Br. 351 TRAVUNIJA, (796) Proslava sv. Cecilije. Čujemo, da će mjesno kat, društvo »Bošković«, pri- godom proslave sv. Cecilije, pokroviteljice glazbe, čiji dan spada na 22. ov. mj., pri- rediti u subotu na 25. ov. mj. akademiju sa glazbom, pjevanjem (solo i četverogla- sni zbor), kratkim stručnim predavanjem o glazbi, i prestavom — uz blagohotno su- djelovanje gg mjesnih pozorišnih diletana- ta, — U narednom ćemo broju donijeti i program ove lijepe akademije. Poziv vlasnicima kuća. Viasnici malenih kuća u gradu mogu da pomognu siromasima bez ikakve svoje štete ili žrtve, i to evo kako. Za siromaha glavno je pitanje stan, jer napokon od glada ne će niko umrijet', tamo " ili amo, naći će negdje pomoći, ali kako da skupi ono novaca, pak i radilo se od 10-20 kruna za stan, to je pitanje, koje ga mori. Osim toga samim vlasnicima kuća pri velikom porezu ne isplaćuje se, da za te male siromašne kućice troše u popravke, te su obično u vrlo jadnome stanju a većinom vlažne, pravo vrelo nemoći a osobito reu- matizma. Javna Dobrotvornost s toga može naj- bolje da pomogne siromahu tim, da mu poda mukte stan, i takav stan da i ako siroma- šan ne bude nezdrav. Javna Dobrotvornost u zadnje vrijeme radila je koliko je mogla na tome polju, i u tu svrhu kupila neke kućice, ali nema ih dostatno. Pozivlju se dakle vlasnici malenih kući- ca, ili ako su nešto veće, ali da su zgo- dne da se porazdijele u više stanova, neka ih ponude Javnoj Dobrotvornosti na prodaju, razumije se uz umjerene cijene, a ne tobože da se spekulira da ih se dobro proda, jer tada Dobrotvornost, koja ne kupuje iz ka- kve spekulacije. već da ih mukte poda si- romasima, ne bi ih mogla kupiti. Vlasnicima je sigurno korisno prodati ih, tim više što obično stoje stanari, koji često me mogu.da plate najam, te će učiniti djelo sebi korisno,.a siromasima na utjehu. e i x; dite. Ko dakle ima takovih kuća i kani ih prodati za ovu svetu, humanitarnu svrhu, moli ga se, da se obrati sa ponudom pisme- nom ili usmenom na Ured Javne Dobro- tvornosti, na Placi, ulaz u ulici Izmegju Po- lača svaki dan od 3 ure do 6 po podne. Ufajuć da će ovaj poziv naći plemeni- tog odaziva u srcima naših sugragjana, za- hvaljuje se unaprijed u ime siromaha: Povjerenstvo Javne Dobrotvornosti. 137 bjegunaca iz Tripolisa u Gružu. U utorak u jutro na 7/2 ura pti- spjelo je u Gruž na ug.-hrv. parobrodu »Sa- lona« 137 bjegunaca iz Tripolisa. Svi su Arapi, a megju njima ima i žena i djece. Nastojali smo, da šnjima govorimo, da ih ispitamo o njihovom putovanju kao i o tome, kako su umaknuli iz Tripolisa, te smo u tu svrhu zamolili jednog znanca, koji po- zna turski jezik, da bi nam bio tumačem, i otigjosmo u Gruž, ali uzalud, jer nijedan od njih ne zna turski nego samo arapski, osim jednoga, koji je nešto malo turski go- vorio, Oni su iz Tripolisa umaknuli, jer italijanska vojska da nije htjela niti njiho- voj djeci i ženama da dopušti, da pogju u unutrašnjost megju svoje sunarodnjake. Na naš upit, gdje su drugim žene, djeca i u- kućani, jer je u Gruž šnjima sasvim malo žena i djece prispjelo, odgovoriše: poubi- jeli su nam ih italijanski vojnici, tako da bi dijete ščepili u dvojicu pa ga rastrgali. Grozota! (Da je to istina uvjereni smo i po prosvjedima engleških novinara proti italijanskom krvološtvu i barbarizmu u Tri- politaniji, o čemu donašaju sve svjetske novine.) — Svi ovi bijednici iskrcali su se ma grušku obalu, gdje ih je pazila žandar- merija i redarstvo, da nebi došli u grad, jer se je moralo imati opreza i zbog toga, što dolaze iz mjesta zaraženog azijatskom kolerom, a uz to su skoro svi bolesni na očima od trahome, Kako im pak nijesu do- puštili otići u unutrašnjost Tripolitanije, u- krcaše se na neki strani parobrod i stigoše u Marsilju, odakle su sa parobrodom dru- štva »Adria« stigli ma Senjsku Rijeku, te u Gruž. Na 1% uru po podne otputovali su iz Qruža sa ug.-hrv. parobrodom »Dalma- zia« put San Giovanni di Međua u Arba. | nekol niji, kamo će i ostati, Turska ih vlada šalje na svoje troškove, jer oni koji su bili iko- liko mogućni otputovali su odma put Ce- rigrada. La, 1099 ferski i tai ce: jedni, bosi, na pola goli, iznemogli, ve- ćim dijelom bolesni, a kako su bili gladni dosta je da to spomenemo, da kad im se je počeo dijeliti kruh, jednome je arapu ispao komad kruha u more, a on onako kako se je nalazio hitro se baci u more da dokuči. Priskočiše drugi kao i gružani i izvukoše ga iz mora. Gružani bez razlike stranaka uprav su se i ovaj put opoštenili, jer je svak pohitio, da im dade što je vi- še i bolje mogao, i hranom i odjećom: hotelijeri, gostioničari, dućandžije, privat- nici, radnici i svak ko se je namjerio. Tako su dovoljno imali i kruha i voća, raznog ži- veža, odjeće, crevalja, duhana i t, d. Sam im je turski konsul kupio 120 kilograma kruha. Kad su se najeli, ležali su spokojno i u znak zahvalnosti prama publici klanjali se i bacali poljupce. Onaj koji je skočio u more za kruhom, kad su ga izvukli vanka iskrenuše mu drugi jabuke iz vreće, što im u Gružu darovaše, otkine dva kraja na vreći i u sredini otvori gdje će provući glavu, te obuče na sebe. Netom to opazi gospogia jednog kapetana Domobranstva, otrči kući i donese mu skoro novi kaput i dosta druge odjeće. | s naše joj strane srdačna zahval- nost, kao i svim gružanima. Evala im! Kako su se gružani podnijeli, dosta bi bilo spo- menuti, da je jedan siromašni nadničar, vi- deći ih gole, svukao sa sebe paletun i o- stao u košulji. — Na osvit istog dana, pri dolasku u Gruž, jedna je arapkinja rodila zdravo muško dijete. — (Kako pak italijani šnjima postupaju, osim barbarizma što nad njima čine, dovoljan je i ovaj dokaz: na jednoj arapkinji opazismo nekakvu meda- ljicu od zlata, svezanu špagom ispod pa- zuha, te zapitasmo znanca turčina, zašto je tako sakrila, na što mu ona nekako protu- mači, da nije tako sakrila da nebi bila mo- gla iznijeti iz Tripolisa, jer da su joj digli i neku narukvicu s ruke, i ako je bila od kože, bez ikakve vrijednosti). Kad su odla- zili iz Gruža ustajali su na noge, i nepre- stano bacali poljupce prema sakupljenom općinstvu na obali, u znak najtoplije za- hvalnosti. | u istinu neće bit nigdje prim- ljeni i obdareni kako što su bili u Gružu. A da što bi bilo, da je po gradu bilo ja- vljeno, da će prispieti!... Imamo pak da zabilježimo i jednu doista nevjerojatnu činjenicu: Neki italijanac a ka- petan italijanskog parobroda »Aurora M.«, iz Napulja, što se nalazi u Gružu, obilazio je po.obali i napadao, svašta vikajući proti gružanima, za to što su bijednim bjegun- cima davali hrane i odjeće, jer da im se ne bi imalo ništa dati, da bi ih on puštio da pomru od gladi... Nevjerojatno ali isti- nito! Poručujemo tome dogonu bezobrazniku, da drži jezičinu za zubima! Zar misli, da je kod kuće u Pulji, pa da može sprova- gjati divljaštvo? Gdje mu je čovještvo, gdje li ljudski osjećaj..... Sram ga bilo! Na neistine ,,Crv. Hrvatske“. Primamo iz Gruža i u ime nepristranosti donašamo : »Crvena Hrvatska« u broju 88 od 4. ov. mj. u vijesti pod natpisom »Što se sve mo- že dogoditi u Dubrovniku«, kaže, da sam se ja kao gazda hotela »Petka« u Gru- žu kao i moji konobari nekorektno ponaša- li prema nekojim gostima Hrvatima, a to da bi moj konobar bio odgovorio, da »ako ne zatraže njemački, da neće ništa dobiti«, te da sam na poziv ja došao i »kao poma- man skočio« riječima: »Nagjite mi vi jedno- ga Hrvata, koji se razumije u posao, a da nije lopov«,; a na primjetbu, da nijesu svi Hrvati lopovi, da sam tobože odgovorio : »Nego što da jesu!« To ne odgovara isti- ni, jer nijesam kader što slična niti promi- sliti a kamo li da bi bio izustio da su »svi Hrvati lopovi«, dapače je dotičnik na me- ne kao pomaman ustao, bez ikakova uzro- ka, a ja sam na oštri prigovor samo blago primjetio, da je teško naći konobara da se dobro razumije u posao i da pozna hrvatski i njemački jezik, jer sam više puta u razna mjesta pisao, tražeći jednog tako- vog konobara, i bio bi spravan platiti sve zatražene troškove da kod mene u službu dogje, pak na molbu jednog gospodina i »Naše Jedinstvo« u Spljetu je donijelo, da se traži takav konobar za hotel »Petka« u Oru- žu, pa ipak nije se nijedan prijavio. Nazad Iko vremena hio sam dobavio jednog konobara, koji je znao oba jezika, ali je malo dana odmaglio iz službe i još »PRAVA CRVENA HRVATSKA» Greda tesanih svake dimensije. Gorivog drva i engleškog kamenog ugljena. Sve uz vrlo umjerene dnevne cijene. jkukolja pa tako i u svakom narodu raznih individua. Naprotiv kako je poznato, ja i u lokalu i vani rado govorim hrvatski, kao no ti rodom Slovenac a mnogo godina sproveo sam u Hercegovini, te častim i poštujem ovaj čestiti narod. Shvatljivo je pak, da kao ho- telijer moram nastojati, da konobari pozna- jju 1 njemački jezik, jer hotel najviše i po- |sjećuju stranci, a ipak da dogjem i doma- \ćim posjetiocima u susret pošlo mi je za | rukom ovo dana dobaviti dva konobara | Hrvata. | Toliko sam smatrao dužnim izjaviti u o- \branu istine i pravice. | Zahvaljujući na ustupljenom prostoru, bi- lježim se di : Gruž, 13/11. osobitim štovanjem | Ivan Wregg. | Nered i zapuštenost u ,,Kar- menu“, Tuže nam se iz »Karmena«: (Ovaj dio građa kao da i nije u Dubrovniku; toliko se za nj brinu oni, koji su za to po- zvani. Sakupljač smeća pohodi nas svako \4-5 dana, tako, da smo prisiljeni skupljeno |smeće pridržat u kući ili ga izložit na ulici, ja to je skoro i gore. Na mjestu, gdje pro- \lazi svaki dan 5-6 obitelji, osim vojništva i drugih prolaznika, ne može se od velikog | zaudaranja da stoji. To naime mjesto neki 'upotrebljuju za svoje nužne potrebe, bez \obzira da su povrh prozori i vrata obitelji, koje su, zbog toga, i po najljepšem vre- menu, prisiljene zatvarati svoje prozore. Pozivljemo stoga pozvane, da se zauzmu za stvar, osobito što smo danas, tako re- kući u eri haranja kolere. — Nekoliko obitelji. Na zaštitu domaćih proizvo- ditelja mlijeka. Zastupnik vič. Don J. Biankini upravio je na ministra poljodjel- stva slijedeći upit: Naročito zamoljeni od zanimanih seijaka, dužnost nam je upozoriti Vašu preuzviše- nost. na jedan pojav vrlo pogibeljan za na- ravni razvoj mljekarstva u okolici Dubrov- nika. Od pamtivijeka grad Dubrovnik prima potrebito mlijeko iz neposredne svoje oko- lice: iz Župe, Lapada i Rijeke. Do sada se je to obavljalo na primitivan način, ali sa- mi domaći proizvoditelji uvidiše, da bujni razvitak prometa stranaca u onom predjelu i duh novih vremena zahtjevaju, da se da- nas udruže i da osnuju mljekarsku zadru- gu na čvrstom racionalnom temelju. Ali do- čim se u tu svrhu čini sve što je potrebito, te već prestoji osnovanje mljekarske selja- čke zadruge, neki mali industrijalci hoće da stvar ometu na svoju korist. Uzdajuć se u izdašnu vladinu pomoć, kaže se, da će pozvati i nekog stranca, koji će kupiti u Rijeci jedan veliki posjed te monopolizova- ti svu industriju mlijeka, na očitu škodu seljačkog pučanstva i konsumenata. Pošto u okolici Dubrovnika žive mljekar- stvom do 200 seljačkih obitelji; pošto je vla- dina dužnost doći u susret poljodjelskom narodu i štititi ga proti grabežljivosti bilo velikih bilo malih kapitalista; pošto nema nikakva razloga da se vješti domaći proi- zvoditelji mljeka postave kojekakvim nevje- štim špekulantima — dužnost nam je upi- tati Vašu Preuzvišenost: I. Je li Vašoj Preuzvišenosti poznata po- gibelj, koja prijeti domaćim proizvoditelji- ma mlijeka u neposrednoj okolici grada Du- brovnika od špekulativnog kapitala ? II. Je li Vaša Preuzvišenost voljna podu- prijeti osnovanje seljačke mljekarske zadru- ge u Dubrovniku i samo toj zadruzi pruži- ti svu vladinu potporu i zaštitu proti nez- dravoj utakmaci? Hrv. prosvjetno društvo ,,Lju- dovit Gaj. Uprava Hrvatskog prosvje- tnog društva »Ljudevit Gaj« javlja, da će u subotu, dne 18. o. m., u općinskoj vijećni- ci na 7 ura i po u večer, predavati dr. Mi- lo Katić: o infekcioznim bolestima. Uhvaćeni lupoži, Jučer u jutro do- vela je iz Stona oružnička patrulja u mje- sne sudbene tamnice svezana dva lopova, koji su okrali crkvu na Trpnju, u vrijedno- sti oko 10.000 Kr. Vješto im je ušao u trag i uapsio ih oružnički poštovogja g. Gjuro Ka- najet, koji ih je uz pratnju još jednog oru- žnika i dopratio u mj:sne tamnice, Svi u- kradeni zlatni predmeti i ostalo potpuno je nagjeno. Lopovi su neki radnici, iz kotara | Ljubuškog. Glihoderi Pomorske Vlade. Oi 1. ov. mj. četiri su glibodera (»kavofanga«) u raznim dalmatinskim lukama, da izdubu dotična mjesta, pa se je čuditi kako u odre- gjenom redu nema_niti spomene 'o gruškoj | agenturno, otpremačko, komisiono trg. d. d. FILIJALA GRUŽ. Veliko skladište svako- vrsnog pilanog drva: dasaka, murala, jelovog, pinjevog, hukovog, sirovog i kuhanog. i dubrovačkoj luci, Jednom kada su u Dal- maciji, nadamo se, da neće mimoići Gruž i našu gradsku luku, već da će doći i u naše dvije luke, da izvrše nužne radnje, tim više što je u gruškoj luci kako kažu bila radnja u svoje vrijeme započeta a nedovršena, a takogjer da izdube u Dubrovačkoj Rijeci od izvora do samostana, o čemu ima godina i godina da se pita i moli, pa bi napokon bilo vrijeme, da se izvrši potrebna radnja o- ko izdubljenja, jer ovako kako je sada na- nosi Rijeci štete u svakom pogledu, i pro- metnom i zdravstvenom, kako što smo op- širnje progovorili u broju od 21 prošlog mjeseca. U službenom listu čitamo, da će gliboder br. VIi., što sada radi u Zadru, doći u južnu Dalmaciju, te izvršiti radnje i u Sla- nomu, Lopudu, Brsečinama, Meljinama i Tivtu. Dakle bilo bi više nego čudnovato, kad tom prigodom nebi došao da izvrši to- liko potrebnu radnju u Dubr. Rijeci, Gružu i Dubrovniku, kad će eto biti u samoj bli- zini i dva puta proći mimo Gruž i naš grad. Očekuje se, da će se Pomorska Vlada o- dazvati prijekoj potrebi, te da nećemo bit prisiljeni na stvar se povraćati. Cijenimo, da bi bila dužnost i zanimanih, da se ovom zgodom obrate Pomorskoj Vladi u Trstu, jer stara je riječ: »Ko ne kuca, vrata mu se ne otvaraju«. Zaruke. G. Ettore Zanini iz Trsta za- ručio se je za ggjicu. Oricu Kurelić. Bilo sretno ! Za opskrbu bonice živežem. U utorak dneva 21. ov. mj. od 9 ura pr. p. do podne primaće se u uredu mjesne pokr. bonice ponude za opskrbljivanje živežem i gorivom kroz god. 1912, biva vinom, me- som, kruhom i t. d. Natjecatelji moraju da donesu uzorke i polože odnosnu jamčevinu. Družbi. Da počaste uspomenu pok. ggje. Nike ud. Galjuf priložiše za Družbu sv. Ćirila i Metoda za Istru: g. Mato Knego K5&a obitelj ggje. Kate ud. Haler K 3, na čemu Uprava mjesne podružnice naj toplije zahvaljuje. Ispiti za mešetare obdržavati će se kod mjesne Trgovačke Obrtničke Ko- more u subotu dne 16. dećembra o. g. na 10 ura prije podne. Ko se želi podvrći is- pitu, mora prekazati molbu u smislu či. 84. T. z. majkasnije do 17, decembra o. g. uključno. Vandalizam. U nedjelju u gluho do- ba noći neki neotesanci počinili su dosta štete po Konalu, po tugjim vrtima, te ču- jemo da su učinili štete i na novom općin- skom reservoaru vode na »Mlinama«, polo- mili okrajke krova na crkvici na »Posatu« i t. d. Doznajemo, da je žandarmerija ne- kim ušla u trag, što nam je veoma milo. Neka ih se zasluženom strogom kaznom opameti! Tako će se znati, koji su to pro- staci, što čine štete našem gradu i oštećuju tugje vlasništvo. Jedna nevjerojatnost u XX. vi- jekul U prošlu subotu pred podne op- ćinski je kučkoder uhvatio jednog ovišeg, lijepog psa, te ga odveo u »Sv. Jakob«, da ga ubije, stoga što dotični njegov vlasnik nije platio taksu ili što pas nije imao znak plaćene takse. Ništa zato, ali čujte kako ga je smaknuo: čvrsto ga je svezao, te biljom udarao mu po glavi; dok ga je ubio uda- rio ga je oko 16 puta, i svaki put, kako bi ga udario, na daleko bi se začuo udarac, kao po bubnju, a zavijevanje i urlikanje ne- sretne živine odjeknivalo je..... Suvišno bi bilo spominjati, kako je to paralo srca slušalaca..... Jedan gospodin, koji je to iz daljega motrio, tako je to barbarstvo ku- čkodera na nj djelovalo, da se je za dva dana slabo osjećao. Uvjereni smo, da kučkoder kriomice spro- vagja taj drski i ne evropejski način mu- čenja nevinih životinja, i da zato niko ne zna sa strane Općine, pa se nadamo, da će ga naša Općina pozvati na odgovornost i po zasluzi kazniti. Što će kazati stranci, kad što slična vi- de?.... Da ne čini to kučkoder samo da uštedi revolverski naboj? Cijenimo pak, da bi bilo bolje smaknivati ih striklinom, jer samo što bi mu se dalo pod nos izvalio bi . i za jedan hip krepao bez ikakovih muka, Kinematograf, Večeras i sutra ovaj je zanimljivi program u kinematografu: 1) Dnevnik Pathe, zadnje dnevne novosti. Tartufini je meka srca, šaljivo. 8) Bolno oproštenje, u 16 dijela i 80 slika, 4) Ma- turino hoće da poslane čovjek od svijeta, šaljivo. Scherza coil fanti, e lasola star i santil Opako je i nesretno da »Crvena Hrvatska« mnogo se puta ;o sve- ćenstvu izrazuje na nepodobni način, što bi imali oni koji mogu zapriječiti, jer se nigdje i nigda cijeli jedan stališ ne napada prostački; ali prevršuje svaku mjeru kad se pošprdno izrazuje o istim velikim našim svetiteljima, kako u broju 86. o. g. u po- dlisku »Vrata od Pila« naš je sv. Vlaho pri- spodobljen »zekom ludom kralju« : a u bro- ju 90. o. g. pod naslovom »Veliko čudo u Brazilu« pošprdno se spominju čuđesa sv. Antuna. Zar vam i svetitelji smetaju? Du- brovčani, prenite se, jer će kazna s neba čast svetitelja obraniti! Brodovi u gruškoj luci. Kroz slijedeću sedmicu usidriše se u Gruškoj luci a što otputovaše ovi teretni brodovi: grčki bark »Kadia«, iz Krfa, na putu iz Trsta za Grčku. -— ltalijanski parobrod »Giustizia« iz Katanije, nakrcava za Napulj. — Veliki belgijski parobrod »Marnix«; prispio iz Ra- vene da se nakrca drvljem. — Italijanski parobrod »Aurora M.«, iz Napulja; prispio iz Bari te krca drvlje za Napulj. — Turska jedrenjača »Aslani Bahia«, iz Skadra; za neko vrijeme stavljena izvan prometa. — Turska jedrenjača »Sulimanie«, iz Skadra, do dalje naredbe stavljena izvan prometa. Villa ,,Bosna““, Kroz ovo zadnjih da- na stanovali su u villi »Bosna« u. Gružu slijedeći stranci: Andrej Malinowski, sudac, sa obitelju, iz Skole u: Galiciji. — Heinrich Posendeiner, ć. k. viši nazornik, Beč. — M. pl. Cholodecki, ć. k. željeznički asistent, sa suprugom, Trebinje. — Ferdo Sunarić, šum- ski upravitelj, Gračanica. — Asim Telalagić, trgovac, Sarajevo. — A. Šum, kemičar, Va- reš. — Dr. Karlo Birnbaum i supruga, Ber- lin, — Frano Mađer, nazornik poljodjelstva, Zadar. — lvan Vasin Popović, vladin sa- vjetnik i urednik »Saraj. Lista«. Sarajevo. — Radoslav Mandić, činovnik,:Sarajevo. — Dr. Mihajlo Mandić, prof. gimn., Sarajevo. — Heinrich Sitta, ć. k. viši preglednik, Beč. — Vendelin Colems, ć. i k. pukovnik, Te- mišvar. > Lutrija. Na tršćanskoj drž. lutriji bili su na 4. ov. mj. izvučeni slijedeći brojevi : 11, 19, 18, 87, 79. Zanimiw je u današnjem broju našeg lista oglas sreće Samuela Heckschera senr, u Hamburgu. Ova je kuća svojom tačnom i potankom isplatom ovdje i u okolici do bivenih iznosa stekla tako dobar glas, da mi svakoga na njezin današnji oglas već na ovom mjestu upozorujemo. Prikaz knjiga. Primili smo sa zahvalnošću: Izdanja ,,Matice Hrvatske“ za god. I911, Ovogodišnja redovita i izvanredna izdanja »M. H.« već su doštampana, pa će se po- četi razašiljati svakako ovih dana. »Matica« moli svoje povjerenike, da joj izvole što prije vratiti upisne arke sa popisom članova te poslati sakupljenu članarinu, Svim članovi- ma zakladnicima, koji dobivaju redovita iz- danja besplatno, poslan je prospekt izdanja i narudžbenica. Zakladnici ne dobivaju knji- ga, dok ih ovim marudžbenicama sami ne naruče, a posebice treba označiti, ako žele koje izvanredno izdanje. Zakladnici ne će dobivati knjige preko povjerenika, nego iz- ravno na svoju adresu. Škole zakladnice do- bile su narudžbenicu i dobit će knjige na svoju općinu. »Matica Hrvatska« moli svoje članove pri- nosnike, da se prijave svojim povjerenicima. Iz mjesta, gdje »M. H.« ima svoga povje- renika, mogu se članovi i pojedince javiti, te poslati izravno »M, H.« članarinn od K. 6:30., pa će se knjige poslati neposredno na njihovu adresu. izdanja za god. 1911: 1) Antun Kovačić; »U Regisiraturi«. Roman. — 2) Dinko Šimu- nić: »Historijska drama« u 5 činova, 4) Bog- dan Popović: »Antologija novije srpske li- tike. 5) Henryk Slenkiewicz: zBez dogme . od na 2) Roman. 6) Stijepan Radić: »Česki nović: »Tugjinac«, Roman. 3) Pavao Kisti-