaći proizvoditelji uvidiše, da bujni
razvitak prometa stranaca u onom predjelu
i duh novih vremena zahtjevaju, da se da-
nas udruže i da osnuju mljekarsku zadru-
gu na čvrstom racionalnom temelju. Ali do-
čim se u tu svrhu čini sve što je potrebito,
te već prestoji osnovanje mljekarske selja-
čke zadruge, neki mali industrijalci hoće
da stvar ometu na svoju korist. Uzdajuć se
u izdašnu vladinu pomoć, kaže se, da će
pozvati i nekog stranca, koji će kupiti u
Rijeci jedan veliki posjed te monopolizova-
ti svu industriju mlijeka, na očitu škodu
seljačkog pučanstva i konsumenata.

Pošto u okolici Dubrovnika žive mljekar-
stvom do 200 seljačkih obitelji; pošto je vla-
dina dužnost doći u susret poljodjelskom
narodu i štititi ga proti grabežljivosti bilo
velikih bilo malih kapitalista; pošto nema
nikakva razloga da se vješti domaći proi-
zvoditelji mljeka postave kojekakvim nevje-
štim špekulantima — dužnost nam je upi-
tati Vašu Preuzvišenost:

I. Je li Vašoj Preuzvišenosti poznata po-
gibelj, koja prijeti domaćim proizvoditelji-
ma mlijeka u neposrednoj okolici grada Du-
brovnika od špekulativnog kapitala ?

II. Je li Vaša Preuzvišenost voljna podu-
prijeti osnovanje seljačke mljekarske zadru-
ge u Dubrovniku i samo toj zadruzi pruži-
ti svu vladinu potporu i zaštitu proti nez-
dravoj utakmaci?

Hrv. prosvjetno društvo ,,Lju-
dovit Gaj. Uprava Hrvatskog prosvje-
tnog društva »Ljudevit Gaj« javlja, da će u
subotu, dne 18. o. m., u općinskoj vijećni-
ci na 7 ura i po u večer, predavati dr. Mi-
lo Katić: o infekcioznim bolestima.

Uhvaćeni lupoži, Jučer u jutro do-
vela je iz Stona oružnička patrulja u mje-
sne sudbene tamnice svezana dva lopova,
koji su okrali crkvu na Trpnju, u vrijedno-
sti oko 10.000 Kr. Vješto im je ušao u trag
i uapsio ih oružnički poštovogja g. Gjuro Ka-
najet, koji ih je uz pratnju još jednog oru-
žnika i dopratio u mj:sne tamnice, Svi u-
kradeni zlatni predmeti i ostalo potpuno je
nagjeno. Lopovi su neki radnici, iz kotara
| Ljubuškog.

Glihoderi Pomorske Vlade. Oi
1. ov. mj. četiri su glibodera (»kavofanga«)
u raznim dalmatinskim lukama, da izdubu
dotična mjesta, pa se je čuditi kako u odre-
gjenom redu nema_niti spomene 'o gruškoj |

 

 

 

agenturno, otpremačko, komisiono trg. d. d. FILIJALA GRUŽ. Veliko skladište svako-

vrsnog pilanog drva: dasaka, murala, jelovog, pinjevog, hukovog, sirovog i kuhanog.

 

 

i dubrovačkoj luci, Jednom kada su u Dal-
maciji, nadamo se, da neće mimoići Gruž i
našu gradsku luku, već da će doći i u naše
dvije luke, da izvrše nužne radnje, tim više
što je u gruškoj luci kako kažu bila radnja
u svoje vrijeme započeta a nedovršena, a
takogjer da izdube u Dubrovačkoj Rijeci od
izvora do samostana, o čemu ima godina i
godina da se pita i moli, pa bi napokon
bilo vrijeme, da se izvrši potrebna radnja o-
ko izdubljenja, jer ovako kako je sada na-
nosi Rijeci štete u svakom pogledu, i pro-
metnom i zdravstvenom, kako što smo op-
širnje progovorili u broju od 21 prošlog
mjeseca. U službenom listu čitamo, da će
gliboder br. VIi., što sada radi u Zadru, doći
u južnu Dalmaciju, te izvršiti radnje i u Sla-
nomu, Lopudu, Brsečinama, Meljinama i
Tivtu. Dakle bilo bi više nego čudnovato,
kad tom prigodom nebi došao da izvrši to-
liko potrebnu radnju u Dubr. Rijeci, Gružu
i Dubrovniku, kad će eto biti u samoj bli-
zini i dva puta proći mimo Gruž i naš grad.
Očekuje se, da će se Pomorska Vlada o-
dazvati prijekoj potrebi, te da nećemo bit
prisiljeni na stvar se povraćati. Cijenimo, da
bi bila dužnost i zanimanih, da se ovom
zgodom obrate Pomorskoj Vladi u Trstu,
jer stara je riječ: »Ko ne kuca, vrata mu se
ne otvaraju«.

Zaruke. G. Ettore Zanini iz Trsta za-
ručio se je za ggjicu. Oricu Kurelić. Bilo
sretno !

Za opskrbu bonice živežem. U
utorak dneva 21. ov. mj. od 9 ura pr. p.
do podne primaće se u uredu mjesne pokr.
bonice ponude za opskrbljivanje živežem i
gorivom kroz god. 1912, biva vinom, me-
som, kruhom i t. d. Natjecatelji moraju da
donesu uzorke i polože odnosnu jamčevinu.

Družbi. Da počaste uspomenu pok.
ggje. Nike ud. Galjuf priložiše za Družbu
sv. Ćirila i Metoda za Istru: g. Mato Knego
K5&a obitelj ggje. Kate ud. Haler K 3, na
čemu Uprava mjesne podružnice naj toplije
zahvaljuje.

Ispiti za mešetare obdržavati će
se kod mjesne Trgovačke Obrtničke Ko-
more u subotu dne 16. dećembra o. g. na
10 ura prije podne. Ko se želi podvrći is-
pitu, mora prekazati molbu u smislu či. 84.
T. z. majkasnije do 17, decembra o. g.
uključno.

Vandalizam. U nedjelju u gluho do-
ba noći neki neotesanci počinili su dosta
štete po Konalu, po tugjim vrtima, te ču-
jemo da su učinili štete i na novom općin-
skom reservoaru vode na »Mlinama«, polo-
mili okrajke krova na crkvici na »Posatu«
i t. d. Doznajemo, da je žandarmerija ne-
kim ušla u trag, što nam je veoma milo.
Neka ih se zasluženom strogom kaznom
opameti! Tako će se znati, koji su to pro-
staci, što čine štete našem gradu i oštećuju
tugje vlasništvo.

Jedna nevjerojatnost u XX. vi-
jekul U prošlu subotu pred podne op-
ćinski je kučkoder uhvatio jednog ovišeg,
lijepog psa, te ga odveo u »Sv. Jakob«, da
ga ubije, stoga što dotični njegov vlasnik
nije platio taksu ili što pas nije imao znak
plaćene takse. Ništa zato, ali čujte kako ga
je smaknuo: čvrsto ga je svezao, te biljom
udarao mu po glavi; dok ga je ubio uda-
rio ga je oko 16 puta, i svaki put, kako bi
ga udario, na daleko bi se začuo udarac,
kao po bubnju, a zavijevanje i urlikanje ne-
sretne živine odjeknivalo je..... Suvišno
bi bilo spominjati, kako je to paralo srca
slušalaca..... Jedan gospodin, koji je to
iz daljega motrio, tako je to barbarstvo ku-
čkodera na nj djelovalo, da se je za dva
dana slabo osjećao.

Uvjereni smo, da kučkoder kriomice spro-
vagja taj drski i ne evropejski način mu-
čenja nevinih životinja, i da zato niko ne
zna sa strane Općine, pa se nadamo, da će
ga naša Općina pozvati na odgovornost i
po zasluzi kazniti.

Što će kazati stranci, kad što slična vi-
de?.... Da ne čini to kučkoder samo da
uštedi revolverski naboj? Cijenimo pak, da
bi bilo bolje smaknivati ih striklinom, jer
samo što bi mu se dalo pod nos izvalio
bi . i za jedan hip krepao bez ikakovih
muka,

Kinematograf, Večeras i sutra ovaj
je zanimljivi program u kinematografu: 1)
Dnevnik Pathe, zadnje dnevne novosti.

Tartufini je meka srca, šaljivo. 8) Bolno
oproštenje, u 16 dijela i 80 slika, 4) Ma-
turino hoće da poslane čovjek od svijeta,
šaljivo.

Scherza coil fanti, e lasola
star i santil Opako je i nesretno da
»Crvena Hrvatska« mnogo se puta ;o sve-
ćenstvu izrazuje na nepodobni način, što
bi imali oni koji mogu zapriječiti, jer se
nigdje i nigda cijeli jedan stališ ne napada
prostački; ali prevršuje svaku mjeru kad se
pošprdno izrazuje o istim velikim našim
svetiteljima, kako u broju 86. o. g. u po-
dlisku »Vrata od Pila« naš je sv. Vlaho pri-
spodobljen »zekom ludom kralju« : a u bro-
ju 90. o. g. pod naslovom »Veliko čudo u
Brazilu« pošprdno se spominju čuđesa sv.
Antuna. Zar vam i svetitelji smetaju? Du-
brovčani, prenite se, jer će kazna s neba
čast svetitelja obraniti!

Brodovi u gruškoj luci. Kroz
slijedeću sedmicu usidriše se u Gruškoj luci
a što otputovaše ovi teretni brodovi: grčki
bark »Kadia«, iz Krfa, na putu iz Trsta za
Grčku. -— ltalijanski parobrod »Giustizia«
iz Katanije, nakrcava za Napulj. — Veliki
belgijski parobrod »Marnix«; prispio iz Ra-
vene da se nakrca drvljem. — Italijanski
parobrod »Aurora M.«, iz Napulja; prispio
iz Bari te krca drvlje za Napulj. — Turska
jedrenjača »Aslani Bahia«, iz Skadra; za
neko vrijeme stavljena izvan prometa. —
Turska jedrenjača »Sulimanie«, iz Skadra,
do dalje naredbe stavljena izvan prometa.

Villa ,,Bosna““, Kroz ovo zadnjih da-
na stanovali su u villi »Bosna« u. Gružu
slijedeći stranci: Andrej Malinowski, sudac,
sa obitelju, iz Skole u: Galiciji. — Heinrich
Posendeiner, ć. k. viši nazornik, Beč. — M.
pl. Cholodecki, ć. k. željeznički asistent, sa
suprugom, Trebinje. — Ferdo Sunarić, šum-
ski upravitelj, Gračanica. — Asim Telalagić,
trgovac, Sarajevo. — A. Šum, kemičar, Va-
reš. — Dr. Karlo Birnbaum i supruga, Ber-
lin, — Frano Mađer, nazornik poljodjelstva,
Zadar. — lvan Vasin Popović, vladin sa-
vjetnik i urednik »Saraj. Lista«. Sarajevo.
— Radoslav Mandić, činovnik,:Sarajevo. —
Dr. Mihajlo Mandić, prof. gimn., Sarajevo.
— Heinrich Sitta, ć. k. viši preglednik, Beč.
— Vendelin Colems, ć. i k. pukovnik, Te-
mišvar. >

Lutrija. Na tršćanskoj drž. lutriji bili
su na 4. ov. mj. izvučeni slijedeći brojevi :
11, 19, 18, 87, 79.

 

Zanimiw je u današnjem broju našeg
lista oglas sreće Samuela Heckschera senr,
u Hamburgu. Ova je kuća svojom tačnom
i potankom isplatom ovdje i u okolici do
bivenih iznosa stekla tako dobar glas, da
mi svakoga na njezin današnji oglas već
na ovom mjestu upozorujemo.

 

Prikaz knjiga.

Primili smo sa zahvalnošću:

Izdanja ,,Matice Hrvatske“ za god. I911,
Ovogodišnja redovita i izvanredna izdanja
»M. H.« već su doštampana, pa će se po-
četi razašiljati svakako ovih dana. »Matica«
moli svoje povjerenike, da joj izvole što prije
vratiti upisne arke sa popisom članova te
poslati sakupljenu članarinu, Svim članovi-
ma zakladnicima, koji dobivaju redovita iz-
danja besplatno, poslan je prospekt izdanja
i narudžbenica. Zakladnici ne dobivaju knji-
ga, dok ih ovim marudžbenicama sami ne
naruče, a posebice treba označiti, ako žele
koje izvanredno izdanje. Zakladnici ne će
dobivati knjige preko povjerenika, nego iz-
ravno na svoju adresu. Škole zakladnice do-
bile su narudžbenicu i dobit će knjige na
svoju općinu.

»Matica Hrvatska« moli svoje članove pri-
nosnike, da se prijave svojim povjerenicima.
Iz mjesta, gdje »M. H.« ima svoga povje-
renika, mogu se članovi i pojedince javiti,
te poslati izravno »M, H.« članarinn od K.
6:30., pa će se knjige poslati neposredno
na njihovu adresu.

izdanja za god. 1911: 1) Antun Kovačić;
»U Regisiraturi«. Roman. — 2) Dinko Šimu-

nić: »Historijska drama« u 5 činova, 4) Bog-
dan Popović: »Antologija novije srpske li-

 

tike. 5) Henryk Slenkiewicz: zBez dogme .
od na

2) Roman. 6) Stijepan Radić: »Česki

nović: »Tugjinac«, Roman. 3) Pavao Kisti-