* Br. 363 Njemački glas o memoran- dumu hrvatskih zastupnika. Evo što piše o memorandumu naših za- stupnika uvaženi list »Grazer Volksblatt« : »Hrvatski su pravaši poduzeli posve vanre- dne korake, da postignu promjenu ustava. Nekadašnji hrvatski zastupnik Stjepan Za- gorac, župnik u Koprivnici, i mladi dalma- tinski zastupnik na carevinskom vijeću Dr. Ante Sesardić, predali su u ime hrvatske stranke prava kabinetskoj kancelariji care- voj i vojničkoj kancelariji prijestolonašlje- dnika spomenicu, u kojoj se zahtijeva, da cesar sazove iz svih hrvatskih zemalja za- stupnike krvatskog naroda u Zagreb, € da ovaj Sabor uzmogne urediti nutrnje posle hrvatskog kraljestva i njegove odnose pre- ma ukupnoj monarhiji, t. j. Hrvati hoće trializam, južno-slavensku državu pod že- zlom Hapsburgovaca. Spomenica, koja je upravljena »kralju hrvatskomu«, želi sjedi- njenje Hrvatske, Slavonije, Bosne-Hercego- vine, Dalmacije i Istre u kraljestvo hrvat- sko s glavnim gradom Zagrebom. Ovaj se zahtjev označuje kao povjesna, politička i ekonomska potreba te se potan- ko utvrgjuje, osobito pogledom na tlačenje Hrvatske sa strane magjarske nasilne vla- davine, s koje hrvatski narod ide u propast. U uzdržanju ovog stanja leži velika pogi- belj za državu i za carsku kuću. S toga u- strojenje samostalnog hrvatskog kraljestva u svezi hapsburške monarhije nije samo naravna nužda za Hrvate, već bi bilo na jugu najčvršća obrana monarhije. Strašna ozbiljnost, koja govori iz ove spo- menice Hrvata, imala bi zabrinuti u Beču. Sada je već svakomu jasno, da u Hrvatskoj ne može više niti smije da ide naprijed na dosadašnji način. Interes države nalaže stro- gu dužnost osloboditi vijerne Hrvate od magjarskog ugnjetavanja. Ili se hoće Hrva- te zbilja tjerati na to, da izgube svoje za- dnje nade te da narodni zavodnici učine od njih elemenat državi neprijateljski? Za- daci Austrije na balkanskom poluotoku ima- li bi i ma mjerodavnim mjestima učiniti da sazrije spoznanje, da hrvatsko i bosansko pitanje moraju što brže biti riješeni«. Pravaška opstrukcija. Barem ovaj put nije došla iznenada ! Stranka ju je Prava pošteno navijestila u zaključcima svoga vijeća u Spljetu, navela je razloge koji ju na to nagone 'i obrazlo- žila je, da joj to jedino srestvo preostaje € bi se u pokrajini pravica vršila, ne po 0- nomu što je uharno i ugodno koaliranim strankama, nego po onomu što pripada sva- koj stranci po broju svojih pristaša, i to u svim onim ustanovama, koje su zakoniti i- zražaj pokrajine. Stranka je znala da po- stoji učiteljsko pitanje, i da vapaju svih ja- vnih nastavnika jednodušnom i posve za- konitom treba zadovoljiti do skrajne grani- ce mogućnosti, te se stranka odmah izjavi- la e će zagovarati učiteljske zahtjeve; a jer je znala, da ako se to ne postigne poradi zakučica protivne većine, ova bi graknula učiteljima: eto vidite, kakovi su rodoljubi, . kakovi vaši prijatelji zastupnici pravaški, o- ni prkosa radi neće da poboljšaju stanje vaše, za to je pregla da sama pokrene to pitanje, i tako učiteljima iskaže svoju do- bru volju, svoju pripravnost da luči tu veo- ma važnu stvar i baš od glavnoga pitanja, o kome zavisi Stranci Prava biti ili ne biti. I tako je učinila, jer zast. je Dr. Dulibić odmah u prvoj sjednici iznio prešni predlog: Da se do konačnog uregjenja pravnih odnosa učiteljstva u Dalmaciji povise be- riva učiteljskog osoblja kod općih pučkih i gragjanskih škola za 25% prama cijelo- kupnoj potrepštini proračunanoj za godinu 1911 za učiteljska beriva, te se nalaže Ze- maljskom Odboru odnosno Pokrajinskom Školskom Vijeću, da to povišenje stavi u tijek počevši od 1. siječnja 0. g. Jer se pak nije spomenula izborna refor- ma, koja je bila svečano obećana, pak su ju pokopali, a ovaj im način izbora dobro stoji, zastupnik je Prodan u istoj sjednici iznio ovaj prešni predlog: Neka se pristupi odmak izboru odbora za izbornu reformu od 7 lica, koji će izra- diti zakonska osnovu glede preinake izbo- pred Sabor na pretres i prihvat. Sabor do izradbe i konačnog riješenja te zakonske osnove odgagja svoja raspravljanja o dru- gim predmetima. Porazložimo malo: Svakomu je poznato, da su učitelji od ljute nevolje, netom se je saznalo da će se sakupiti sabor, odmah živo i predstavkama (Je kao i dopisima i svakojakim nagovaianjem u- noj nevolji i skom Odboru, koji je prvi bio pozvan da se odazove razložitom zahtjevu učitelja. 1 Zemaljski se je Odbor maknuo, te je sa- stavio zakon, kojim se uregjuju pravni o- dnosi učiteljstva, ali na takav način, da su ga učitelji svi složno odmetnuli i odbacili, te ogorčenjem izjavili, da to nije nego gro- zna poruga i ništa drugo. Potpunim su pra- vom sažalili e nijesu bili pitani ili barem saslušani, kako bi se ta stvar uredila, te se postigao sporazum, i jednakim su pra- vom zamjerali da nije barem bio upitan vrhovni njihov nazornik, koji bi se zaista bio zauzeo da se stranke sretnu. A danas glasila onih, koji su htjeli prokriomčariti taj novi zakon, koji učitelje ne zadovoljava, u- piru prstom u pravaše i kažu da su oni krivi ako se ne postigne ono što su tako mudro i obilato odredili učiteljima !! Kad su ga dakle učitelji gnušanjem odbacili, što je ostajalo drugo, nego barem privre- meno priskočiti u pomoć učiteljstvu, dok se nova naredba uredi, koja će zadovoljiti učitelje? A to je baš predlagao zast. Dr. Dulibić, te koalirci ako su željeli dobra u- čiteljima imali su ga prihititi, glasovati sa pravašima i stvar bi i ako privremeno bila zalegla. Pravaši su i druge pute bili izigrani, te kad bi oni koji vedre i oblače postigli što bi željeli, iznenada bi se sabor zatvorio, i tako bi se osujetile najbolje namjere, otpali bi najbolji napori da se u pokrajini napo- kon uvede red i pravica. Oni su se razlo- žito bojali i ovoga puta, tim više jer pri- jetnje nijesu bile potajne ni na po riječi, nego očite i više puta ponovljene tijekom zadnjega saborisanja i više puta nakon nje- ga. Koalirci su uprli svn snagu da u svo- jim rukama uzimadu i svitu i nožice, pak da kroje po svome ćeifu, a tomu smo se da- vno navikli; pravaši su više puta okušali nasilje i svojevolju gospode, te se ne dadu izrabiti; zato su posegli i za skrajna sre- stva i provestiti će ih, pak puklo kud pu- klo, a većina ako želi dobra pokrajini ima- la bi ostaviti prkos i naći zdušni i prave- dni način kako bi sabor mogao poslovati. Pak baš zato treba osuditi predlog zastu- pnika Biankinia, koji je s njime htio zau- lariti p manjinu, otet joj iz ruku svako srestvo i način da postigne barem toliko, koliko nalazi da je pravedno za nje opstanak, a nadasve za probitke svoje u skoroj budućnosti. I taj glasoviti kamzel-predlog daje neo- graničenu vlast presjedniku, da dopusti ili ne raspravu o kojemugod bilo predlogu, interpelaciji, spisu, pismenim i usmenim u- pitima bilo na istoga bilo na Zemaljski Odbor. Suviše kanz el-predlog daje Saboru oblast, da može apsolutnom većinom za- ključiti, da se osnova prihvati u cjelini, a tad posebna rasprava, predvigjena u po- slovniku, otpada. Na što je smijerao ovaj predlog i ćoravi vide; da bi se bila našla većina, koja bi ga bila odobrila, kakav je danas razmjer gla- sova u Saboru, o tome nema dvojbe: pra- vašima dakle nije ostajalo drugo, nego ili pobijeni podleći, ili skočiti na noge junač- ke i tražiti opstrukcijom osujetiti takovo na- silje, Naravno da u uzbugjenosti i u ljutini možda je koji od pravaških zastupnika pre- koračio neke granice, ali bockanje, poruge, a nadasve ono nasilničko geslo: ovako ho- ćemo mi! dovelo je po kojega da je za čas zaboravio na onu uglagjenost, koja bi bila poželjena u svakom društvu a nadasve u Saboru; nu to nije krivica ni od tih poje- dinijeh, nego od gospode, koja ne biraju sresiva samo da se izdrže na visini, i da utuku pravašku stranku jer im ometa go- spodske poslove ! Kako će stvar dospjeti, ne znamo. Že- ljeli bi smo, da gospoda učitelji budu za- dovoljni; ali stalno se nadamo, da neće pa- sli na lijepak »narodne stranke«, koja kriv- nju neuspjeha baca na našu stranku; jer gg. učitelji svijesni su i razumni a nada- sve rodoljubni, koji znadu da stranka ne smije vrhovne svoje interese žrtvovati za ljubav neznamo koga. — Zauzimanjem pra- vaša po zadnjim vijestima dobro će stvar svršiti, Vijesti iz naroda. Iz Konavala. (Nemili dogagjaj) U nedjelju po podne na plesu u selu Pridvorje momak Sukujica stao potezati djevojćicu Kralj, kojoj je iska- živao ljubav, da na silu ide š njime plesati, jer se na sve molbe nećkala. Kada je uvi- na _ple- i Ri: 38 »PRAVA CRVENA HRVATSKA. poginuli 19 godina. Ovaj nemili i nečuveni kod nas dogagjaj svakoga je potresao. Kralj je nakon ubijstva bio umaknuo u kuću, gdje ga je žandarmerija uapsila. Iz Janjine. (Šestdnevni tečaj za maslinarstvo. Uči- telj Marčić). Od ponedjelka do subote ov- dje smo imali tečaj za maslinarstvo. On se je izveo na maslinjacima g.g. braće Milić. Učestvovala su dvadeset i šestorica, od ko- jih 24 iz Janjine, i to članovi Uljarske Za- druge. Sa tečajem je upravljao vrijedni uči- telj poljodjelstva g. Marčić. Zanimiv je bio ovaj tečaj, jer je svaki učenik klaštrio ma- sline, njih gnojio i mlade navrnute sadio. Ako uzmemo na um, da je većina naših maslinjaka zapuštena, to će ovaj tečaj do- nijeti velike koristi, jer će se sada masline bolje klaštriti, obnavljati i mlade saditi. U velike smo harni i zahvalni g. učitelju Mar- čiću, jer je njegov predlog, da se ovakovi tečajevi drže kroz cijelu Dalmaciju. Njegov zaslužni i požrtvovni rad želimo da bude i na kompetentnom mjestu nagragjen. G.g. predbrojnicima. “ii Najneugodnije nam je, kada moramo da opominjemo nekoje naše predbrojnike na isplatu dugujuće svote, a tim nam o- sim neugodnosti zadavaju bezpotrebnih troškova, neprilika i dangube. Usprkos svih opomena neki još nijesu izvršili svoju dužnost, tako da nijesu niti prošlu godinu podmirili, s toga im donosimo do znanja, da ako kroz najkraće vrijeme ne podmire, da ćemo biti prisiljeni obu- staviti im šiljanje lista, a odnosni iznos utjerati sudbenim putem. Dakle neka nam se ne usude doći pri- govarati na suvišnim troškovima, koji Će im biti dosugjeni, jer će tome sami biti krivi. Predbrojba se plaća unaprijed, a nezuatnu svoticu od samih Kr. 6 na cijelu godinu može da svak tačno plati, ako će i u tromjesečnim obrocima po K. 1:50. ADMINISTRACIJA. Domaće vijesti. Strahovlada u Hrvatskoj. U Zagrebu se opet sprovagjaju prave straho- će. Nebi se moglo ni pomisliti da se što slična može da dogodi u jednoj prosvje- tljenoj, ustavnoj zemlji! Strahovlada u'"pra- vom smislu riječi! Nakon raspusta sabora, koji se nije bio ni sastao, nastupilo je pro- lijevanje nedužne krvi, terorizam, tlačenje svake pa i najmanje ustavne slobode, razni progoni, hapšenja, pa i nečuveno robljenje štampe; svi listovi se progone i plijene, a nekojim listovima i dosadašnje slobodno raspačavanje strogo zabraniše. Još je novi ban Cuvaj ko za ironiju naglasio, da je on »prijatelj štampe i da ju poštuje«! O strahovladi i nevjerojatnim dogagjaji- ma u Hrvatskoj sve se novinstvo bez iz- nimke bavi, pa i ono izvan naše monarhije. Ni sveučilište nije“ ostalo poštegjeno od policijske navale, tako da se nijesu suspre- gli a da i na ono mjesto golim sabljama i oružjein ne navale i proliju nevinu krv: Na 31 pr. mj. djaci samo što htjedoše da odr- že skupštinu pred sveučilištem, preko prvog govora nenadno nahrupi redarstvo te sa go- lim sabljama stade po nedužnim sveučili- štarcima udarati, da ih je nekoliko iteško ranjeno. Uslijed toga barbarskoga postupka djaštvo je porazbijalo prozore rektora Dom- ca, koji je dopuštio da satrapije opogane sveučilišno tlo, Sjutri dan svi djaci bez ra- zlike mišljenja pohiliše, da na sveučilištu nastave prekinutu skupštinu, gdje jednogla- sno usvojiše predložene resolucije, uz je- dnodušno povlagjivanje vrlim govornicima. Kad je sveučilišni tajnik Pevalek u četvrtak u jutro javio djaštvu, da sveučilište do dalj- nje naredbe ostaje zatvoreno, svi odlučiše da neće otići sa sveučilišta sve dok ne pri- me potpunu zadovoljštinu za krvavi juriš redarstva na djaštvo. Zaključiše svi preno- ćiti u sveučilišnoj zgradi i samo se oruža- noj sili pokoriti, Bilo ih je oko 350; kre- veti su im bili stolovi i stolice, dušeci knji- ge i cjepanice a pokrivači kabanice. Djač- ka straža nikoga nije u zgradu puštala bez legitimacije. Zagrebačko općinstvo upravo se je natjecalo, kako će djaštvu poslati što bolje jelo i piće, te je živim zanimanjem neprekidno pratilo njihov odvažni istup. Na 9 sati dogje na sveučilište prof. Dr. Šurmin & porukom, da sveuč. dekan Dr. Šilović želi s djaštvom stupiti u pregovore i po mogu- ćnosti riješiti spor. Odbor saopćivši tu po- i : li 4; God. Viil. Zavlada čitavom sabornicom burno odobra- vanje, uz poklike: Živjela Hrvatska ! Živjeli zastupnici! Dolje nametnici l Sveslavenski novinarski kon- gres. Hrvatsko novinarsko društvo na zadnjoj je sjednici odlučilo, da se budući sveslavenski novinarski kongres ne održi u Zagrebu, kako je to odlučeno na posljed- njem kongresu. Hrvati predlažu, da se kon- gres obdrži u Pragu, jer u Zagrebu nije moguće zbog nesnosnih sadašnjih političkih prilika u Hrvatskoj. Madžarska komanda za hr. vatsko domobranstvo. »Hrvaiskoj« javlja prtjatelj iz Beča: »Hrvatska je opet postala sitniš, kojim se izravnjuju računi izmegju Austrije i Ugarske. Beč hoće, da po što po to protura vojne reforme u pe- štanskom saboru. Magjarska opozicija traži za svoj dio vojske magjarsku komanđu. Nu, po nagodbi, u tom slučaju Hrvatska bi mo- rala dobiti hrvatsku komandu. Današnji mi- nistar rata Auffenberg i bečki krugovi bili bi voljni popuštiti Magjarima, dati im ma- gjarsku komandu, ali to isto neće da dadu Hrvatskoj. Vele: ako ne može biti jedan komandni jezik, neka budu dva, -ali nipo- što tri. Pa bi bili skloni proširiti magjarsku komandu i na Hrvatsku. s Ali to bi moralo proći i kroz carevinsko vijeće, u kojem se ne bi našla većina za te osnove, a slovensko-hrvatski klub bi po- segnuo za najskrajnija srestva, da zapriječi nepravdu proti Hrvatskoj. Radi toga su se domislili drugoj »odšte- ti« Megjarima. Imadu se, naime, naredbe- nim putem uvesti u hrvatsko domobranstvo magjarski komandarni ježik i magjarska zastava. Za ovu osnovu znađu i bivša vlada, kao što i novi ban«. — »Hrvatska« pozivlje narod i njegove vo- gje, da na vrijeme ovo predusretnu. Darovi zagrebačkih nadbi. skupa. »Obzor« doznaje, da će hrvatska javnost doskora biti ugodno iznenagjena sa obilnim darovima zagrebačkih nadbiskupa Posilovića i koadjutora mu Dra. Bauera. Na obračunima raznih prodaja, što bi ho- dilo njima, darovaće u plemenite narodne svrhe. Osim toga da nadbiskup Posilović kani i svoje znatne uštegjene imovine po- kloniti u istu svrhu te ih kao posebne le- gate posvetiti raznim hrvatskim narodnim dobrotvornim i kulturnim ustanovama. Ka- ko se čuje, te svote dosižu do dva miliju- na kruna. Svećenički sastanak. Primamo: Sastanak svećenika iz pokrajine obdržaće se na 19. Februara u Spljetu sa slijedećim dnevnim redom: 1). Svećenička organizaci- ja. 2). Štampa. 3). Seljačka organizacija. 4). Zadrugarstvo. 5). Omladinska društva. dovaće protiv zatvaranja sveučilišta bez nje- gova znanja. — Kad se je povratio odbor i saopćio uvjete, svi se okupiše na vijeća- nje, koje je trajalo do 2 sata. — U petak pred podne ovlastio je dekan Dr. Šilović djački odbor, da javi kolegama, da će sveu- čilište ostati otvoreno i da djaci mogu mir- no otići kući. Saslušavši poruku, zapjevaše hrvatsku himnu te odoše svojim kućama. — Sveučilišna blokada trajala je punih 30 sati, a djaštvo je kroz čitavo to vrijeme, i danju i noću, držalo skupštinu, na kojoj se izmijenilo oko 50 govornika. e .e Novine se bez razlike stranke redovito plijene, kao nikada do sada. U Zagreb je na poziv banov stiglo nekoliko velikih žu- pana i mnogo kotarskih predstojnika. Svi kao da će se naprezati, kako da i dosle u- gnjetavanoj Hrvatskoj priprave što tužnije dane... * * Kucnuo je čas da se svi prenemo, bez razlike stranke i mišljenja, te se dađemo na nuždan pothvat, da se braći u miloj Hr- vatskoj što bolje i uspješnije priteče u po- moć! Neka se svi u jedno kolo okupe, mu- ževnim istupom i radom, da se sve nevolj- no stanje naše domovine pred sidi Europe iznese, neka se prosvijetljeni svijet zgraža nad dogagjajima u XX. stoljeću u Banovi- ni! Na posao dakle, svi složno ko jedna duša, u ime zajedničke nam svetinje do- movine! Dojam o memorandumu. Memo- randum pravaških zastupnika Njegovu Ve- ličanstvu — što donosimo na uvodnom mje- stu — svojim sadržajem i formom pobudio je osobiti utisak koliko u našem toliko u stranom svijetu. Važnost mu priznadoše i isti Madžari putem Polonyieve interpelacije u parlamentu. Donose ga u cjelosti i bečka »Reichspost«, praška »Union« i ost., a mno- gi njemački, madžarski, italijanski i drugi listovi donose ga u opsežnom izvatku. Proti zulumu u Hrvatskoj. U nedjelju se je u »Narodnom Domu« u Tr- stu obdržala veličanstvena skupština proti tiraniji u Hrvatskoj. Prisutno je bilo preko 5000 Hrvata i Slovenaca. Tršćaiiski zastupnik Dr. Ribarž govorio je 2 sata, a nakon toga su jednoglasno usvojene ove resolucije : I. Pozivlju se sve političke rodoljubne stranke u hrvatskom narodu, da se u ovim o- sudnim časovima ujeđine u savez obrane domovine. I. Pozivlju se na buduće izbore u Hrvat- skoj svi zastupnici austrijskog parlamenta, osobito Slaveni, da prisustvuju kao kontrola Europe glasovitim izborim?. — Pišu nam iz Kotora, da je u nedjelju u večer bila ophodna demostracija proti pro- gonstvu u Hrvatskoj, novom banu i njego- vim štićenicima Madžarima. Sudjelovalo je : ophodnji oko 200 pravaša i nekolicina Srba Sastanku će prisustvovati naši biskupi uz i od »hrv. siranke«. Povorka je prošla pje-|ostale goste iz Banovine i Slovenije. — Od- vajući oko grada, te se pred kafanom »Doj- | 907. mi« zaustaviše, ispjevaše hrv. himna i svi| Adria“ dionička pivara u Te. dostojanstveno se razigjoše. stu. Jadranska Banka u Trstu te gospoda Dalmatinski sabor proti tira. Petar i Juraj Liebman, dobili su vladinu niji u Hrvatskoj. U srijedu u jutro dozvolu za osnivanje gore navedenog dru- na početku saborske sjednice narodni je za- štva, koje preuzima od g. 1820 postojeću stupnik vič. Biankini u ime svih zastupni. |!€ sada moderno uregjenu cksporinu pivo- ka bez razlike stranke čitao zgodnu i odri- |Varu i tvornicu slada u Senožeću. Dionička ješitu izjavu proti zulumu i bezakonju u [glavnica iznaša K 1,000.000:— od koje je Hrvatskoj, te oštro prosvjedovao proti Cu- aportom te putem privatne supskripcije već vajevu režinu. Megju ostalim naglasi: »... Ža- pokriveno K 700.000:—, dok ostalih kruna losni dogagjaji, koji se od blizu po vijeka 300.000:— biti će ovih dana predano jav- zbivaju u Banovini na zator naše jadnokr- noj supskripciji. vne braće i ustavnih sloboština, postaju sve| Sitno vijesti. Prošle srijede u večer to teži i nesnošljiviji, te moraju da zabrinu [osjetio se je na Senjskoj Rijeci žestoki u- i ogorče svako rodoljubno srce. Nečuvenim |darac potresa s podzemnom tutnjavom. primjerom u našoj povjesti, hrvatski sabor, | — U selu Žestilcu na otoku Krku u šstri sabor Hrvatske, Slavonije i Dalimacije ra8- | umro je slarac Tomo Gržetić u 1000j godini. pušta se, a da nije ni okupljen. Raspušta | — U Dusini kod Vrgorca od lovaca je se proti svim ustavnim načelima, proti pra- |ubijen golub listonoša. Na lijevoj nožici i- vu i zakonu, a da nije ni čuo kraljsku po-|mao je viticu sa natpisom: »Ornithk 1704. ruku i razloge raspusta. Potamjen je sjaj Budapest«. drevne banske stolice. Ugrožena je sloboda| — Urednik »Sarajevskog Lista« savjetnik. i samih narodnih pouzdanika, koji se na|g. I. V. Popović na vlastitu je molbu umi- brzu ruku progone i zatvaraju. Prosvjedi | rovljen. javnog mnijenja u novinaina i u pučkim| — U Blatu na Korčuli ospice haraju dje- skupštinama bivaju ugušeni brutalnom si-|cu. Umire ih po 5-6 na dan. lom. Redarstveno kopito obelčastilo je i najviše naše kulturno svetište, hrvatsko sveu- insereu novina. čilište, i prolivena je nedužna krv naše us» (Leketlkoo merosta) jesi kokilog zdanog danice, omladine naše, Otkud bi nas imalo grijati sunce slobode, nagomilavaju se sve to više crne oblačine nasilja i prave stra- so hovlade. Teško zabrinati i ljuto dirnuti tim užasnim stanjem naše braće, s kojom nas spaja jedna krv, jedan jezik, buduć- nost te isti ideali slobode i ujedinjenja, mi zastupnici kraljevine Dalmacije najodriješi- tije prosvjedujemo proti režimu sile i be. zakonja, pod kojim naša Hrvatska stenje, te teško iskušanim njezinim sinovima šalje- = sm uz