CRVENA HRVAT
PRAVA
CIJENA JE LISTU SA DONAŠANJEM U KUĆU
NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO;
2. XII. 1912.
Taj se je dan navršila sretna 64-go-
dina da vrhu nas vlada uzvišeni i vi-
teški naš Gospodar i Ćesar. Dobri mu
Bog dao još mnogo godina života,
uma i snage, da vlada i dalje i da
dočeka onaj sretni dan, kad će vi-
djeti zadovoljne i mirne mnogobrojne
i razne narode, koji zahvalivši uzviše- ča lovorikom, i da dokaže, kako je!
pregauću da|Hrvatu lojalnost krepost, koju mu ni.
noj Kruni i njezinome
svakome pojednako podijeli pravice,
budu tvrdi nepredobivi nasip Preja-
snom Domu, komu smo obećali po-
daništvo i vijernost, kao nosiocu Zvo-
nimirove Krune!
Dajte nam priživjeti!
Taj se vapaj sve to više širi u na-
šoj domovini na svemu jugu, gdje sa-
činjavamo maldane kompaktni na-
rod; pak kolikogod zlobni željeli, sve
je mirno, sve je tiho, a to je posve
dobro i razložito, kakono od naroda,
koji želi i hoće, da svoje pravice ste-
če redovitim ustavnim putem, U pro-
šlim smo brojevima donijeli glasne iz-
jave sa više strana, a i u ovom do-
našamo onu. velevažnu izjavu 0-
kupljene koalicije u Pešti. Sama či-
njenica, da zastupnici naroda i po-
glaviti političari ne smjedu se sakupiti
u Zagrebu, niti u Hrvatskoj, glasno
svjedoči kakovo je nevoljno stanje u
Banovini ; ako se žele ustavno i brat-
ski porazgovoriti, oni mogu slobodno
vijećati u Beču, u Ljubljani, u Opatiji,
u Sarajevu, u istoj Pešti, ali u Hrvat-
skoj podnipošto! Je li to abnormal-
nost da ne može biti gora ? A dočim
su nesmetano svukud raspravljali gor-
di Madžari, koji najtežu odgovornost
primaju za iznimno stanje u Banovini,
kako je posvjedočio i isti ministar-pre-
sjednik Lukač u odnosnom svom go-
voru, ni u Pešti nijesu se mogli po-
razgovoriti bez upadice policije. Nije
li smiješao da policija istražuje, da li je
došao na vijeće jedan Masaržik, je-
dan Šušteršić? Nije li smiješno, da ne-
PODLISTAK.
Dn. 1. Vuletin:
Sa putovanja. (2)
U Poli se sada rade orijaške pomorske
radnje, jer zatvaraju sprijeda široki ulaz
luke, dugim zidom, a to je vrlo teško u
dubokom i izloženom moru, tako da će
ostati samo toliki ulaz, koliko može proći
oklopnjača. Lijepih i modernih zgrada vigja
se putem, što vodi na željeznicu i raskoš-
nih hotela sa prostranim terasam i cvijećem.
Kažu, da je »Hotel Riviera« českoga druš-
tva, najljepši hotel u Austriji.
Ne daleko željezn. stacije diže se željezni
toranj za Markonijev brzojav, visok 96 met.
Iz Pole sam se prevažao željeznicom kroz
Istru do Trsta. Ovdje ne ima ništa osobita.
Južna je Istra zasagjena bujnim vinogradima,
žitom, voćem i raznim povrćem, dočim je
gornja krševita i skoro pusta uz rijetke bo-
rove šumice.
Najvažnije je mjesto uz željez. prugu —
Pazin — negda kula Talijana, a sada u hr-
vatskim rukama. Ovo je najvažnije mjesto
nutrnje Istre — u lijepoj dolini sa dosta
lijepim zgradama i šetalištima. Ima staru gra-
dinu i hrvatsku gimrfaziju. Kod Lupoglave
ima nešto gore i šume. je pano-
rama ispod Pinguente, Koliko god se vi-
juga željeznica uzbrdicom prama Herpelju,
ILI S POŠTOM NA GODINU K 6.
ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9.
KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN
| ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO 1+ UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
.
(bi bilo grozno, vidjeti policiju spravnu
ida ih nasilno otpravi preko granice,
\ko nekakove buntovnike, a kad tamo
|vijerne podanike iste Monarhije? Ta
zaista nikome, osim kojoj mahnitoj i
smušeno glavi, ne dolazi na pamet da
rovari i radi proti onoj Monarhiji, za
koju su tisuću puta pribranu svoju
mladež davali da gine, da se ovjen-
ka iz duše iščupati neće: te ako traži
svoje pravice, traži ih jer je osvjedo-
|čen da mu po zakonu pripadaju, da
\je on ravan ostalim narodima u Mo-
\narhiji, da neće drugog gospodara po-
| više sebe, osim krune. To ga uvjere-
\nje napada, da sve to glasnije upre u
ito, da je zato uvrstao u jednu skupi-
nu sve stranke, da je u tome složan,
kao jedna duša; ufanje i pouzdanje
mu ne dolazi na manje, a dok mu je
otvoren ustavni put, dotle Hrvat ne-
\će da krene s pravoga puta, neće se
dati zavesti na one pokušaje, koji bi
neminovno donijeli narodni jad i ne-
volju. U duši mu je prirasla harnost
\prama Visokom Vladajućem Domu, i
stalno vjeruje da nije dalek dan, kad
\će biti suzbito nasilje Madžara i Hr-
\vatskoj podate one pravice, koje su
prikladne da ju umire. Najbolji dokaz
da naš narod tako misli, jest da se
Pešta boji izbora, jer zna kako bi pro- |"
šla razbijene glave. Neka se nagodi sa
koalicijom, kojoj naša stranka ne za-
priječiva da poradi ustavno na dobro
naroda.
Hoćemo red, hoćemo mir, hoćemo
pravicu u ovoj našoj Monarhiji!
A kako uslijed opstrukcije hrvatsko-
slovenske u bečkomrrajhsratu, tako i po-
vodom manifestacija po Dalmaciji, počelo
se po našem skromnom mnijenju sumnji-
čiti i Slovence i Hrvate s nelojalnosti
i prema Dinastiji kao što i prema Mo-
narhiji, bit će uputno i zgodno iznijeti,
što o tom piše »Slovenec«, glasilo
slov. pučke stranke: da bi zem. odbor
kranjski naročito izjavio svoju lojal-
nost, nije potrebno. Tim manje, što
| toliko se širi pogled na ubavu uvalu, po-
sutu zelenom goricom i seoskim kućama.
Zanimivo je gledati u sumrak, kad se po-
čmu prve sjene puštati s gore na dol i po-
javljati se svijeće po kućama. Čini ti se ko
prostrani rastrkani grad u sred zelenila sa
užganim svjetlom kako paše neobično du-
gim opsegom izmegju gorske kose, kojim
protječu potoci hladne vode i žubore tihom
mirnom noću.
Upoznao sam se na ovomu putu sa je-
dnim župnikom iz blizine Pazina i mnogo
smo se o koječemu razgovarali, osobito o
ekonomskim i političkim njihovim prilikama.
Mnogo mi je toga tužno ispričao i kao lju-
bomorno povjerio, što nije za jasno pisanje.
Ipak dobro je znati u krugu prijatelja _po-
vjesti neke specijalne okolnosti unutrnje
naroda jedne pokrajine, da se vidi što ih
tišti i kako se vodi politika, koga se boje
i za koga se mogu oduševiti.
Kod Herpelje-Kožina izmijeni se vlak i
malo zatim novi vlak vozi ravno u Trst.
U ovomu gradu svjetske trgovine i pro-
meta, gdje se križa trgovina cijeloga svi-
jeta, ostao sam samo jedan dan, da obavim
svoje poslove i posjetim neke zuance. Zad-
njega vremena u Trstu se sagradilo malo
novih zgrada. Osim židovske nbve sinagoge,
koja je sagragjena u istočnom stilu sv. tem-
pla, te je lijepa i vanjštinom i nutrašnjošću,
malo ima važnljih novih palača.
U DUBROVNIKU, 7. DECEMBRA 1912.
PRETPLATA | OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI-
ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU,
ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE.
IZLAZI SVAKE SUBOTE
POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA.
God. Vili.
je poznato, da pokrajina Kranjska ne u kavani, po hodnicima | vijećaju u svojoj otadžbini o aktuelnim pi-
li u parku oko hotela vrvjelo je sve puno | tanjima.
zaostaje u lojalnosti za nikojom dru- ani IE iii i ši
gom u Monarhiji. Nijesu to samo pu- uni ormisanih i preol učeni stražara, da, rvatsko-srpska oalicija izriče prije sve-
nadziru ove »veleizdajnike«.
i . isk a \ga svoje simpatije za borbu; što ju vode
ste riječi, nago e Kranjska dojednom Prije nego što je započela konferencija, saveznički balkanski narodi, naročito junač-
zgodom i djelom dokazala, a dokazati
unišao je u dvoranu, gdje bijahu sakuplje-|ka srpska braća za slobodu i civilizaciju.
će u potrebi i u buduće svoju lojal- | ni Hrvati, policajski vijećnik Toth i izjavio, | Povodom uznemirljivih glasina o zapletaji-
nost. Izjavlja nadalje »Slovenec«: Sva- da ima megju učesnicima osoba iz inozem-|ma megjunarodnog položaja, smatra hrv.-
ko sumnjičenje lojalnosti Jugoslavena stva. Hrvati su mu dokaživali, da to nije | srpska koalicija svojom svetom dužnošću,
moramo odlučno odbiti. Austrijski Ju-
istina, ali Toth je opet tvrdio, da su me- da dade izražaja očekivanju, da će se mje-
| 9 ai u | gju njima pogibeljni inozemci Šušteršić, | rodavni faktori monarhije u skladu sa že-
goslaveni monarhije su vijerni ! pri“) Kramarž i Masaryk. Dakako da o ovima ni-|ljama većine naroda založiti za mir.
pravni svaki čas na žrtve. Al! oni ne|je bilo ni traga. Tek nakon što je savjesni | Uslijed abnormalnih odnošaja u Hrvat-
\razumijevaju pod patriotiznom uzdrža- |šef peštanske policije popisao sve prisutne skoj i uslijed nesregjenih parlamentarnih
'\nje dualizma, nego misk, da je veli- | osobe i uvjerio se, da nema megju njima prilika u Ugarskoj nanešena je kraljevini
čina Monarhije u tom: da zadovolje | revolucijonarnih austrijanaca, udaljio se i| Hrvatskoj i Ugarskoj tolika šteta, da će
| svoje Jugoslavene i da bude sa MAR je započela. Oi U rsasa duge periode mira i rada, dok ove
egju učesnicima bili su takogjer bivši rane zacijele.
| gne:
\kanskim narodom u najboljim odno- \odi. prestojnici dr. Nikolić, dr. Badaj i Roje, Hrvatsko-srpska koalicija duboko žali, što
okazuju vodeći državnici mnogo više smi-
|da: u restauraciji,
I
|šajem. Zato se ne smiju nastojanja, da |\pivši saborski presjednik Medaković, de- p
\se mirno riješi današnja kriza, nazivati |legati sa peštanskog sabora Barčić, Mua- | sla za autonomiju poladivljih Arnauta, nego
| nepatriotičnima. Austrija će biti silaa čević, dr. Dušan Popović i dr. Paleček, za- za državnopravnu autonomiju kraljevine Hr-
sa svojima Jugoslavenima, a nikada \tim Svetozar Pribičević, Lukinić, Peleš, Po- | vatske, koju nastanjuje hrvatsko-srpski kul-
bez njih ili proti njima. 'ljak, Gjalski, Kraus, Bertić, Kappel, Jamri- | turni narod, koji je stekao u borbama pro-
| opkorei ' 'šak, baron Rajačić i dr. (tiv tursko-arnautske invazije neprolaznih 2a-
| Tako ze izjavlja glavno. mjeroda- Sakupljene je pozdravio presjednik hrvat- sluga za monarhiju. U današnjem kome-
| vno glasilo Slovenaca. | mi begenišemo |ske samostalne stranke Grga Tuškan. \sarskom stanju nazrijeva hrvatsko - srpska
toj izjavi. Jer i bučne manifestacije | Dr. Badaj izvijestio je o položaju u Hr- | koalicija tešku povredu ustavnih garancija
Hrvata po Dalmaciji nijesu i ne mo- vatskoj. Prosvjedovao je proti zavaravanju | zajedničkog ugarsko - hrvatskog državnog
gu biti u pravom i istinskom smislu javnosti lažnim službenim izvješćima o »mir- | prava, kao što i povredu autonomnih temeli-
nelojalne, nego su naperene proti da- ol m tek o Hrvatskoj nih zakona hrvatskoga ustava.
i i isti 187 vlada doduše mir, ali samo zato, jer su i| Ovim su stanjem uzdrmani takogjer oni
sodom sem duglisličnom, koji 07 narod i njihovi vogje unatoč izazivanja sa- | historijski o koji bijahu kroz 800 go-
mogućuje Cuvajevštinu . . .. Sistemi čuvali hladnu krv, jer taj narod još uvijeki dina najvažniji temelj ugarsko-hrvatske dr-
prolaze, dočim će Habsburška Monar- vjeruje u konačnu pobjedu pravedne stva- | žavne zajednice.
hija na zadovoljerije svojih Jugoslavena ri. Min.-presjednik ugarski povrijedio je u-! Koalicija odobrava stoga izjavu svojih
preživjeti i tu krizu, kao što je pre- | vagjenjem komesarijata e samo hrvatski članova u zajedničkom državnom saboru
turila mnogo težih i ozbiljnijih. | ustav, nego takogier savezničku vjemost_ gjede povreda ustava, kao što i glede ne-
SENSE NE SA - |»Ugarske« oem Hrvatskoj. io zakonitosti hrvatskih delegata. Ona će sma-
| Hrvoja: koalicija zaključila je doduše, | trati svojom dužnošću, da se pobrine za to,
E Sr s - u SAN sabor 5 Ona) qa se stvore za budućnost garancije proti
[se je time htjela samo da posluži svojim uvagjanju takovih odnošaja. Koalicija oče-
pravom pasivne rezistencije. Današnja hrvat-. kuje, da će mjerodavni faktori napokon već
Hrv.-Srpska koalicija
| u Budimpešti.
U četvrtak 28. pr. mj. sastali su se biv- ; : i
ši zastupnici u hrv. saboru, članovi hrvat. | akon laje mei ie požaztić,| gibeljan je današnji apsolutistički sistem u
trade liiaca : enjem hr-| Hrvatskoj i da će ti faktori u najkraćem vre-
sko-srpske koalicije, u Budimpešti, da vi- : a : i kle
|jećaju o položaju. Kao što se mora stran- valske autonomije. Ali proti tom nastojanju | menu povratiti Hrvatskoj njezina ustavna
ka prava sastajali u Ljubljani, Opatiji, Sa- naslaviće uste. i srpoki narod Dovdu:# rava.
\rajevu i drugim mjestima izvan Banovine, PR oruđe ip aja O Ovu povredu ustava obrazlaše ugarska
jer policajski režim komesara Cuvaja ne tr- VR Zoskoiji tika da E da riše time, da je to bila državna potreba.
\pi nikakvih sastanaka u zemlji »mira i za- ga mira, koji će zajamčiti uspješan svedno“| Ali taj razlog ni u jednom pogledu ne sto-
\dovoljstva«, tako je morala elo i hrv.-srp- e 3 [h. Sim je MAI NE MATA oo
ska koalicija tražiti utočište u tugjini, da RR 173 i i | nistra-presje nika Lukasca, da se je hrvat-
se io megju sobom porazgovoriti. aedailok :pititehait de IANA sko-srpska koalicija paktom sa strankom pra-
Mi niti u Pešti nije išlo posve glatko. iP ] P “Iva obvezala na politiku s Ugarskom i time
| Čim su se bivši hrvatski i srpski za- Rezolucija. izazvala pogibelj, da će većina hrvatskoga
\stupnici sastali u hotelu, gdje se je imao Zastupnici hr.-srpske koalicije sastali su | sabora u zakoniloj iormi zaključiti otcije-
\sastanak da održi, pojavila se ondje čilava | se ovdje, jer im zbog obustave hrvatskog | pljenje Hrvatske od Ugarske.
\vojska peštanske policije i detektiva. Posvu- (ustava i prava sakupljanja nije moguće, da| Pakt koalicije i stranke prava ne tangira
Posjetio sam učenog profesora D.ra Mi-|venskog elementa u Trstu. On priznaje slo- | široko more za koje i sunce zalazi u svomu
oni, za koga vele, da je čudovište znanja, venski elemenat i kaže da bi se morao neopisivom čaru.
»arca sapientiae«. Ou je skoro poliglota, | naći neki modus vivendi, jer, kaže, u našoj Koliko je ugodno danom naslagjivati se
enciklopedista. Učinio je ina me neobični | imegjusobnoj trzavici, koriste se Nijemci, Ma- ovim raznolikim i krasnim vidikom, toliko
dojam, svojim umnim razlaganjem i prepu- |džari i židovi i zauzimlje sve više dimen-!je i noću, gledajuć ko najveličanstveniju
nom kulturom, koja se opaža kod svake sije u trgovini, u bankovnim poduzećima, | rasvjetu u tisućama električnih žižaka što
riječi, njegovog melodičnog glasa. | on'u javnom životu, a da bi bila sveta du- (sjaju po gradu i van njega po brdašcima,
svake godine kroz praznike putuje na da- | žnost i Talijana i Slovenaca oprijeti se svom | kućama i zaselcima.
leka putovanja i mnogo je toga učeno na- [silom poplavi germanizma i judeizma, | Ovdje je najmiliji izlet tršćanskog svijeta
pisao. »Baš ću prekosutra, reče mi, u Tunis te će oni biti do malo gospodari Trsta, ali gospode i radnika, koji u velikom mnoš-
i Maltu. A žao mi je što zbog rata ne mogu | miće mo morati živjeti o njihovoj milosti. tvu ljeti izlijeću iz grada i sprovagjaju ovdje
u Tripolis«, Već je šest puta bio u Pale-, Pošto sam još pregledao neke znameni- u čistom gorskom zraku nekoliko sati u-
stini i obašao ju svu. On je najbolji pozna: tosti grada i posjelio neke znance i s njima | godne zabave i tjelesne okrepe.
valac mjesta sv. zem'je i obala Afrike. Vrlo | se ugodno porazgovorio, krenuo sam sutra| U manje od dva sata eto te već u uba-
mi se svigja njegova raduja o Koranu i dan put Gorice, \voj i evjetnoj dolini, u kojoj leži Gorica —
Maometanizmu, koju je napisao poslije nego , i. \a ovjenčaju je naokolo pošumljene gore,
je na Istoku u središtu muslimanskog ži- (Gorica — Villah.) | pune jela, omorika i borovine, — Odma
vota duboko proučio tu vjeru i vidio i čuo Iz Trsta do Gorice vožnja je ugodua.|je blizu glasovito skladište svakovrsnog dr-
svojim očima i ušima sve što zasijeca u
\Kroz zelene šumice i pitome gorske sei jer i pokućstva u Solkanu.
onaj predmet. Pisao ju je nojvećom objek- uspinje se željeznica i daje
oku zanimiv| Gorica je mirni i tihi grad, sa sredovječ-
tivnošću uz uzvišenu kršćansku ljubav, Ova pogled. Lijepi su i vinogradi u okolici Trsta, nim ulicama u nutrašnjosti. dočim su sve
knjiga je vrlo potrebita u današnjim okol- sve uzdignuti na odrine ili samo s
nostima, osobito stoga što je nama vrlo strane ili sa obedvije, ali uvijek nešto na-
malo poznat muhamedanski živalj i njegov gnute ksuncu da ih bolje ogrijeva i da.
vjerozakon. Knjiga je izdana kod Posteta uspješnije dozre i tim je bolja vrst vina.
u Rimu g. 1908. \Krasna i najljepša panorama pruža se sa Sasvim
Zanimivi su njegovi romani iz prve postaje Općina. Ispod oka se nižu zeleni elemenat, ipak poštanski žig nosi samo nje-
dobe kršćanstva, a zgodna bi bila ji po- brežuljci, kitni vinogradi, borove šumice, mački natpis: Gorz, ko u sred Berlina, a
trebita svim župnicima njegova katolička |svi zaselci i kuće tršćanskih žitelja van na mjesnoj gimnaziji ima tobože neutralni
liturgika. grada, pa opet pruža se i sami grad sa matpis latinski: I. R. Gymnasium, Obrtna i
Premda čustvom talijanac, tužio mi se je | svojom prostranom lukom, sa mnoštvom trgovačka je škola talijanska, Slovenci imaju
mnogo na nesnošljivost talijanskog i slo- (brodova i parobroda, pa onda nedogledno | svoj »Trgovski dom« i »Tigov., Obrtnu
\Frana Josipa i Gius. Verdi. — Gradske su
ska delegacija u zajedničkom saboru nije iednom uvidjeti, kako neodrživ i kako po- |
jedne moderne lijepe palače vani uzduž viala /
ulice slabo pokaldrmane i dosta tijesne,
tako da tamo i ne zalazi elektr. tramvaj. |
što je u Gorici pretežniji slovenski |
s