»PRAVA CRVENA HRVATSKA« God. Viti.

jam se naš krvavi trud po pravici bolje|spravkom, uz potpise čestitlh Konavljana,

nagragjuje, a tim više sada kada je država
onako visoko povisila cijene pri prodaji
svog duhana. — Skup Konavljana.

svih starih i novih članova starješinstva i
nazornog odbora.)

 

Iz Kotora.

(Končerat »Hrv. Bok. Glazbe«.) Na no-
vu godinu priredila je Hrvatska Bokeljska
Glazba veliki koncerat u kafani Dojmi, sa
biranim rasporedom. Usprkos nepovoljnog
vremena -bilo je lijepog odaziva, te se sa-
kupila prilična svota doprinosa, a naši gla-
zbari na čelu sa vrijednim učiteljem g. |.
Bagatella izvedoše program na opće zado-
voljstvo. Samo naprijed za hrvatsku glazbu!

(Gospodski posli l) Gospoda sa srpske i
srbo-hrvatske strane ni sa tolikim općin-
skim novcem u ime masne subvencije ipak
nijesu u stanju da uzdrže kako treba svoju
glazbu, već da izbjegnu još većoj neprilici
odlučili su otpuštiti nekoliko glazbara. Ne-
bi manjkalo nego da se opet usude zatra-
žit od Općine, da im ona isplaćiva deficite,
kad i onako imaju od iste povišenu obilalu
pripomoć, za koju namjeravaju još pitat i
povišicu! Da je sreće, Općina bi im imala
i ono ukinuti, a za druge gradske opće po-
trebe se pobrinuti, kao n. pr. za vodu, ra-
svjetu itd. itd., a ne da je grad u ljetno
doba bez vode, i da ga još rasvijetljuju »lu-
kjernice«I Kaže se, da se za sklopljenje u-
govora za acetilensku rasvjetu šetalo na ra-
čun Općine do Beča i do Mletaka, a kako
je ugovor sklopljen najbolje znade bivši
tajnik Ostojić, koji je vidio 2lu i goru i o-
tišao u mirovinu! Jeli sve to tako? Zašto
ne izjasne u javnosti?... Čekamo, da nasta-
vimo u interesu prezapuštenog nam grada.

(»Hrv. Soko«.) Ma 5 ov. mj. mjesni »Hr-
vatski Soko« priredio je u kafani Dojmi
sjajnu akademiju s plesom. Zabavi je pri-
sustvovalo mnogo pozvanika, tako da se
sakupila obilata svota za izgradnju sokola-
ne. Nakon obdržanog govora o zadatku so-
kolstva, bjehu izvedene razne vježbe, kao i
od podmlatka, tako precizno i dostojanstve-
no, da su bili popraćeni burnim  pljeska-
njem. Nakon krasno izvedene žive slike bio
je ples i igra lutrije. Čestitamo našim so-
kolovima, kao i njihovom vogji g. Ferdu
pl. Ghelaldi, koji ih je znao u tako kratko
vrijeme dobro naučiti u vježbanju, ne ža-
leći ni truda ni brige.

Iz Pločica u Konavlima.

(Na izmišljotine i podvale u »Crvenoj
Hrvatskoj«). Danas dne 9.ov. mj. opremismo
uredništvu »Crvene Hrvatske« slijedeći is-
pravak ; U broju 101. od 13/12 p. g. »Cr-
vene Hirvatske« bio je tiskan dopis iz Plo-
čica, naperen proti našem presjedniku g.
Don Antunu Bačiću. Nije istina da se je dne
8/12 prije otvora glavne skupštine »opazilo
megju članovima starješinstva i nazornog
odbora nezadovoljstvo i nepovjerenje prama
presjedniku«, nego je istina da je vazda pa
i danas uživa ljubav i povjerenje svih čla-
nova i starješinstva i nazornog odbora. Ni-
je istina da je »bio prisiljen da se odreče |
časti blagajnika, nego je svakako zahtjevao |
da mu se dodijeli pomoćnik u vršenju bla-
gajničkih posala, pošto je opterećen i dru-
gim poslima, a želi da se koji drugi u to-
me uvježba, a da će se on i unaprijed žr-
tovati, raditi i biti duša blagajne«; pošto
nijesmo imali prije svojih prostorija, kasa
je stala u župničkom stanu, te u izvanre-
dnom slučaju velike potrebe pojedinog člana
izdao bi mu omanju svotu, što bi kašnje
na sjednici starješinstva iznio uz naše odo-
brenje. Dočim sad kad imamo svoje pro-
storije ide sve po pravilniku. Nije istina da
»ima nekoliko hiljada kruna na zajmu za
koje nijesmo bili pitani«. Crna je kleveta
da su »meki zajmovi bili dati ponajviše nekim
mladim udovicama«. Velč, Don A. Bačić
zaslužuje potpuno povjerenje od strane svih
nas zadrugara, jer njegova nastojanja koli-
ko na vjerskom, toliko na kulturnom polju
ostat će megju nama vjekovita, a pozivlje-
mo se na sve Konavle, izvan naše župe,
neka kažu koliko radi naš Don Antun za
seljački puk i koliko je do sada uradio za
dobrobit puka, a nadasve Pločica. — Neka
nam ga Bog požive, još za mnogo ljeta i
godina megju nama! — Pločice, 9/1. 1912.
=- Starješinstvo staro i novo: Pero Memed,
podpresjednik, Vuko Vušić, Vlaho Miletak,
Mato Kličan, Božo Saulović, Ivo Mjeseče-
vić, Ivo Banić, Pavo Švago, Gjuro Antu-
nović. — Nadzorni odbor stari i novi: /vo
Budman, presjednik, Nikola Prlenda, Vuko
Kandić, Pero Glavić, Cvijelo Dučić, Gjuro
Metković, Vuko Brajević.

(Primjetba Uredništva : Svak, i bez ovog
ispravka, netom je odnosni dopis pročitao
a pozna vič, Don Antuna Bačića, bio je
odma ma čistu, da ono nije drugo nego naj
nepoštenija kleveta i podvala, jer je vič, D.
Antun Bačić i na dalje poznat sa svoga po-
štenja i uzornog ponašanja u svakom po-
gledu. Ne znamo pak hoće li ovo »Crv.
Hrv.« napokon opametit / hoće U shvatit

Državni savjetnik Bidder, profesor
na ženskoj klinici poroda N. V. cari-
ce Marije u Petrogradu, izvješćuje: Na-
ravna Franjo-Josip-grka voda je po-
uzdano i blago odvagjajuće srestvo,
koje se i dulje vrijeme bez prekida sa
uspjehom može uživati. — Može se
kupiti u apotekama i drogarijama.

 

Perom i olovkom.

Njemački car Vilim na putu u Krf budu-
ćeg pramaljeća posjetiće našeg kralja. —
23.ći euharistični kongres 1912. obdržaće
se u Beču od 12. do 15. septembra, pod
pokroviteljstvom nadvojvotkinje Marije A-
nuncijate. — Katol. list »Vaterland« u Beču
snovom je godinom presiao, jer se ide za
okupljanjem katoličkih sila oko »Reichs-
posta«. U 1ijesto »Vaterlanda« pokreću iz-
vanstranački kat. list »Oesterreich-Ungarn«.
— Presjednik Taft sjedinjenih sjevero-amc-
ričkih država potpisao je proglas, kojim se
Novi Meksiko prima u Uniju kao 47-ma
država. — U. južnoj Americi nakon smiti
presjednika Estrade buknula je u čitavoj
zemlji anarhija. Više osoba prisvojilo vladu,
tako ministar financija i jedan nećak Estra-
de. Da zaštite interese stranaca otplovilo je
u luku Vitor više stranih ratnih brodova.
— Na njemačkom ratnom brodu »Stettin«
iz kabine glavnog zapovjednika ukradoše
tajne vojene spise. — U Chile u Americi
otkriše velike zlatne rudnike. Do sada iskoe-
paše 500 hiljada dolara zlata. — U Budim-
pešti nadporučnik Robe:t Bartel, koji je iz
ljubomora ustrijelio domobranskog oficira
Edmunda Lazara, riješen je od optužbe
s umorstva. — U Parizu sukobio se osobni
vlak sa lokomotivom. Uništeno je više va-
gona; usmrćene su 3 osobe a 53 rarijene.
— Zrakoplovci Dr. Cans i Josef Brucker
najaviše, da će zrakoplovom preći preko ci-
jelog Oceana, i to iz Europe u Ameriku.
Jedan njemački bojni brod prenijeće zrako-
plov u Teneriffw, odakle će se uputiti po-
lovicom Marča. Španjolski kralj stavio je
zrakoplovcima na raspoloženje potrebni te-
ren i jedan zrakoplovni odjel vojnika, a
američka vlada odlučila je poslati dva boj-
na broda da ih prate na puttw, Daljina je
puta 4 tisuće kilometara. Brucker se nada
prispjeti u 6-8 dana. — U Kataniji u Italiji
umro je italijanski pjesni': Mario Rapisardi,
u 770j godini. — U petak je zaključeno
zasjedanje crnogorske skupštine. — Na
predlog Sv. Stolice imenovan je nadbisku-
pom u Baru u Crnoj-Gori, ma mjesto pok.
Milinovića, cetinjski župnik Dr. Niko Do-
brečić. — Mrtvi ostanci roditelja srbijanskog
kralja Petra, kneza Aleksandra Karagjorgje-
vića i kneginje Perside, iz grobnice u Beču
prenešeni su u Topolo u Srbiju. U tu je
svrhu bio došao u Beč pobočnik kralja Ka-
ragjorgjevića, pukovnik Jurišić, — Frano
Kral, posjednik u Skalicama u Českoj, na
badnji-dan večer provalio u stan rastavljene
svoje žene. Više hitaca iz revolvera ispali,
te ubije svoje dvoje djece a ženu, šogora
i šogoricu teško rani. Za tijem htio kidi-
sati ma sama sebe, ali bje uapšen. -- U
Brooklynu u Americi na Božić uhvatili ue-
kog crnca, koji je ubio ženu nekog bijelca;
svezaše ga o dub, poliše petroljem i zapa-
liše, te sasvim izgori. Nadošio oružništvo
nije se usudilo niti pristupiti pred razjarenu
svjetinu. — U Velehradu nagjeni su pod
zemljom zidovi stare crkve i samostana,
što potječe iz prve dobe kršćanstva u Mo-
ravskoj. Pronašao je prof. Neveril. — U ra-
znim djelovima Rusije zavladao je veliki
glad. Isle ruske vijesti glase, da se oblasti
sasvim imalo brinu, da se narodu pomogne.
— U Biricevilli u Americi poginulo je u je-
dnom rudđokopu preko dvije stotine jadnih
radnika. — »New-York Herald« donaša, da
su bogataši u Americi kroz prošlu godinu
darovali u dobrotvorne svrhe 4 miljarde i
900 milijuna maraka. Austrijanac Dr, Balla,
koji se smatra drugim bogatašem u Ame-
rici, a prošle je godine naslijedio u Austriji
jedno ogromno imanje, darovao je u do-
brotvorne svrhe 40 milijuna, a prvi ameri-
čki miljarder Rockefeller darovao je 15 mi-
lijuna. — Zastupniku grofu Morandu u Mi-
lanu ukradoše iz džepa lisnicu sa gotovi-
nom od 100.000 lira. — U Colombu ču-
veni urednik lista »Observer«, Filip Ryans,
skoči u vođu da spasi suprugu i kćer, koje
se pri kupanju počele daviti. Sretno ih
spasivši, kad ispliva na kopno uslijed na-
pora i straha udari ga srčana kap i umre,
Ryans je u cijeloj Engleškoj bio poznata
ličnost, a stekao je lijep glas kao ratni do-
pisnik. — Za postradale italijanske vojnike
u Tripolisu odnosno za njihove obitelji do

 

kakova joj je moralna pljuska sa ovim i-

sada je sabrano u samoj Italiji tri milijuna

lira. — Srpska je vlada i ove godine u
špijunske svrhe opredijelila svotu od
1,850.000 dinara. Koliko će i kakovih »pa-
trijota« sa srbijanskim dinarima — oma-
stit bradu !.. Zalo ima na pretek novaca,
ali nema da pomogne na hiljade ondješnjeg
bijednog naroda! — Turska je vlaća odlu-
čila nabaviti tri parobrodu i nekoliko većih
čamaca za plovitbu na skadarskom jezeru.
— Bečka je vlada raspisala natječaj za gra-
dnju željezničke pruge Novomjesto-Mellika,
a ta bi se pruga imala produljiti do Kar-
lovca. — U Budimpešti je osuovana koto-
lička banka. — Čuvena česta pjevačica E-
mika Destinova pjevaće ove godine u 80
i končerat", i dobiće honorara 480.000 Kr.
|To je honorar! — Bugarski kralj Ferdinad
“biće okrunjen na 9 septembra. — Po cije-
'loj Švicarskoj ovih je dana bijesnio silan
“vihor. Polomljeno je preko 10.000 slaba.4.
— U New-Yorku zbog velike studeni za-
“vladao je pomor; sve bonice i zakloništa
| prepuna su bolesnika, tako da su i mutva-
čnice pretvorili u, zakloništa. — U Ligetva-
'lu kod Požuna izgorjela je tvornica posu-
gja. Štete je oko milijun kruna, — U ma-
 gjarskom gradu ,Szilagy-Somilyo svi su re-
dari stupili u štrajk zbog slabe plate. — U
New-Yoiku je 50.000 pralid stupilo u štrajk
te u povorci obilaziše gradom i demostri-
raše. Sve je novinstvo u prilog praljama,

 

 

jer im malena plata. — Kod Terre-bonne
u Francuskoj sudarila se dva vlaka, te su
usmrćene 33 osobe, — Ignacij Lindič, koji
je u Mariboru od porotnog sudišta bio o-
sugjen na 6 godina zbog umorsiva soi
je majke, vrhovno mu je sudište kaznu
povisilo na 8 godina teške tamnice, —
Željezničarski strojevogje u Argentini da-
li su se na štrajk, te je obustavljen svaki
osobni i teretni promet. — Kod Madrida
otrovalo se trideset osoba pokvarenim ko-
basicama. — Zlikovci u Parizu orobiše i
ubiše odvjetnika D.ra Belani. — Na izbor-
ničkom socijalističkom sastanku nu Karls-
ruhe došlo do krvave tučnjave. Jedan je
socijalista ubijen od drugova. — Bavarska
princesa Klara teško je obolila. — Dvije
giumice Gottolini i Signori kazališne dru-
žine u Tridentu izagnane su iz Austro-
Ugarske zbog špijunaže. — U državnoj li-
jevaonici topova kod Augoulena u Francu-
skoj pukao jedan tiganj sa 30.000 kg. ra-
stopljenog bronca, te usmitilo 8 radnika a
11 teško ranile. — Poslovna zgrada osje-
guravajućeg društva »Equitable« u New-
Yorku izgorjela je. Za više milijuna vrije-
dnosnih papira je izgorjelo. Neke su osobe
poskakale kroz prozore na ulicu, ali na
mjestu ostadoše mrtve. Nije još ustanov-
ljeno, koliko je osoba u zgradi poginulo.

Domaće vijesti.

Komedijantil Skupština stranke pra-
va u Spljetu od 4 ov. ri. i zaključci pri-
hvaćeni na istoj potresoše i onako nemirnu
savjest naših slavosrba., E bi kako, pa iza
kralko opsjenili koga, rastrubiše, da se »ra-
di o ponudi pravaša grofu Altemsu, kojega
bi imali podupirati, dogju li u većini u sa-
bor«. Smicalica jako zgodna za neupućene
i slijepe. S jedne obijedi pravaše u Bano-
novini, da se »nude Tomašiću«, s druge
pravaše u Dalmaciji, da se »nude Attemsu«
i eto ti pokopanoga toga njima odurnoga
pravaštva! Vrijeme, stari pošteni sudija, do-
kazalo je, da uprav oni koji su bijedili pra-
vaše, počiniše ono, što su njima prišivali,
i da su ih bijedili samo, da mogu Inesme-
tano počinjati bezbrojne izdaje proti ovom
jadnom narodu, Nego ovog puta mi neda-
mo toj staroj poštenjačini, da izreče svoju,
već ćemo sami, da posvijetiimo i osvijetli-
mo razloge ovog smrtnog straha naših sla-
vosrba.

Razne klike i kličice, ujedinjene radi o-
sobnih interesa uzeše u zakup od dulje
vremena sve važnije ustanove u pokrajini i
pretvoriše ih u najprostije stranačke age:-
cije. Prava narodna volja, srčika narodna,
nije mogla nikad, da dogje do izražaja, a
je li se gdje usudila da proviri, slijedili su
progoni uprav sa one strane, koja je dužna
da štiti zakon i poštuje volju naroda. Mje-
šovito povjerenstvo i zemaljski odbor poči-
niše takovih, da je i samo vrhovno upra-
vno sudište u Beču svojom osudom od 20
Prosinca 1911 moralo postupak mješovitog
povjerenstva proglasiti nezakonitim.

Pravaši hoće, da se dokine ovo stanje.
Hoće, da se narodu dade potpuna sloboda:
da prestanu progoni; da se novac opredi-
jeljen kao potpora Dalmaciji upotrebi i da-
de prigoda siromešnom težaku, da na o-
vim teškim godinama štogod zasluži; hoće
da prestanu protekcije; hoće da najviše po-
krajinske ustanove budu, ono što moraju
biti. Naravski, da će pri tom izaći na vi-
djelo mnogo i mnogo prljavština Macchiedo-
Tončić-Galzigna, Ivčević-Nardellijeve vlade

 

 

i odatle sva dreka o tobožnjoj ponudi pra-
vaša!

Slavosrbi opališe prvu lumbardu, ali u ta-
man. Naravski, da će sada slijediti i- druge.
Nas ne bi ni najmanje začudilo, ako u doj-

[dućem broju »Crvene« ugledamo, gdje se

upućuje naše učitelje kako su »pravaši kri-
vi što im neće biti uregjeno pitanje beriva«.

Ali svijesno hrvatsko učiteljstvo unaprijed
im poručuje: Na pravaši, već vi ste oni,
koji zanemariste sve, pa i nas! Da Vam je
do nas, osnova bi bila već gotova, a nebi
se stopro proučavala, kako onomadne u
Zadru reče vaš kaponja našim izaslanicima.

Slavosrpske su bombe velike, ali srećom
od — papira! — Učitelj Pravaš.

Namjesnik Dalmacije. Upravitel;
ć. k. Namjesništva u Zadru g. Marij grcf
Attems imenovan je namjesnikom kraljevi-
ne Dalmacije.

Promjena na banskoj stolici.
iNi. Vel. kralj primio je ostavku bana Dra.
Tomašića, a na njegovo će mjesto doći biv-
ši ban Dr. Aleksandar R :kodezkay. Tako
glasi zadnja vijest iz Zagreba, ali nekoji li-
siovi to oprovrgavaju. :

Dalmatinski sabor sazvan je za
dan 24 ov. mj.

Dr. 1 Šučteršić namjesnik
Kranjske. G. Dr. |. Šušteršić imenovan
je zemaljskim glavarom Kranjske, ua mje-
sto odstupivšeg pl. Šukljea. Dr. Šušteršić
pridržaće mandat zastupnika na car. vijeću
te će i nadalje biti vogja Slovenske pučke
stranke. Najsrdačnije čestitamo!

Pozdrav braće Slovenaca. Pou-
zdanici Slovenske pučke stranke u Ljublja-
ni sa svoga sastaoka na 4 ov. imj. upravi-
li sa našoj stranci u Dalmaciji ovaj brzo-
javni pozdrav:

»Pouzdanici Slovenske pučke stranke, sa-
kupljeni danas na redovitom zboru šalju
bratski pozdrav Stranci Prava. Živjela uje-
dinjena Hrvatska !«

Biranje općinske uprave u Ja-
mjimi. Primismo iz Janjine slijedeću brzo-
javku: Pri konstituisanju općinske uprave
izabrani su pristaše pravaške stranke: na-
čelnikom g. Rabaza, a prisjednicima g. g.
Bace Glavović, Visković, Kalafatović, Milić,
Vuković i Jasprica. ;

Radujuć se najsrdačnije čestitamo, uvjere-
ni da će sve svoje sile ulagati na korist hr-
valstva i na procvat mile Janjine,

Zaruke. Požrivovni pristaša naše stran-
ke, odlični g. Gajo Radunić, veletržac u
Kaštel Starom, zaručio se je su gcom. Mar“
garitom pl. Doimi iz Visa. Iskrena naša
čestitanja 1

Umirovljenje episkopa Mila-
ša. Grčko-istočnom episkopu Dru. Niko-
dimu Milašu primljena je u Beču ostavka,
i odregjena mirovina od 10.000 Kr. Od to-
ga će mu pridržavati trećinu u svrhu na-
knade šteta u raznim novčanim zakladama,
nastalih za njegove uprave.

Wladine radnje za Boku Ko-
torsku. Kako čitamo u spljetskim »Pu-
čkim Novinama«, vlada je odredila za go-
dinu 1912. slijedeće radnje za Bokokotor-
sko okružje: Pomorske lučke radnje: Muo
pokraj Kotora (od 18.000) I. isa 8000, Er-
cegnovi (od 45.000) U. isa 1000, Tivat (od
51.000) Ill. isa 5000, Bijela (od 39.400) III.
isa 5000, Meljine (od 29.300) Ill. isa 4300,
Oko kod Krtola 10.000, za stupove u Pr-
čanju 3800, za puteve Ercegnovi — Kameno
(I. isa) 10.000, Crkvice — Orjen (Ill. isa)
100.000 Grkovac do granice Crnegore (V.
isa) 63.000, Luštica (lll. isa) 18.300, Lepe-
tane — Tivat — Radović (VII. isa) 30.000, Ri-
san — Perast Dobrota (XIV. isa) 2623, Be-
čić-Lastva — Spič (XV. isa) 85.000, Suviše
dalo je ministarstvo 300.000 u pripomoć
pučkim školama, potpore parobrodarskom
društvu »Dalmatia« 936.500, dubrovačkom
289.250 a Loydu za dalmatinske pruge
1.320.000 kruna.

Sitno domaće vijesti. Spljetski
biskup presvj. Dr. Gjivoje dobro se opora-
vio i povratio u Spljet. — Stiglo je u Spljet
30 inžinira i otišlo da pregledaju radnju no-
ve željeznice Dugopolje-Aržano. — Na 4.
ov. mj. kod tršćanskog namjesništva nastav-
ljeni su pregovori izmegju istarskih pouzda-
nika hrvatsko-slovenske i italijanske st.anke
zbog sposobnosti rada istarskog sabora. —
— U Solinu opet pobijesnio pas i ugrizao
dječaka, kog poslaše u Beč na liječenje, To
je deseti slučaj ove godine u tom selu! —
18-godišnjem Petru Perišiću iz Spljeta u
tvornici cementa u Bakru stroj odnio čitavu
desnu ruku. — ltalijanski pomorski kapetan
Luigi Panello nalazeći se sa svojim brodom
na Senjskoj Rijeci, nagovarao druge na kra-
gju drvlja i ost. sa obale, te sakrivao u brod.
Pozvaše italijanskog konsula, te iza prona-
gjenih stvari na brodu kapetan Panello bje
uapšen a š njim i neki radnik, — Tram-
vajski namještenici u Zagrebu stupili su u
štrajk, — U Čapljini u Hercegovini i ako

 

 

su žitelji većinom Hrvati katolici i muslima-
ni, što je jedan musliman u kočiji samo
pjevao »Lijepa naša domovino«, osugjen je
od upravitelja kotarske isposlane na 10 da-
na zatvora ili 100 Kr. globe, a to na tužbu
»braće Srba«. Musliman ni kriv ni dužan,
pita prijepis osuđe, da uloži utok. Jak, ne
dadoše mu, već prije da isplati 100 Kr.; pa
onda da ulaže utok, i ne bje-druge već is-
plati globu ! Opet dokaz da se i ti »Srbi«
ponašaju »bratski«, koji takogjer na hartiji
iskožuju, da su za — »slogu i narodno je-
dinstvo«, a još krasnija gragjanska »slobo-
da« u Čapljini, da joj na daleko — para ne.
ma! — U Osilnici u Kranjskoj "oružnici su
ušpsili nekog trgovca bijelog roblja, koj;
je pobirao djevojke za Senjsku Rijeku. —
U Trstu kod južnog kolodvora u perivoju
biće ove godine podignut veliki spomenik
blagopok. našoj kraljici Jelisavi. — Čuve-
nog hrvatskog kipara Meštrovića italijanski
ministar, u zahvali na daru italijanskom na-
rodu, nazivlje »srpskim« umjelnikom, valjda
po tome što je svoje umjetnine izložio u
paviljonu kraljevine Srbije! To sarajevska
»Srpska Riječ« radošću ističe, da je naš
Meštrović — »srbin«! — Kroz prošlu go-
dinu bilo je u Spljetu 40.634 stranca. — U
Červinjanu žandarmerija je uapsila nekog
italijanskog poručnika  konjaništa, Marina
Gasperini, zbog sumnje špijunaže. Za bo-
ravka u Trstu u svratištu je izjavio, da" je
»sluđent«. — U Zagrebu je počeo izlazit
novi »opozicijonalni izvanstranački« list.na
njemačkom jeziku, »Neues Tagblatt«, — Ze-
maljski poglavar Kranjske, pl. Šuklje, od-
stupio je. — Javljaju, da je Dr. Ivčević od-
lučio povući se sa političkog polja. — Hrv.
kazalište u Zagrebu imalo je kroz prošli
mjesec prihoda Kr. 40:218:04; dnevnih tro-
škova 6:595:90; čista prihoda 33:722:14, —
Kod redarsiva u Sarajevu nalaze se tii tur-
ska vojnička bjegunci, rodom iz Stare Sr-
bije. — Narodua Čitaonica u Ljubljani sla-
vi svoju 50-godišnjicu opstanka. — Blagaj-
nik općine Vrbica, Marijar Kovačev, po-
bjegao je s Rijeke, pronevjerivši 116.000
općinskog novca. — Mato pl. Cvetković iz
Cvetković-brda u Hrvatskoj zbog grabežnog
umorstva na štetu Stjepana pl. Cvetkovića
bio je u novembru od zagrebačkog suda o-
sugjen na smrt na vješalima. Povodom ni-
štovne žaobe promijenjena je kvalifikacija
čina u obično ubijstvo, te je sad osugjen na
5 godina teške tamnice. — Neko njemačko
kazalište najavilo je gostovanje u Bosanskom
Brodu. Pravo veli ondješnje naše pravaško
glasilo »Posavska Hrvatska«, da se nađa e
će brogjani znati što im nalaže patriotska
dužnost, da kazalište uvijek bunde piazno,
pa će prije otić nego misle! — U Sarvašu
u Hrv. 24-godišnja udovica učitelja, Magda-
lena Noska, sa svojim 4-godišnjim djetetom
bacila se u zdenac, zbog bijede. Dijete sta-
lo vikati; pritekoše i spasiše ga, a majka
već bješe mrtva. — U Sarajevu će svotom od
80.000 Kr. izgraditi muslimansko sirotište.
-— Činovnicima i namještenicima bosansko-
herc. željeznice odregjena je od zajed. mi-
nist, finaucija nagrada od 8.000 Kr. »Hrv.
Zajednica« po iskustvu predvigja, da će na-
ši željezničari od toga slabo omastit brade,
jer dobra polovica da ne ostane u ministar-
stvu za resortne činovnike! — Seljak Stje-
pan Varzić u Kruševici napajajući konja, u-
dari ga nogom u sljepočicu i na mjestu
pade mrtav. — Učenici realne gimnazije u
Mitrovici stupili su u štrajk, zbog upravite-
lja M. Zdelara, koji hoće da djaci nose ne-
ke posebne kape. — Trgovac i posjednik
Ivan Placer u Lokvi na Krasu slagajuć drva
na svoja kola, prevrnu se i pregnječe ga,
te je odma ostao mrtav. — U noći uoči su-
subote, na Tri Kralja, u Milni je nožem u-
bijen na putu 20-godišnji težak Marijanović.
Onu noć zabavljalo se dosta mlagjarije na
više mjesta, pjevalo se, kolendalo i previše
pilo, a kako je do toga nemiloga čina do-
šlo, ne javljaju. — U Gjenovićima u Boki
umr& je turski konsuo iz Brindisi u Italiji.
U Boku je došao kad je naslao rat sa lia-
lijom. — Hrv. starinarskom društvu u Kninu
darovao je ban Tomašić 2000 K. — Dr. Trum-
bić, kao prestavnik spljetske općine pri nova-
čenju, zatraži da sve bude hrvatski: zapisnici,
imenici i ost. Poglavar de Szilva primjeti,
da ministarstvo za narodnu obranu nije pot-
pisalo naredbe o jezičnom pitanju. Odvrati
Dr. Trumbić: unaprijed općina neće odaši-
ljati prestavnika niti davati dvoranu za no-
vačenje ako ne bude sve hrvatski, — Po-
doficir Pero Puljić u Mostaru ode na Božić
kući u Dubrave na dopust, gdje se drugi
dan Božića nekoji pripiti seljani teško po-
tukoše. Puljić se umiješa da ih razvadi, pri
čemu ga jedan seljak udari kocem po glavi,
tako da je sjutradan u vojenoj bonici u
Stocu preminuo. Zatvorena su dvanaestorica
pod sumnjom, ali teško ispostaviti koji ga
je od tih ubio, — Posjednik Gjorgjo Mu-
čibabić u Fojnici kod Gacka sjekao drva u
u Ivici planini; jedan hrek omakne se i pa-
de na njega, te je nakon par ura umro, O-