»PRAVA CRVENA HRVATSKA« ProokuEzmmmm TRAVUNIJA, (796) stavlja ženu i petero dječice u siromaštvu. — Učenjak Vatroslav Jagić u Beču slavi sutra 50-godišnjicu vjenčanja. — U Račišću na Korčuli otvorena je nova pučka škola. — Na bojnom brodu »St. Georg« u Puli ustrijelio se mornar Erjavičević, s nepoznata uzroka. — Mjeseca Marča biće u Trstu po- rinut u more drugi »Dreadnought«. — U Bjelovaru vojnik Dragutin Sekić ubio se, jer zbog prekršaja služio već petu godinu, pa ga vjerenica ne htjela dalje čekati. — Dječak Ivan Filipec u Zagrebu igrajući se sa pištoljom, nehoteć odape i usmrti dječaka Milana Brčovčaka. — U mjestancu Kapelica u Hrvatskoj u jutro na dan Tri Kralja udari grom u kuću Steva Horvata i ubije mu 18- godišnju kćerku Jelenu. Uz to je zapalilo njegovu i obližnju drugu kuću, te do temelja izgoriše. — Učitelj Veljko Petrović u Ze- munu slaveći 50-godišnjicu službe i odliko- vanje zlatnim križem, uslijed veselja poludi, te je već smješten u ludnicu. — Za pasiv- nom rezistencijom učitelji u Hrvatskoj po- vedoše se i magjarski učitelji. Potonji zaklju- čiše ustegnuti se od svakog kulturnog i so- cijalnog rada, dok vlađa ne uredi njihovo materijalno stanje prama skupoći. | | | | Gradska kronika. Imenovanje našeg franjevca župnikom u Americi. Revni i po- žrtvovni franjevac ot. Leon Medić, koji je pred malo vremena otputovao iz našeg gra- da u samostan na malenom ostrvu Košljun u Istri, da radi na duhovnom polju po Kr- čkoj biskupiji, imenovan je župnikom na- seljenih Hrvata u Chicagu. Žaleći za odlaskom neumornog trudbeni- ka ot. Leona Medića, najsrđačnije mu če- stitamo i želimo sretan boravak u tugjini, a braći Hrvatima u Chicagu radujemo se na toj stečevivi. + Dr. Jako Gjivanović. U subo- tu je nakon kratkog bolovanja preminuo u Zadru naš sugragjanin g. Dr. Jako Gjiva- nović, ć. k. zemaljski zdravstveni izvjestitelj, u 720j godini. Na staru godinu pala mu je srčana kap, a na dan Tri Kralja u jutro se preselio u vječnost. Bio je sasvim dobar, prijateljski i veseljak, a dosta je činio do- ra, i rajveća imu je radost bila kad je mo- gao da bilo kome učini dobra. Pravi du- brovački gospar. Srdačno je osjećao za na- ,rodnu stvar, te je bio član svih hrvatskih 8 "društava u Zadru i svakom prilikom u ko- Novo po svijetu. liko je bolje mogao pomagao narodne u- stanove. Aehrenthal odlazi ? , Mitvi ostanci bili su u utorak u jutro pa- Glasa se, da će ministar vanjskih posala g;gtrodom »Petka« donešeni u mjesnu luku, grof Aehrenthal nakon zasjedanja delegacija te je po podne slijedio krasan pogreb, za odstupiti. Kao njegova nasljednika spomi- kojim je stupalo veliko mnoštvo prijate- nju grofa Seczeny Maricha, austro-ug. po- jja, znanaca i poštovaoca, kao i prestavni- slanika u Berlinu. . štva: općine, državnih ureda itd. Bilo je \dosta vijenaca, pa su i dubrovčani nasta- njeni u Zadru položili na lijes svog dobrog gospara Jaka lijep vijenac, sa vrpcom u |bojama dubrovačke zastave. I bivši namje- \snik g. Niko barun Nardelli došao je u grad da prisustvuje sprovodu. Austrijanci progonjeni u Italiji. Uslijed iredentističnih agitacija u Austriji pučanstvo u nekim mjestima sjeverne ltali- je — koje je u jačem dodiru sa austrijskim krajevima — napada i bojkotuje putnike iz Austrije. N. pr. u Udini i Cividalu svjetina je napala i zlostavila nekoje austr. SA M Hipstujšte raču ari. O. ik . . kai | ANE e išađet im Goti i "AA stavlja udovu ggju. Gizelu i troje malene \djece: Darinku, Ljubicu i Željka. Medicinu \je izučio u Beču. Neko je doba bio i su- | plenat na mjesnoj gimnaziji. Kao opć. lije- čnik služio je u Blatu na Korčuli i u na- šem gradu, a god. 1882 stupio je u pol. zdravstvenu službu kao kot. liječnik u Ko- toru. God. 1896 bje pozvan na MNamjesni- izgon novinara iz Tripolisa. Italijanska vlada nastavlja sa izgonima o- nih novinara, koji hoće da objektivno iz- vješćuju o krvološtvima, što ih počinjaju i- talijanski vojnici. Opet je i ovih dana jedan izagnan, i to rogjeni italijanac a glavni do- | Pokojnik je uoči smrti bio odlikovan na- i pisnik lista »Avanti«. I to je valjda u ime štvo, a god. 1902 imenovan zdravstvenim re- ferentom za Dalmaciju. Napisao je više knji- ga iz međicinske znanosti, a bio je i vrlo zaslužan oko suzbijanja malarije, o čemu razvikanog italijanskog — »liberalizma« ! Rusija traži Mongolsku. U dogagjajima u Kini sve to većom sna- gom nameće se Rusija, koja odlučno traži Mongoliju zbog izgradnje željeznica, nad kojima imala bi kontrolu Kina. Japan lju- bomorno prati sve kretnje Rusije i nastoji spriječiti zaposjednuće Mongolije po njoj. Italijansko-Turski rat. Osim omanjih okršaja ovo dana nema važnijih vijesti sa ratišta u Tripolisu. Sve velike vlasti nastoje i maprežu se, kako bi obe strane sklonule ma mir, Isti veliki vezir Šaid-paša javio je svim valijama, da prestoji sklopljenje mira, tako da će biti uzdržan prestiž carstva. Nakon par dana iza te izja- ve, Šaid- paša predao je ostavku. Ratni mi- nistar Mahmut Šefket paša izjavlja, da se sve vijesti o miru šire sa italijanske strane, jer da Porta u tom pogledu nije poduzela nikakva koraka. Dok ne budu priznata su- verenska prava sultanova nad Tripolisom i Benghazijem, dotle da je mir nemoguć. Još reče dopisniku carigradskog »Sabaha«: »Što je Italija objavila aneksioni dekret, to je ne- može priječili, da pregovara na drugom te- melju. Naš položaj u Benghaziju izboljšava se svaki dan, Italija će imati više godina posla, prije nego što će moći obraniti svoje pozicije«. — Po vijestima sa italijanskog iz- vora, od početka rata do danas nastradalo je u Tripolitaniji i Kirenaici na italijanskoj strani 5000 ljudt, od kojih »većina samo la- ko ranjenih«, Cijeni se, da je 1800 vojnika što poginulo, što trajno onesposobljeno. Ingleška okupira Sinaj. Izmegju Ingleške i Turske došlo je do spora, jer je Ingleška odredila vojničku oku- paciju sinajskoga poluotoka. Ingleške su čete već zaposjele tvrgjavu El-Tabah. Ingleška vla- da izjavlja, da sinajski poluotok spada u ručje egipatsko-britskoga teritorija i da je okupacija potrebita i zbog sigurnosti plovitbe kroz Suecki kanal. Sinajski poluotok od go- 1840.: pripada Eqipiu, a ima strategij- važnost. : je takogjer napisao oveću knjigu. Laka mu bila rodna zemlja, koju je svim žarom ljubio, a teško ožalošćenoj ggji. u- dovi, djeci i svojti naše iskreno saučešće. Namisao o jednoj automobil. skoj pruzi. G. I. V. Popović iz Vojvo- dine, koji od mnogo godina živi u Saraje- vu, pred malo vremena obašao je našu po- krajinu te se nekoliko zadržao u našem gradu, pa je o svom putovanju napisao čla- nak u »Bosnische Post«. Opisujući u tom članku naše prirodne ljepote, kaže, da bi se moralo osnovati društvo za automobile, od Sarajeva pa do Kotora, koje da bi do- bar posao činilo. Osnivanje toga društva on preporuča nadasve dubrovčanima, jer da za to imadu najviše srestva, a i na najzgo- dnijem smo mjestu. »Naše Jedinstvo« pri- mjećuje, da ne bi bilo suvišno o tom o- zbiljno promisliti. Kršenje jezične naredbe. Či- jemo, da Porezni Ured u Cavtatu upotre- bljava obvoje, na kojim je prvo italijanski štampano, i ako bi po ministarskoj nared- bi moralo bit samo na hrvatskom jeziku. Iz pokrajine nam javljaju, da Financijsko pokrajinsko ravnateljstvo šalje podregjenim uredima spise ma italijanskom jeziku. Zar neće dakle da izvršuju ministarsku nared- bu? Valjda im nije poznato, da je sa 1. ovog mjeseca slupila u snagu jezična na- redba?! Čujemo pak, da se i u. jednom mjesnom urđđu u tom pogledu ne radi kako bi se moralo da radi. Za danas ovo samo bilje“ žimo, e netom prikupimo neke podatke tad ćemo udariti u druge žice, bez ikakova ob- zira. Putem zakona prisilićemo neku gospo- du, da u uredovnim poslima zalome svoj fanatizam, te da izvršuju naredbu vrhovne vlasti. Imali su dosta i predosta vremena, da nauče jezik ove zemlje, ali nijesu htjeli iz proste mržnje, s toga neka se nijedan od upućenih ne usudi da izvršuje ono što oni moraju da obavljaju! Ko nije sposoban a još u odmaklim godinama službe, široko Greda tesanih svake dimensije. Gorivog drva i engleškog kamenog ugljena. e Sve uz vrlo umjerene dnevne cijene. i mu je polje, pa neka ide u mirovinu, da sposobnim čini mjesta. Stopro tada može da u svojim privatnim poslima iskaljuje svoju srdžbu! U pamet za vremena!... 1 Ema Tvrdeić rogi. Valenčić. Nakon kratke i teške bolesti u subotu je u Spljetu praminula naša sugragianka, gja. Ema Tvrdeić rogjena Valenčić, supruga g. Dinka Tvrdeića, profesora. Crni glas o nje- zinoj preranoj smrli svakoga je ožalostio: vrijedna, čedna, uzor-žena, ko pčelica radi- šna, u najboljem cvijetu mladosti, stopro se udala, pa kad je imala da uživa obitelj- sku sreću, nesmiljena smrt otrgne je zagi- ljaju svog vijernog supruga; tužnoj majci, sestrama, bratu i svojti pokosi utjehu i ra- dost, neprežaljenu ggju. Emu. Mrtvi ostanci bili su prenešeni u mjesnu gradsku luku, odakle je u utorak po po- dne slijedio veličanstveni sprovod. Teško ožalošćenom g. suprugu i ugl. po- rodici naša iskrena sućut, a ono opće sau- češće bilo im utjehom u gorkoj tuzi. Laka joj ljubljena rodna gruda! Prilike na našem tramvaju. Primamo iz grada: Ugoduo nas se je doj- mila g. Juranekova pohvala naših tramvaj- skih namještenika, kao pohvala Uprave na godišnjicu otvora, jer su to sama naša do- maća čeljad; ali nalazeći se n koži dotičnih osoba pitamo s njima: jeli samo to? i: jeli lo dosta?! Činjenica je, da tramvajsko pre- duzeće izvrsno uspijeva i napreduje, a za- sluga jeqUprave ali i tramvajskih namješte- nika. Činjenica je, da je gragjanstvo bez razlike zadovoljno s njihovim ponašanjem, kao i Uprava, koja ih je zato prigodno po- hvalila, ali je i činjenica, da im nedostatne plate nijesu nikako uregjene. Najprvo: Dru- štvo još nije konstituisano, a zašto? Govo- rilo se, da:će to slijediti u septembru 1911., a eto nas već u januaru! Kazalo se je u početku, da će imati platu jednaku onoj, koju su mimještenici iz Česke uživali, a s kojom ipak mijesu bili zadovoljni, i stoga su otišli, a kad tamo do danas, premda i- maju blizu godinu dana službe, nemaju već tek polovicu od onoga što su Česi u- živali, naime 80 (osamdeset) kruna mjese- čno. K tomu se vlakovogjama plaća po satu vožuje 12 para, što iznosi 96 para dnevno, tako da mjesečno iznosi plaća vlakovogja- ma K 108:60, Od toga im se odbija mje- sečuo 6K, i to za bolesničku blagajnu K 1, a 5 kruna za kauciju ako isti eventualno štogod ošteti društvu. (A što će se učiniti od tih godišnjih 60 (šesdeset) kruna u slu- čaju da vlakovogja nikakve štete ne nanese, te ostavi službu? Stavlja li se taj novac na dobit na korist i ime dotičnikovo? Tako preostaje mjesečno K 102:60. Gospodo na Upravi, može li danas uz ovu skupoću, koja vlada u Dubrovniku, ži- vjeti čovjek sam, a kamo li sobitelji sa 102 krune?! Vlakovogje imaju na sebi pre- veliku odgovornost radi opasnih mjesta i vremena, kako je to Upravi a osobito g. poslovogji predobro poznato, ipak za sav svoj naporni rad i odgovornost nijesu ni iz daleka plaćeni prama zasluzi. Ako Česi nijesu bili zadovoljni sa 150 K mjesečno, jer nijesu mogli živjeti, kako će naši ljudi sa 102 K?! Nekima se je bacilo neke inr- vice, jer ih se neophodno treba, ali gospodo, to ne može da ide tako! Služba je njihova osim napora i odgovornosti neprikladna i nezgodna za njihove obitelji; jer ti ljudi rijetko kada dolaze u pravo doba na 12 i 1 sat na objed, već u 2, 3, i 4 sata po podne ili u 10, 10%, 11 sati prije podue. Tako isto i na večeru, budući da redovito imadu dva a često i triput dnevno službu prekinutu. S toga izračunajte štetu, koju se nanosi njihovim obiteljima, buduć ih ove nemogu radi škole dječine i ostaloga če- kati, već moraju dva puta kuhati, ako hoće da jedu kao ljudi, Radi takove službe mora se gorjeti vazdan oganj i svaku stvar dvo- struko trošiti! Radi iste službe sprovagjaju neredovit ni za ustajanje, za objed ni za večeru, a to je na štetu i materijalnu i fizičnu, pa sasvim tim još mijesu ni za mirovinu osi- gurani, niti imaju kakve stalnosti ni sigur- nosti u službi već su prosti nadničari, te ih se može po volji otpuštiti, pa i ako su time stavljeni na put sa svojim obiteljima! o od Uprave, učinili ste sve što ste cijenili potrebnim da osigurate društvo od mamještenika, to je dobro i pravično, [ali je pravo da osigurate i svoje namješte- agenturno, otpremačko, komisiono trg. d. d. FILIJALA GRUŽ. Veliko skladište svako- vrsnog pilanog drva: dasaka, murala, jelovog, pinjevog, hukovog, sirovog i kuhanog. u nike, uredivši im platu, stalnost, i po mo-| gućnosti mirovinu. Oni rade za Vašu korist, stoga po pravičnosti ih nagradite, kako u istinu i zaslužuju, da budu zadovoljni, a, time ćete izbjeći mnogim štetama i neprili- | kama, te će se svim srcem posvetiti povje- renoj radnji, na korist i procvat samog po- duzeća. — Radnik. “(Op. Ur.: Donosimo u ime nepristrano- sti, preporučujuć tramvajskim namješteni- cima, da se i umaprijed budu uzorno po- našati, pa i u ovakovim prilikama blago postupati u traženju poboljšanja plate, ko što držimo da hoće, jer naglost obično šte- tuje. Uvjereni smo pak, da će ugl. Uprava doći im u susret, u koliko bude bolje mo- gla, prama stanju poduzeća, a po pravici i humanosti). | Pie, G. Mato Polić vjenčao se za gcu. Katu Katić. Čestitamo! Poučno«-zabavni sastanak. Ve- čeras (subota, 13. ov. mj.) bit će u mje- suom kat, društvu »Bošković« polčno-za- bavni sastanak sa ovim dnevnim redom: 1. »Žena kod Sokrata i Platona« — govo- ri prof. Dr. A. Vukić, — 2. »Uspomene iz Palestine, VI. dio« — govori prof. K. Kri- le. — Početak tačno u 6!/2 ur4 u večer. t Stijepo Lokaš. U Gružu je pre- minuo g. Stijepo Lokaš, u muževnoj dobi. Pokojnik je bio vrijedan čovjek i dobar Hr- vat, član »Hrvatske Radničke Zadruge«. Po- koj mu vječni, a gorko ucviljenim naša is- krena sućut. G. g. članovi ,,Hrw. Radničke Zadruge““ pozivlju se, da se nagju u društvenim prostorijama fačno na 2 sata danas po podne, odakle će se korporativno otić ma sprovod člana pok. Stijepa Lokaš, i to do Pila, jer će se s Pila otić u Gruž u tramvajima. Nova željeznička sveza. Javlja nam Ćć. k. Upraviteljstvo željezničkog pro- meta u Gružu, da će počevši od 6. ov mj. do opoziva vlak 712, koji polazi iz Trebi- nja u 4 sata i 20 časa i vlak 812, koji po- lazi iz Zelenike u 1 sat i 20 časa po po- dne, imati svezu put Gruža i Zelenike. Do-/ lazak u Gruž na 7 sati i 3 časa u večer, a na Zeleniku na 9 sati i 9 časa u večer. Ispiti za mešetare obdržavaće se sakupljenih prigodom nove godine u Fra- gu, a darovaše g. g: Božo Raše, odvjet. koncip., Božo Šišić, cand. med., Ante Ši- munković, cand. med., N. N., cand. med., i N. N., cand. med. Izvješćivanje o prispjelim strancima. Društvo za unapregjenje Dubrovnikai okolice bilo nas je zamolilo, da bi nastojali donašati imena svih stranac, koji odsjedu u mjesnim hotelima i svratištima. Koliko je to u interesu hotelijera toliko je i u interesu grada, a osim toga zanima zna- ti koji su stranci prispjeli i gdje su odsjeli. I ako je taj posao skopčan sa truđom i ve- likom dangubom, nastojaćemo uTinteresu grada da uveđemo redovito izvješćivanje svih imena stranaca, koji odsjednu u građu, predgragju i u Gružu. — Za danas donosimo imena onih, koji su ovo dana boravili u villi ,Bosna“ u Gru- žu: Ivan Reigjeo, profesor, Sarajevo; Lud- vik Raparki, privatnik, Lavov; Jelisava plem. Cholodecky, Trebinje; Frano Kunze i su- pruga, nadporučnik, Ercegnovi ; Ljubica Ko- stić i kći, Derventa; Hugo Lange, činovnik, Bresliva; Veselin Gvoić, činovnik, Brod na Savi; Muni beg Kapetanović, tajnik turske legacije, Beograd; Nikola Nestorović i su- pruga, Mehadier; Nikola Bićanić, profesor, Sarajevo; Dr. Milan Šafar, Sarajevo; Frano Elchner, poručnik, Tivat; Eugen plem. Se- res, nadkontrolor, Pešta; Josefina Budicki i sin, privat., Zagreb. Tripoli, zadnji snimci iz naravi; 2) Tartufini se boji Petka, šaljivo; 3) Roman Kalbris, dramatski prizor iz romana Ettore Malot; 4) Ligot hoće da bude krotitelj, veo- ma šaljivo: — taj je zanimivi program ve- čeras i sutra u kinematografu u Bondinom kazalištu. Dohrotvorni prinosi. O smrti ggje. Antice ud. Burić udijeli Dječijem Za- kloništu g. Niko Gjik K5, a o smtti g. Dra. Jaka Gjivanović udijeli ugl. obitelj g. Mata Siminiatti K_ 10. Svaštice. | Liječnički humor. Jedan iskusan lije- \čnik zabilježio je šest slučajeva, u kojima bolesnik može da ozdravi. To su: 1. Kad \bolesnik uopće ne zove liječnika; 2. Kad kod mjesne Trgovačko-Obrtničke Komore u | bolesnik zove liječnika, ali ovaj ne dogje; Subotu dne 20 cv. mj. na 10 sati u jutro. 3, Kad bolesnik zove liječnika, ovaj dogje, Odnosne molbe opskrbljene po zakonu za- ali ne propiše ništa; 4. Kad bolesnik zove htijevanim prilozima treba prekazati kod i- liječnika, ovaj dogje, propiše nešto, ali bo- život, t, j. nemaju stalne ure za spavanje | ste Komore najkasnije do uključno 19 ov, mjeseca. Vladine radnje za godinu 1912. | Prenosimo po »Pučkim Novinama« koje je! radnje vlada odredila za godinu 1912 u Du. brovačkom okružju: Pomorske lučke radnje: Crkvice (od 100.000) I. isa 5000, Prigradi- ca (od 15.000) I. isa 5000, Zaton Veliki (od | 45.000) I. isa 5000, Drače (od 56.000) II. isa 10.000, Knčište (od 29.000) II. isa 5000,, Slano (od 35.000) II. isa 10.000, Brsečine (od 42.000) II. isa 15.000, Sv. Mihovio na Lastovu (29.000) Il. isa 6000, Žaljani (od 45.000) Ill. isa 10.000, Lopud (cd 42.000) Il. isa 5000, Duba na Pelješcu (od 56.000) zadnja isa 16.000, Trsteno (od 80.000) IV. isa 10.000, Gruž - obala - (od 595.000) VII. isa 60.000. Gruž — obala Radić — (od 38.100) NI. isa 5000, Jauska kod Slanoga 4200, Bri- stva na Korčuli 6000, Ošljak 5300; va dr- žavnu gimnaziju u Dubrovniku (IV. isa) 100.000, za puteve na oloku Korčuli (VII. isa) 24.000, na Pelješcu 48.000, za pregrad- bu zvonika u Dubrovniku (ll. isa) 2400; za crkvu u Blatu na Korčuli 10.000, Gružu 2000, Žruovu 2.025, gornjem Brgatu 10.000, Župsku kuću u Veloj Luci 1000; Domini- kancima u Dubrovniku 2000. + Ivo Šoletić. Prekjučer je umro na ostivu Koločepu posjednik g. Ivo Šoletić, pomorski kapetan, u 52, godini. Danas će mu bit sprovod, Laka mu zemlja, a ucvi- ljenoj obitelji naše iskreno saučešće u žalosti, Promet našo električne ljeznice. Kroz prošlu godinu 1911 pre vezlo se je u našoj električnoj željeza Gruž-Dubrovnik 590.317 osoba. Stranol. Kroz prošli mjesec bilo je prijavljeno u našem gradu 1260 stranaci. Za Družbu. O. N. N. za izgubljenu oklađu priložio je za Družbu sv. Ćirila i Metoda K 20, — G. B. Šišić u Pragu po- šLI! slao je mjesnoj podružnici Družbe K 24,| lesnik ne uzme lijek; 5. Kad bolesnik po- šalje po liječnika, ovaj dogje, propiše ne- što, bolesnik pošalje kupiti lijek, ali ga ne upotrebi; 6. Kad bolesnik zove liječnika, ovaj dogje, propiše nešto, bolesnik uzme lijek, upotrebi ga i po koji put svoje sta- nje — poboljša! Svaki dan jedan milijun kruna duga učinila je Austrija u posljednjih dese- tak godina, ili ukupno u deset godina: 3600 milijuna kruna duga. O tom je nedavno go- vorio u carevinskom vijeću ministar finan- cija Zaleski, tužeći se kako su na sve stra- ne velike potrebe, dok i opet nema novaca za pokriće. Žrtve nemira u Rusiji. Kako znamo, u Rusiji vladaju već više godina nemiri, jer su mnogi slojevi, naročito radnički neza- dovoljni sa nasilnim vladanjem tamošnjih vlastodržaca. U tim nemirima nastradali su i polna jer su ili osugjeni na il smrt, izagnani. U svemu je u posljed. nih pet godina u Rusiji de e om nemira i progona oko 25. ljudi, dok ih je 5200 osugjeno na smrt, 33. zatvore- no, 35000 PRES Tako je eto u veli- koj Rusiji, koja bi imala da bude svim Sla- venima neki — uzor! Samoubistvo pred telefonom. U New- Yorku supruga bogatog fabrikanta Robin- sona imala je ljubavni odnošaj sa trgovcem drva Tockerom, pa je to dovelo dotle, da je ovih dana učinjela samoubistvo. Gospo- a Robinson prije izvedenog čina pozvala F svoga ljubavnika na telefon, pa mu je ma kraju govora rekla, neka posluša na te- lefonu, kad ona bude ispalila jedan metak 2 revolvera, koji će učiniti kraj njezinom životu. U taj isti čas čuo je Tocker dva metka jedan za drugijem. Kad je došao u slan gospogje Robinson, ležala je ona pred telefonom na podu s probušenim sljepoči-