CIJENA JE LISTU SA DONAŠANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6.
NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9.
KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN
I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.

 

 

Br. 414.

Progovoriše naši i njihovi. historijsko kazalo okrenulo prema sla-

venskom jugu, gdje ima monarhija da
se razvija. Ali austrijski državnici toga
nijesu shvatili i sklopili su g. 1867.
nagodbu sa Ugarskom, koja je posta-
la za monarhiju puno veće zlo, nego
doći na manje. Nije to bilo davno :|što bijaše poraz kod Kraljevog-Graca.
mi smo ushićeno pozdravili slogu Hr-|S tom se je nagodbom stvorio dua-|
vata i Slovenaca, te smo nagoviještali | lizam, monarhija se je razdijelila u dva.
da će takav sporazum blagodatno u komada, u Austriju i Ugarsku. Misao
narodu uvestit red, rad i poskoriti o-
naj dan, kad će domovina progledati | neka bi imao u svakoj polovici jedan.
i svojoj se sreći nasmijati. Nije falilo narod prevlast: u Austriji Nijemci, u
laživih proroka, koji su se izderečili, e Ugarskoj Madžari.

će Slovenci u svoje sebične svrhe iz- Ovo bijaše sudbonosna zabluda, jer
rabiti dobrijane pravaše, e igraju pro- nemoguće i nemoralno, da jedna tre-
zirnu igru u sebične svoje svrhe, a od ćina zapovijeda dvijema trećinama. Hab-
toga svega ništa ne bude. Nasta haj- sburška monarhija može biti zasnova-
ka na Slovence, a najviše su lomili na samo na temelju slobode, ravno-
zub o uglednom Šušteršiću, koji zaista pravnosti i zadovoljsva svih naroda.
je dokazao, da ima izobilja spreme i Dualizam je urodio često puta ne-
pameti kad je znao onaku uzornu or- povoljnim prilikama u raznim  dijelo-
ganizaciju uvestit u slovenske zemlje. vima monarhije i spriječavao je razvi-
Vikalo se je, da on teži se domoći tak države prema vani i unutra. Duali-
ministarske stolice, a da ga iznesu svo- zam bio je povodom svim velikim

| Neka naša poslovica kaže: ljudi se

vežu za jezik, a volovi za roge. Na-
ravno je: čovjek pošteni kad zadade
riječ, voli i poginuti, nego li s riječi

CRVENA

NENA Na LV o A S SA Knj

|

PRAVA

 

IZLAZI SVAKE SUBOTE

POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA.

PIER
Ram JA pa

Re LanJpra

U DUBROVNIKU,

| Habsburška zemlja oko mora jest sla-|iskusne, pune i realne političare, kao

\venska. Uz zadovoljne južne Slavene
\bit će i monarhija sretna i moćna.
Dr. Šušteršić se za tim osvrnuo na
opstrukciju ,hrv.-slovenskoga kluba u
carevinskom vijeću, koja je upozorila
mjerodavne krugove na hrvatsko-slo-
vensko jedinstvo. Žalosne, protuusta-
vne prilike u Banovini osjeća sav
hrvatsko-slovenski narod i odatle izvi-

stanje u ovostranoj državnoj poli.

— Čujte što veli najagilniji političar i
exonom, čestita duša Dr. Krek:

Još nešto. Mi stopro danas vidimo,
što znači Bosna i Hercegovina. Go-
spodo ! I prije je Bosna i Hercegovi-
na bila nešto, što je vikalo da se spoji
i htjelo s nama u jedno kolo. Ali di-
\plomati toga glasa nijesu slušali, a na-
rod ne piše akte, pa kad bi zastupni-
ci digli o tome glas, došao bi ministar
i rekao : ali, gospodo moja, ostavite
sada to, to nije oportuno, ne može se
maknuti, budite praktični, o tome se

M:
Nona
I FEBRUARA 1913.

HRVATSKA

 

PRETPLATA | OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI-
ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU,
ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE.

Ram JA pa

RBA JN

što je dr. Šušteršić, dr. Krek, dr. Ko-
rošec i drugi, koji uživaju povjerenje
i ljubav u našim redovima. Što su o-
vakovi ljudi stupili u našu stranku naj-
bolji je dokaz, da je naš program da-
nas realan i aktuelan.

— Napokon eto kako završuje svoj
govor prof. Jarc:

Pitanje je Bosne i Hercegovine po-

tadašnjih nesretnih državnika bijaše ta, re kao naravna posljedica i neodrživo kazalo pomanjkanje dualizma u najve-

ćoj mjeri. Dok opstoji dualizam, nije
jr da bi Bosna i Hercegovina
postale dio austrijske monarhije. Da-
nas Bosna i Hercegovina ima svoj u-
stav, ali taj nije neovisan, jer zakoni
ne zavise samo o saboru u Sarajevu,
(nego i o obim parlamentima i delega-
cijama, gdje Bosna i Hercegovina ni-
jesu zastupane. Tako Bosna i Herce-
govina nijesu treći dio monarhije, ne-
go je autonomija ogragjena uplivom
obiju vlada.

sobito pod dojmom velikih preokreta

Naravno, taj bosanski problem, o-

 

I a o .

Sedmični prijegled.

Na čemu smo,

| Zbor najvećih turskih dostojanstvenika sa
\56 protiv 12 zaključivao je, da se nota ve-
levlasti ima uzeti n obzir, te sklopiti mir,
|po kojemu bi se Drinopolje dalo Bugarskoj.
Na temelju toga bilo je opće očekivanje, da
je rat na Balkanu dokrajčen i da je Evropi
barem za neko vrijeme osiguran mir. Me-
gjutim došlo je kroz 24 sata do takovog
preokreta, kakvom se niko ni u snu nije
nadao: Enver-beg — taj poznati junak mlado-
turske revolucije od aprila 1909 — silovito
srušio je Kiamilovu vladu i nametnuo mla-
doturski režim, koji naglašuje, da će Turci
prije svi do jednoga poginuti nego li pre-
dati Drinopolje. Za vrijeme, dok se obdr-
žavalo ministarsko vijeće, Enver-beg i bivši
zastapnik Ahmed Riza sa 400 softa demo-
strirajući proti sklopljenju mira i proti sva-
kom popuštanju Bugarskoj provališe na Por-
tu u dvoranu, gdje bijahu ministri na oku-
kupu. Enver-beg prisilio je velikog vezira
Kiamil-pašu, da dade ostavku. To je ovaj
morao da i uradi, i Sultan je ostavku pri-
hvatio. Uslijed pritiska Enver-bega Sultan

je povjerio vladu članovima mladoturskog
odbora.

jim legjima pravaši i njegovi Sloven- smutnjama u izvanjskoj i
ci. Ide vrijeme, nosi breme, i svakome politici.

po zasluzi odmjera kako je pravedno. Započelo se je novo doba svjetske govine stvara se velika Srbija. | tako
Dr. Šušteršić mučao je i nehajao; po- povjesti, doba jugoslavenstva, što se sada Bosna i Hercegovina — makar
šteno je pružio ruku u bijeloj Ljublja- diže ponosnim poletom. Time moraju da šuti — viče: uzmi kartu i pogledaj
ni, i od onda i u parlamentu i uzbo- da računaju svi faktori. Svjetska po- ovaj pojas, koji se zove Dalmacija :
rovima i u vijećanjima ustao kao div vjest ne zaustavlja se ni pred kojim taj spada k nama i ako hoćeš, Austri-
da brani prava svojeg naroda, one tu- diplomatom ili ministrom, ni pred ko- \jo, da nešto značiš, moraš da spojiš
žne i potlačene Hrvatske, koju on 20- jom vladom ili parlamentom, već ide ono, što po naravi spada skupa. | mi
ve svojom milom  materom, svojom neumoljivo svojim putem dalje, i taj smo takogjer koji kažemo: jedan je

unutarnjoj sada ne govori. A sada? Mora da se
\govori, jer tamo iza Bosne i Herce-

Velikim vezirom imenovan je Mahmud -
Šefket-paša, za unutarnje poslove.Talaat, a
ministrom rata Izet-beg.

Pobočnici Kiamil-paše i Nazim-paše htje-
doše da Enver-bega zapriječe pri provali u
sobu ministara. Uslijed toga bje ispaljeno
nekoliko hitaca. Ministar rata Nazim-paša,
zapovjednik vojske na Čataldži, ostao je na
mjestu mrtav, a jedan pobočnik teško ra-
njen. Kiamil-paša zadržan je na Porti kao
zarobljenik. Kad je Kiamil-paša potpisao o-

naše braće na Balkanu, zadobio je ve-
liku važnost, i

Gospodo ! Tužno je i tragično po
Austriju, da je narod, koji broji u toj
monarhiji nad 7 milijuna stanovnika,
da je taj narod velju razdijeljen na
četvero. Jedan je dio u Cislajtaniji, a
u toj razdijeljen na toliko krunovina ;
u Translajtaniji je Banovina, bespravna

 

 

 

domovinom. A da dade tvrdo neslom- put vodi do ljepše budućnosti
ljivo jamstvo o svome poslovanju, čuj«|

te kako razlaže na glavnoj skupštini
seljačkog saveza dnevice na staru go-
dinu :

Jugoslavensko pitanje vlada danas
čitavom Evropom, i Habsburška mo-

narhija, koja posjeduje unutar svojih.
granica više južnih Slavena nego svaka.

druga država, zainteresovana je pri to-

me najviše, i riješenje jugoslavensko-.

ga pitanja za nju je važnije i prešnije  revinu veliku i moćnu, kao pravu ve-

\dualizma i postaviti Habsburšku

južnih
Slavena. Mjerodavni faktori naše mo-
narhije moraju se osvjedočiti, da je do-
šlo vrijeme gdje treba raskinuti lance
care-
vinu na zdrave, prirodne temelje, da
bude osigurana sloboda i ravnoprav-
nost svim narodima. Mi od srca že-
limo, ne samo poradi sreće našega hr-
vatsko-slovenskoga naroda, već i zalo,
jer bismo htjeli vidjeti Habsburšku ca-

narod od Drave pa do Kotora, a tu
\spada i Bosna i Hercegovina, i svi mo-
\ramo skupa. Ovo nije više utopija, o-
\vo viče samo po sebi. Da li se ovo
zove trializam ili kako bilo — ne zna-
\imo, to je sve jedno, mi hoćemo slo-
|bodnu domovinu i htjeli smo je, a sa-
\da egzistencija monarhije traži, da nam
ju se dade.

= — Još čujte što kaže u ime stranke
\prava uvaženi Dr. Akačić :

Bez sumnje. Stranka je pra.a po-

od svakog drugog pitanja. S time su liku silu uz dunavske i jadranske ze- stigla veliki narodni uspjeh tim, što su

skopčane poteškoće, što izviru naroči- mlje, koja će crpiti svoju nepobjedivu u

to iz sadašnjega dualističkoga ustroj-
stva monarhije. Austrija je u godini
1866. prestala biti njemačkom save.
znom državom, i prestala je biti na
jugu talijanskom državom i tada se je

Nešto o razvodu.

Današnje je društvo bolesno. Razvodi
braka veoma su česti, te se čini, da po-
staje istinom nekadašnja rečenica, da je
futur od ženiti se, dati se razvesti. I neće
više nikoga začuditi, kad čuje, da su muž
i žena, koji su nekoliko godina živjeli u
slozi, u potpunom sporazumu opet se ra-
zišli. Uvide, da nije moguće, da zajedno
žive, te da nikad nije imalo biti spojeno,
što se sad rastavlja.

Zanimivo je, da u većini slučajeva raz-
voda ne igra ulogu nevjera jedne ili druge
Strane, već uzroci sasvim drugi, kojim su
ponajviše krive žene, premda i muževi ni-
jesu posve prosti od krivnje. Ja ću kao
žena, ostati samo pri ženama, i reći im
nekoliko iskrenih.

Neosporna je činjenica, da mlagja gene-
racija žena nije odgojena dobro za buduću
udaju, a osobito ne u obiteljima, gdje je
jedina kći, Odgoji se za sve drugo (što joj

snagu iz sreće, zadovoljstva i domo-
vinske ljubavi svih svojih naroda.
Balkanski su dogagjaji otvorili mno-
gima oči; težište monarhije leži na ju-
gu, jer nema velike sile bez mora, a

| njeno kolo pristupili iz uvjerenja svi
članovi slovenske pučke stranke, koji
su se obvezali na hrv.-slov. saboru u
Ljubljani, da će raditi u duhu i pravcu
našega zajedničkoga programa. Naša
je stranka tim dobila u svoje kolo

ski imperializam sa Cuvajem na sra-
motu svega svijeta. Zatim je Bosna i
Hercegovina kao tijelo, koje bi orga-
nički imalo da pripada monarhiji, ali

 

\zma, te uslijed toga dobiva Dalmacija
isa Bosnom uskotračnu željeznicu.

Banovina, u kojoj slavi rgije madžar-

ne može radi onoga nesretnog duali-

potovkia, Enver-beg to priopći mnoštvu od
preko tri hiljade osoba pred Portom, koje
stadoše klicati, priredivši burne ovacije no-
voj vladi,

Tijem je Evropa stavljena pred gotov fa-
kat. Ne prepriječe li velevlasti složno i e-
nergično mladoturskoj bjesomučnosti, zavla-
daće pokelji kršćana po cijeloj Turskoj ca-

— revini, a jer Kiamil-paša tvrdo ostaje pri

| A ako je baš tako, kako i jest, ne- Odluci, da neće prepustiti Drinopolje a još

ibi li,bilo shodno, pravedno i razlo-

žito, da uz ovake rodoljube pristanu i
o zastupnici u Beču, koji stoje o
sebi? Mi to želimo; a uvjereni smo
(da i narod to želi; malo samoprijego-
ra i eto nas svijeh u jedno kolo. Ded
izbornici, recite i vašu, ća se dogje
do potpune narodne sloge !

I

lao

za obiteljski praktični život, Briga nekih|sli njome su nepoznata zemlja, nema niti|se da se nauči, ono što je krivnjom majči-

današnjih nerazumnih majka je samo to,
da joj se kći ne mili dušom, dobrotom dje-
vojačkom, već paradom. Od četrnajest go-
dina vrte se svi razgovori sa kćerom o luk-
susu, te klobuk, pletivo i toaleta prvo je i
posljednje sredstvo, kojim se radi, da bi
se kćer udala, Pod riječi »udati se« ne mi-
sli ni majka ni kći na život u braku, već
na onaj za obje srećni dan udaje, iza ko-
jeg će po svoj prilici nastati nesreća.
Pitanjem je li kći dozrela i vješta da vodi
domaćnost, ovakova inajka glavu ne razbija.
Privabi kojekakvog vjerenika, reče možda
i sama formulu priznanja ljubavi za obo-
dvojicu — i tu je imaš — lutku. Ne, ta-
kova djevojčica nije ništa drugo. To je lutka,
skojom igra vremenom omrzne a poslije
se baci, Jer brzo se vidi, da lijepa lutka
osim odijela i pletenica jest od drva. O do-
maćnosti nema ni pojma. Bila je odgojena
za djevojčicu, ali u onom nerazumljivom
smislu riječi: Za društvo, za plesove, za

 

ne može zapravo biti na štetu), samo ne

kazalište, za koncerte. Kuhinja i domaći po-

pojma, da baš u radu u kući udane žene,
počiva zadovoljstvo i priznanje muževo.
Tim, što dobavi kuharicu i djevojku, ništa
neće popraviti, jer kuhanje, pranje, utija-
vanje i plakanje, koje ova sluška učini, još
daleko nije ono, što čini domaćnost mirnu,
srećnu, zadovoljnu i primjetivu,

Muž hoće vidjet u ženi vrijednu doma-
ćicu, osobu, koja sama sve razumije i neda
se od drugoga voditi za ruku ili uopće ne
brinuti se za kuću, te igrati satno ulogu
rapresentantke kuće i njegove družice. :

Djevojčica, koja nije bila za kućanstvo
odgojena, ne može se iskazati ni u drugim
stvarima potrebitih u srećnom domaćinstvu,
u poretku i čistoći, u ukusnom uregjenju
stanova, u spomeni, šio služi sutra i. o.
Ako je muž iz obitelji, gdje je majka na
sve to pazila, brzo postane nezadovoljan.
Vidi razliku, ćuti, da je prevaren, počne
bockati a kasnije i psovati. A to boli, po-
žiše i ponizuje, i ako je zasluženo. Ako
je djevojčica naravi pristupne, meke, muči

 

nom zapustila. Ako je tvrdoglava, protivna,
ako joj je puna glava ženske emancipacije,

neće da kuša popraviti te tim počinje na
obje strane nezadovoljstvo,
udava sa prevarnim prestavama, da je u-
daja samo ljepši nastavak bezbrižnog pri-
jašnjeg života, kad se za nju sve brinula
majka, ako ne odmah a one

i nesrećnom.

piogje, ozbiljni se život glasi o riječ i ne-

 

te ga počimlje mrzit, da je
život sa lutkom. Uslijed
upravne domaćnosti sudi, pak

Žena, koja se
"

Ovi nedostatci odgoja za domaćnost|nih brakova,
ne daju se maskirati slatkim slovima lju- psovanjem i napokon takovim otporom, da
bavi i previjanjem. Vrijeme zaljubljenja | je baš najpotrebitiji razvod...

uprostivo pritiska. A prije ili poslije po-|nih brakova i spomenuti neke
stane tako jakim, da premože i ugasi ljubav | greške,
muževu, iz koje je izvirala ljubav i pošto- | hvale,
vanje, što je gojio za djevojčicu pred svat-ška,
bom. Vidi, da je drugovdje drugčije, ispo-|da
tegjuje svoju ženu sa drugom boljom — | bro

manje Egejske otoke, na vidiku je nastavak
balkanskog rata u još većoj i strašnijoj mjeri.

Ovim je djelom cijela raspra povratila se
ua ono, što je bila prije posredovanja vele-
vlasti, kao i sva odnosna pitanja, koja su uz-
nemirivala svijet prije londonske konference.
Ostalo je dakle živo pitanje Arbanije, Ska-
dra i otoka, ponovno je oživjelo pitanje Dri-
nopolja, kojeg je stara vlada turska već bila
pregorjela. Neizvjesni su takodjer dogovori
Bugarske sa Rumunjskom, radi odstupa ze-
mljišta ; a da se spor do vrhunca pogorša,
nadošla je dobra prilika da Rusija, Francu-

\pravo, da ga žena više ne ljubi, da se ne
stara više za nj te, razumije se, i s njegove
strane nastaje ravnodušnost, omrzjelost i
\ohladni.

| Nema tu više umjetnosti, da se sačuva
| muževa ljubav! Dobiti muža, činit mu, da
se u tebe zaljubi, nije, kako je svakoj malo
hitroj ženi poznato, nikakva umjetnost. Ali

kasnije ćuti velika je umjetnost uzdržati ga dobra, mirna
svoj neuspjeh te se stane nezadovoljnom i zadovoljna.

A to je danas glavni uzrok nezadovolj-
koji moraju svršiti karanjem,

Neću napominjati ostale uzroke nesreć.
taktične po-
kojih se dopuštaju žene iz sebepo-
Samo ću reći, da je velika pogre-
ako mlade žene pripovijedaju, samo
mužu imponiraju, kako su negda do-
stale, za koga su se sve mogle

ludo vezao svoj| kako su ovog ili onog strašno volile, u je-
neuredne i ne-/dnu riječ o

svojim prijašnjim ljubavima i

ako i ne-| flortovima, Muževa je želja, da hoće čuti,