Mit

PRAVA

CRVENA HRVATSKA

 

CIJENA JE LISTU SA DONAŠANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6.
NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9.
KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN
I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU.

 

Br. 419.

Uzaludna nada.

Zagovarali smo, iza kako su se sve
stranke u Zadru srele, te smo se na-
dali da će i u Beču naši zastupnici ba-
citi pod noge sićušnu utakmicu i sku-
pa poraditi na dobro naroda i domo-
vine, To je nužna posljedica njihovog
mandata; jer oni su tamo poslani da
brane narodna prava, a u nekim pi-
tanjima pošto i zašto budu uvijek sku-
pa, vazda dogovorni. Eto smo se u
našoj nadi ljuto prevarili. Ne samo da
se nijesu naši zastupnici dogovorili, ne-
go rijet bi pri glasovanju u odboru
istupili su jedni proti drugom.

Talijanci su iznijeli predlog, da se
osnuje juridički fakultet za Talijance,
i to baš u Trstu. Naravno su pravaški
zastupnici i govorili i glasovali proti,
dočim je Dr. Tresić glasovao u prilog.
Nitko od nas nije ni u snu protiv to-
ga, da Talijanci imadu svoje sveučili-
šte; to je posve pravedno i posve ra-
zložito: neka im, ne jedna, nego i dvi-
je universe, ali smo protivni da se to
sveučilište ugnijezdi na našem tlu, da
raznarogjuje i tako rastrovano naše pu-
čanstvo, da bude središte i ognjište
namjera i pokušaja, koji su napereni
proti našem narodnom bistvovanju. Ta-
ko su se odavna izrazili ponajbolji
naši političari i zastupnici; tako se je
izrazio cjelokupni naš narod, a nada-
sve mi Hrvati i Slovenci. Talijanci sa-
činjavaju u Tirolu veliku skupinu ; ta-
mo nek im i bude željena universa. A
ipak je Dr. Tresić ne samo podupro
njihov zahtjev radi universe, nego i

 

 

 

 

 

 

kos. Mi osugjujemo takovo glasova-
nje; a izbornici njegovi neka s njime
račun vode.

 

Jezično pitanje u Bosni.

Na zahtjev svih stranaka u Bosni u
saboru, da se uredi jezično pitanje,
kako bi po razlogu i pravici imalo bi-
ti; odazvala se je vlada, ali je zapelo
pii tome koji će jezik vladati na že-
ljeznicama i stacijama. Tu je vlada zbog
vojničkih obzira zahtjevala da ostane
njemački jezik za unutarnju službu ;
dočim je naročiti odbor sabora bosan-
skog svakako tražio, da naš jezik ka-
ko što u svim uredima, tako i na že-
ljeznicama bude njegovan i poštovan.
Naravno, sve izlike ne imadu ikakvog
temelja; ako u svijetu ima zemlje gdje
isključivo vlada jedan jezik, naš jezik,
to je zaista Herceg-Bosna; za vojničku
službu bi dostatno bilo, da u svakoj
stanici ili u glavnim bude jedan činovnik
koji bi poznavao njemački; a tijeh ne
samo da je većina, nego svi do je-
dnoga, i novi zakon možda da bi nakon
mnogo godina istrijebio što je dovela
poplava njemačko-vojnička. Dakle = te
strane oni, koji brane njemački jezik,
mogu biti mirni; a ako sabor i zastu-
pnici hoće da zavlada i na željeznica-
ma naš jezik, to su dužni kao zastu-
pnici naroda; a još više su dužni da
otvore vrata domaćoj mladosti na ta
mjesta, zaradu i dobit; jer su baš zato
do sad bili preterirani jer tobože ne
znadu njemački.

Odbor je zamolio pojedine faktore,

zahtjev da Trst bude grad, gdje će se\i svi su se odazvali pripravnim doći

to sveučilište otvoriti.

\im u susret; a kad tamo, kad su se

Kako bi smo okrstili takovo pona-| dogovorili, odvratili Odboru, da ne
šanje, volimo premučati; jedno ipak|mogu otstupiti od zahtjeva njemačkog
stoji: a to da zastupnik Hrvat nije jezika.

smio za živu glavu, da pruži ruku po-

Smiješno je, da nije žalosno, ono

moćnicu onim, koji su i ovih dana u|što primjećuje »Hrvatska« kad kaže,
Beču obigravali da utuku naša prava, da su pri dijeljenju neke nadarbine svi
da glasuju proti uvjerenju svega našeg članovi kaptola obećali nekomu mjesto;

naroda, bez razlike stranaka, da glasu-
ju proti našim zastupnicima kao u pr-

PODLISTAK.

Iz glazbenog svijeta."

Na Božić prošle godine pjevala se je u
zagrebačkoj stolnoj crkvi velebna misa »O
admirabile commercium« od P, L. Pales-
trine. Tu je misu vješto izveo »a capella«
5 glasni mješoviti zbor. Tako maš bijeli
Zagreb!

“*

Zbor stolne crkve u Ljubljani sastavljen
je od 30. pjevača i pjevačica (13 ženskih
glasova, i to: 7 soprana, 6 alta, te 17 pje-
vača). Rad toga zbora bio je u god. 1912.
zaista obilat: izveo je 24 figuralne mise,
te nekoliko koralnih. Mise su većinom iz-
vedene s orguljama, neke »a capella« a neke

. uz pratnju orhestra. Lijep uspjeh u braće

nam Slovenaca!

+) Počinjemo donositi kratke kulturne i zani-
naslovom. Prenaša

zagrebačka »Sv. Cecilija«, 2) ljubljanski »Cerkveni
Glasbenik«, 3) milanski »Il Secolo XX —f- Ars et la-
bor«, i dr.

 

 

a kad su držali vijeće odbacili su ga.
Tako se dogodilo i bosanskom Odboru.

Lijepo uregjivana zagrebačka smotra za
crkvenu glazbu (sa glazbenim prilogom)
»Sv. Cecilija« stupila je u VIl.mu godinu
svojeg opstanka. Radi slaba odaziva i ne-
haja sa strane i svjetovnjaka i — nažalost
— hrvatskog klera list je bio — uza svu
malenu pretplatu od godišnjih K 5 — u
pravoj pogibelji da propane; spasila ga je
požrtvovna i brza pomoć malog broja ro-
doljuta, koji ljubei cijene crkvenu glazbu.

+

Zaameniti pjevački zbor »Moravski uči-
telji« stekao je svjetski glas. Na svojim
koncertnim turnejama obašli su već mnogo
gradova Evrope. Bili su i u Zagrebu god.
1907. Drži se, da su oni danas — najbolji
zbor u Evropi. Pjesme svojeg repertoira
pjevaju oni većinom na izust — tako su
valjani; njihovu pak požrtvovnost najbolje
ilustruje okolnost, da su ti pjevači rastrkani
po cijeloj zemlji, pa se mjesečno sastaju
na zajedničke pokuse, na koje moraju i
željeznicom putovati. Koncertirali su i u
Beču i u Pešti, svuda sa zasluženim pii-
znanjem.

Kk

Svrhom prošle godine, prigodom proslave

8O0-godišnjice zavoda i škole čč, Ss, Milo-

srdnica u Požegi, postigao je opet sjajan

IZLAZI SVAKE SUBOTE

PRETPLATA | OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI-

ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU,
ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI

POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA.

UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE.

 

U DUBROVNIKU, 8. MARTA 1913.

Što će se od toga izleći, ne znamo; ra, 400 kr. globe i na parbene tro-
ali ove neprestane kušnje teško ozlo- škove. Naravno, Dessy je prikazao u-
i nameti, svaka bi svijesna vlada ima- biti konačni ispadak. Zgagjeni na to
la tražiti da zadovolji narodu. \ustadoše grofovi: bivši ministar Julije
| Andras$y, Albert Appony,
Madžarska izborna reforma. \ehy, gdje su ponovili sve objede Des-

\sy-a i pozvali Lukača na ogovornost,

U parlamentu u Pešti većina slijedi na otstup.
stvarati zakone, a da se ne osvrne na'|
opoziciju, koja se je ojačala, jer su iz) navaljuje na grofove, te ih zove kle-
vladine stranke izašli neki ugledni čla- | vetnicima.
novi, a izmegju njih i jedan bivši mi-\ Ne haje nam se znati, kako će stvar
nistar. Sad parlamenat glasuje o zako- |svršiti; jedno je neosporivo, a to da se
nu izborne reforme. Ministar je Lukač|u Madžarskoj za izbora siplju na šake
\iznio tu novu formulu, koja bi imala | novci, koje daje tužni narod tobože
(ote netaknutu nadmoć madžaršti-\na dobro kulturno i napredno zemlje.
pl: samo je proširila broj izbornika, i|A kad upotrebljuju takovo srestvo sa-
\takogjer imala bi držati sputane na-|mi ministri, što će im novi izborni red?
rodnosti, tako da nemogu imati svo-
jih zastupnika u parlamentu. Nemilo
\se je okosila opozicija na tu rabotu,

 

 

 

Diplomacija.

\a i socijalisti sve to glasnije buče, jer| Kad tu riječ izgovoriš, ko da te ne-
\oni zahtjevaju opće, javno tajno gla-|što ježiva, plašljiva obilazi; ko da gle-
sovanje. \daš blijeda, ledena lica, ugasle oči, tu-
Nu progje li i bude li prihvaćen Lu-| galjivi i ironični posmjeh, te omjere-
kačev zakon; ili u slučaju njegova pa- ne kretnje, hladnu riječ, bez ćuvstva,
da bude li opozicija iznijela nešto no- bez zanosa. Teška im je zadaća, naj-
va; pak sve kad bi se pogodilo i so- manja bo neopreznost može ili zapu-
cijalistima, te se uvelo opće tajno gla- stiti ili raskinuti dugo upravljana na
sovanje, uvjereni smo, da se tim nebi mreži oka, da protivnika zahvate. Ho-
nimalo pomoglo nar idnostima, dok u će se mnogo hitrine, lukavosti, dosje-
Madžarskoj vlada najgadnije podmići- tljivosti,  prepredene rutine, nadasve
vanje i kupovanje glasova, kako se je takta i hladnoće da se uspije; jer ako
već znalo po onom što je iznio Sco- iko zaista diplomacija u mutnom lovi,
tus Viator govoreći o vladi zloglasnog u sjeni se vlači, u nepripravnosti po-
ministra Khuena, i po onom što se je bjegjuje.
dokazalo na sudu u Pešti. | U diplomatičkim analima, poslanička
Bivši tajnik u ministarstvu financija, skupština velevlasti neće ostaviti slav-
Dessy, optužio je ministra Lukača, da! no ime, a i sva se je diplomacija u-
lje dao narodnoj stranci oko 4 milijo-| kupno ukazala nedoraslom.
\na iz blagajne u izborne svrhe; a na| Balkanske su državice odavna ple-
\sudu osim što je potvrdio sve to, još(le paučne niti, da smlate Tursku; a
je iznio i drugih prljavština. Ona je \diplomacija, koja se hvasta da vidi i
'bio spravan da svoje tvrdnje i doka- | preko zida, da čuje i najlaganiji šapat,
že; ali mu sud nije dozvolio; glavni o tome ništa znala nije. Došlo se je
\svjedoci pozvani ispričali su se bole- do gusta, a diplomacija skočila da za-
\šću, i nijesu bili prisiljeni doći; napo- bašuri sve, razvikala se, e će ostati sve
kon je sud izrekao osudu, kojom o- po staroj — status quo —; e će la-
\sugjuje Dessy-a na mjesec dana zatvo- ko umiriti protivnika; računala: savez-

 

 

 

 

 

uspjeh gosp. Rich. Krestin, brat Čeh, koji |
je u onome gradu organist, kapelnik glazbe J. Onysekiewi:z:
i učitelj pjevanja, — i to spravivši fino za Ko je ukro hobotnicu?
lu svečanu prigodu pjevanje djevojučkog JN Humoreska po istini.
zbora. Evala gosp. Krestinu, kojega se mi | Siari se ribar Luko probudio i danas kao
dubrovački Hrvati uvijek ugodno sjećamo, običao u ranu zoru. Protare oči, protegne
kada je za kratko vrijeme boravio megju se dva tri puta, te put prozora, koji je uvi-
nama, \jek otvoren (u takovom je stanju, da se ni
| u najbolju volju ne bi mogao zatvoriti),
Glasoviti ruski pjevački zbor Slavjanskoga, pogleda na nebo, ugodno kimne glavom,
koji je širom svijeta objavio i prodičio ru- | pak će onako zadovoljno sam sobom kroza
ske narodne pjesme (Imali smo sreću, da zube: Hm, može se!
ga i u Dubrovniku čujemo!) na žalost se| Na to se povrati u sobu, otrese pepeo,
je razišao. Sam Slavjamski, nekadašnji mi-|koji je od sinoć ostao u luli, te je ponovo
lijunaš, preminuo je u najvećoj bijedi, napuni i zapali, Oblačiti mu se nije tre-
: bato, jer je spavao onako, kako bi po danu
Stoprv ove godine, nakon loliko obe-| hodio; samo malo stegne ono odijela na
ćanja i priprava, počeli su Madžari da iz-| sebi, Pokraj postelje bijaše stara, iscrvoto-
davaju stručni list (sa glazbenim prilogom) | čena škrinja. Iz nje izvadi nekakovu pletenu
za crkvenu glazbu, pod naslovom »Kalho-| bocu, očepi, nagne te s jednim junačkim
likus Kantor«. List, barem u početku, ide |»a ha« oduši, pak bocu pomnjivo začepi
dobro. i spremi. Uzme zatim trst, koja je stala uza
" zid na protivnu stranu postelje, mali košić
Najveće orgulje na svijetu bit će one, | pun ribarskog alata, te na ulicu, da će na
koje su sada postavljene u Hamburgu. Imaju ribarnicu pa u lagju. Vrata je od kuće što
163 registra, 5. manuala, 1 pedal, a sastoje najpomnjivije zatvorio, da se ne bi ko u

*

se od 12,000 svirala. N. Oj. | susjedstvu probudio, te mu još po nesreći
(Nastavit će se). |»dobru sreću« zaželio. Osobito se bojao
— DSS stare Lucije: bi li je u jutro vidio ili su-

 

voljuju narod; a kakova su vremena tok; ali nije teško predvigjeti kakav će | tamo, Turska je klonula, balkanske su

| državice slavodobitno napredovale; pre-
\varila se diplomacija, priskočila da ve-
Aladar Zi- liki požar ugasi, ali nije bila sretna ;
\svi predlozi bijahu odbiveni, i kad

Turska iznemožena zamoli Bugarsku,

'ne će se balkanske državice iskrvariti,
'a Turska će se u snazi održati; a kad

\ek onda se dogje do mirovnih pre-

Mi drzoviti Lukač otvorenim pismom | govora u Londonu. Dva su se mjese-

ca tamo nagagjali punomoćnici Turske
i saveznika: diplomacija preuzela skrb
dadilja; ali opet potpuni fiasco, svi
posredujući predlozi propadoše, i po-
novno se dogje do krvavog rata. Dok
se amo kolju, diplomacija oko zele-
nog stola htjela bi da opet dovede
stranke do pregovora, htjela bi da u-
radi vrzino kolo, Arbaniju; da opredi-
jeli, komu da pripadnu egejski otoci ;
ali netom prve niti potke postavi, ko
da [lih neka nevidljiva ruka raskine.
Koliko je godina radila, rovarila, da se
Kreta ne pripoji Grčkoj; a eto. ovih
dana to se je dogodilo. Sa takove ne-
izvjesnosti, sa dokazane nemoći i sla-
boće diplomacije, svijet obuhvaća ve-
liki strah, da će doći do one strašne
nevolje, do evropejskog rata. Svakako
uz neizvjesnost i strašne troškove, i-
mala bi se barem starati da se dogje
do kojeg bilo zaključka, jer potraje li
ovakovo nesnosno stanje, moglo bi la-
sno prouzročiti skupa sa vanjskim i
unutarnje zamršaje na opću propast.

 

 

(Sedmični prijegled.
Pregovori za mir.

Usprkos turskih oprovrgnuća javljaju i iz
\Sofije, da se doista vode povjerljivi prego-
\vori o miru, i da je već o miru i bugarska
\vlada dobila konkretne prijedloge Turske.
O tim prijedlozima se sada vijeća u Sofiji
\i izmegju saveznih vlada. Prijedlozi još ni-
\jesu ipak zvanični već imaju zadaću, da se
| povjerljivim putem ustanovi, dadu li se slo-
 žiti gledišta Turske i saveznika. Isto tako
\nije riješeno, da li će mir biti sklapan po-
sredovanjem velesila ili direktno. Svakako
\je sigurno, da saveznici neće primirja prije

isrio, taj dan obično cijeli dan ue bi iz kuće
| izašao.

| Uputi se dakle niz ulicu, ali tek je malo
\stuba sašao, zaškripe vrata u stare Lucije
\(i Luku je zaškripjelo u srcu, kad je čuo)
a ona se pomoli na vrata.

| = Dobro jutro, meštre Luko! Ideš na ti-
\banje, hajde, dobra ti sreća, Bog s tobom!
\  — Vrag te jutros odnio, gjavolska ženo
| — odgovori joj Luko, te psovajući i nada-
| vajući vrati se doma.

Doma je odmah svukao gaće, te kroza
njih triput trst provukao, da odaleči nesreću
od sebe. Zatim, uvijek psovajući i grdeći,
sjede, te stade misliti, bi li išao ribati ili
bi ostao doma. Ali ribarski nagon nikako
mu ne dade, da ostane kući, ta bijaše dan
upravo najprikladniji, što može biti za ri-
banje, a pri tom postni dan, pak bi se riba
skupo prodala. Odluči se dakle, te pokupi
vas alat, pa na more. Srećom ovoga puta
nije susrio nikoga, samo što je prolazeći
mimo magazin stare Lucije čuo iz nutra,
gdje ga ova kune, Lagano se zaustavio,
tri put pljunuo u vrata i uputio se dalje.

Na ribarnici se ukrcao u svoju lagju,
sjegurno stariju od njega; pri u
sklizla mu noga, jedva se uzdržao, da
nije pao u more,

 

MINT

 

RD