Br. 361
drugu ludost izvaliti. Sada vam brani, što
je prije osugjivao; kasnije napada na onoga
koji isto sada tvrdi što je on nekoliko dana
. Tu se izimješalo svega: naro-|
osobna borba, časovita korist,
Y
imišta ili vrlo, vrlo površno. Cijepidlači
kisve ko za okladu!
je je, gospodo, duboko uvjerenje, da
vdolazi od toga, što se u prvom redu!
neki plaše istine. Jest, gospodo, bilo to, jer
je gorka, bilo jer im konvenira da je
pi bilo. jer_to čine iz neznanja ili, jer
imaju, posve druge ciljeve, ne pak one što
ističu u borbi, Tu i tamo to je prekriveno
pbičnim zakučicama, a opet se na kojem
članku to jasno opaža. O svemu oni pišu,
nu.-o-klerikalizmu i dotično antiklerikalizmu |
najmanje; Uza. sve to ipak jasno se raza-
biru.-dva. opriječna glavna tabora u pitanju,
od kojih svaki ima dobrano pristaša, koji
vode najžešću borbu i u javnosti i u zati-
šju. Kažem glavna tabora, jer ih je bezbroj:
koliko i pisaca; dapače i više, jer ih ima
koji ističu u tom i po dva i više raznih
nazora. Nu sve se to dade svesti na ona
dva. Doduše ima još jedan osobiti tabor i
to baš onaj o kome je sveučilišni profesor
Dr. Kršnjavi nešto u »Mladoj Hrvatskoj«
natuknuo, nu o tome ću kasnije ili ragje
diljem govora, pa će te biti na čistu u ko-
liko se s tim stanovištem slažem.
Gospodo, dva glavna tabora jesu: prvi,
u kojeg se broje oni koji napadaju na vjeru,
njezine dogme i ustanove, držeć da time
rade protiv klerikalizma, pa se rado nazi-
vlju i ako neopravdano antiklerikalcima.
Drugi je tabor u koji se kupe oni, koji brane
klerikalizam protiv prvih, cijeneć da time
brane i unapregjuju i vjeru, i oni se po-
nmosno ističu kao klerikalci, dakako nepra-
vom kao i oni prvi. Niti su, gospodo, prvi
antiklerikalci niti drugi klerikalci u pravom
smislu te riječi. Biti će oni dobri vjernici
ili protivjerci, bit će što hoćete, nu ni jedni
ni drugi ono što kažu da su i kako se
nazivlju.
1 jedni i drugi, gospodo, stoje na krivom
zaključku, a kriv zaključak iz krivih pre-
misa; i jedni i drugi umišljaju pod imenom
klerikalizma nešto što nije, niti može niti
smije da se identificira sa klerikalizmom, a
niti mješa, biva — vjeru. Nu uza sve to
ipak nijesu na čistu, pa u svojim polemi-
kama svaki čas se služe sa »ako to«, »ako«...
»ma«... »možda«: sve nešto uvjetna, sve
predpostavke, sve mješanija. Od tuđa sva
borba, od tuda zastrane, od tuda najviše
štete i — vjeri. i marodu! Nije meni, go-
spodo, do zasukamaca, prkos-djece, ili ne-
znalica i šarlatana — meni je do onih, koji
bi i mogli i morali to pitanje svesti u gra-
nice istine i tim još u zametku zatrti ovu
nesnosnu i neopravdanu, da i besvijesnu
borbu, koja nam ispija u tutanj svu ener-
glju za plemenitije čine, i vodi se jedino
| zator našega hrvatskoga naroda i nje-
igovih amišineta. Uza bezbroj jada i nevolja
eto nesretni (dopustite izraz — a tugjom
ktivnjom i onom vlastitih sinova) naš na-
tfod mora da snosi još i taj jad, kao da
iu ih je malo!
Što je klerikalizam?
Gospodo, ustvrdio sam, da ne imaju prava
ni jedni ni drugi, jer pod klerikalizmom
umišljaju nešto što nije. Njihove definicije
dakle ne vrijede. Ima ih, koji mu _primje-
aše toliko toga, da bi se dalo izvesti iz
toga definiciju, koja bi obuhvatala malne
cijelu našu borbu. Nu o takovim je bolje
mučati, to su nemirni duhovi, umišljeni ve-
likani i... Ima pak jedna, a ta je Dr. Kr-
šnjavia, koju posebice treba da istaknem
prije nego svoje iznesem, Njegova definicija
osniva se ma filološkom tumačenju riječi
kierikalizam, što on ragje voli zvati klero-
kracijom. Na njega se jedan svećenik (mi-
slim tako sudeći po stilu, jer nije potpisan)
iz naše. stranke okosio u glavnom glasilu
a još žešče jedna naša pokrajinska novina.
I ako je Dr. Kršnjavi samo nešto istaknuo,
i ako je možda hotimično bio vrlo kratak
te je ispustio podrobniji osvrt na stvar, i
ako nije uprav tačnu definiciju iznio — ipak
ga se nije, moje je to duboko osvjedočenje,
smjelo onako napasti. Možda je tu šta dru-
go. po srijedi, a ne pitanje klerikalizma, ali
tada nije se onakov članak smio uzeli za
u
"o je dakle klerikalizam? — Gospodo,
promotrimo li savijesno povijesničke doga-
gjaje od najstarijih dana pa sve do danas;
li ge oko sebe, svud vidimo borbu.
staleža da se ojača na uštrb drugih staleža.
Eto dakle, gospodo, klerikalizma u pravoj
slici. kako nam ga povijest predočuje. Prama
ftome, nije klerokracija nego posljedica kle-
Irikalizma, ili, da se jasnije izrazim, kleri-
kalizam je najbliži korak koji vodi do kle-
rokracije. To je, gospodo, vrlo lako povi-
jesničkim činjenicama i dokazati.
Doduše taj klerikalizam nije uvijek čist,
dapače vrlo rijetko, kao svaka druga borba.
Često je ispremješan vjerom, kojem dogo-
gjaju, običaju, sujevjerju; često je vezan 0
koju osobu uplivna položaja, o zemlju i
stotinu drugih primjesa, o kojima su obično
ovisna sva ljudska djela. Nu to pametan
razumije i time računa, pa da stvori sebi
sud o pojmu klerikalizma oduzimlje mu
(sporedno i nebitno: dolazi tako do naše
definicije. (Svršiće se.)
Vijesti iz naroda.
Iz Kotora.
(Našoj Općini.) Budući da se primiče dan
svečanosti našeg parca sv. Tripuna, upozo-
rili bi našu Općinu, e bi se barem u ne-
koliko pobrinula, da nam drevna svečanost
bude na što dostojniji nučin obavljena. Ta-
kogjer bi imala narediti našim dućandžija-
ma, da ona dva dana našeg najvećeg slav-
lja drže dućane po. mogućnosti zatvorene,
i da im one dane zabrani izlagati robu i
ost. izvan dućana po zidovima; napokon
da se po kućnim prozorima na glavnijim
mjestima izvjese sagovi. Tako i druge op-
ćine rade i potroše za svečanost svoga po-
krovitelja. Naša pak općina valjda za to ne-
če da troši, pa i umjereniju svotu, ali za
druge nepotrebne stvari troši se preko mje-
re, a to uprav za one stvari za koje nebi
imala trošiti, već odnosni novac upotreblja-
vati na korist i poljepšanje našeg grada.
Neka je dokazom masna subvencija stran-
čarskoj glazbi, koja ipak sasvim tim jedva
duhopiri. Da je malo više osjećaja za svo-
je mjesto, tako bi se radilo, pa hajdemo da
vidimo kako će se unaprijed postupati. Mo-
žda je našim »patres patriae« glavno pita-
nje, hoće li naši »Srbi« dopuštiti, da se to
učini na korist jedne katoličke svečanosti !
(Za fond »Hrv. Bok. Glazbe«.) Jednom
prilikom u Tivtu sakupio je g. Šime K. Sta-
ničić izmegju ostale braće iz Tivta K 37 i
para 60,za fond »Hrvatske Bokeljske Gla-
zbe«. Uprava najtoplije zahvaljuje g. Šimi
K. Staničiću i svijem koji su doprinijeti, te
preporuča i drugim Pravašima diljem Boke,
da se i oni bilo kojim zgodama sjete fon-
da vrlo potrebne nam ustanove »Hrvatske
Bokeljske Glazbe«, kao i Tivćani. Živjeli!
— Uprava.
Iz Tučepi.
Društva). Jučer je 21. ov. mj. u ovom se-
lu s najvećim oduševljenjem slijedio svečani
otvor »Hrv. Katol. Mlađenačkoga Društva«.
Cvijet tučepske pravaške omladine sa svojim
dičnim vogjom Milošem Bušelićem, sabrao
se u lijepu kitu, sa triestak mladih sokolo-
va. Ova ponosna kita, jučer je najočigledni-
je pokazala, kako je zanosna za kršćanskim
i domovinskim idealima. Prije otvora svoga
društva, ta je probrana kita u pirnom ruhu
i u najboljem ređu, dohrlila u povorci, pre-
dvogjena hrvatskom trobojnicom, u kuću
Božju, da sluša sv. misu i da s Bogom
počme prvi svoj nastup. Divota je bilo gle-
dati te mlade i junačke sokolove, kako po-
nosno stupaju preko sela do društvene dvo-
rane, gdje je imao slijedit otvor društva. Iza
otvora društva, okolo 3 sata po podne, dr-
žao se je komers, na kome se je osobito
istaklo odaslanstvo sa sedam članova ma-
karskog prosvjetnog društva, koje je došlo
ma pozdrav braći tučepskoj. Makarani svo-
jim biranim i sočnim govorima, sokoliše
tučepsku omladinu, na ustrajan rad za vjeru
i dom. Omladina opojena bratskim potica-
jem, urnebesno je pozdravljala braću ma-
karane, pa im je po svomu dičnom vogji
najljepše zahvalila. Nakon izmjenjenih raz-
nih govora, u najljepšem skladu bratskom,
završena je ova lijepa omladinska svečanost.
Na čast služi omladini tučepskoj, šlo se je
znala oteti velikoj napasti demokratske lu-
kavosti. Malobrojni demokrati tučepski, još
svrhom 1910, dobiše potvrgjena pravila to-
božnje »Pučke Prosvjete« ili bolje podru-
žnice spljetskih čitaoca, pa u najvećoj taj-
nosti sakupljali članove godinu dana i je-
dva sakupili desetak pismenih a 5 do 6 ne-
h članova, Omladina tučepsva ot-
krila demokratske papke, pa osnovala svoje
kršćansko društvo. Cvalo i napredovalo !
da vam dosagjujem izbrajanjem i da
govorim o drugim, pa ću vas tek upozoriti
na dugu crvenu nit koja se provlači kroz
svu povijest uz druge označujuć borbu sve-
feničkog staleža. Ta, gospodo, borba ozna-
čuje nam_ jasno 1 svećenstva kao
staleža da se ojača drugih i — to
je . dakle, gospodo
bila: klerikalizam fč“ kao
Perom i olovkom.
i
sa dvoje
vješa sa
s malom
Ostavila
da tako
može ži-
djece.
djecom
platom
(Svečani otvor Hrv. Kato!. Mladenačkog |
»PRAVA CRVENA HRVATSKA“
— U crkvi u Hampesteadu ustrijelio se
je austrijski podanik Pavao Ritter, u času
kad su došli da ga uapse zbog počinjenih
zloporaba. Neko je vrijeme bio u službi au-
strijskog poklisarstva.
— U Carigradu su nepoznati zlikovci u-
krali mač sultana Sulejmana Velikoga, što
se kod Turaka poštiva kao svetinja. (Sultan
Sulejiman bio je pobjednik kod Muhača, a
umro je kod opsjedanja Sigeta.)
— U Genovi srušila se crkva sv. Stje-
pana, iz IX. vijeka. Veli se, da je u njoj
bio kršten Kristof Kolumbo.
— Prijestolonašljednik Frano Ferdinand
najavio je svoj dolazak u Berlin sa supru-
gom, da prisustvuje svečanostima rogjenda-
na cara Vilima.
— Sudište je u Moskvi naredilo, da se
ima uništiti 14 Tolstojevih pisama. :Megju
njima ima i listova, upravljenih na švedske
prijatelje mira.
— U Pisecima u Českoj austr. satnik
Wohl krivotvorio nekoliko mjenica na više
svote, te netragom pobjegao.
— 16-godišnji Josip Jugl, koji je ubio
svoga oca kad mu je tukao majku, riješen
je od porotnog snda u Budimpešti.
— Ingleški parobrod »Cunard Line Ve-
ria« sukobivši se s nepoznatim parobrodom
kod Swansea, potonuo je i sva se momčad
utopila.
— U Subotu je u Beču umro, udaren od
kapi, Papinski nuncij Bavona.
— U istočnoj je Galiciji zavladao strašan
led. Smrzlo se oko 160 osoba.
— U Turskoj opet se je pojavila kolera.
U Janini je 17 slučajeva a 7 smrtnih; u
Lorosu 12 a 8 smrtnih. Pošast hara i me-
gju vojnicima.
-— U Beču je umro čuveni dvorski umi-
rovljeni operni pjevač Herman Winckelmann.
— Izmegju Beograda i Zemuna prekinut
je saobraćaj preko vode, jer se Dunav
smrznuo.
— Španjolsko vrhovno sudište uvjerilo
se je revizijom Ferrerova procesa, da on
nije nikako sudjelovao u barcelonskim ne-
mirima, da je mjegova nevinost dokazana
i da je prema tome kao nevin osugjen i
pogubljen.
— Potvrgjuje se vijest, da su kinezi u
Kulusiu u južnoj Kini poklali nekoliko itali-
janskih misijonara (vjerovjesnika).
— Tvorničar Eugen Kanitz u Budimpe-
šti, izgubivši na burzi 500.000 Kr., ustrije-
lio se.
— Sinčić njemačkog prijestolonašljednika
imaće 18 krsnih kumova, megju kojim ro-
ditelje, našeg prijestolonašljednika Frana
Ferdinanda, engleškoga i italijanskoga kra-
lja, rusku caricu i saskoga kralja.
— U Dsidi u Arabiji umrlo je od azi-
jatske kolere sedam uglednih bosanskih mu-
slimana, trgovaca iz Sarajeva, koji su bili
otišli u Meku da hodočaste.
— Ingješki parobrod »Vistos Hall« na-
sukao se kod Aberdeena, te se utopilo 37
mornara.
— U mjestu Golonos na šlesko-ruskoj
granici srušio se krov stare ško'e uslijed
tereta napalog snijega. Pod ruševinama o-
stadoše usmrćena dva učitelja i četvero dje-
ce, a mnogo ih je ranjeno.
— U Beču je uapšen ondješnji odvjet-
nik Rindl, jer pronevjerio novac svojih
klijenta.
— U Rockefellerovu institutu u New-
Yorku pronagjen je serum protiv upale pluća.
— U Berlinu je uz isključenje javnosti
počela rasprava proti ugarskom inžiniru a
rezervnom oficiru Czernou te ruskom po-
morskom oficiru barunu Vinogradovu. Op-
tuženi su zbog spijunaže u korist ruske
vlade. Ustanovljeno je, da je Vinogradov
radio po nalogu ruskog generalnog stožera,
— U Holandiji ima danas 568 milijonera,
— U bugarskom gradu Slivni podiguuće
spomenik bugarskom narodnom junaku voj-
vodi Hadži Dimitru, U tu svrhu već sa-
braše 100,000 leva.
— Savez austrijskih kuhara prirediće od
16-26 marta o. g. u Beču megjunarodnu
kuharsku izložbu.
— Dvije žene u Monakovu izmalaše ženi
jednog oficira 60.000 maraka za neke po-
imasti, s kojim da će posteti lijepa. Obe su
osugjene po 2 godine tamnice, a muž je
svoju ženu, koja je ostala kao što je i bila
grdna, zatvorio u jedan sanatorij,
Katona u Budimpe- |
Prof. Dr. Braun pl. Ferwald u Be-
ču piše; Od poznatih sredstava, koja
brzo i sjegurno odvode, uvjerio sam
pra
se vec..ia često, da je naravna Franjo | Zagrebu četvrti politički ispit s odlikom kao
Josip-grka voda najboija, te zato je
preporučam bolesnim gospogjama, da
je upotrebljavaju. — Može se dobili
u apotekama i drogarijama.
Domaće vijesti.
Hrvatski sabor u Zadru bio je
u srijedu u jutro Otvoren inauguralnim (go-
vorima presjednika i namjesnika. Presjednik
se sjeti pokojnih zastupnika, harnošću spo-
mene bivšeg namjesnika bar. Narđelli a o-
duševljeno pozdravi novog namjesnika gro-
fa Attemsa. Dnevni red prve sjednice, što
se je obdržala u četvrtak, megju oštalim sa-
drži: Izbor tajnika, financijskog i molbeni-
čkog odbora, izbor odbora za pregledanje
rada Zemaljskog Odbora, izvješće Zem. Od-
bora o pokr. zakladama i zadužbinama,
zemaljske zaklade za poljodjelske poboljši-
ce itd., te prvo čitanje zakonske osnove o
uregjenju pravnih odnošaja učiteljstva kod
općih pučkih i gragjanskih škola u Dalma-
ciji, čitanje zak. osnove o povišenju miro-
vine učiteljima i njihovim udovicama, uini-
rovljenim prije 1 Januara 1906, i nekoliko
drugih izvještaja.
Novi ban. U petak je bio imenovan
banom Hrvatske Slavko pl. Cuvaj, a to u
isto vrijeme kad je bila prihvaćena ostavka
dosadašnjeg bana Dr. Nikole pl. Tomašića.
To je imenovanje jedno iznenagjenje, tim
više što se je mnoge spominjalo kao na-
šljednike na banskoj stolici, ali o novom
sadašnjem banu da bi mogao biti imeno-
van nije nikcme bilo niti na kraj pameti.
Za Rauchova banovanja Cuvaj je kao pod-
ban bio navukao na sebe svojim nasilnim
postupkom veliku mržnju.
Novi hrvatski ban Slavko pl. Cuvaj rodio
se u Bjelovaru god. 1851., gdje mu je o-
tac bio načelnikom. Nakon svršenih prav-
nih nauka u Beču stupio je u političku slu-
žbu. Služio je u Vinkovcima, Rakovcu i Pe-
trinji. Za vrijeme okupacije Herceg-Bosne
bio je imenovan vladinim povjerenikom gra-
da Broda. God. 1881 došao je u Zagreb na
vladu kao perovogja, a četiri godine kašnje
bje imenovan podžupanom, te je kao takav
služio u Osijeku i Požegi, a privremeno u
Djakovu. God. 1897 bilo mu je podijeljeno
plemstvo. God. 1906 pošao je u mirovinu,
a dolaskom bar. Raucha na vladu opet je
stupio u službu, te je god. 1908. imenovan
vrhovnim načelnikom Zagreba, a 1909. pod-
banom. Kada je Tomašić pretprošle godine
imenovan banom, onda je Cuvaj bio umi-
rovljen, a sada kad je Tomašić dao ostav-
ku, taj isti Cuvaj zasjeda na bansku stolicu.
Učiteljsko pitanje pred sabo-
rom. Brzojavna izvješća »Učiteljskog Dru-
štva« n Dubrovniku od posebnog izvjestitelja:
Zadar, 24.: Osnova Zemaljskog Odbora
zadovoljava donekle samo jedan dio uči-
teljstva.
Zadar, 25.: Veliki broj učitelja nazočan.
Prodan predaje prešni predlog, da se sve-
mu učiteljstvu na sva beriva povisi 25 po
sto do uregjenja plaća. Presjednik odgagja
sjednicu za sutra 11 sati,
Zadar, 26.: Sakupljeno učiteljstvo svim
klubovima izjavilo nezadovoljnost odborske
osnove. Prešni predlog većine za promjenu
poslovnika uzbunio pravaše, Prijeti opstruk-
cija. Skurić muževno brani, zagovara pre-
šni predlog na korist učitelja napadajući o-
suovu. Iduća sjednica u 5 sati.
Zadar, 26. (u večer); Radi učiteljskog pi-
tanja pravaši odustaju od opstrukcije. Uči-
teljsko pitanje za ponedjelnik, Sutra radi
blagdana (sv. Sava) nesaboriše se. Učitelji
drže večeras sjednicu.
Šušteršićeva izjava. Pri nastupu
kao novi presjednik kranjskoga sabora Dr.
Šušteršić izjavio je glede svoga pravca :li-
jedeće, što je od većine primljeno uz burno
odobravanje na znanje: »Meritorna progra-
ma neću razvijati, to je već učinio moj pre-
šasnik (Dr. Suklje). Promijenila se je samo
osoba, a na stvari ništa. Na ovo sam mje-
sto stupio kao slobodan čovjek, nezavisan
na sve strane, zavisan samo od svoga vla-
stitoga osvjedočenja.
Jedan opasan agitator na se-
obu. Čitamo u sarajevskom »Zemanu«;
»U jednom od prošlih brojeva carigradskog
lista »Sabaha« imade jedan vrlo važan i
interesantan za nas oglas. Neki Suljaga Su-
ljanović iz Prijedora poziva u tome oglasu
sve iseljenike u Turskoj koji imaju kakva
posjeda u Bosni i žele ga prodati, da se
na njegu obrate, On da će u martu mje:
secu u Carigrad, odnosno u Tursku doći;
prodavaocima isplatiti i od njih punomoć
uzeti. Pozivamo nadležne, da na ovoga Su-
voga nagovorio na hidžret, jer kako se vidi
on iz tugje nesreće nasloji da zaradi i sebi
koju paru. Doznajemo, da u ovoj Suljagi-
noj špekulaciji igra glavnu ulogu srpski
a :
Poležio ispit. Gosp. Ivo Lesić, abs.
vnik s Lastova, položio je ovih dana u
i rigoroz. Čestitamo !
nUtješljivo““ wljesti Bes. Kako bi
Primorje, počeli
se što bolje otugjilo naše
su da izdavaju u Lovranu madžarske no-
vine, a već otprije izlazi u Opatiji jedan
[njemački listi Ipak neki »veliki rodoljubi«
God. VIII.
osobito na Rijeci stoje prekrštenih ruku!
Sve su to njima valjda »malenkosti«!! Do-
bro je pak znati, da se madžarski list štampa
u nekoj hrvatskoj tiskati! Veselo, tamošnji
»domoljubi«, do još veće bruke i narodne
propdsti! To su njima »irice i sitnice«, jer
su im »važnije« sitne riječke i ostale za-
djevice!
Definitivno je zaključeno, da seu Za-
grebu izgradi palača za madžarsku gimna-
ziju, konvikt i učiteljske stanove, Dakle,
nakon osnovanja madđžarske banke sađa i
madžarsku gimnaziju ! U Zagrebu ! Što ćemo
još da doživimo!.... Neka se nekoji li-
stovi manje vesele, što im slabo nspijeva
odaziv oko potpišivanja bankovnih dionica,
već neka se svi prihvate ozbiljnijeg i uspje-
šnijeg rada oko suzbijanja tugjinštine, a za
opće narodno dobro!
Osječka »Narodna Obrana«. bilježeći .loši
odaziv oko supskripcije dionica madžarske
banke u Zagrebu, kaže da sui 'mekoji Hr-
|vati u Varaždinu iz neupućenosti pali na
ilijepak te pristupili kao dioničari 'spome-
|nute banke. I dosta je kad je :»Nar. Obra.
|ma« sve to samo onako letimično zabilje-
žila sa par redaka, jer je valjda i to jedna
— »sitnica«! O kazalištima n. pr. po cijele
stranice, jer je to stvar kud i kamo — »va-
žnija«! S
Sitne domaće vijesti. Primili smo
poziv Slavenskih društava u Puli, da na 3.
Februara priregjuju veliki ples, ma: korist
hrvatskih škola. Dobrovoljni prinosi prima-
ju se sa zahvalnošću, a šalju se: Odboru
za priregjenje plesa u korist hrvatskih ško-
la n Puli.
— Prošlog petka umro je u Trstu kon-
treadmiral Rudolf Schroder, u 79. godini.
Bio je više puta u ratu, te i u boju pod
Visom, kao zapovjednik broda »Novare«,
— U Zagrebu i u Trstu nepoznati zli-
kovci ovo dana počiniše nekoliko ovcćih
kragja, provaljujući u dućane. U Trstu svr-
dlom provrtiše gvozdenu blagajnu neke zla-
tarnice, ali zbog nadošlog redara umakoše,
ne izvedovši namjeru.
— Na Pagu je u srijedu bilo svečano u.
stoličenje pravaške nove općinske uprave. Sva-
kom srećom, a ua korist mjesta i hrvatstva!
— Iz Sarajeva se tuže, da se još ne da-
ju zajmovi kmetovima, koji su se već ot-
kupili. Sva je sila molba upravljena uredu
zem. vlade za otkup kmetova. Pa što se
molbe ne rješavaju? Što se oklijeva?
— Primismo poziv na ples Hrvata u Be-
ču, što ga priregjuju na 2, Februara o. g.,
pod pokroviteljstvom Nj. Pr. Marijana ba-
runa Varešanina i ggje. Irene barunice Va-
rešanin, u hiOtelu »Kontinental«. Brojan je
počasni i organizacijoni odbor, i to gospo-
gja, gospogjica i gospode bez razlike stranke.
— Ungaro-Croata obustavila je pristaja-
nje svojih parobroda u Arbaniju, u luke
Drača i Preveze, zbog zamršenog položaja
u onim mjestima.
— U nekim konobama u Komiži, Sućurju
i Spljetu zaplijenjena je velika zaliha vi-
na, sumnjom da je »malo vino«,
— Tršćanska Trgovačka Komora upravi-
la je tužbu na Financijsko Ravnateljstvo u
Zadru, da se iz Dalmacije dosta kriomčari
»malog vina«.
— U Zadru su četvorica osugjena na ta-
mnicu od 3 do 4 mjeseca, zbog poznatog
lanjskog napadaja na braću Koludrović, pri-
godom prolaska sokolaša. Eda li to dovede
k svijesti neke zagrijane glave u Zadru!
— Spljetsko općinsko vijeće odredilo je
1500 K za »Hrvatski Dom« u Zadru.
— Hrv. pjev. društvo »Kolo« u Zagrebu
u nedjelju je proslavilo 80-godišnjicu slav-
nog hrvatskog glazbenika Ivana pl. Zajca.
— U Puli je izgorjela manufakturna rad-
nja Bregato. Stete je oko 100.000 Kr.
— Na Rijeci su lopovi noćno provalili-u
jednu crkvu, te ukrali srebrni kip BI. Go-
spe, koji je vrijedio 2000 Kr. Zločincima
se do danas nije ušlo u trag.
— Kazališni odbor u Osijeku ima da ovo
dana odluči, hoće li primiti neku njemačku
kazališnu družinu, Pa što ima da »traži in.
formacije« i odlučuje! Jednostavno se molba
odmah odbije! Zar je, gospodo u Osijeku,
malo njemštine i madžarštine po Slavoniji?!
— Austro-Ugarska banka ima u Herceg-
Bosni dvije podružnice: u Sarajevu i Ba-
njaluci, a ma ljeto će otvoriti i treću, u
ljanovića dobro pripaze, da ne bi koga no- | Mostaru
— Jedna lagja na, putu iz Ložišća za
Hvar uslijed silna vihora izvrnula se, te se
utopiše Vladimir Jerković iz Bogomolja i
Ante Krivić iz Kozice, a spasio se Bilčić
s e Not
MP. Sibeniku pane izmegju tračnica vla
kovogja Simforijan Domić, \e lokomotiva
pregje preko nfega. U bonici mu odrezaše
razmrvljenu ruku i nogu, ali zbog teških
mo i, ih ia premine. bije
- imi kod Mitrovice u svagli
sin svoga oca Frana Ju " sajekavil
ga na komađe. Za tijem olišao da se sam
prijavi sudu. i