*

Br. 363

Njemački glas o memoran-
dumu hrvatskih zastupnika.

Evo što piše o memorandumu naših za-
stupnika uvaženi list »Grazer Volksblatt« :
»Hrvatski su pravaši poduzeli posve vanre-
dne korake, da postignu promjenu ustava.
Nekadašnji hrvatski zastupnik Stjepan Za-
gorac, župnik u Koprivnici, i mladi dalma-
tinski zastupnik na carevinskom vijeću Dr.
Ante Sesardić, predali su u ime hrvatske
stranke prava kabinetskoj kancelariji care-
voj i vojničkoj kancelariji prijestolonašlje-
dnika spomenicu, u kojoj se zahtijeva, da
cesar sazove iz svih hrvatskih zemalja za-
stupnike krvatskog naroda u Zagreb, € da
ovaj Sabor uzmogne urediti nutrnje posle
hrvatskog kraljestva i njegove odnose pre-
ma ukupnoj monarhiji, t. j. Hrvati hoće
trializam, južno-slavensku državu pod že-
zlom Hapsburgovaca. Spomenica, koja je
upravljena »kralju hrvatskomu«, želi sjedi-
njenje Hrvatske, Slavonije, Bosne-Hercego-
vine, Dalmacije i Istre u kraljestvo hrvat-
sko s glavnim gradom Zagrebom.

Ovaj se zahtjev označuje kao povjesna,
politička i ekonomska potreba te se potan-
ko utvrgjuje, osobito pogledom na tlačenje
Hrvatske sa strane magjarske nasilne vla-
davine, s koje hrvatski narod ide u propast.
U uzdržanju ovog stanja leži velika pogi-
belj za državu i za carsku kuću. S toga u-
strojenje samostalnog hrvatskog kraljestva
u svezi hapsburške monarhije nije samo
naravna nužda za Hrvate, već bi bilo na
jugu najčvršća obrana monarhije.

Strašna ozbiljnost, koja govori iz ove spo-
menice Hrvata, imala bi zabrinuti u Beču.
Sada je već svakomu jasno, da u Hrvatskoj
ne može više niti smije da ide naprijed na
dosadašnji način. Interes države nalaže stro-
gu dužnost osloboditi vijerne Hrvate od
magjarskog ugnjetavanja. Ili se hoće Hrva-
te zbilja tjerati na to, da izgube svoje za-
dnje nade te da narodni zavodnici učine
od njih elemenat državi neprijateljski? Za-
daci Austrije na balkanskom poluotoku ima-
li bi i ma mjerodavnim mjestima učiniti da
sazrije spoznanje, da hrvatsko i bosansko
pitanje moraju što brže biti riješeni«.

Pravaška opstrukcija.

Barem ovaj put nije došla iznenada !
Stranka ju je Prava pošteno navijestila u
zaključcima svoga vijeća u Spljetu, navela
je razloge koji ju na to nagone 'i obrazlo-
žila je, da joj to jedino srestvo preostaje €
bi se u pokrajini pravica vršila, ne po 0-
nomu što je uharno i ugodno koaliranim
strankama, nego po onomu što pripada sva-
koj stranci po broju svojih pristaša, i to u
svim onim ustanovama, koje su zakoniti i-
zražaj pokrajine. Stranka je znala da po-
stoji učiteljsko pitanje, i da vapaju svih ja-
vnih nastavnika jednodušnom i posve za-
konitom treba zadovoljiti do skrajne grani-
ce mogućnosti, te se stranka odmah izjavi-
la e će zagovarati učiteljske zahtjeve; a jer
je znala, da ako se to ne postigne poradi
zakučica protivne većine, ova bi graknula
učiteljima: eto vidite, kakovi su rodoljubi,

. kakovi vaši prijatelji zastupnici pravaški, o-

ni prkosa radi neće da poboljšaju stanje
vaše, za to je pregla da sama pokrene to
pitanje, i tako učiteljima iskaže svoju do-
bru volju, svoju pripravnost da luči tu veo-
ma važnu stvar i baš od glavnoga pitanja,
o kome zavisi Stranci Prava biti ili ne biti.

I tako je učinila, jer zast. je Dr. Dulibić
odmah u prvoj sjednici iznio prešni predlog:

Da se do konačnog uregjenja pravnih
odnosa učiteljstva u Dalmaciji povise be-
riva učiteljskog osoblja kod općih pučkih
i gragjanskih škola za 25% prama cijelo-
kupnoj potrepštini proračunanoj za godinu
1911 za učiteljska beriva, te se nalaže Ze-
maljskom Odboru odnosno Pokrajinskom
Školskom Vijeću, da to povišenje stavi u
tijek počevši od 1. siječnja 0. g.

Jer se pak nije spomenula izborna refor-
ma, koja je bila svečano obećana, pak su
ju pokopali, a ovaj im način izbora dobro
stoji, zastupnik je Prodan u istoj sjednici
iznio ovaj prešni predlog:

Neka se pristupi odmak izboru odbora
za izbornu reformu od 7 lica, koji će izra-
diti zakonska osnovu glede preinake izbo-

pred Sabor na pretres i prihvat. Sabor do
izradbe i konačnog riješenja te zakonske
osnove odgagja svoja raspravljanja o dru-
gim predmetima.
Porazložimo malo:
Svakomu je poznato, da su učitelji od
ljute nevolje, netom se je saznalo da će se

sakupiti sabor, odmah živo i predstavkama (Je kao

i dopisima i svakojakim nagovaianjem u-
noj nevolji

i

skom Odboru, koji je prvi bio pozvan da
se odazove razložitom zahtjevu učitelja. 1
Zemaljski se je Odbor maknuo, te je sa-
stavio zakon, kojim se uregjuju pravni o-
dnosi učiteljstva, ali na takav način, da su
ga učitelji svi složno odmetnuli i odbacili,
te ogorčenjem izjavili, da to nije nego gro-
zna poruga i ništa drugo. Potpunim su pra-
vom sažalili e nijesu bili pitani ili barem
saslušani, kako bi se ta stvar uredila, te
se postigao sporazum, i jednakim su pra-
vom zamjerali da nije barem bio upitan
vrhovni njihov nazornik, koji bi se zaista
bio zauzeo da se stranke sretnu. A danas
glasila onih, koji su htjeli prokriomčariti taj
novi zakon, koji učitelje ne zadovoljava, u-
piru prstom u pravaše i kažu da su oni
krivi ako se ne postigne ono što su tako
mudro i obilato odredili učiteljima !! Kad
su ga dakle učitelji gnušanjem odbacili,
što je ostajalo drugo, nego barem privre-
meno priskočiti u pomoć učiteljstvu, dok
se nova naredba uredi, koja će zadovoljiti
učitelje? A to je baš predlagao zast. Dr.
Dulibić, te koalirci ako su željeli dobra u-
čiteljima imali su ga prihititi, glasovati sa
pravašima i stvar bi i ako privremeno bila
zalegla.

Pravaši su i druge pute bili izigrani, te
kad bi oni koji vedre i oblače postigli što
bi željeli, iznenada bi se sabor zatvorio, i
tako bi se osujetile najbolje namjere, otpali
bi najbolji napori da se u pokrajini napo-
kon uvede red i pravica. Oni su se razlo-
žito bojali i ovoga puta, tim više jer pri-
jetnje nijesu bile potajne ni na po riječi,
nego očite i više puta ponovljene tijekom
zadnjega saborisanja i više puta nakon nje-
ga. Koalirci su uprli svn snagu da u svo-
jim rukama uzimadu i svitu i nožice, pak
da kroje po svome ćeifu, a tomu smo se da-
vno navikli; pravaši su više puta okušali
nasilje i svojevolju gospode, te se ne dadu
izrabiti; zato su posegli i za skrajna sre-
stva i provestiti će ih, pak puklo kud pu-
klo, a većina ako želi dobra pokrajini ima-
la bi ostaviti prkos i naći zdušni i prave-
dni način kako bi sabor mogao poslovati.
Pak baš zato treba osuditi predlog zastu-
pnika Biankinia, koji je s njime htio zau-
lariti p manjinu, otet joj iz ruku
svako srestvo i način da postigne barem
toliko, koliko nalazi da je pravedno za nje
opstanak, a nadasve za probitke svoje u
skoroj budućnosti.

I taj glasoviti kamzel-predlog daje neo-
graničenu vlast presjedniku, da dopusti ili
ne raspravu o kojemugod bilo predlogu,
interpelaciji, spisu, pismenim i usmenim u-
pitima bilo na istoga bilo na Zemaljski
Odbor. Suviše kanz el-predlog daje Saboru
oblast, da može apsolutnom većinom za-
ključiti, da se osnova prihvati u cjelini, a
tad posebna rasprava, predvigjena u po-
slovniku, otpada.

Na što je smijerao ovaj predlog i ćoravi
vide; da bi se bila našla većina, koja bi ga
bila odobrila, kakav je danas razmjer gla-
sova u Saboru, o tome nema dvojbe: pra-
vašima dakle nije ostajalo drugo, nego ili
pobijeni podleći, ili skočiti na noge junač-
ke i tražiti opstrukcijom osujetiti takovo na-
silje, Naravno da u uzbugjenosti i u ljutini
možda je koji od pravaških zastupnika pre-
koračio neke granice, ali bockanje, poruge,
a nadasve ono nasilničko geslo: ovako ho-
ćemo mi! dovelo je po kojega da je za čas
zaboravio na onu uglagjenost, koja bi bila
poželjena u svakom društvu a nadasve u
Saboru; nu to nije krivica ni od tih poje-
dinijeh, nego od gospode, koja ne biraju
sresiva samo da se izdrže na visini, i da
utuku pravašku stranku jer im ometa go-
spodske poslove !

Kako će stvar dospjeti, ne znamo. Že-
ljeli bi smo, da gospoda učitelji budu za-
dovoljni; ali stalno se nadamo, da neće pa-
sli na lijepak »narodne stranke«, koja kriv-
nju neuspjeha baca na našu stranku; jer
gg. učitelji svijesni su i razumni a nada-
sve rodoljubni, koji znadu da stranka ne
smije vrhovne svoje interese žrtvovati za
ljubav neznamo koga. — Zauzimanjem pra-

 

vaša po zadnjim vijestima dobro će stvar
svršiti,
Vijesti iz naroda.

Iz Konavala.
(Nemili dogagjaj) U nedjelju po podne
na plesu u selu Pridvorje momak Sukujica
stao potezati djevojćicu Kralj, kojoj je iska-
živao ljubav, da na silu ide š njime plesati,
jer se na sve molbe nećkala. Kada je uvi-
na _ple-

i
Ri:

38

 

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA.

poginuli 19 godina. Ovaj nemili i nečuveni
kod nas dogagjaj svakoga je potresao. Kralj
je nakon ubijstva bio umaknuo u kuću,
gdje ga je žandarmerija uapsila.
Iz Janjine.

(Šestdnevni tečaj za maslinarstvo. Uči-
telj Marčić). Od ponedjelka do subote ov-
dje smo imali tečaj za maslinarstvo. On se
je izveo na maslinjacima g.g. braće Milić.
Učestvovala su dvadeset i šestorica, od ko-
jih 24 iz Janjine, i to članovi Uljarske Za-
druge. Sa tečajem je upravljao vrijedni uči-
telj poljodjelstva g. Marčić. Zanimiv je bio
ovaj tečaj, jer je svaki učenik klaštrio ma-
sline, njih gnojio i mlade navrnute sadio.
Ako uzmemo na um, da je većina naših
maslinjaka zapuštena, to će ovaj tečaj do-
nijeti velike koristi, jer će se sada masline
bolje klaštriti, obnavljati i mlade saditi. U
velike smo harni i zahvalni g. učitelju Mar-
čiću, jer je njegov predlog, da se ovakovi
tečajevi drže kroz cijelu Dalmaciju. Njegov
zaslužni i požrtvovni rad želimo da bude
i na kompetentnom mjestu nagragjen.

G.g. predbrojnicima. “ii

Najneugodnije nam je, kada moramo
da opominjemo nekoje naše predbrojnike
na isplatu dugujuće svote, a tim nam o-
sim neugodnosti zadavaju bezpotrebnih
troškova, neprilika i dangube. Usprkos
svih opomena neki još nijesu izvršili
svoju dužnost, tako da nijesu niti prošlu
godinu podmirili, s toga im donosimo do
znanja, da ako kroz najkraće vrijeme
ne podmire, da ćemo biti prisiljeni obu-
staviti im šiljanje lista, a odnosni iznos
utjerati sudbenim putem.

Dakle neka nam se ne usude doći pri-
govarati na suvišnim troškovima, koji
Će im biti dosugjeni, jer će tome sami
biti krivi. Predbrojba se plaća unaprijed,
a nezuatnu svoticu od samih Kr. 6 na
cijelu godinu može da svak tačno plati,
ako će i u tromjesečnim obrocima po
K. 1:50. ADMINISTRACIJA.

 

 

Domaće vijesti.

Strahovlada u Hrvatskoj. U
Zagrebu se opet sprovagjaju prave straho-
će. Nebi se moglo ni pomisliti da se što
slična može da dogodi u jednoj prosvje-
tljenoj, ustavnoj zemlji! Strahovlada u'"pra-
vom smislu riječi! Nakon raspusta sabora,
koji se nije bio ni sastao, nastupilo je pro-
lijevanje nedužne krvi, terorizam, tlačenje
svake pa i najmanje ustavne slobode, razni
progoni, hapšenja, pa i nečuveno robljenje
štampe; svi listovi se progone i plijene, a
nekojim listovima i dosadašnje slobodno
raspačavanje strogo zabraniše. Još je novi
ban Cuvaj ko za ironiju naglasio, da je on
»prijatelj štampe i da ju poštuje«!

O strahovladi i nevjerojatnim dogagjaji-
ma u Hrvatskoj sve se novinstvo bez iz-
nimke bavi, pa i ono izvan naše monarhije.

Ni sveučilište nije“ ostalo poštegjeno od
policijske navale, tako da se nijesu suspre-
gli a da i na ono mjesto golim sabljama i
oružjein ne navale i proliju nevinu krv: Na
31 pr. mj. djaci samo što htjedoše da odr-
že skupštinu pred sveučilištem, preko prvog
govora nenadno nahrupi redarstvo te sa go-
lim sabljama stade po nedužnim sveučili-
štarcima udarati, da ih je nekoliko iteško
ranjeno. Uslijed toga barbarskoga postupka
djaštvo je porazbijalo prozore rektora Dom-
ca, koji je dopuštio da satrapije opogane
sveučilišno tlo, Sjutri dan svi djaci bez ra-
zlike mišljenja pohiliše, da na sveučilištu
nastave prekinutu skupštinu, gdje jednogla-
sno usvojiše predložene resolucije, uz je-
dnodušno povlagjivanje vrlim govornicima.
Kad je sveučilišni tajnik Pevalek u četvrtak
u jutro javio djaštvu, da sveučilište do dalj-
nje naredbe ostaje zatvoreno, svi odlučiše
da neće otići sa sveučilišta sve dok ne pri-
me potpunu zadovoljštinu za krvavi juriš
redarstva na djaštvo. Zaključiše svi preno-
ćiti u sveučilišnoj zgradi i samo se oruža-
noj sili pokoriti, Bilo ih je oko 350; kre-
veti su im bili stolovi i stolice, dušeci knji-
ge i cjepanice a pokrivači kabanice. Djač-
ka straža nikoga nije u zgradu puštala bez
legitimacije. Zagrebačko općinstvo upravo
se je natjecalo, kako će djaštvu poslati što
bolje jelo i piće, te je živim zanimanjem
neprekidno pratilo njihov odvažni istup. Na
9 sati dogje na sveučilište prof. Dr. Šurmin
& porukom, da sveuč. dekan Dr. Šilović želi
s djaštvom stupiti u pregovore i po mogu-
ćnosti riješiti spor. Odbor saopćivši tu po-

i
:

li

4;

God. Viil.

Zavlada čitavom sabornicom burno odobra-
vanje, uz poklike: Živjela Hrvatska ! Živjeli
zastupnici! Dolje nametnici l

Sveslavenski novinarski kon-
gres. Hrvatsko novinarsko društvo na
zadnjoj je sjednici odlučilo, da se budući
sveslavenski novinarski kongres ne održi u
Zagrebu, kako je to odlučeno na posljed-
njem kongresu. Hrvati predlažu, da se kon-
gres obdrži u Pragu, jer u Zagrebu nije
moguće zbog nesnosnih sadašnjih političkih
prilika u Hrvatskoj.

Madžarska komanda za hr.
vatsko domobranstvo. »Hrvaiskoj«
javlja prtjatelj iz Beča: »Hrvatska je opet
postala sitniš, kojim se izravnjuju računi
izmegju Austrije i Ugarske. Beč hoće, da
po što po to protura vojne reforme u pe-
štanskom saboru. Magjarska opozicija traži
za svoj dio vojske magjarsku komanđu. Nu,
po nagodbi, u tom slučaju Hrvatska bi mo-
rala dobiti hrvatsku komandu. Današnji mi-
nistar rata Auffenberg i bečki krugovi bili
bi voljni popuštiti Magjarima, dati im ma-
gjarsku komandu, ali to isto neće da dadu
Hrvatskoj. Vele: ako ne može biti jedan
komandni jezik, neka budu dva, -ali nipo-
što tri. Pa bi bili skloni proširiti magjarsku
komandu i na Hrvatsku. s

Ali to bi moralo proći i kroz carevinsko
vijeće, u kojem se ne bi našla većina za
te osnove, a slovensko-hrvatski klub bi po-
segnuo za najskrajnija srestva, da zapriječi
nepravdu proti Hrvatskoj.

Radi toga su se domislili drugoj »odšte-
ti« Megjarima. Imadu se, naime, naredbe-
nim putem uvesti u hrvatsko domobranstvo
magjarski komandarni ježik i magjarska
zastava.

Za ovu osnovu znađu i bivša vlada, kao
što i novi ban«. —

»Hrvatska« pozivlje narod i njegove vo-
gje, da na vrijeme ovo predusretnu.

Darovi zagrebačkih nadbi.
skupa. »Obzor« doznaje, da će hrvatska
javnost doskora biti ugodno iznenagjena sa
obilnim darovima zagrebačkih nadbiskupa
Posilovića i koadjutora mu Dra. Bauera.
Na obračunima raznih prodaja, što bi ho-
dilo njima, darovaće u plemenite narodne
svrhe. Osim toga da nadbiskup Posilović
kani i svoje znatne uštegjene imovine po-
kloniti u istu svrhu te ih kao posebne le-
gate posvetiti raznim hrvatskim narodnim
dobrotvornim i kulturnim ustanovama. Ka-
ko se čuje, te svote dosižu do dva miliju-
na kruna.

Svećenički sastanak. Primamo:
Sastanak svećenika iz pokrajine obdržaće
se na 19. Februara u Spljetu sa slijedećim
dnevnim redom: 1). Svećenička organizaci-
ja. 2). Štampa. 3). Seljačka organizacija.
4). Zadrugarstvo. 5). Omladinska društva.

dovaće protiv zatvaranja sveučilišta bez nje-
gova znanja. — Kad se je povratio odbor
i saopćio uvjete, svi se okupiše na vijeća-
nje, koje je trajalo do 2 sata. — U petak
pred podne ovlastio je dekan Dr. Šilović
djački odbor, da javi kolegama, da će sveu-
čilište ostati otvoreno i da djaci mogu mir-
no otići kući. Saslušavši poruku, zapjevaše
hrvatsku himnu te odoše svojim kućama.
— Sveučilišna blokada trajala je punih 30
sati, a djaštvo je kroz čitavo to vrijeme, i
danju i noću, držalo skupštinu, na kojoj se
izmijenilo oko 50 govornika.
e

.e

Novine se bez razlike stranke redovito
plijene, kao nikada do sada. U Zagreb je
na poziv banov stiglo nekoliko velikih žu-
pana i mnogo kotarskih predstojnika. Svi
kao da će se naprezati, kako da i dosle u-
gnjetavanoj Hrvatskoj priprave što tužnije
dane...

* *

Kucnuo je čas da se svi prenemo, bez
razlike stranke i mišljenja, te se dađemo
na nuždan pothvat, da se braći u miloj Hr-
vatskoj što bolje i uspješnije priteče u po-
moć! Neka se svi u jedno kolo okupe, mu-
ževnim istupom i radom, da se sve nevolj-
no stanje naše domovine pred sidi Europe
iznese, neka se prosvijetljeni svijet zgraža
nad dogagjajima u XX. stoljeću u Banovi-
ni! Na posao dakle, svi složno ko jedna
duša, u ime zajedničke nam svetinje do-
movine!

Dojam o memorandumu. Memo-
randum pravaških zastupnika Njegovu Ve-
ličanstvu — što donosimo na uvodnom mje-
stu — svojim sadržajem i formom pobudio
je osobiti utisak koliko u našem toliko u
stranom svijetu. Važnost mu priznadoše i
isti Madžari putem Polonyieve interpelacije
u parlamentu. Donose ga u cjelosti i bečka
»Reichspost«, praška »Union« i ost., a mno-
gi njemački, madžarski, italijanski i drugi
listovi donose ga u opsežnom izvatku.

Proti zulumu u Hrvatskoj. U
nedjelju se je u »Narodnom Domu« u Tr-
stu obdržala veličanstvena skupština proti
tiraniji u Hrvatskoj. Prisutno je bilo preko
5000 Hrvata i Slovenaca. Tršćaiiski zastupnik
Dr. Ribarž govorio je 2 sata, a nakon toga
su jednoglasno usvojene ove resolucije :

I. Pozivlju se sve političke rodoljubne
stranke u hrvatskom narodu, da se u ovim o-
sudnim časovima ujeđine u savez obrane
domovine.

I. Pozivlju se na buduće izbore u Hrvat-
skoj svi zastupnici austrijskog parlamenta,
osobito Slaveni, da prisustvuju kao kontrola
Europe glasovitim izborim?.

— Pišu nam iz Kotora, da je u nedjelju
u večer bila ophodna demostracija proti pro-
gonstvu u Hrvatskoj, novom banu i njego-
vim štićenicima Madžarima. Sudjelovalo je :
ophodnji oko 200 pravaša i nekolicina Srba Sastanku će prisustvovati naši biskupi uz
i od »hrv. siranke«. Povorka je prošla pje-|ostale goste iz Banovine i Slovenije. — Od-
vajući oko grada, te se pred kafanom »Doj- | 907.

mi« zaustaviše, ispjevaše hrv. himna i svi| Adria“ dionička pivara u Te.
dostojanstveno se razigjoše. stu. Jadranska Banka u Trstu te gospoda

Dalmatinski sabor proti tira. Petar i Juraj Liebman, dobili su vladinu
niji u Hrvatskoj. U srijedu u jutro dozvolu za osnivanje gore navedenog dru-
na početku saborske sjednice narodni je za- štva, koje preuzima od g. 1820 postojeću
stupnik vič. Biankini u ime svih zastupni. |!€ sada moderno uregjenu cksporinu pivo-
ka bez razlike stranke čitao zgodnu i odri- |Varu i tvornicu slada u Senožeću. Dionička
ješitu izjavu proti zulumu i bezakonju u [glavnica iznaša K 1,000.000:— od koje je
Hrvatskoj, te oštro prosvjedovao proti Cu- aportom te putem privatne supskripcije već
vajevu režinu. Megju ostalim naglasi: »... Ža- pokriveno K 700.000:—, dok ostalih kruna
losni dogagjaji, koji se od blizu po vijeka 300.000:— biti će ovih dana predano jav-
zbivaju u Banovini na zator naše jadnokr- noj supskripciji.
vne braće i ustavnih sloboština, postaju sve| Sitno vijesti. Prošle srijede u večer
to teži i nesnošljiviji, te moraju da zabrinu [osjetio se je na Senjskoj Rijeci žestoki u-
i ogorče svako rodoljubno srce. Nečuvenim |darac potresa s podzemnom tutnjavom.
primjerom u našoj povjesti, hrvatski sabor, | — U selu Žestilcu na otoku Krku u šstri
sabor Hrvatske, Slavonije i Dalimacije ra8- | umro je slarac Tomo Gržetić u 1000j godini.
pušta se, a da nije ni okupljen. Raspušta | — U Dusini kod Vrgorca od lovaca je
se proti svim ustavnim načelima, proti pra- |ubijen golub listonoša. Na lijevoj nožici i-
vu i zakonu, a da nije ni čuo kraljsku po-|mao je viticu sa natpisom: »Ornithk 1704.
ruku i razloge raspusta. Potamjen je sjaj Budapest«.
drevne banske stolice. Ugrožena je sloboda| — Urednik »Sarajevskog Lista« savjetnik.
i samih narodnih pouzdanika, koji se na|g. I. V. Popović na vlastitu je molbu umi-
brzu ruku progone i zatvaraju. Prosvjedi | rovljen.
javnog mnijenja u novinaina i u pučkim|  — U Blatu na Korčuli ospice haraju dje-
skupštinama bivaju ugušeni brutalnom si-|cu. Umire ih po 5-6 na dan.
lom. Redarstveno kopito obelčastilo je i
najviše naše kulturno svetište, hrvatsko sveu- insereu novina.
čilište, i prolivena je nedužna krv naše us» (Leketlkoo merosta) jesi kokilog zdanog
danice, omladine naše, Otkud bi nas imalo
grijati sunce slobode, nagomilavaju se sve
to više crne oblačine nasilja i prave stra- so
hovlade. Teško zabrinati i ljuto dirnuti tim
užasnim stanjem naše braće, s kojom nas
spaja jedna krv, jedan jezik, buduć-
nost te isti ideali slobode i ujedinjenja, mi
zastupnici kraljevine Dalmacije najodriješi-
tije prosvjedujemo proti režimu sile i be.
zakonja, pod kojim naša Hrvatska stenje,
te teško iskušanim njezinim sinovima šalje-

 

 

 

 

 

 

 

 

=
sm
uz