»PRAVA CRVENA HRVATSKA« God. Viti. jam se naš krvavi trud po pravici bolje|spravkom, uz potpise čestitlh Konavljana, nagragjuje, a tim više sada kada je država onako visoko povisila cijene pri prodaji svog duhana. — Skup Konavljana. svih starih i novih članova starješinstva i nazornog odbora.) Iz Kotora. (Končerat »Hrv. Bok. Glazbe«.) Na no- vu godinu priredila je Hrvatska Bokeljska Glazba veliki koncerat u kafani Dojmi, sa biranim rasporedom. Usprkos nepovoljnog vremena -bilo je lijepog odaziva, te se sa- kupila prilična svota doprinosa, a naši gla- zbari na čelu sa vrijednim učiteljem g. |. Bagatella izvedoše program na opće zado- voljstvo. Samo naprijed za hrvatsku glazbu! (Gospodski posli l) Gospoda sa srpske i srbo-hrvatske strane ni sa tolikim općin- skim novcem u ime masne subvencije ipak nijesu u stanju da uzdrže kako treba svoju glazbu, već da izbjegnu još većoj neprilici odlučili su otpuštiti nekoliko glazbara. Ne- bi manjkalo nego da se opet usude zatra- žit od Općine, da im ona isplaćiva deficite, kad i onako imaju od iste povišenu obilalu pripomoć, za koju namjeravaju još pitat i povišicu! Da je sreće, Općina bi im imala i ono ukinuti, a za druge gradske opće po- trebe se pobrinuti, kao n. pr. za vodu, ra- svjetu itd. itd., a ne da je grad u ljetno doba bez vode, i da ga još rasvijetljuju »lu- kjernice«I Kaže se, da se za sklopljenje u- govora za acetilensku rasvjetu šetalo na ra- čun Općine do Beča i do Mletaka, a kako je ugovor sklopljen najbolje znade bivši tajnik Ostojić, koji je vidio 2lu i goru i o- tišao u mirovinu! Jeli sve to tako? Zašto ne izjasne u javnosti?... Čekamo, da nasta- vimo u interesu prezapuštenog nam grada. (»Hrv. Soko«.) Ma 5 ov. mj. mjesni »Hr- vatski Soko« priredio je u kafani Dojmi sjajnu akademiju s plesom. Zabavi je pri- sustvovalo mnogo pozvanika, tako da se sakupila obilata svota za izgradnju sokola- ne. Nakon obdržanog govora o zadatku so- kolstva, bjehu izvedene razne vježbe, kao i od podmlatka, tako precizno i dostojanstve- no, da su bili popraćeni burnim pljeska- njem. Nakon krasno izvedene žive slike bio je ples i igra lutrije. Čestitamo našim so- kolovima, kao i njihovom vogji g. Ferdu pl. Ghelaldi, koji ih je znao u tako kratko vrijeme dobro naučiti u vježbanju, ne ža- leći ni truda ni brige. Iz Pločica u Konavlima. (Na izmišljotine i podvale u »Crvenoj Hrvatskoj«). Danas dne 9.ov. mj. opremismo uredništvu »Crvene Hrvatske« slijedeći is- pravak ; U broju 101. od 13/12 p. g. »Cr- vene Hirvatske« bio je tiskan dopis iz Plo- čica, naperen proti našem presjedniku g. Don Antunu Bačiću. Nije istina da se je dne 8/12 prije otvora glavne skupštine »opazilo megju članovima starješinstva i nazornog odbora nezadovoljstvo i nepovjerenje prama presjedniku«, nego je istina da je vazda pa i danas uživa ljubav i povjerenje svih čla- nova i starješinstva i nazornog odbora. Ni- je istina da je »bio prisiljen da se odreče | časti blagajnika, nego je svakako zahtjevao | da mu se dodijeli pomoćnik u vršenju bla- gajničkih posala, pošto je opterećen i dru- gim poslima, a želi da se koji drugi u to- me uvježba, a da će se on i unaprijed žr- tovati, raditi i biti duša blagajne«; pošto nijesmo imali prije svojih prostorija, kasa je stala u župničkom stanu, te u izvanre- dnom slučaju velike potrebe pojedinog člana izdao bi mu omanju svotu, što bi kašnje na sjednici starješinstva iznio uz naše odo- brenje. Dočim sad kad imamo svoje pro- storije ide sve po pravilniku. Nije istina da »ima nekoliko hiljada kruna na zajmu za koje nijesmo bili pitani«. Crna je kleveta da su »meki zajmovi bili dati ponajviše nekim mladim udovicama«. Velč, Don A. Bačić zaslužuje potpuno povjerenje od strane svih nas zadrugara, jer njegova nastojanja koli- ko na vjerskom, toliko na kulturnom polju ostat će megju nama vjekovita, a pozivlje- mo se na sve Konavle, izvan naše župe, neka kažu koliko radi naš Don Antun za seljački puk i koliko je do sada uradio za dobrobit puka, a nadasve Pločica. — Neka nam ga Bog požive, još za mnogo ljeta i godina megju nama! — Pločice, 9/1. 1912. =- Starješinstvo staro i novo: Pero Memed, podpresjednik, Vuko Vušić, Vlaho Miletak, Mato Kličan, Božo Saulović, Ivo Mjeseče- vić, Ivo Banić, Pavo Švago, Gjuro Antu- nović. — Nadzorni odbor stari i novi: /vo Budman, presjednik, Nikola Prlenda, Vuko Kandić, Pero Glavić, Cvijelo Dučić, Gjuro Metković, Vuko Brajević. (Primjetba Uredništva : Svak, i bez ovog ispravka, netom je odnosni dopis pročitao a pozna vič, Don Antuna Bačića, bio je odma ma čistu, da ono nije drugo nego naj nepoštenija kleveta i podvala, jer je vič, D. Antun Bačić i na dalje poznat sa svoga po- štenja i uzornog ponašanja u svakom po- gledu. Ne znamo pak hoće li ovo »Crv. Hrv.« napokon opametit / hoće U shvatit Državni savjetnik Bidder, profesor na ženskoj klinici poroda N. V. cari- ce Marije u Petrogradu, izvješćuje: Na- ravna Franjo-Josip-grka voda je po- uzdano i blago odvagjajuće srestvo, koje se i dulje vrijeme bez prekida sa uspjehom može uživati. — Može se kupiti u apotekama i drogarijama. Perom i olovkom. Njemački car Vilim na putu u Krf budu- ćeg pramaljeća posjetiće našeg kralja. — 23.ći euharistični kongres 1912. obdržaće se u Beču od 12. do 15. septembra, pod pokroviteljstvom nadvojvotkinje Marije A- nuncijate. — Katol. list »Vaterland« u Beču snovom je godinom presiao, jer se ide za okupljanjem katoličkih sila oko »Reichs- posta«. U 1ijesto »Vaterlanda« pokreću iz- vanstranački kat. list »Oesterreich-Ungarn«. — Presjednik Taft sjedinjenih sjevero-amc- ričkih država potpisao je proglas, kojim se Novi Meksiko prima u Uniju kao 47-ma država. — U. južnoj Americi nakon smiti presjednika Estrade buknula je u čitavoj zemlji anarhija. Više osoba prisvojilo vladu, tako ministar financija i jedan nećak Estra- de. Da zaštite interese stranaca otplovilo je u luku Vitor više stranih ratnih brodova. — Na njemačkom ratnom brodu »Stettin« iz kabine glavnog zapovjednika ukradoše tajne vojene spise. — U Chile u Americi otkriše velike zlatne rudnike. Do sada iskoe- paše 500 hiljada dolara zlata. — U Budim- pešti nadporučnik Robe:t Bartel, koji je iz ljubomora ustrijelio domobranskog oficira Edmunda Lazara, riješen je od optužbe s umorstva. — U Parizu sukobio se osobni vlak sa lokomotivom. Uništeno je više va- gona; usmrćene su 3 osobe a 53 rarijene. — Zrakoplovci Dr. Cans i Josef Brucker najaviše, da će zrakoplovom preći preko ci- jelog Oceana, i to iz Europe u Ameriku. Jedan njemački bojni brod prenijeće zrako- plov u Teneriffw, odakle će se uputiti po- lovicom Marča. Španjolski kralj stavio je zrakoplovcima na raspoloženje potrebni te- ren i jedan zrakoplovni odjel vojnika, a američka vlada odlučila je poslati dva boj- na broda da ih prate na puttw, Daljina je puta 4 tisuće kilometara. Brucker se nada prispjeti u 6-8 dana. — U Kataniji u Italiji umro je italijanski pjesni': Mario Rapisardi, u 770j godini. — U petak je zaključeno zasjedanje crnogorske skupštine. — Na predlog Sv. Stolice imenovan je nadbisku- pom u Baru u Crnoj-Gori, ma mjesto pok. Milinovića, cetinjski župnik Dr. Niko Do- brečić. — Mrtvi ostanci roditelja srbijanskog kralja Petra, kneza Aleksandra Karagjorgje- vića i kneginje Perside, iz grobnice u Beču prenešeni su u Topolo u Srbiju. U tu je svrhu bio došao u Beč pobočnik kralja Ka- ragjorgjevića, pukovnik Jurišić, — Frano Kral, posjednik u Skalicama u Českoj, na badnji-dan večer provalio u stan rastavljene svoje žene. Više hitaca iz revolvera ispali, te ubije svoje dvoje djece a ženu, šogora i šogoricu teško rani. Za tijem htio kidi- sati ma sama sebe, ali bje uapšen. -- U Brooklynu u Americi na Božić uhvatili ue- kog crnca, koji je ubio ženu nekog bijelca; svezaše ga o dub, poliše petroljem i zapa- liše, te sasvim izgori. Nadošio oružništvo nije se usudilo niti pristupiti pred razjarenu svjetinu. — U Velehradu nagjeni su pod zemljom zidovi stare crkve i samostana, što potječe iz prve dobe kršćanstva u Mo- ravskoj. Pronašao je prof. Neveril. — U ra- znim djelovima Rusije zavladao je veliki glad. Isle ruske vijesti glase, da se oblasti sasvim imalo brinu, da se narodu pomogne. — U Biricevilli u Americi poginulo je u je- dnom rudđokopu preko dvije stotine jadnih radnika. — »New-York Herald« donaša, da su bogataši u Americi kroz prošlu godinu darovali u dobrotvorne svrhe 4 miljarde i 900 milijuna maraka. Austrijanac Dr, Balla, koji se smatra drugim bogatašem u Ame- rici, a prošle je godine naslijedio u Austriji jedno ogromno imanje, darovao je u do- brotvorne svrhe 40 milijuna, a prvi ameri- čki miljarder Rockefeller darovao je 15 mi- lijuna. — Zastupniku grofu Morandu u Mi- lanu ukradoše iz džepa lisnicu sa gotovi- nom od 100.000 lira. — U Colombu ču- veni urednik lista »Observer«, Filip Ryans, skoči u vođu da spasi suprugu i kćer, koje se pri kupanju počele daviti. Sretno ih spasivši, kad ispliva na kopno uslijed na- pora i straha udari ga srčana kap i umre, Ryans je u cijeloj Engleškoj bio poznata ličnost, a stekao je lijep glas kao ratni do- pisnik. — Za postradale italijanske vojnike u Tripolisu odnosno za njihove obitelji do kakova joj je moralna pljuska sa ovim i- sada je sabrano u samoj Italiji tri milijuna lira. — Srpska je vlada i ove godine u špijunske svrhe opredijelila svotu od 1,850.000 dinara. Koliko će i kakovih »pa- trijota« sa srbijanskim dinarima — oma- stit bradu !.. Zalo ima na pretek novaca, ali nema da pomogne na hiljade ondješnjeg bijednog naroda! — Turska je vlaća odlu- čila nabaviti tri parobrodu i nekoliko većih čamaca za plovitbu na skadarskom jezeru. — Bečka je vlada raspisala natječaj za gra- dnju željezničke pruge Novomjesto-Mellika, a ta bi se pruga imala produljiti do Kar- lovca. — U Budimpešti je osuovana koto- lička banka. — Čuvena česta pjevačica E- mika Destinova pjevaće ove godine u 80 i končerat", i dobiće honorara 480.000 Kr. |To je honorar! — Bugarski kralj Ferdinad “biće okrunjen na 9 septembra. — Po cije- 'loj Švicarskoj ovih je dana bijesnio silan “vihor. Polomljeno je preko 10.000 slaba.4. — U New-Yorku zbog velike studeni za- “vladao je pomor; sve bonice i zakloništa | prepuna su bolesnika, tako da su i mutva- čnice pretvorili u, zakloništa. — U Ligetva- 'lu kod Požuna izgorjela je tvornica posu- gja. Štete je oko milijun kruna, — U ma- gjarskom gradu ,Szilagy-Somilyo svi su re- dari stupili u štrajk zbog slabe plate. — U New-Yoiku je 50.000 pralid stupilo u štrajk te u povorci obilaziše gradom i demostri- raše. Sve je novinstvo u prilog praljama, jer im malena plata. — Kod Terre-bonne u Francuskoj sudarila se dva vlaka, te su usmrćene 33 osobe, — Ignacij Lindič, koji je u Mariboru od porotnog sudišta bio o- sugjen na 6 godina zbog umorsiva soi je majke, vrhovno mu je sudište kaznu povisilo na 8 godina teške tamnice, — Željezničarski strojevogje u Argentini da- li su se na štrajk, te je obustavljen svaki osobni i teretni promet. — Kod Madrida otrovalo se trideset osoba pokvarenim ko- basicama. — Zlikovci u Parizu orobiše i ubiše odvjetnika D.ra Belani. — Na izbor- ničkom socijalističkom sastanku nu Karls- ruhe došlo do krvave tučnjave. Jedan je socijalista ubijen od drugova. — Bavarska princesa Klara teško je obolila. — Dvije giumice Gottolini i Signori kazališne dru- žine u Tridentu izagnane su iz Austro- Ugarske zbog špijunaže. — U državnoj li- jevaonici topova kod Augoulena u Francu- skoj pukao jedan tiganj sa 30.000 kg. ra- stopljenog bronca, te usmitilo 8 radnika a 11 teško ranile. — Poslovna zgrada osje- guravajućeg društva »Equitable« u New- Yorku izgorjela je. Za više milijuna vrije- dnosnih papira je izgorjelo. Neke su osobe poskakale kroz prozore na ulicu, ali na mjestu ostadoše mrtve. Nije još ustanov- ljeno, koliko je osoba u zgradi poginulo. Domaće vijesti. Komedijantil Skupština stranke pra- va u Spljetu od 4 ov. ri. i zaključci pri- hvaćeni na istoj potresoše i onako nemirnu savjest naših slavosrba., E bi kako, pa iza kralko opsjenili koga, rastrubiše, da se »ra- di o ponudi pravaša grofu Altemsu, kojega bi imali podupirati, dogju li u većini u sa- bor«. Smicalica jako zgodna za neupućene i slijepe. S jedne obijedi pravaše u Bano- novini, da se »nude Tomašiću«, s druge pravaše u Dalmaciji, da se »nude Attemsu« i eto ti pokopanoga toga njima odurnoga pravaštva! Vrijeme, stari pošteni sudija, do- kazalo je, da uprav oni koji su bijedili pra- vaše, počiniše ono, što su njima prišivali, i da su ih bijedili samo, da mogu Inesme- tano počinjati bezbrojne izdaje proti ovom jadnom narodu, Nego ovog puta mi neda- mo toj staroj poštenjačini, da izreče svoju, već ćemo sami, da posvijetiimo i osvijetli- mo razloge ovog smrtnog straha naših sla- vosrba. Razne klike i kličice, ujedinjene radi o- sobnih interesa uzeše u zakup od dulje vremena sve važnije ustanove u pokrajini i pretvoriše ih u najprostije stranačke age:- cije. Prava narodna volja, srčika narodna, nije mogla nikad, da dogje do izražaja, a je li se gdje usudila da proviri, slijedili su progoni uprav sa one strane, koja je dužna da štiti zakon i poštuje volju naroda. Mje- šovito povjerenstvo i zemaljski odbor poči- niše takovih, da je i samo vrhovno upra- vno sudište u Beču svojom osudom od 20 Prosinca 1911 moralo postupak mješovitog povjerenstva proglasiti nezakonitim. Pravaši hoće, da se dokine ovo stanje. Hoće, da se narodu dade potpuna sloboda: da prestanu progoni; da se novac opredi- jeljen kao potpora Dalmaciji upotrebi i da- de prigoda siromešnom težaku, da na o- vim teškim godinama štogod zasluži; hoće da prestanu protekcije; hoće da najviše po- krajinske ustanove budu, ono što moraju biti. Naravski, da će pri tom izaći na vi- djelo mnogo i mnogo prljavština Macchiedo- Tončić-Galzigna, Ivčević-Nardellijeve vlade i odatle sva dreka o tobožnjoj ponudi pra- vaša! Slavosrbi opališe prvu lumbardu, ali u ta- man. Naravski, da će sada slijediti i- druge. Nas ne bi ni najmanje začudilo, ako u doj- [dućem broju »Crvene« ugledamo, gdje se upućuje naše učitelje kako su »pravaši kri- vi što im neće biti uregjeno pitanje beriva«. Ali svijesno hrvatsko učiteljstvo unaprijed im poručuje: Na pravaši, već vi ste oni, koji zanemariste sve, pa i nas! Da Vam je do nas, osnova bi bila već gotova, a nebi se stopro proučavala, kako onomadne u Zadru reče vaš kaponja našim izaslanicima. Slavosrpske su bombe velike, ali srećom od — papira! — Učitelj Pravaš. Namjesnik Dalmacije. Upravitel; ć. k. Namjesništva u Zadru g. Marij grcf Attems imenovan je namjesnikom kraljevi- ne Dalmacije. Promjena na banskoj stolici. iNi. Vel. kralj primio je ostavku bana Dra. Tomašića, a na njegovo će mjesto doći biv- ši ban Dr. Aleksandar R :kodezkay. Tako glasi zadnja vijest iz Zagreba, ali nekoji li- siovi to oprovrgavaju. : Dalmatinski sabor sazvan je za dan 24 ov. mj. Dr. 1 Šučteršić namjesnik Kranjske. G. Dr. |. Šušteršić imenovan je zemaljskim glavarom Kranjske, ua mje- sto odstupivšeg pl. Šukljea. Dr. Šušteršić pridržaće mandat zastupnika na car. vijeću te će i nadalje biti vogja Slovenske pučke stranke. Najsrdačnije čestitamo! Pozdrav braće Slovenaca. Pou- zdanici Slovenske pučke stranke u Ljublja- ni sa svoga sastaoka na 4 ov. imj. upravi- li sa našoj stranci u Dalmaciji ovaj brzo- javni pozdrav: »Pouzdanici Slovenske pučke stranke, sa- kupljeni danas na redovitom zboru šalju bratski pozdrav Stranci Prava. Živjela uje- dinjena Hrvatska !« Biranje općinske uprave u Ja- mjimi. Primismo iz Janjine slijedeću brzo- javku: Pri konstituisanju općinske uprave izabrani su pristaše pravaške stranke: na- čelnikom g. Rabaza, a prisjednicima g. g. Bace Glavović, Visković, Kalafatović, Milić, Vuković i Jasprica. ; Radujuć se najsrdačnije čestitamo, uvjere- ni da će sve svoje sile ulagati na korist hr- valstva i na procvat mile Janjine, Zaruke. Požrivovni pristaša naše stran- ke, odlični g. Gajo Radunić, veletržac u Kaštel Starom, zaručio se je su gcom. Mar“ garitom pl. Doimi iz Visa. Iskrena naša čestitanja 1 Umirovljenje episkopa Mila- ša. Grčko-istočnom episkopu Dru. Niko- dimu Milašu primljena je u Beču ostavka, i odregjena mirovina od 10.000 Kr. Od to- ga će mu pridržavati trećinu u svrhu na- knade šteta u raznim novčanim zakladama, nastalih za njegove uprave. Wladine radnje za Boku Ko- torsku. Kako čitamo u spljetskim »Pu- čkim Novinama«, vlada je odredila za go- dinu 1912. slijedeće radnje za Bokokotor- sko okružje: Pomorske lučke radnje: Muo pokraj Kotora (od 18.000) I. isa 8000, Er- cegnovi (od 45.000) U. isa 1000, Tivat (od 51.000) Ill. isa 5000, Bijela (od 39.400) III. isa 5000, Meljine (od 29.300) Ill. isa 4300, Oko kod Krtola 10.000, za stupove u Pr- čanju 3800, za puteve Ercegnovi — Kameno (I. isa) 10.000, Crkvice — Orjen (Ill. isa) 100.000 Grkovac do granice Crnegore (V. isa) 63.000, Luštica (lll. isa) 18.300, Lepe- tane — Tivat — Radović (VII. isa) 30.000, Ri- san — Perast Dobrota (XIV. isa) 2623, Be- čić-Lastva — Spič (XV. isa) 85.000, Suviše dalo je ministarstvo 300.000 u pripomoć pučkim školama, potpore parobrodarskom društvu »Dalmatia« 936.500, dubrovačkom 289.250 a Loydu za dalmatinske pruge 1.320.000 kruna. Sitno domaće vijesti. Spljetski biskup presvj. Dr. Gjivoje dobro se opora- vio i povratio u Spljet. — Stiglo je u Spljet 30 inžinira i otišlo da pregledaju radnju no- ve željeznice Dugopolje-Aržano. — Na 4. ov. mj. kod tršćanskog namjesništva nastav- ljeni su pregovori izmegju istarskih pouzda- nika hrvatsko-slovenske i italijanske st.anke zbog sposobnosti rada istarskog sabora. — — U Solinu opet pobijesnio pas i ugrizao dječaka, kog poslaše u Beč na liječenje, To je deseti slučaj ove godine u tom selu! — 18-godišnjem Petru Perišiću iz Spljeta u tvornici cementa u Bakru stroj odnio čitavu desnu ruku. — ltalijanski pomorski kapetan Luigi Panello nalazeći se sa svojim brodom na Senjskoj Rijeci, nagovarao druge na kra- gju drvlja i ost. sa obale, te sakrivao u brod. Pozvaše italijanskog konsula, te iza prona- gjenih stvari na brodu kapetan Panello bje uapšen a š njim i neki radnik, — Tram- vajski namještenici u Zagrebu stupili su u štrajk, — U Čapljini u Hercegovini i ako su žitelji većinom Hrvati katolici i muslima- ni, što je jedan musliman u kočiji samo pjevao »Lijepa naša domovino«, osugjen je od upravitelja kotarske isposlane na 10 da- na zatvora ili 100 Kr. globe, a to na tužbu »braće Srba«. Musliman ni kriv ni dužan, pita prijepis osuđe, da uloži utok. Jak, ne dadoše mu, već prije da isplati 100 Kr.; pa onda da ulaže utok, i ne bje-druge već is- plati globu ! Opet dokaz da se i ti »Srbi« ponašaju »bratski«, koji takogjer na hartiji iskožuju, da su za — »slogu i narodno je- dinstvo«, a još krasnija gragjanska »slobo- da« u Čapljini, da joj na daleko — para ne. ma! — U Osilnici u Kranjskoj "oružnici su ušpsili nekog trgovca bijelog roblja, koj; je pobirao djevojke za Senjsku Rijeku. — U Trstu kod južnog kolodvora u perivoju biće ove godine podignut veliki spomenik blagopok. našoj kraljici Jelisavi. — Čuve- nog hrvatskog kipara Meštrovića italijanski ministar, u zahvali na daru italijanskom na- rodu, nazivlje »srpskim« umjelnikom, valjda po tome što je svoje umjetnine izložio u paviljonu kraljevine Srbije! To sarajevska »Srpska Riječ« radošću ističe, da je naš Meštrović — »srbin«! — Kroz prošlu go- dinu bilo je u Spljetu 40.634 stranca. — U Červinjanu žandarmerija je uapsila nekog italijanskog poručnika konjaništa, Marina Gasperini, zbog sumnje špijunaže. Za bo- ravka u Trstu u svratištu je izjavio, da" je »sluđent«. — U Zagrebu je počeo izlazit novi »opozicijonalni izvanstranački« list.na njemačkom jeziku, »Neues Tagblatt«, — Ze- maljski poglavar Kranjske, pl. Šuklje, od- stupio je. — Javljaju, da je Dr. Ivčević od- lučio povući se sa političkog polja. — Hrv. kazalište u Zagrebu imalo je kroz prošli mjesec prihoda Kr. 40:218:04; dnevnih tro- škova 6:595:90; čista prihoda 33:722:14, — Kod redarsiva u Sarajevu nalaze se tii tur- ska vojnička bjegunci, rodom iz Stare Sr- bije. — Narodua Čitaonica u Ljubljani sla- vi svoju 50-godišnjicu opstanka. — Blagaj- nik općine Vrbica, Marijar Kovačev, po- bjegao je s Rijeke, pronevjerivši 116.000 općinskog novca. — Mato pl. Cvetković iz Cvetković-brda u Hrvatskoj zbog grabežnog umorstva na štetu Stjepana pl. Cvetkovića bio je u novembru od zagrebačkog suda o- sugjen na smrt na vješalima. Povodom ni- štovne žaobe promijenjena je kvalifikacija čina u obično ubijstvo, te je sad osugjen na 5 godina teške tamnice. — Neko njemačko kazalište najavilo je gostovanje u Bosanskom Brodu. Pravo veli ondješnje naše pravaško glasilo »Posavska Hrvatska«, da se nađa e će brogjani znati što im nalaže patriotska dužnost, da kazalište uvijek bunde piazno, pa će prije otić nego misle! — U Sarvašu u Hrv. 24-godišnja udovica učitelja, Magda- lena Noska, sa svojim 4-godišnjim djetetom bacila se u zdenac, zbog bijede. Dijete sta- lo vikati; pritekoše i spasiše ga, a majka već bješe mrtva. — U Sarajevu će svotom od 80.000 Kr. izgraditi muslimansko sirotište. -— Činovnicima i namještenicima bosansko- herc. željeznice odregjena je od zajed. mi- nist, finaucija nagrada od 8.000 Kr. »Hrv. Zajednica« po iskustvu predvigja, da će na- ši željezničari od toga slabo omastit brade, jer dobra polovica da ne ostane u ministar- stvu za resortne činovnike! — Seljak Stje- pan Varzić u Kruševici napajajući konja, u- dari ga nogom u sljepočicu i na mjestu pade mrtav. — Učenici realne gimnazije u Mitrovici stupili su u štrajk, zbog upravite- lja M. Zdelara, koji hoće da djaci nose ne- ke posebne kape. — Trgovac i posjednik Ivan Placer u Lokvi na Krasu slagajuć drva na svoja kola, prevrnu se i pregnječe ga, te je odma ostao mrtav. — U noći uoči su- subote, na Tri Kralja, u Milni je nožem u- bijen na putu 20-godišnji težak Marijanović. Onu noć zabavljalo se dosta mlagjarije na više mjesta, pjevalo se, kolendalo i previše pilo, a kako je do toga nemiloga čina do- šlo, ne javljaju. — U Gjenovićima u Boki umr& je turski konsuo iz Brindisi u Italiji. U Boku je došao kad je naslao rat sa lia- lijom. — Hrv. starinarskom društvu u Kninu darovao je ban Tomašić 2000 K. — Dr. Trum- bić, kao prestavnik spljetske općine pri nova- čenju, zatraži da sve bude hrvatski: zapisnici, imenici i ost. Poglavar de Szilva primjeti, da ministarstvo za narodnu obranu nije pot- pisalo naredbe o jezičnom pitanju. Odvrati Dr. Trumbić: unaprijed općina neće odaši- ljati prestavnika niti davati dvoranu za no- vačenje ako ne bude sve hrvatski, — Po- doficir Pero Puljić u Mostaru ode na Božić kući u Dubrave na dopust, gdje se drugi dan Božića nekoji pripiti seljani teško po- tukoše. Puljić se umiješa da ih razvadi, pri čemu ga jedan seljak udari kocem po glavi, tako da je sjutradan u vojenoj bonici u Stocu preminuo. Zatvorena su dvanaestorica pod sumnjom, ali teško ispostaviti koji ga je od tih ubio, — Posjednik Gjorgjo Mu- čibabić u Fojnici kod Gacka sjekao drva u u Ivici planini; jedan hrek omakne se i pa- de na njega, te je nakon par ura umro, O-