i PRAVA CRVENA HRVATSKA CIJENA JE LISTU SA DONAŠANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K6. 3 NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN X I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. \ IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. 1 za AAA emtRA A ( PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI- 4 ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI € UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. AIS A eta SSSAAA SSM RST PA pat JES PA pat EE RA pa A Prut mA Našijem na izgled. Veoma je kratko doba, da je u Her- ceg Bosni bio uveden ustav, pak i ako su neki zlogodnici poricali e se neće snaći, izabrani zastupnici su pokazali toliko takta, svijesti domorodne, spret- nosti, da su zaista zaslužili poštovanje onijeh, koji su im časni mandat pre- dali u ruke, a i od sviju nas Slavena na Jugu. I ako ih dijeli jaz nepremo- stivi odgoja, razlike vjere, starih prko- sica: oni su u domovinskom žaru znali sav taj jaz premostiti i našli su se skupno u jedno kolo, na dobro svoje postojbine. Neka su se katolici poci- _jepali u dva tabora; neka su Srbi bili uprli sve sile da otkup kmetova bude zakonom proveden; neka su se i braća muslimani odvojili; kad su vidjeli da je prijeka nužda da su svi u jednom jatu, te da dogovorno brane piobilke zemlje, koje je glavom ministar, nara- vno po naredbi drugijeh, htio oskvr- nuti željezničkim projektom : oni su svi ustali, pružili jedni drugijem pomirlji- vu ruku, i eto na veliku utjehu svog naroda danas svi zastupaju jedinstvenu misao, svi idu za istim ciljem, svi za- govaraju_istu stvar. 1 njihov je napor već donio mnogo dobra a još će više u dogledno vrijeme, oni su faktor bez kojega se ne može ni makac, a raspust sabora nije moguć, jer bi ih narodno uvjerenje opet povratilo. Pak kad svr- nemo naš pogled s toga uzornog i di- vnog prizora, na nevoljnu borbu, koju / vode naši zastupnici, nadasve oni u Beču; kako jedni drugim prigovaraju, kako se glože, zaista od svega srca bi smo željeli da se ugledaju u zastupni- ke te nove stečevine naše Monarhije, koji i ako su od jučer stupili na u- stavno poslovanje, ipak su se znali snaći, te slogom, dogovorom nas za- diviti. A tako treba da bude, ako sva- kom zastupniku lebdi pred očima sa- ma i jedina domovinska korist; treba da bude, ako je svaki spravan domo- vini na oltar žrtvovati sve do obraza svoga; ako gleda u ostalim zastupni- cjm iz pokrajine ne mrske takmace, PODLISTAK. Dvije isprave o robovima. Dobrotom i milošću veleugledne gospode Upravitelja »Blagog Djela«, bavim se ima nekoliko sa starim knjigama bivših rizni- čara Dubrovačke Republike, U tim je knji. gama nekoliko podataka o raznim robovima, koji su od gusara i od razbojnika ili uskoka povedeni iz države i kao robovi zadrž .vani u Carigradu, Smirni, Tripoli i Alžiru; a ta- kogjer veliku brigu i nastojanje gg. rizni- čara da ih otkupe, i znatne svote koje su za to izdavali, Nešto je o tome napisao g. prof. Antun Vučetić, nu ima još mnogo toga dok se sav materijal iserpi. Danas donašam jedno dosta važno pismo gg. rizničara, jer jedino koje je pisano hr- vatski, te je baš zato i vrlo važno. To je naputak Antunu Higji da otkupi troje ro- bova u Sarajevu. Drugo pismo, koje dona- šamo, jest od Nadbiskupa Perotti, koji prosi milost od svete Stolice, kako bi Republika ragje nego otkupljivati roblje, oružala gje- miju i lagje i tako odbila napadače novcem te su dobročinci zavještali za otkup robova, Rizničari S. Marije Dubrovnik, 12/8. 1574. Znajoći da Stane Matka Jerunića od dvaes RSA AK tj AS At PRN AMAL Aaa SL ALAGOAS NO ad RASNO Br. 388. nego dragu braću, kojom mu je orati skupa narodnu njivu. Nu u nas na ža- lost prevlagjuje strast a ne razbor, još bijesni vas vrtlog burnog nadmetanja u zadnjim izborima; najviše je lične prkositosti. A baš kako da okrstimo odurno ozloglašivanje Slovenaca, koji su nazad malo dana dali izjavu punu značaja; kojom kažu da im je hrvatsko pitanje glavno, i da će oni bez pre- stanka poraditi sa svim silama i neće se primiriti dok td pitanje ne bude ri- ješeno? Kako da nazovemo ono mu- drovanje Dra. Tresića, koji i ako je zastupničku dužnost vrlo zdušno izvr- šio, ipak ne smije druge bijediti, kao da su bili kukavice i izdajice, a to za- stupnike, koji su istupili ne manje odvažno nego li on? Zar s jedne for- malnosti podignuti toliko vike na slo- venskog zastupnika Korošća? Uz ova- kove prepirke, uz ovakove objede, ka- ko da nas poštuju drugi? Kako da pritegnemo ljubav i nostojanje onijeh, koje nazivljemo braćom! Kako da se istaknemo pred vladom, e bi otkupila svoju riječ, te obećanja više puta u- činjena, izvršila? Kako da narodu ste- čemo pravo i trajno dobro, kad smo razrožni u mislima, u -riječima u dje- lima? Gospodi je zastupnicima još na vrijeme da zabace nevoljne prepirke, da dogovorno rade svi bez razlike mišljenja, kako eto znadoše naši prvi susjedi zastupnici anektovanih pokra- jina. Oni su se na 24 o. mj. sakupili u sjednicu, te su dogovorno postavili prijedlog, da se tačno prouči pitanje, koja je pruga željeznice za zemlju ko- risnija, ili nova pruga Tuzla-Kladanj- Sarajevo, ili Tuzla-Doboj-Sarajevo; oni su odredili da vješti stručnjaci uz nji- hovu kontrolu prouče svestrano to pi- tanje i da svi razlozi pro et contra potanko navedeni budu predani za- stupnicima, tako da sami dobro izvje- šćeni mogu pak dati konačni svoj sud. Svi su ti prijedlozi bili primljeni jedno- glasno, i sad Vlada ima jednodušne zastupnike, a po njima i narod, te će biti usilovana doći u susret narodnoj želji. | eto već stižu glasovi, da je mi- godišta incirca, i Jane Nikole Vlahušina od godišta (deset, obe dvije djevojke iz Vita- ljine, uhićene onomlani od Crnogoraca, na- hode se u Sarajevu u Mule Abagić, iliti u njegova zeta, zato pošiljem tebe Antune Higja da delongo pogješ u Sarajevo i pro- vedeš s tobom rečenoga Matka i Nikolu, i Ivana Kosovca sodata; gdje kad dogješ, a i po putu svemu govorićeš da ideš, i da si došo za tvoje trgovine, oli od Zvornika, oli od Novoga Pazara, a da su rečeni ljudi tvoji momci, pak po putu od Ivana Dima trgovca kršćanina u Sarajevu, oli po putu koga drugoga pouzdana naćeš način kako ćeš govoriti s rečenijem djevojkama, da o- baznadu da se nahode njihovi oci na tvo- jijem(?) službi, i tada kad se to obazna neka rečeni oci po putu tvomu nagju koji dobar način za govoriti s gospodarima re- čenijeh djevojaka za da za karilat Božiju budu pustiti svojim ocima rečene djevojke; na svrhu stavit ćeš se ti po srijedi ko ,go- spar rečenijeh tvojieh momaka, i kO od njihovijeh plata naprednjieh zajmat ćeš njima, onoliko dinara, koliko vidiš da se najmanje s tvojiem nastojanjem lioće za ot- kup rečenijeh djevojaka; sad davaju ti se sto zekina oć zlata mletačkijeh da od njih| učiniš rečenu spenzu, oliti otkup na rečeni način, ali drugi kako ti u tvoju dušu i ko- šlenzu bolje uzpara, za manje poharčiti od REAL ESTA pon ENJE eo U DUBROVNIKU, 2. AUGUSTA 1912. nistar, koji je bio izjavio e neće ot- stupiti od svog programa ni dlaku, i- pak popustio i da će doći u susret razložitim i opravdanim željama za- stupnika. Eto nam najbojjeg primjera, što može dobra volja, što li stega, što li dogovor i sloga! Bilo bi dobro, dapače prijeka nužda, da i naši zastudnici naslijede odvažni primjer naše braće Bosanaca, te. da se i oni dogovore, barem poraditi skupno i dogovorno u onim pitanjima, koja utištu sav narod, koja zasijecaju u skroz narodna pitanja i narodne probitke. Eto naši nijesu bili izmegju se složni, a to nije dobro. Sloga je Talijancima postigla Trst, baš kako su hoćeli, a mi što smo dobili? Hoće li biti sreće da doživimo vi- djeti naše u Beču složne? Idemo da vidimo. Pogibelj raste. Stanje je bolesnika na Bosforu sva- ki dan to gore, te su oči cijeloga svi- jeta tamo uprte, velikom bojazni ono- ga što će se dogoditi, ako se tamo opstojnosti ne srede. Sultan je dao o- glas na narod, a u njemu zaklinje voj- sku da ne otkaže dužnu poslušnost i da se ne metne u vrilog političkih strasti. On je sastavio novo ministar- stvo, kojemu pripadaju matori starci, ljudi prokušanog iskustva i u vojnič- kim pitanjima i u gragjanskim razmi- ricama, jer je većina njih okušala mno- go puta sreću i nesreću, te u čestim pobunama, koje se neprestano podižu ugovarala i pregovarala. Ti su ljudi uprav dorasli tegobi ogromnoj, koja im je na legja nabacana; ali su takove poteškoće, tako je uskipjelo, da ni zna- nje ni iskustvo, ni ugled, ni vještina ne mogu da priduše taj požar, koji je takovog maha zahvatio, e ga se mo- žda može ograničiti, ali nikako pridu- šiti. Prevrat u Aziji, prevrat u Europi: mladoturci još jaki i siloviti hoće da sabor ostane u vlasti i da dalje pro- vagja njihove reforme; vojnički pak rečenijeh sto ze'ina, od kojijeh činit ćeš spenzu razložitu za tvoj put, i davat ćeš rečenijem ljudima, ocima rečenijeh djevo- jaka za hranu svaki dan po pet dinara i ništa veće; a rečenomu Ivanu Kosovcu na conat od ordinarije kurjerine ono što je solito davati; od svega kad se na zdravlje vratiš daćeš nam konat; i zato ti stavljam prid oči, da znaš, da su rečeni dinari od konta od schiava, koji vape u rukama od nevjemika za njihov otkup; zato da ih pengjaš strahom Božijem, ako hoćeš da Go- spodin Bog da tebi napredak u tvon'e ima- nju, i tvojom(?) djeci; ako paka za rečeni otkup inkomtraš koju neprotiv, oli difikol- tat, koja se od tebe meće moći upraviti, i za da se od nas nemože provigjeti, 'spediš- sodata, stvojom knjigom u kojoj nam piši biće od stvari, koje bi vidio da u krepos rečenoga našega govorenja ti nemožeš na- praviti za da ti mi možemo uarediti što ćeš učiniti. Na svrhu priporučivamo ti ovi poso, da ga opraviš s ljubavim, i s čovještvom, kako se uzdamo da ćeš učiniti, navlaštito da se ne obazna ni po tebi ni po gori re- čenijem ljudima, da si poslan za otkup re- čenijeh djevoja:a, koje kad 4iberaš dovestit ćeš ovgje, imajući od njih pojme po putu, i nastoj na zdravlje. Copia delle lettere St. Tesorieri — Pro- kaj nam da longo rečenogi Ivana Kosovca | savez traži, da se bezodvlačno sabor, raspušti i novi izbori provedu: dobar dio vojničkih zapovjednika i oficira ho- će da budu poinilovani svi njihovi dru- govi, koji su otkazali poslušnost, da- pače uskočili k ustašima; a druga sku- pina zapovjednika i oficira hoće i tra- že da se odmetnici kazne i da se uz- drži vojnički zapt. Dio četa šuruje sa ustanicima, drugi dio hoće da se oti- gje do kraja, te oružanom silom bun- tovnici primire, Neki hoće da se uz- drži i dalje opsadno stanje, da se štam- pi ne dopušta sloboda, a drugi upor- no ištu da se dade potpuna sloboda, opće pomilovanje, kratko da se ide u susret svim željama Arbanasa i drugi- jeh naroda, koji ištu red i rad, i kao garanciju razne povlastice, po kojim bi mogli biti sjegurni e će se krenuti na bolje. | nastojanja ovih pomtritelja ri- jet bi da je preteglo i vl=du; jer je u- kinuto opsadno stanje, data je slobo- da štampi, naregjeno je zapovjednicim da miruju i puštaju na miru ustaše, dok ne dogje navlaš odregjena komi- sija na lice mjesta i sve razvidi, za sve se priupita i tako uzev u obzir pravedne narodne tražbe, stvori one odluke, koje bi mogle biti - spasonosne i izvaditi iz nemiloga škripca vrhovnu vlast, koja zbilja nezna kud će glavom udariti. Ali uz silnu pomamu, koja je narode dovela do očaja; uz strastveno nepomirljivo raspoloženje vojske, koja se dijeli u dva tabora; uz rasulo, koje danomice raste; uz oskudice srestava, jer su financije u najlošijem stanju; uz pritisak opriječnih nadmetanja, veoma je dvojbeno e će i novo iskusno mi- nistarstvo išta moći uraditi. Još manje će ju po svoj prilici zahtjevi Arbanasa koji će tražiti neku dosta široku autonomiju, koja kad bi se dopuštila, otrgla bi od carstva te veoma važne pokrajine, te bi negda silnu Tursku ograničila na veoma usku prostoriju, ograničenu po- krajinu amo u Europi. Sva je dakle prilika e će i novo ministarstvo biti novi jalovi pokušaj, neredi će i ne- volje rastjeti, a onda će se okoristiti tim neredima Bugarska, Srbija i Crna curatori di S. M. Maggiore. 1749-1772, vol. 74. Scritture Diverse, Libro 2. (Državni Arhiv) str. 97. Pismo Nadbiskupa Frana Perotti Papi. Beatissimo Padre. Richiede il mio uffitio Pastorale, et il zelo che ho della salute di queste anime comesse alla mia cura, che rappresenti, come fo humilissimamente a V, S. |' incur- sione, che di continuo si fa da Turchi in questo mare con danno notabile de poveri Christiani che capitano nelle loro mani, ha- vendo fatto a questa hora in un anno so- pra cento schiavi di questo stato di Ra- gusa, de quali quelli che si sono potuti ri- trovare, sono stati riscattati dalla pieta di questi Signori, et hanno percid preso essi Turchi maggior ansa e forza di danneggi- are, poiche con questo denaro hanno fatto nuovi Vaselli(?) e si vanno sempre pit in- grassando e diventono prepotenti; et ha- vendo i međesimi Signori posto in mare per questo effetto una galera e due bregan- tini con altri legni armati, li hanno cagio- nato timore, e s'e riparato a tarli pregiu- ditii e da che tengono questo armamento non s' e fatto alcuno schiavo in questo terri- torio, et perche presento, che havendo in mano |' Bccellenze alcuna soma di denari God. Viti. I Gora, koji jedva čekaju da se dogje do likvidacije Turskoga carstva a da proširu svoje granice, Za veliku su nesreću te kraljevini» nesl :žne i zavidne jedna na drugu, a d« nije tako sva je prilika da bi im velevlasti dopustile da razmaknu svoje granice i tako da se uzdrži neko ravnovjesje, u strahu da se ne okoristi koja od istih velikih vlasti mimošav i Bugarsku i Srbiju i Crnu Goru. Za nesreću radi njihove nesloge napreduje li nevoljno stanje, morati će same velike vlasti uvestiti red, i tad eto ti nevoljnoga rata, ko- jega davno svi nagovještuju, i od ko- jega se davno svi boje. Dobri Bog nek ukloni tu pogibelj, od koje bi najviše stradala niša Monarhija, jer ako bi pobijedila, materijalne bi nesreće i ne- volje bile takove i tolike, da se uprav pamet smuti kad se pomisli na sve posljedice. A da je stanje veoma teško, skoro bez nade ikakve, najbolje svje- doči da je naš ministar spoljašnih po- sala otkazao ljetni počinak, kako je bio udredio. Svakako do malo će se dana nešto izvjesnijega znati. Austrijski konsul Braum prema Hrvatima u Taltalu Primamo slijedeće pismo iz Taltala (Chile) u Americi, I5/VI. 1912: Velezaslužni Gospodine ! Oprostit će te nam unaprijed na dosadu i gubitak vremena, što će mo Vam zadati sa ovim pismom, ali sjegurni smo da ta dosada će se kod Vas pretvoriti u čas u- godni, pošto Vi kao dobar sin Hrvatske, znati će se u ovom slučaju postaviti se na put i podati bratsku obranu, na spas časti okrivljenih sinova, koji su branili svoja prava. U istinu teškim srcem i drhćućom rukom, čovjek je prisiljen da se lati pera i da opiše besramotni rad nekih naših zemljaka u o- vom gradu. Optuženo nas četrnaestorica podanika A- ustro-Ugarske Monarkije, a sinovi Hrvatske zemlje, zbog neke lažne izdaje, što ju je skalupio ovomjesni prestavnik austro-ugar- skih posala, gosp. Julio Braum, koji niti *e podanik austrijski već sin njemačkog carstva. I ova osoba zastupa naše državne poslove u ovom gradu, gdje je mnogobrojna naša kolonija, koju bi po pravu morao zastupat! naš zemljak a ne tugjin, koji niti je poda- da impiegarsi nel riscatto di simili schiavi conforme alla dispositione d'alcuni pii te- statori, voglio svpplicare V. S. che si com- piaccia colla sua infinita clemenza commu- tare questa dispositione nelle spese di detto armamento si per questi come per altre in avenire quando bisognasse per provedere a questa misera schiavitudine de christiani, et al pericolo probabile della perdita arco dell' anime, sono inco a rappresentare hu- milissimimente alli picdi di V. S, che questa' opera col suo b:nignissimo bene- placito riuscira santisiinmo, e ne seguiria il fine de međesimi testatori, che hanno solo preteso di provedere all' inđenuita de fedeli, quali con questa grata restariano lontani da ogni pericolo, di modo che si adempi- rla virtualmente la loro pia volontd. Supplico riverentemente la S. V. di scusare i! mio ardire, e d' attribuirlo al desiderio che ho immenso di vedere assicurato questo Po. polo dalla tirrania de Barbari, tanto piši ch& la Republica si trova eshausta del denaro per molte spese che giornalmente occorrono, e qui supplicandola anco della sva paierna e benignissima protetione bacio con ogni humilta prostrato li suoi santissimi piedi Ragusa li 27. Agosto 1654. Di V. S. Umilis. Divotis. Obben. Suddito Fran- cesco Perotti, Arcivescovo di Ragusa.