CIJENA JE LISTU SA DONAŠANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6. NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Br. 414. Progovoriše naši i njihovi. historijsko kazalo okrenulo prema sla- venskom jugu, gdje ima monarhija da se razvija. Ali austrijski državnici toga nijesu shvatili i sklopili su g. 1867. nagodbu sa Ugarskom, koja je posta- la za monarhiju puno veće zlo, nego doći na manje. Nije to bilo davno :|što bijaše poraz kod Kraljevog-Graca. mi smo ushićeno pozdravili slogu Hr-|S tom se je nagodbom stvorio dua-| vata i Slovenaca, te smo nagoviještali | lizam, monarhija se je razdijelila u dva. da će takav sporazum blagodatno u komada, u Austriju i Ugarsku. Misao narodu uvestit red, rad i poskoriti o- naj dan, kad će domovina progledati | neka bi imao u svakoj polovici jedan. i svojoj se sreći nasmijati. Nije falilo narod prevlast: u Austriji Nijemci, u laživih proroka, koji su se izderečili, e Ugarskoj Madžari. će Slovenci u svoje sebične svrhe iz- Ovo bijaše sudbonosna zabluda, jer rabiti dobrijane pravaše, e igraju pro- nemoguće i nemoralno, da jedna tre- zirnu igru u sebične svoje svrhe, a od ćina zapovijeda dvijema trećinama. Hab- toga svega ništa ne bude. Nasta haj- sburška monarhija može biti zasnova- ka na Slovence, a najviše su lomili na samo na temelju slobode, ravno- zub o uglednom Šušteršiću, koji zaista pravnosti i zadovoljsva svih naroda. je dokazao, da ima izobilja spreme i Dualizam je urodio često puta ne- pameti kad je znao onaku uzornu or- povoljnim prilikama u raznim dijelo- ganizaciju uvestit u slovenske zemlje. vima monarhije i spriječavao je razvi- Vikalo se je, da on teži se domoći tak države prema vani i unutra. Duali- ministarske stolice, a da ga iznesu svo- zam bio je povodom svim velikim | Neka naša poslovica kaže: ljudi se vežu za jezik, a volovi za roge. Na- ravno je: čovjek pošteni kad zadade riječ, voli i poginuti, nego li s riječi CRVENA NENA Na LV o A S SA Knj | PRAVA IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. PIER Ram JA pa Re LanJpra U DUBROVNIKU, | Habsburška zemlja oko mora jest sla-|iskusne, pune i realne političare, kao \venska. Uz zadovoljne južne Slavene \bit će i monarhija sretna i moćna. Dr. Šušteršić se za tim osvrnuo na opstrukciju ,hrv.-slovenskoga kluba u carevinskom vijeću, koja je upozorila mjerodavne krugove na hrvatsko-slo- vensko jedinstvo. Žalosne, protuusta- vne prilike u Banovini osjeća sav hrvatsko-slovenski narod i odatle izvi- stanje u ovostranoj državnoj poli. — Čujte što veli najagilniji političar i exonom, čestita duša Dr. Krek: Još nešto. Mi stopro danas vidimo, što znači Bosna i Hercegovina. Go- spodo ! I prije je Bosna i Hercegovi- na bila nešto, što je vikalo da se spoji i htjelo s nama u jedno kolo. Ali di- \plomati toga glasa nijesu slušali, a na- rod ne piše akte, pa kad bi zastupni- ci digli o tome glas, došao bi ministar i rekao : ali, gospodo moja, ostavite sada to, to nije oportuno, ne može se maknuti, budite praktični, o tome se M: Nona I FEBRUARA 1913. HRVATSKA PRETPLATA | OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. Ram JA pa RBA JN što je dr. Šušteršić, dr. Krek, dr. Ko- rošec i drugi, koji uživaju povjerenje i ljubav u našim redovima. Što su o- vakovi ljudi stupili u našu stranku naj- bolji je dokaz, da je naš program da- nas realan i aktuelan. — Napokon eto kako završuje svoj govor prof. Jarc: Pitanje je Bosne i Hercegovine po- tadašnjih nesretnih državnika bijaše ta, re kao naravna posljedica i neodrživo kazalo pomanjkanje dualizma u najve- ćoj mjeri. Dok opstoji dualizam, nije jr da bi Bosna i Hercegovina postale dio austrijske monarhije. Da- nas Bosna i Hercegovina ima svoj u- stav, ali taj nije neovisan, jer zakoni ne zavise samo o saboru u Sarajevu, (nego i o obim parlamentima i delega- cijama, gdje Bosna i Hercegovina ni- jesu zastupane. Tako Bosna i Herce- govina nijesu treći dio monarhije, ne- go je autonomija ogragjena uplivom obiju vlada. sobito pod dojmom velikih preokreta Naravno, taj bosanski problem, o- I a o . Sedmični prijegled. Na čemu smo, | Zbor najvećih turskih dostojanstvenika sa \56 protiv 12 zaključivao je, da se nota ve- levlasti ima uzeti n obzir, te sklopiti mir, |po kojemu bi se Drinopolje dalo Bugarskoj. Na temelju toga bilo je opće očekivanje, da je rat na Balkanu dokrajčen i da je Evropi barem za neko vrijeme osiguran mir. Me- gjutim došlo je kroz 24 sata do takovog preokreta, kakvom se niko ni u snu nije nadao: Enver-beg — taj poznati junak mlado- turske revolucije od aprila 1909 — silovito srušio je Kiamilovu vladu i nametnuo mla- doturski režim, koji naglašuje, da će Turci prije svi do jednoga poginuti nego li pre- dati Drinopolje. Za vrijeme, dok se obdr- žavalo ministarsko vijeće, Enver-beg i bivši zastapnik Ahmed Riza sa 400 softa demo- strirajući proti sklopljenju mira i proti sva- kom popuštanju Bugarskoj provališe na Por- tu u dvoranu, gdje bijahu ministri na oku- kupu. Enver-beg prisilio je velikog vezira Kiamil-pašu, da dade ostavku. To je ovaj morao da i uradi, i Sultan je ostavku pri- hvatio. Uslijed pritiska Enver-bega Sultan je povjerio vladu članovima mladoturskog odbora. jim legjima pravaši i njegovi Sloven- smutnjama u izvanjskoj i ci. Ide vrijeme, nosi breme, i svakome politici. po zasluzi odmjera kako je pravedno. Započelo se je novo doba svjetske govine stvara se velika Srbija. | tako Dr. Šušteršić mučao je i nehajao; po- povjesti, doba jugoslavenstva, što se sada Bosna i Hercegovina — makar šteno je pružio ruku u bijeloj Ljublja- diže ponosnim poletom. Time moraju da šuti — viče: uzmi kartu i pogledaj ni, i od onda i u parlamentu i uzbo- da računaju svi faktori. Svjetska po- ovaj pojas, koji se zove Dalmacija : rovima i u vijećanjima ustao kao div vjest ne zaustavlja se ni pred kojim taj spada k nama i ako hoćeš, Austri- da brani prava svojeg naroda, one tu- diplomatom ili ministrom, ni pred ko- \jo, da nešto značiš, moraš da spojiš žne i potlačene Hrvatske, koju on 20- jom vladom ili parlamentom, već ide ono, što po naravi spada skupa. | mi ve svojom milom materom, svojom neumoljivo svojim putem dalje, i taj smo takogjer koji kažemo: jedan je unutarnjoj sada ne govori. A sada? Mora da se \govori, jer tamo iza Bosne i Herce- Velikim vezirom imenovan je Mahmud - Šefket-paša, za unutarnje poslove.Talaat, a ministrom rata Izet-beg. Pobočnici Kiamil-paše i Nazim-paše htje- doše da Enver-bega zapriječe pri provali u sobu ministara. Uslijed toga bje ispaljeno nekoliko hitaca. Ministar rata Nazim-paša, zapovjednik vojske na Čataldži, ostao je na mjestu mrtav, a jedan pobočnik teško ra- njen. Kiamil-paša zadržan je na Porti kao zarobljenik. Kad je Kiamil-paša potpisao o- naše braće na Balkanu, zadobio je ve- liku važnost, i Gospodo ! Tužno je i tragično po Austriju, da je narod, koji broji u toj monarhiji nad 7 milijuna stanovnika, da je taj narod velju razdijeljen na četvero. Jedan je dio u Cislajtaniji, a u toj razdijeljen na toliko krunovina ; u Translajtaniji je Banovina, bespravna domovinom. A da dade tvrdo neslom- put vodi do ljepše budućnosti ljivo jamstvo o svome poslovanju, čuj«| te kako razlaže na glavnoj skupštini seljačkog saveza dnevice na staru go- dinu : Jugoslavensko pitanje vlada danas čitavom Evropom, i Habsburška mo- narhija, koja posjeduje unutar svojih. granica više južnih Slavena nego svaka. druga država, zainteresovana je pri to- me najviše, i riješenje jugoslavensko-. ga pitanja za nju je važnije i prešnije revinu veliku i moćnu, kao pravu ve- \dualizma i postaviti Habsburšku južnih Slavena. Mjerodavni faktori naše mo- narhije moraju se osvjedočiti, da je do- šlo vrijeme gdje treba raskinuti lance care- vinu na zdrave, prirodne temelje, da bude osigurana sloboda i ravnoprav- nost svim narodima. Mi od srca že- limo, ne samo poradi sreće našega hr- vatsko-slovenskoga naroda, već i zalo, jer bismo htjeli vidjeti Habsburšku ca- narod od Drave pa do Kotora, a tu \spada i Bosna i Hercegovina, i svi mo- \ramo skupa. Ovo nije više utopija, o- \vo viče samo po sebi. Da li se ovo zove trializam ili kako bilo — ne zna- \imo, to je sve jedno, mi hoćemo slo- |bodnu domovinu i htjeli smo je, a sa- \da egzistencija monarhije traži, da nam ju se dade. = — Još čujte što kaže u ime stranke \prava uvaženi Dr. Akačić : Bez sumnje. Stranka je pra.a po- od svakog drugog pitanja. S time su liku silu uz dunavske i jadranske ze- stigla veliki narodni uspjeh tim, što su skopčane poteškoće, što izviru naroči- mlje, koja će crpiti svoju nepobjedivu u to iz sadašnjega dualističkoga ustroj- stva monarhije. Austrija je u godini 1866. prestala biti njemačkom save. znom državom, i prestala je biti na jugu talijanskom državom i tada se je Nešto o razvodu. Današnje je društvo bolesno. Razvodi braka veoma su česti, te se čini, da po- staje istinom nekadašnja rečenica, da je futur od ženiti se, dati se razvesti. I neće više nikoga začuditi, kad čuje, da su muž i žena, koji su nekoliko godina živjeli u slozi, u potpunom sporazumu opet se ra- zišli. Uvide, da nije moguće, da zajedno žive, te da nikad nije imalo biti spojeno, što se sad rastavlja. Zanimivo je, da u većini slučajeva raz- voda ne igra ulogu nevjera jedne ili druge Strane, već uzroci sasvim drugi, kojim su ponajviše krive žene, premda i muževi ni- jesu posve prosti od krivnje. Ja ću kao žena, ostati samo pri ženama, i reći im nekoliko iskrenih. Neosporna je činjenica, da mlagja gene- racija žena nije odgojena dobro za buduću udaju, a osobito ne u obiteljima, gdje je jedina kći, Odgoji se za sve drugo (što joj snagu iz sreće, zadovoljstva i domo- vinske ljubavi svih svojih naroda. Balkanski su dogagjaji otvorili mno- gima oči; težište monarhije leži na ju- gu, jer nema velike sile bez mora, a | njeno kolo pristupili iz uvjerenja svi članovi slovenske pučke stranke, koji su se obvezali na hrv.-slov. saboru u Ljubljani, da će raditi u duhu i pravcu našega zajedničkoga programa. Naša je stranka tim dobila u svoje kolo ski imperializam sa Cuvajem na sra- motu svega svijeta. Zatim je Bosna i Hercegovina kao tijelo, koje bi orga- nički imalo da pripada monarhiji, ali \zma, te uslijed toga dobiva Dalmacija isa Bosnom uskotračnu željeznicu. Banovina, u kojoj slavi rgije madžar- ne može radi onoga nesretnog duali- potovkia, Enver-beg to priopći mnoštvu od preko tri hiljade osoba pred Portom, koje stadoše klicati, priredivši burne ovacije no- voj vladi, Tijem je Evropa stavljena pred gotov fa- kat. Ne prepriječe li velevlasti složno i e- nergično mladoturskoj bjesomučnosti, zavla- daće pokelji kršćana po cijeloj Turskoj ca- — revini, a jer Kiamil-paša tvrdo ostaje pri | A ako je baš tako, kako i jest, ne- Odluci, da neće prepustiti Drinopolje a još ibi li,bilo shodno, pravedno i razlo- žito, da uz ovake rodoljube pristanu i o zastupnici u Beču, koji stoje o sebi? Mi to želimo; a uvjereni smo (da i narod to želi; malo samoprijego- ra i eto nas svijeh u jedno kolo. Ded izbornici, recite i vašu, ća se dogje do potpune narodne sloge ! I lao za obiteljski praktični život, Briga nekih|sli njome su nepoznata zemlja, nema niti|se da se nauči, ono što je krivnjom majči- današnjih nerazumnih majka je samo to, da joj se kći ne mili dušom, dobrotom dje- vojačkom, već paradom. Od četrnajest go- dina vrte se svi razgovori sa kćerom o luk- susu, te klobuk, pletivo i toaleta prvo je i posljednje sredstvo, kojim se radi, da bi se kćer udala, Pod riječi »udati se« ne mi- sli ni majka ni kći na život u braku, već na onaj za obje srećni dan udaje, iza ko- jeg će po svoj prilici nastati nesreća. Pitanjem je li kći dozrela i vješta da vodi domaćnost, ovakova inajka glavu ne razbija. Privabi kojekakvog vjerenika, reče možda i sama formulu priznanja ljubavi za obo- dvojicu — i tu je imaš — lutku. Ne, ta- kova djevojčica nije ništa drugo. To je lutka, skojom igra vremenom omrzne a poslije se baci, Jer brzo se vidi, da lijepa lutka osim odijela i pletenica jest od drva. O do- maćnosti nema ni pojma. Bila je odgojena za djevojčicu, ali u onom nerazumljivom smislu riječi: Za društvo, za plesove, za ne može zapravo biti na štetu), samo ne kazalište, za koncerte. Kuhinja i domaći po- pojma, da baš u radu u kući udane žene, počiva zadovoljstvo i priznanje muževo. Tim, što dobavi kuharicu i djevojku, ništa neće popraviti, jer kuhanje, pranje, utija- vanje i plakanje, koje ova sluška učini, još daleko nije ono, što čini domaćnost mirnu, srećnu, zadovoljnu i primjetivu, Muž hoće vidjet u ženi vrijednu doma- ćicu, osobu, koja sama sve razumije i neda se od drugoga voditi za ruku ili uopće ne brinuti se za kuću, te igrati satno ulogu rapresentantke kuće i njegove družice. : Djevojčica, koja nije bila za kućanstvo odgojena, ne može se iskazati ni u drugim stvarima potrebitih u srećnom domaćinstvu, u poretku i čistoći, u ukusnom uregjenju stanova, u spomeni, šio služi sutra i. o. Ako je muž iz obitelji, gdje je majka na sve to pazila, brzo postane nezadovoljan. Vidi razliku, ćuti, da je prevaren, počne bockati a kasnije i psovati. A to boli, po- žiše i ponizuje, i ako je zasluženo. Ako je djevojčica naravi pristupne, meke, muči nom zapustila. Ako je tvrdoglava, protivna, ako joj je puna glava ženske emancipacije, neće da kuša popraviti te tim počinje na obje strane nezadovoljstvo, udava sa prevarnim prestavama, da je u- daja samo ljepši nastavak bezbrižnog pri- jašnjeg života, kad se za nju sve brinula majka, ako ne odmah a one i nesrećnom. piogje, ozbiljni se život glasi o riječ i ne- te ga počimlje mrzit, da je život sa lutkom. Uslijed upravne domaćnosti sudi, pak Žena, koja se " Ovi nedostatci odgoja za domaćnost|nih brakova, ne daju se maskirati slatkim slovima lju- psovanjem i napokon takovim otporom, da bavi i previjanjem. Vrijeme zaljubljenja | je baš najpotrebitiji razvod... uprostivo pritiska. A prije ili poslije po-|nih brakova i spomenuti neke stane tako jakim, da premože i ugasi ljubav | greške, muževu, iz koje je izvirala ljubav i pošto- | hvale, vanje, što je gojio za djevojčicu pred svat-ška, bom. Vidi, da je drugovdje drugčije, ispo-|da tegjuje svoju ženu sa drugom boljom — | bro manje Egejske otoke, na vidiku je nastavak balkanskog rata u još većoj i strašnijoj mjeri. Ovim je djelom cijela raspra povratila se ua ono, što je bila prije posredovanja vele- vlasti, kao i sva odnosna pitanja, koja su uz- nemirivala svijet prije londonske konference. Ostalo je dakle živo pitanje Arbanije, Ska- dra i otoka, ponovno je oživjelo pitanje Dri- nopolja, kojeg je stara vlada turska već bila pregorjela. Neizvjesni su takodjer dogovori Bugarske sa Rumunjskom, radi odstupa ze- mljišta ; a da se spor do vrhunca pogorša, nadošla je dobra prilika da Rusija, Francu- \pravo, da ga žena više ne ljubi, da se ne stara više za nj te, razumije se, i s njegove strane nastaje ravnodušnost, omrzjelost i \ohladni. | Nema tu više umjetnosti, da se sačuva | muževa ljubav! Dobiti muža, činit mu, da se u tebe zaljubi, nije, kako je svakoj malo hitroj ženi poznato, nikakva umjetnost. Ali kasnije ćuti velika je umjetnost uzdržati ga dobra, mirna svoj neuspjeh te se stane nezadovoljnom i zadovoljna. A to je danas glavni uzrok nezadovolj- koji moraju svršiti karanjem, Neću napominjati ostale uzroke nesreć. taktične po- kojih se dopuštaju žene iz sebepo- Samo ću reći, da je velika pogre- ako mlade žene pripovijedaju, samo mužu imponiraju, kako su negda do- stale, za koga su se sve mogle ludo vezao svoj| kako su ovog ili onog strašno volile, u je- neuredne i ne-/dnu riječ o svojim prijašnjim ljubavima i ako i ne-| flortovima, Muževa je želja, da hoće čuti,