Mit PRAVA CRVENA HRVATSKA CIJENA JE LISTU SA DONAŠANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6. NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Br. 419. Uzaludna nada. Zagovarali smo, iza kako su se sve stranke u Zadru srele, te smo se na- dali da će i u Beču naši zastupnici ba- citi pod noge sićušnu utakmicu i sku- pa poraditi na dobro naroda i domo- vine, To je nužna posljedica njihovog mandata; jer oni su tamo poslani da brane narodna prava, a u nekim pi- tanjima pošto i zašto budu uvijek sku- pa, vazda dogovorni. Eto smo se u našoj nadi ljuto prevarili. Ne samo da se nijesu naši zastupnici dogovorili, ne- go rijet bi pri glasovanju u odboru istupili su jedni proti drugom. Talijanci su iznijeli predlog, da se osnuje juridički fakultet za Talijance, i to baš u Trstu. Naravno su pravaški zastupnici i govorili i glasovali proti, dočim je Dr. Tresić glasovao u prilog. Nitko od nas nije ni u snu protiv to- ga, da Talijanci imadu svoje sveučili- šte; to je posve pravedno i posve ra- zložito: neka im, ne jedna, nego i dvi- je universe, ali smo protivni da se to sveučilište ugnijezdi na našem tlu, da raznarogjuje i tako rastrovano naše pu- čanstvo, da bude središte i ognjište namjera i pokušaja, koji su napereni proti našem narodnom bistvovanju. Ta- ko su se odavna izrazili ponajbolji naši političari i zastupnici; tako se je izrazio cjelokupni naš narod, a nada- sve mi Hrvati i Slovenci. Talijanci sa- činjavaju u Tirolu veliku skupinu ; ta- mo nek im i bude željena universa. A ipak je Dr. Tresić ne samo podupro njihov zahtjev radi universe, nego i kos. Mi osugjujemo takovo glasova- nje; a izbornici njegovi neka s njime račun vode. Jezično pitanje u Bosni. Na zahtjev svih stranaka u Bosni u saboru, da se uredi jezično pitanje, kako bi po razlogu i pravici imalo bi- ti; odazvala se je vlada, ali je zapelo pii tome koji će jezik vladati na že- ljeznicama i stacijama. Tu je vlada zbog vojničkih obzira zahtjevala da ostane njemački jezik za unutarnju službu ; dočim je naročiti odbor sabora bosan- skog svakako tražio, da naš jezik ka- ko što u svim uredima, tako i na že- ljeznicama bude njegovan i poštovan. Naravno, sve izlike ne imadu ikakvog temelja; ako u svijetu ima zemlje gdje isključivo vlada jedan jezik, naš jezik, to je zaista Herceg-Bosna; za vojničku službu bi dostatno bilo, da u svakoj stanici ili u glavnim bude jedan činovnik koji bi poznavao njemački; a tijeh ne samo da je većina, nego svi do je- dnoga, i novi zakon možda da bi nakon mnogo godina istrijebio što je dovela poplava njemačko-vojnička. Dakle = te strane oni, koji brane njemački jezik, mogu biti mirni; a ako sabor i zastu- pnici hoće da zavlada i na željeznica- ma naš jezik, to su dužni kao zastu- pnici naroda; a još više su dužni da otvore vrata domaćoj mladosti na ta mjesta, zaradu i dobit; jer su baš zato do sad bili preterirani jer tobože ne znadu njemački. Odbor je zamolio pojedine faktore, zahtjev da Trst bude grad, gdje će se\i svi su se odazvali pripravnim doći to sveučilište otvoriti. \im u susret; a kad tamo, kad su se Kako bi smo okrstili takovo pona-| dogovorili, odvratili Odboru, da ne šanje, volimo premučati; jedno ipak|mogu otstupiti od zahtjeva njemačkog stoji: a to da zastupnik Hrvat nije jezika. smio za živu glavu, da pruži ruku po- Smiješno je, da nije žalosno, ono moćnicu onim, koji su i ovih dana u|što primjećuje »Hrvatska« kad kaže, Beču obigravali da utuku naša prava, da su pri dijeljenju neke nadarbine svi da glasuju proti uvjerenju svega našeg članovi kaptola obećali nekomu mjesto; naroda, bez razlike stranaka, da glasu- ju proti našim zastupnicima kao u pr- PODLISTAK. Iz glazbenog svijeta." Na Božić prošle godine pjevala se je u zagrebačkoj stolnoj crkvi velebna misa »O admirabile commercium« od P, L. Pales- trine. Tu je misu vješto izveo »a capella« 5 glasni mješoviti zbor. Tako maš bijeli Zagreb! “* Zbor stolne crkve u Ljubljani sastavljen je od 30. pjevača i pjevačica (13 ženskih glasova, i to: 7 soprana, 6 alta, te 17 pje- vača). Rad toga zbora bio je u god. 1912. zaista obilat: izveo je 24 figuralne mise, te nekoliko koralnih. Mise su većinom iz- vedene s orguljama, neke »a capella« a neke . uz pratnju orhestra. Lijep uspjeh u braće nam Slovenaca! +) Počinjemo donositi kratke kulturne i zani- naslovom. Prenaša zagrebačka »Sv. Cecilija«, 2) ljubljanski »Cerkveni Glasbenik«, 3) milanski »Il Secolo XX —f- Ars et la- bor«, i dr. a kad su držali vijeće odbacili su ga. Tako se dogodilo i bosanskom Odboru. Lijepo uregjivana zagrebačka smotra za crkvenu glazbu (sa glazbenim prilogom) »Sv. Cecilija« stupila je u VIl.mu godinu svojeg opstanka. Radi slaba odaziva i ne- haja sa strane i svjetovnjaka i — nažalost — hrvatskog klera list je bio — uza svu malenu pretplatu od godišnjih K 5 — u pravoj pogibelji da propane; spasila ga je požrtvovna i brza pomoć malog broja ro- doljuta, koji ljubei cijene crkvenu glazbu. + Zaameniti pjevački zbor »Moravski uči- telji« stekao je svjetski glas. Na svojim koncertnim turnejama obašli su već mnogo gradova Evrope. Bili su i u Zagrebu god. 1907. Drži se, da su oni danas — najbolji zbor u Evropi. Pjesme svojeg repertoira pjevaju oni većinom na izust — tako su valjani; njihovu pak požrtvovnost najbolje ilustruje okolnost, da su ti pjevači rastrkani po cijeloj zemlji, pa se mjesečno sastaju na zajedničke pokuse, na koje moraju i željeznicom putovati. Koncertirali su i u Beču i u Pešti, svuda sa zasluženim pii- znanjem. Kk Svrhom prošle godine, prigodom proslave 8O0-godišnjice zavoda i škole čč, Ss, Milo- srdnica u Požegi, postigao je opet sjajan IZLAZI SVAKE SUBOTE PRETPLATA | OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. U DUBROVNIKU, 8. MARTA 1913. Što će se od toga izleći, ne znamo; ra, 400 kr. globe i na parbene tro- ali ove neprestane kušnje teško ozlo- škove. Naravno, Dessy je prikazao u- i nameti, svaka bi svijesna vlada ima- biti konačni ispadak. Zgagjeni na to la tražiti da zadovolji narodu. \ustadoše grofovi: bivši ministar Julije | Andras$y, Albert Appony, Madžarska izborna reforma. \ehy, gdje su ponovili sve objede Des- \sy-a i pozvali Lukača na ogovornost, U parlamentu u Pešti većina slijedi na otstup. stvarati zakone, a da se ne osvrne na'| opoziciju, koja se je ojačala, jer su iz) navaljuje na grofove, te ih zove kle- vladine stranke izašli neki ugledni čla- | vetnicima. novi, a izmegju njih i jedan bivši mi-\ Ne haje nam se znati, kako će stvar nistar. Sad parlamenat glasuje o zako- |svršiti; jedno je neosporivo, a to da se nu izborne reforme. Ministar je Lukač|u Madžarskoj za izbora siplju na šake \iznio tu novu formulu, koja bi imala | novci, koje daje tužni narod tobože (ote netaknutu nadmoć madžaršti-\na dobro kulturno i napredno zemlje. pl: samo je proširila broj izbornika, i|A kad upotrebljuju takovo srestvo sa- \takogjer imala bi držati sputane na-|mi ministri, što će im novi izborni red? rodnosti, tako da nemogu imati svo- jih zastupnika u parlamentu. Nemilo \se je okosila opozicija na tu rabotu, Diplomacija. \a i socijalisti sve to glasnije buče, jer| Kad tu riječ izgovoriš, ko da te ne- \oni zahtjevaju opće, javno tajno gla-|što ježiva, plašljiva obilazi; ko da gle- sovanje. \daš blijeda, ledena lica, ugasle oči, tu- Nu progje li i bude li prihvaćen Lu-| galjivi i ironični posmjeh, te omjere- kačev zakon; ili u slučaju njegova pa- ne kretnje, hladnu riječ, bez ćuvstva, da bude li opozicija iznijela nešto no- bez zanosa. Teška im je zadaća, naj- va; pak sve kad bi se pogodilo i so- manja bo neopreznost može ili zapu- cijalistima, te se uvelo opće tajno gla- stiti ili raskinuti dugo upravljana na sovanje, uvjereni smo, da se tim nebi mreži oka, da protivnika zahvate. Ho- nimalo pomoglo nar idnostima, dok u će se mnogo hitrine, lukavosti, dosje- Madžarskoj vlada najgadnije podmići- tljivosti, prepredene rutine, nadasve vanje i kupovanje glasova, kako se je takta i hladnoće da se uspije; jer ako već znalo po onom što je iznio Sco- iko zaista diplomacija u mutnom lovi, tus Viator govoreći o vladi zloglasnog u sjeni se vlači, u nepripravnosti po- ministra Khuena, i po onom što se je bjegjuje. dokazalo na sudu u Pešti. | U diplomatičkim analima, poslanička Bivši tajnik u ministarstvu financija, skupština velevlasti neće ostaviti slav- Dessy, optužio je ministra Lukača, da! no ime, a i sva se je diplomacija u- lje dao narodnoj stranci oko 4 milijo-| kupno ukazala nedoraslom. \na iz blagajne u izborne svrhe; a na| Balkanske su državice odavna ple- \sudu osim što je potvrdio sve to, još(le paučne niti, da smlate Tursku; a je iznio i drugih prljavština. Ona je \diplomacija, koja se hvasta da vidi i 'bio spravan da svoje tvrdnje i doka- | preko zida, da čuje i najlaganiji šapat, že; ali mu sud nije dozvolio; glavni o tome ništa znala nije. Došlo se je \svjedoci pozvani ispričali su se bole- do gusta, a diplomacija skočila da za- \šću, i nijesu bili prisiljeni doći; napo- bašuri sve, razvikala se, e će ostati sve kon je sud izrekao osudu, kojom o- po staroj — status quo —; e će la- \sugjuje Dessy-a na mjesec dana zatvo- ko umiriti protivnika; računala: savez- uspjeh gosp. Rich. Krestin, brat Čeh, koji | je u onome gradu organist, kapelnik glazbe J. Onysekiewi:z: i učitelj pjevanja, — i to spravivši fino za Ko je ukro hobotnicu? lu svečanu prigodu pjevanje djevojučkog JN Humoreska po istini. zbora. Evala gosp. Krestinu, kojega se mi | Siari se ribar Luko probudio i danas kao dubrovački Hrvati uvijek ugodno sjećamo, običao u ranu zoru. Protare oči, protegne kada je za kratko vrijeme boravio megju se dva tri puta, te put prozora, koji je uvi- nama, \jek otvoren (u takovom je stanju, da se ni | u najbolju volju ne bi mogao zatvoriti), Glasoviti ruski pjevački zbor Slavjanskoga, pogleda na nebo, ugodno kimne glavom, koji je širom svijeta objavio i prodičio ru- | pak će onako zadovoljno sam sobom kroza ske narodne pjesme (Imali smo sreću, da zube: Hm, može se! ga i u Dubrovniku čujemo!) na žalost se| Na to se povrati u sobu, otrese pepeo, je razišao. Sam Slavjamski, nekadašnji mi-|koji je od sinoć ostao u luli, te je ponovo lijunaš, preminuo je u najvećoj bijedi, napuni i zapali, Oblačiti mu se nije tre- : bato, jer je spavao onako, kako bi po danu Stoprv ove godine, nakon loliko obe-| hodio; samo malo stegne ono odijela na ćanja i priprava, počeli su Madžari da iz-| sebi, Pokraj postelje bijaše stara, iscrvoto- davaju stručni list (sa glazbenim prilogom) | čena škrinja. Iz nje izvadi nekakovu pletenu za crkvenu glazbu, pod naslovom »Kalho-| bocu, očepi, nagne te s jednim junačkim likus Kantor«. List, barem u početku, ide |»a ha« oduši, pak bocu pomnjivo začepi dobro. i spremi. Uzme zatim trst, koja je stala uza " zid na protivnu stranu postelje, mali košić Najveće orgulje na svijetu bit će one, | pun ribarskog alata, te na ulicu, da će na koje su sada postavljene u Hamburgu. Imaju ribarnicu pa u lagju. Vrata je od kuće što 163 registra, 5. manuala, 1 pedal, a sastoje najpomnjivije zatvorio, da se ne bi ko u * se od 12,000 svirala. N. Oj. | susjedstvu probudio, te mu još po nesreći (Nastavit će se). |»dobru sreću« zaželio. Osobito se bojao — DSS stare Lucije: bi li je u jutro vidio ili su- voljuju narod; a kakova su vremena tok; ali nije teško predvigjeti kakav će | tamo, Turska je klonula, balkanske su | državice slavodobitno napredovale; pre- \varila se diplomacija, priskočila da ve- Aladar Zi- liki požar ugasi, ali nije bila sretna ; \svi predlozi bijahu odbiveni, i kad Turska iznemožena zamoli Bugarsku, 'ne će se balkanske državice iskrvariti, 'a Turska će se u snazi održati; a kad \ek onda se dogje do mirovnih pre- Mi drzoviti Lukač otvorenim pismom | govora u Londonu. Dva su se mjese- ca tamo nagagjali punomoćnici Turske i saveznika: diplomacija preuzela skrb dadilja; ali opet potpuni fiasco, svi posredujući predlozi propadoše, i po- novno se dogje do krvavog rata. Dok se amo kolju, diplomacija oko zele- nog stola htjela bi da opet dovede stranke do pregovora, htjela bi da u- radi vrzino kolo, Arbaniju; da opredi- jeli, komu da pripadnu egejski otoci ; ali netom prve niti potke postavi, ko da [lih neka nevidljiva ruka raskine. Koliko je godina radila, rovarila, da se Kreta ne pripoji Grčkoj; a eto. ovih dana to se je dogodilo. Sa takove ne- izvjesnosti, sa dokazane nemoći i sla- boće diplomacije, svijet obuhvaća ve- liki strah, da će doći do one strašne nevolje, do evropejskog rata. Svakako uz neizvjesnost i strašne troškove, i- mala bi se barem starati da se dogje do kojeg bilo zaključka, jer potraje li ovakovo nesnosno stanje, moglo bi la- sno prouzročiti skupa sa vanjskim i unutarnje zamršaje na opću propast. (Sedmični prijegled. Pregovori za mir. Usprkos turskih oprovrgnuća javljaju i iz \Sofije, da se doista vode povjerljivi prego- \vori o miru, i da je već o miru i bugarska \vlada dobila konkretne prijedloge Turske. O tim prijedlozima se sada vijeća u Sofiji \i izmegju saveznih vlada. Prijedlozi još ni- \jesu ipak zvanični već imaju zadaću, da se | povjerljivim putem ustanovi, dadu li se slo- žiti gledišta Turske i saveznika. Isto tako \nije riješeno, da li će mir biti sklapan po- sredovanjem velesila ili direktno. Svakako \je sigurno, da saveznici neće primirja prije isrio, taj dan obično cijeli dan ue bi iz kuće | izašao. | Uputi se dakle niz ulicu, ali tek je malo \stuba sašao, zaškripe vrata u stare Lucije \(i Luku je zaškripjelo u srcu, kad je čuo) a ona se pomoli na vrata. | = Dobro jutro, meštre Luko! Ideš na ti- \banje, hajde, dobra ti sreća, Bog s tobom! \ — Vrag te jutros odnio, gjavolska ženo | — odgovori joj Luko, te psovajući i nada- | vajući vrati se doma. Doma je odmah svukao gaće, te kroza njih triput trst provukao, da odaleči nesreću od sebe. Zatim, uvijek psovajući i grdeći, sjede, te stade misliti, bi li išao ribati ili bi ostao doma. Ali ribarski nagon nikako mu ne dade, da ostane kući, ta bijaše dan upravo najprikladniji, što može biti za ri- banje, a pri tom postni dan, pak bi se riba skupo prodala. Odluči se dakle, te pokupi vas alat, pa na more. Srećom ovoga puta nije susrio nikoga, samo što je prolazeći mimo magazin stare Lucije čuo iz nutra, gdje ga ova kune, Lagano se zaustavio, tri put pljunuo u vrata i uputio se dalje. Na ribarnici se ukrcao u svoju lagju, sjegurno stariju od njega; pri u sklizla mu noga, jedva se uzdržao, da nije pao u more, MINT RD