umm Čir CRVENA PRAVA HRVATSKA ICIJENA JE LISTU SA DONAŠANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6. 'NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. ,KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE IA JE PREDBROJEN '| ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Stjepan Gradi. e Na 6 o. mj. navršila se je tristo- godišnjica, kad se je porodio taj veli- kan, koji nadvisuje sve dubrovačke ve- likane, jer ako iza strašne trešnje opet se je Dubrovnik“ pomladio, procvao, i eto postigao onu slavu, kojom se da- nas diči, najviše ima zahvaliti tome velikanu, koji mimo svijeh zaista za- služuje ime pater patriae, Njega i- stodobno ima zašto da hvali i slavi rodni grad, naša stolna crkva, sve sve- ćeostvo, i svi zahvalni gragjani. Ako bi Ipubrovnik limao još komu, osim Gunduliću, da podigne spomenik, pr- vi bj na redu bio taj veliki naučenjak, bogoslov, jurista, matematičar, diplo- mat i spisatelj, a nadasve uzorni i gor- ljivi rodoljub. Od stare kremenjačke porodice Gra- dića, koja se od pamtivjeka isticala sa prvim vlasteoskim kućama, bijaše sin Miha Gradi i Marije Benešić. Djete- šcem ga privriježiše stric Ivan Gradić i rogjak Inje Tudizić, Isusovac, oba u- gledna radi znanja i ponašanja. Prve je nauke kod njih svršio; a kad je po- narasao pritegne ga u Rim ujac Pero Benešić, veoma ugledan na dvoru pa- pe Urbana VIIl. Svoju je naobrazbu nastavio u glasovitom rimskom kole- giju a dovršio u klimentinskom. Kao dokaz vanredne svoje sposobnosti, ja- vno je razmrsivao prepletena pitanja iz sve svoje nauke, kako svjedoči oso- bito djelce, koje to navagja. Upre za tim da se usavrši u bogoslovlju i pra- vničkim naucima. Zaregjen, dubrovački ga kaptol izabra Arcipretom; a do ma- lo ga kardinal Barbarigo imenova ka- nonikom sv. Jere u Rimu. Znanje, vještina, okretnost, neporo- čnost i prirogjena mu ozbiljnost i du- hovitost otvori put do velikih časti. Kongregacija ga Indexa uzme za kon- sultora, a meštar sv. Palače revizorom knjiga. Papa Aleksandar VIl., oboža- vatelj klasične naobrazbe, pozivlje ga PODLISTAK. Iz glazbenog svijeta. (Nastavak). Ove se godine vrši 50 godina da je Dr. Franjo Liszt (1811. 1886.), glasoviti! i druge. U Parmi bit će mu otkrit lijep spo- virtuoz i komponist, porijetlom Hrvat, za svoga boravka u Rimu (g. 1863.) uglazbio pjesmu našeg Meda kneza Pucića: »U slavu sv. apostola Ćirila i Metoda«, za muški 4-glasni - zbor, Ta je vrlo lijepa, štampana kompozicija prvom ispjevana na 5.-VII, g. 1863. u crkvi sv. Jerolima u Rimu, a u Za- grebu ua 5.-VII. g. 1881, .* Nazad,koji dan pjevao je kroz 4 večeri u zadarskoj crkvi sv. Šimuna, za vrijeme izloženja presv. Otajstva, dobro izvježbani zbor hrvatske gimnazije Mayr-ovo »Miserere« i Si&ckl-avo »Tantum ergo«. Pjevalo se je vrlo lijepo, za što zaslužuju osobitu po- hvalu: učitelj pjevanja g. prof. Frano Le- derer, i pomoćnik mu g. prof. Silvij Alfi- tević, Požrtvovna ona učeća mladež već od . nekoliko: godina intensivno goji lijepo, kla- sično pjevanje i sviranje. Njima na čast a drugim na izgled! \uz glasovite učenjake u svoju pelaču na duhovite i učene rasprave, gćje se isticao neprestano vanredno! pribranom atinštinom, a mnogo puta Jatinskom \pjesmom na prečac izgovorenom. To se isto dogagjalo na posjedu švedske kraljice Kristine, gdje su se sretali pr- vi umovi ondašnje Europe, a takogjer “u raznim akademijama, gdje su se ro- jile prve glave vječnoga grada. U pri- znanju mu vrlina imenova ga papa Aleksandar kustodom glasovite Vati- kanske knjižnice. Kao osobitu čast o- vog povjerenja, isti ga papa odredi drugim tajnikom i bogoslovcem neća- ka kardinala Flavija, kog odašalje fran- cuskom Ljudevitu XIV., da ukloni raz-| mirice, koje se bijahu pojavile, najviše, krivicom licumjernih Galikanaca. Ugled. i poštovanje, kojim su ga u Parizu su- sretali, na povratku mu nije pribavio stožernički klobuk, kako je sva prili- ka bila da će biti, a tomu bijaše uzrok kivnost nećaka papinskog, koji je bio upio da on papu ucka proti njih. U velike ga je volio i papa Inokent XI., koji ga imenova prefektom Vatikanske knjižnice. Za stalno bi se bio popeo i još više, da ga nije nemoć shrvala. U narodnoj crkvi sv. Jerka počivaju njegove slavne kosti, a poviše njih znameniti natpis slavi ga, pred svijem svijetom koji tamo zalazi. Dubrovačka vlada, e bi se barem u dijelu odužila otačbeničkom njegovom neumornom pregnuću, učini štogod je mogla i nemogla, da se primi nadbi- skupije rodnog grada ; javljala da mu bude prosto u tome svojstvu ostati u Rimu; ali on čedan i skroman odupre. se svom snagom duše svoje; a nese- bičan kako bijaše, darova Stonoj Cr-| kvi znatne novčane iznose. | Mili rogjeni njegov grad bijaše pu-, sta gomila po trešnji, a veliki naš ro- doljub suznih očiju vapi u Pape po- moći, šalje redovnike poklisare kod raznih vlasti, preporuča ih, sokoli ih, i njegovom neiskazivom zauzeću ima | Na 10.-X. o. g. navršit će se 100 godina, | [a se je u Roncole (kod Busseta — u po- | krajini Parma) rodio neumrli maestro Giu-, \seppe Verdi. Taj 100.ti Verdijev rogjendan | proslavit će cijela Italija davanjem njegovih. \glasovitih opera, kao što su »Traviata«, | »Trovatore«, »Rigoletto«, »Aida«, »Otellc« |menik i priregjena izložba (»Verdijeva! | izložba«). | x. Na 6. o. mj. navršilo se je 60 godina, da je u mletačkom kazalištu »La Fenice« prvom data Verdijeva opera »La Traviata«, i da je tom prigodom :slavni Verdi doživio — neuspjeh. Ulogu Violete pjevala je Sal- vini-Donatelli, izvrsna sopranistica, ali ve- oma krupna pjevačica. Ona je u posljed- njem činu tako pretjeravala svojim kašlju- canjem (prikazivajući bolesnu, sušićavu Vi- olettu), da je gotovo gasila svjetiljke (ulje- nice). Kad je o njoj liječnik rekao: »Sušica joj daje tek malo sati života«, nasta kod općinstva sonorni smijeh. Iza ove neuspjele predstave Verdi je pisao macstru Muziu: »La Traviata fece fiasco, Di chi & la colpa? Mia o dei canlanti ?..., Il tempo decidera«, — | vrijeme je brzo reklo svoju, i »Tra- viata« se još uvijek svukuda pjeva i rado sluša, : IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. U DUBROVNIKU, 15. MARTA 1913. se zahvaliti, ako je Papa otposlao va- ljane majstore, mjernike, svakojake pri- pomoći da se grad iz ruševina uzdi- gne. Njegovo je sokolovo oko zaista na daleko progledalo, kad je vladi predložio e bi grad iz nova podigli u Lapadu i Gružu, a taj toli uzvisili pre- dlog pao je za jedan glas, kako se pogovara. Osi gragjevnog materijala i obilatih novčanih potpora, on je po- stigao i to, da krcati brodovi donesu svakoga živeža bijednom i gladnom narodu. Nevoljne su dumne po moru pobjegle glavom bez obzira u Jakin, i Gradi se zauzme da ih ogrle, okri- jepe, sa svačim snabdiju, da im se ma- nastijeri urede i da ponovno se po- vrate na staro ognjište. On postigne od sv. Stolice da prihodi starih zavje- štaja budu upotrebljavani za nove gra- gje, i to je slijedilo godina i godina dok se grad ponapravio nije. On is- prosi od sv. Stolice da nagovori cr- kvu B. D. od Loreta e bi prepustila dubrovačkoj stolnoj crkvi bogati za- vještaj pok. Gondole, da se ista sa-. gradi, uz zalivalni godišnji doprinos kaleža srebrriog, i dobaviv nacrte, davši podrobne naputke i savjete postigne da se izdigne onako krasna, kako ju danas vidimo. On se svojski založi e bi zavještaj Isusovca Marina Gondole upotrebio a da se podigne veliki Isu- sovački zavod, gdje bi se naša mladež odgojila i u nauci usavršila, i mnogo je iskopavanja imao dok je sve to o- poslovao. Tako je ogroman materijal njegovih pisama, gdje potiče vladu na rad, kojim javlja sve što je postigao, naplatio, uredio, bilo na korist opće stvari, bilo na uhar rizničara a i pri- vatnika, da se uprav zapanji svaki sin, koji ta pisma pretraži. A iz Rima kako je svjetovao, poticao, nagovarao wvla- du, tako je činio i sa ostalim dubro- vačkim poslanicima i konsulima, koji bi svi mnogo postigli kad bi predali preporučna njegova pisma raznim ve- likašima i uplivnim osobama. A za do- | * Vrlo je zaslužna muzikalna uslanova »Ma- | necanterie de petits chanteurs a la Croix des Bois«; ta postoji u Parizu od nazad 7 godina. Tu se izobrazuju dječaci od 13-15 godina u svezi sa uvježbanim muškim zbo- rom u gojenju gregorijanskog pijeva i po- lifone glazbe (Palestrine i dr). Ti mladi pjevači pjevaju u crkvama, a i priregjuju posebne koncerte u glazbenim dvoranama. Svojom sigurnošću i čistoćom pjevanja, bez pratnje, postižu lijepe uspjehe. x Kod miinchenske antikvar, knjižere Lu- dvika Rosenthala na prodaju je za 2000 maraka jedan veoma stari rukopisni oficij sv. Vlaha pod naslovom »Olficium rhyt- micum (Historia rhylinica) S. Blasii Hispa- nicum saec, XIll.« To je vrlo lijep rukopis na najlicijoj pergameni, iz XIIl, vijeka, ša lijepim inicijalnim slovima i muzikalnim notam (»neumima«). * Početkom ovoga mjeseca otvoreno je u afričkom gradu Tripolisu novo talijansko kazalište (»Politeama«), sagragjeno u ori- jentalnom stilu kroz manje nego 2 mjeseca. Tom je prigodom društvo »Parigi« pjevalo Leharovu operetu »Eva«, N. Gj. (Nastavit će se). bro miloga Dubrovnika potrudio se je i do Pariza, a mnoge poteškoće uklo- nio u Mlecima, u Carigradu i u Ma- driđu. Dubrovačka mu je vlada po ti- suću puta izrazila neizrečenu svoju za- hvalnost. O njegovoj literarnoj radnji, koja je prilično obilata, nije zgodno da govo- rimo; a najbolje će to sve istociljiti za- grebačka Akademija, koja je imala nje- mu na slavu osobito predavanje, od uglednoga. dra. Korblera, i koja će o- bjelodaniti navlaš ovom prigodom naj važnija njegova pisma. Tamo je bila zastupana i naša Općina. Hvala iz duše Akademiji, a slava velikom Stjepanu Gradiću! Rusko slavlje. Što je bilo Rusko carstvo otrag 300 go- dina? U dobrom dijelu pustara, stepa, sa glavnim gradom Moskvom i sa jako ogra- ničenim megjama. Sa sjevera ju tištila Šved- ska, koja se silno ojačala za vjerozakonskih borba u Njemačkoj; sa istoka silno kineško carstvo; sa juga onda još u potpunoj snazi otomansko carstvo; sa zapada ohola prko- sna Poljska. A u istoj toj šaci ruskih po- danika, pojavile se raspre i progoni; po- digli se lažni Dimitrije, te nastojali zasjestit na prestolje starih Rurika, pomoću i oru- žjem susjeda. Poljska se i Švedska pola- komiše, kako bi taj masni zalogaj poručali, tu razrovanu zemlju pripojiti svojoj kruni, Poljački kralj zasužnjio poslanike Rusa, mitropolitu Filarata i velikaše, izjavio im da Rusiju pripaja svojoj kraljevini; švedske vojske naljećale, osvajale, robile, ubijale. Šaka boljara se sakupi na zbor, i nakon oduljeg pregovaranja sretoše se, da im bude vladar Mihajlo sin mitropolite Filarota od kuće Romanova. Izabraše njega, jer od glav- nih boljara neki još bili u zatočenju; a Mi- hajlo im se pričinjao najzgodniji; jer dobre ćudi a osim toga okretan u savjetu, odva- žan u ratu; još ga jedna prednost prepo- ručivala: po tankoj je on krvi bio potomak starih Rurika. Ele, Mihajlo zavlada; posa- vjetovan po iskusnom ocu mitropoliti Fila- retu, on utvrdi svoje prestolje, održa se od silnih dušmana, i utemelji vladajući dom Romanova, koji i danas vladaju u Rusiji, U ovo trista godina carstvo se Rusko ras- prostranilo preko načina; otelo Švedskoj vas sjever i Finsku zemlju i zasjelo na Bal- tičkom moru, otkinulo od Poljske glavni dio; Turskoj ugrabilo malo po malo silne pokrajine i zčmlje; stjerao Kinu na niži, stepen; a da ne bijaše nedaće sa Japanom, danas bi gospodovalo na svim glavnim morijima. Sadašnji je vladar Nikola II. našao svoje vladanje sa predlogom općeg razoružanja i mira; okolnosti su ga ipak prisilile na rat, Sad okolnosti kao da navagjaju rusko carstvo, da opet trgne mač iz korica; ali je ufat da mudri vladar neće dopustiti, da se do opće nevolje dogje; nego da će pri- stati uz viteza angjela mira našeg vladara, a od svijeta ukloni grozote i nevolje rata. To bi bilo najplemenitije slavlje za kuću Romanova. Sedmični prijegled. Nakon kapitulacije Janine. Kako je poznato, držalo se kao stalno, da grčka vojska neće moći da osvoji jako učvršćenu Janinu, koju osim tvrgjava brani i prirodni položaj. Ipak su grčke čete u glavnoj navali s lijeve strane jurišem a sa desne jakim bombardovanjem unišle i o- svojile Janinu. Esad-paša predao se sa svom vojskom u ratno ropstvo, Na svim utvrda- 1 4 PRETPLATA i OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI- 3 ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. ma Janine vije se grčka zastava. Uslijed te vijesti zavlađalo je u Ateni i u čitavoj Grč- koj veliko veselje. To je opet jedan veliki poraz turske vojske. Kraljevi Bugarske, Sr- bije i Crne-Gore čestitali su grčkoj vladi na tom junačkom zauzeću. Broj turskih za- robljenika sa onima, koji su već bili zaro- bljeni u Epiru, iznosi 78.450. U Konici i po okolnim mjestima raspršano je preko 20.000 turskih vojnika, koji su već sasvim opkoljeni i u brzo će biti zarobljeni. Tako će ukupni broj zarobljenika iznositi 100.000. Uzdržavanje zarobljenika Grčku je do sada zapalo pet milijuna. Prijestolonasljednik je na čelu jedne čitave divizije unišao u Jani- nu. Turci su imali u samoj okolici Janine 108 topova, od kojih 35 opsadnih. Kraljica je otputovala iz Soluna u Janinu, da zagrli svog slavodobitnog sina. Urote u Carigradu. Ostavilo je 30 oficira čataldžske vojske svoja mjesta i otišlo u Carigrad, da osvete umorstvo Nazim-paše. Drži se, da su sa- kriveni u palači princa Vahid Eddina, koji šuruje sa oficirskom ligom. Postavljena je policija, da čuva prinčevu palaču, ali se ne usugjuje u nju unići. Osvanuli su po mo- šejama revolucijonarni proglasi. Ulice, koje vode na Portu, čuvane su od vojske. Izmegju Rusije i Austro-Ugarske. Kako iz Petrograla javljaju, nastavljaju se politički pregovori izmegju Beča i Pe- trograda. Želilo se, da pregovori svrše do 6. marča, ali to je bilo nemoguće radi za- pletenosti stvari. Predstoji očekivano obje- lodanjenje izjave. Turska odstupa Drinopolje? Po jednoj vijesti iz Carigrada proizlazi, da je Rusija sklonila Tursku na popuštanje \u uvjetima. Turska je izjavila, da se odriče \ Drinopolja. Granica bi prema tome išla sje- vemno od Midije, uzduž rijeke Besve u Muktar-pašu, a otale 9 klm. južno od Dri- nopolja uzduž rijeke Marice, do Enosa na Egejskome moru. Kako se pak iz Londona javlja, zapo- vjednik je posade u Drinopolju priopćio velikom veziru, da se grad nemože duže uzdržati, pa da li bi mogao proučiti uvjete | kapitulacije. Riješenje rumunjsko-bugarskog spora. Poklisarska konferensa za posredovanje \u rumunjsko-bugarskom sporu, sastaće se ove sedmice u Petrogradu. Cijeni se, da će \se spor mirno riješiti. Urote proti turskoj vladi, Tajni turski agenti megju vojskom na Ča- taldži ušli su u trag uroti proti Mladoturci- sma na vladi. Jedau pukovnik, 10 viših ofi- \cira, mnogo podčasnika i vojnika otpraćeno \je u Carigrad, da budu stavljeni pred ratni \sud, Ne zna se u koliko su istiniti glasovi, da jedan dio vojske prijeti osvetom vladi, ako popusti u pitanju Drinopolja. Da vla- da pak nije sigurna, najboljim su dokazom uapšenja oficira i vojnika. Posredovanje velevlasti. Sofijski »Mir« donosi, da su saveznici zaključili prihvatiti posredovanje velevlasti. Uz to posredovanje pregovori će se nasta- viti na temelju uvjeta, postavljenih u Lon- donu, na zahtjev ratne oštete, što saveznici nijesu imali vremena da iznesu, i na tome da će ustrajati. Neprijateljstva neće se ipak obustaviti. Razvitak ovih uplivisaće dakako na tok pregovora, pošto nove žrtve traže i nove kompensacije, Odgovor saveznika ve- levlastima imao bi biti prekjučer već predan. Srbija 1 pitanje Arbanije. U talijanskim diplomatskim krugovima veli se, da su srpska poslaništva primila