CRVENA HRVATSKA PRAVA CIJENA JE LISTU SA DONAŠANJEM U KUĆU ILI $ POŠTOM NA GODINU K 6. NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE, I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO tata ; i Žure se! Uprava cjelokupne naše stranke, i ona pokrajinske naše stranke, kupe se ove sedmice na vijeće. To nas silno veseli s dva razloga: prvi, jer tim do- kazuju kako budno i pazljivo prate dogagjaje, koji se u nas i oko nas zbivaju; jer tim hoće da ma vrijeme svaku predusretnu, e ih nebi dogagjaji zaskočili nepripravne. Narod naš hr- vatski može ponosom da spomene svoje čelenke, svoje predvodnike, jer su ti umni i ugledni muževi dokazali da su spodobni narod predvoditi i pri- praviti narodno slavodobiće. Oni sr proveli jedinstvo u stranci; oni su pri- tegli u svoje kolo Slovence i Bošnja- ke; oni su prikazali vrhovnim faktori- ma nevolju našega naroda, muževnom pribranom riječi u memorandumu; oni su dopokon sklopili pakt sa koalicijom i tako narodu pružili najbolji dokaz, e će raditi i to svojski raditi udruženim silama svoga naroda, a da odbace o- naj grozni kamen koji ga mori i davi. Satrapski pritisak u Banovini nije im dopuštao ni da dahnu, a kamo li da se sakupljaju i dogovaraju ; ali su oni znali spretno odabirati središta, gdje da se skupe na vijeće i dadu narodu oni pravac, koji da ga sačuva od u- daraca satrapskog bića, i privede to boljoj slozi i prijegornom radu. Od la- ni oni su udesili sastanke tri puta u Opatiji, jednom u Sarajevu, jednom u Ljubljani, jednom u Beču. Bijeli ih Zagreb nije vidio! [ uprava pokrajin- ske naše stranke više je puta pozvala svoje povjerenike i prestavnike, i to uvijek dogovorno i sporazumno sa vrhovnom upravom stranke. Mi se od srca radujemo, gdje tako biva; te se za stalno nadamo velikom narodnom dobru i napretku. Mi ćemo kako jedna duša odobriti njihov vite- ški rad, u teškim danima nesretnog narodnog iskušavanja, mi ćemo sinov- skom odanosti poslušati njihove sa- vjete, primiti njihove naputke, vršiti njihove naredbe; jer budemo li takim duhom postupali njihovo će nastoja- nje za stalno biti uspješno i koristo- nosno. Mi radosno pozdravljamo te udesne dane, a našim ćemo privrže- nicima donijeti njihove odluke. Dona- PODLISTAK. Don Marko Topić I ti zaklopi svoje umrle oči, dobri, čestiti Don Marko! Svakomu poznat, svakomu mio, amo si izmegju nas proboravio sve svoje muževno doba, amo si stekao one nepro- cijenjive zasluge i kako uzorni svećenik, i kako iskušani pedagog, i kako izvrsni na- stavnik, i kako revni upravitelj, i kako sva- kom desni prijatelj, i kako priznati nauče- njak. Sama te tvoja pojava svakomu pre- poručala, svačije ti srce pritezala, jer mu- ževno opuno tvoje lice odavalo ozbiljnost i krijepku volju; široko čelo nadarenost uma, oči milotom sijevale a oko usana ti- trao vazda onaj blagi, iskreni, pijatni smi- ješak, kojim si osvajao svakoga te bi stobom općio. A ko da opiše pribrani promozgani govor, onu riječ, koja je znala i oponašati sjev munje, i krasotu dage, i mekotu me- Oo M a ba A i o a A i aii aii tit stat a A A SMATRA SE DA JE PREDBROJEN I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. e ri LE Pt M SAS A SSS NLO PT A SJ O UT ARLENNA i šamo danas zaključak uvodnika glav- nog našeg organa »Hrvatske«, koja u broju 412 o. g. kaže što slijedi: Izvanredne prilike, izazvane i unu- tarnjim i vanjskim dogagjajima, izazva- le su neke pojave, kojima će se mo- rati pozabaviti stranka prava na pred- stojećem sastanku u Opatiji. Mi smo duboko uvjereni, da će pronicavost, požrtvovno rodoljublje pravaških pred- stavnika naći sredstava i putove, da ovaj veliki sastanak, na kojem će u većem broju sudjelovati i Hrvati i Slo-: venci, ostavi trajna traga u političkoj povijesti Hrvatske. Pa kao što se hr- satski narod može potpunim pravom ponositi dosadanjim radom i uspjesi- ma naše stranke, tako će se moći po- nositi i sa predstojećim djelovanjem vrhovne uprave i vrhovnoga vijeća stranke prava. Stari i novi grčki kralj. Munjevnom je brzinom prošle sedmice žica javila: kralj grčki Gjuro nasilno je u- moren. Atentati se tako često dogagjaju u ovo doba tobože prosvjete, napretka, da se niko nije začudio na tu poraznu vijest. Ta razvratna socijalistička ruka nije poštedila ni plemenitu našu milu kraljicu ! Vijek napre- tka i prosvjete darovao je svijetu onu crnu ruku, one prefrigane lopove, one razbojne ubojice, koji su mapeli svu silu pakljene svoje duše kako bi porušili državnu vlast, crkvenu stegu, vojnički zapt, kako bi čo- vjek postao zvijer da raskomada i razdere svakoga čovjeka koji neće da nastupi u to kobno kolo. Ljudi su i prije postojali, sile i nasilja bilo je mnogo više nego danas; kraljevi su vladali više bičom nego žezlom, pak ipak povjest, učiteljica života, veli, da ubojica nije bilo, jedni su mučali, drugi tr- pjeli, treći očajavali; ali je sve teklo mirno: zločina bio ograničeni broj, samoubijstava jako rijetko, lopovština u ograničenom bro- ju. Dočim danas posve je protivno. A zašto to? Jer je zavladalo bezboštvo, a tamnica i ista vješala, što je čovjekoljublje uklonilo nijesu kadri da uzdrže poredak. Hoće li se čovječanstvo povratiti na staru iskusnu sta- zu? Svi znaci vele da nč; nego da će se nagaziti i na gore. Jadan je stari kralj Gju- ro mimo se šetao ulicama tek osvojenog Soluna, kad ga propalica socijalista Schinas Grk rodom iz samokresa ubije. Rijet bi da: c je slutio skoroj kobnoj svojoj smrti, kad je Prosvjed Crne-Gore. pohvalio vrlog svog sina a eto sad novog, kralja Kostantina, jer se opoštenio svojski zauzećem Janine. Izustio je onda ove zna- menite riječi: »Sada poslije pada Janine, lema, i nježnost cvijeća, i slad međa? To najbolje znađu oni koji su ti bili desna ruka u vaspitavanju, oni koji su pratili tvoj rad i tvoj prijegor, a nađasve ove stotine i stotine negda pitomica, a sad uglednih učiteljica, dobrih domaćica, koje si znao napučivati i kako otac i kako savjesni pre- galac na svako njihovo dobro, na sreću im duševnu i tjelesnu. Posve smo osvjedočeni, da kako su mami navrle suze na oči, kad smo primili nemilu vijest, e te mili Don Marko nema; tako će biti skroz cijelu po- krajinu stotine i tisuće zaplakalo, kad ih stiže nemili glas. A to tim više, jer si do nazad dvije godine bio čil i zdrav, krijepak i snažan, okretan i pun šale, e bi svak vje- rovao da će sami dugi niz godina shrvati takav hrast, O jednom pane, tako da te nije bilo moguće prepoznati, kako vihor strašni kad obori stoljetno deblo! Kršno te Poljice odnjihalo; negda slavni te Omiš odgojio. Velim negda, jer je u tom mjestu bilo ono znamenito glagoljačko sje: aah IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. est PRN u Rea Rpja SAA rta JŠS SSA U JES ESA pi JJESE LOAD E MC PRETPLATA | OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA 1 DOPISI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. MetRA Dat Podst < tin tat ta i eats U DUBROVNIKU, 29. MARTA 1913. čime da ga nagradim (sina) ako ne preslo- ljem, na kom sam od 50 godina? Sve o- no što sam mogao da učinim za dobro he- lenskog naroda, učinio sam već; na njemu je sada da proslijedi stazom svoga oca«. Tužna žrtva socijalističke se je ruke ro- dio u Danskoj g. 1845. Godine 1863. bi o- dabran kraljem i prinese Grčkoj : kraljevski dar, otoke oko Krfa sa istim Krfom. Burno je bilo njegovo vladanje ; ali vanredna nje- gova promicavost eto u zadnjem ratu da- ruje Grčkoj svu slavu stare Atine, oni okupi sve zemlje i istu Kandiju radi koje je imao toliko okopavanja. A ipak kralju mudracu i junaku prokleta ruka nasilno pretrgne niti života. Novi kralj Kostantin se rodio dne 2. ko- lovoza 1868, i eto je stavio na glavu kru- nu, vaj! uz mrtvo truplo umorenog svog roditelja ! Sedmični prijegled. Uspjesi Bugara pred Drinopoljem. U nedjelju u veče: počele su žešće bor- be oko Drinopolja. Kanonada je bila stra- hovita. Srpska dvadeseta pukovnija probila se do pod sama utvrgjenja i zarobila mno- štvo turskih vojnika. Borba je trajala i u ponedjeljak čitav dan, a u utorak poduzeše Bugari opći juriš protiv okolišnih utvrda Drinopolja. Usprkos žestokom - otporu ne- prijatelja Bugari prodriješe naprijed, te ju- rišem na bajunete zauzeše sve istočne u- tvrde, Utvrgjenja pred Masslakom sa tvr- gjavom istog imena, kao i sve utvrgjene točke, koje se nalaze neposredno na isto- čnoj strani učvršćene linije, Bugari osvoji- še i zaplijeniše 12 topova, 4 mitraljeze sa svom municijom, te zarobiše jedan batali- jon od tri hiljade Turaka. Za tijem zapo- sjedoše Fervandere, što se nalazi oko 1 klm. pred tvrgjavama. Bugarske su trupe na svim pozicijama brzo napredovale u proganjanju neprijatelja. Takogjer su bugarske čete kod Čataldže na cijeloj liniji potisnule neprijatelja i za- posjele liniju Ormanli-Epivatos. Ultimatum Austro-Ugarske. U ponedjeljak na 11 sati pr. podne pre- dala je Austro-Ugarska ultimatum Crnoj- Gori, zahtjevajuć, da vojene operacije oko Skadra prestanu, dok ne izagje sve civilno pučanstvo. U protivnom slučaju upotrijebit će Austro-Ugarska protiv Crne-Gore vojnu silu. Sa Cetinja se javlja službeno, da je cr- nogorska vlada predala prestavnicima vele- vlasti jednu okružnu motu, kojom ulaže prosvjed protiv zahtjeva Austro-Ugarske, da menište, od kuda su izlazila čitava jata vri- jednih popova glagoljaša. A da je nastava tamo bila uzorna najbolji si nam ti svjedok i desni tvoj nerazdruživi drug Mr. Pivčević i mnogi drugi. Biće bilo i drugih razloga, ali glavni razlog zu raspust toga uglednog i skroz nužnog gnijezda se ima pripisati onoj vrtoglavici, koja je bila obuzela ro- gjene Hrvate da orlače sa Talijanima i ras- kopavaju narodni prag. Prvo jolje tvoje pedagoške djelatnosti bilo Krešimirovo gnijezdo, ponosni Šibenik, pak si postepeno napredovao i davno došao u naše krajeve. Vanredna tvoja vještina i spretnost u odgajanju u potpunom smislu riječi, (a to je jedini uspješni odgoj) pri- tegnu pažnju Vlade; i ona te imenova ko- tarskim nazornikom. | ti si obljetao krševite naše krajeve nekoliko godina; ti si otvarao nove škole, krčio narodnu ledinu; ti si so- kolio, rukovodio, oduševljavao vrsne uči- telje, koji su te i slušali i poštovali i lju- bili. Tvoja sreća, tvoj ponos, tvoja mužev- se obustave operacije pred Skadrom, dokle pučanstvo uzmože potpuno ostaviti grad i radi grožnje prisilnim sradstvima, ne oda- zove li se Crna-Gora tom zahtjevu. Crna- Gora izjavljuje, da smatra zahtjeve Austro- Ugarske kao povredu neutralnosti. Crno- gorska vlada nadalje izjavljuje, da je iz hu- manitarnih obzira i da dogje u susret je- dnodušnoj želji velevlasti, poduzela kod skadarskog zapovjednika nužne korake, da omogući izlaz pučanstva iz Skadra. U uto- rak je u tu svrhu pošao jedan parlamenter u Skadar. Oprovrgnuće barskog nadbiskupa. Crnogorski generalni konsuo u Rimu pri- općio je slijedeći brzojav »Tribuni«, što je primio od barskog katoličkog nadbiskupa primasa Dobrečića kao odgovor na upit konsula glede raširenih vijesti o tobožnjim nasiljima protiv katolika u okupiranim ze- mljama : »Bar, 23.: Nikakvo nasilje nije nikad bilo učinjeno katolicima u okupiranim zemljama. Oni uživaju najpotpuniju slobodu. Oprovr- gnite kategorično protivne tendecijozne vi- jesti«. Arbanasi protiv autonomije Arbanije. Potvrgjuje se vijest, da je u Carigradu obdržan kongres arbanaških prestavnika iz srednje i južne Arbanije. Na tom kongresu se istaklo. da je za Arbanase nesreća, ako Arbanija ne bude nezavisna nego samo au- tonomna, jer će postati leglom intriga. S toga odlučiše, da porade, ako ne može bi- ti nezavisnosti, da Arbanija sklopi realnu uniju sa Srbijom. Kaže se, da je presjednik kongresa Aris-Sikmet otputovao u Srbiju, da to predloži, a kongres je izradio memo- randum u tom smislu za poklisare u Lon- donu. Pad Drinopolja. Bugari su u srijedu jutro osvojili Drino- polje. Uz pomoć savezne srpske vojske o- svojiše sve utvrde na istočnoj strani. Ko- njica, koja je većim dijelom sastavljena od srpskih vojnika, prva je ušla u grad. Za- povjednik turske vojske Šukri-paša dao je zapaliti u varoši sve vojarne i magaze. Pred strašnom vatrom pučanstvo bježi iz varoši. Povodom ovih uspjeha u Sofiji su bile pri- regjene zanosne ovacije pred srpskim po- slanstvom. Borbe oko ostalih utvrgjenja još traju. Zadnji brzojav glasi, da je Drinopolje potpuno osvojeno. Žestoke bitke trajale su četiri dana. Savezna je vojska, pod straš- nom vatrom, prodrla, osvojila utvrđe i ušla u grad. Turski zapovjednik Šukri-paša po- nudio je predaju cijele posade generalu Ivanovu. Predaja se u isti čas počela vršiti. nost potakla u nekomu hudobne stras'i, ne- navidnost, zloču, i on isplete lažima, kle- vetama, pošaptivanjem onu mrežu, koja te je imala ne samo materijalno upropastiti, nego ti svjetlo lice oksljati mrazom i sra- motom. | ti stisne srce; zlomu vremenu suprotstavi dokaze svoje neđužnosti; i ti u tihoći našega kraja podnese Jobove muke, ali sjajno nadjača, raspline, raskomađa ku- čine i zamke, kojim te preplete ogavnik, kako pauk svojom mrežom muhu; ti ustraja, kako si sam govorio u Dubrovniku od sva- koga dobro gledan, od svakoga ljubljen; i dogje dan slavodobića, kad te opet povra- tiše na milo mjesto nastavnika i nadoknade ti sve troškove i pretrpljene štete. Ali što je veličanstvenije i znamenitije, ti u svom do- bru srcu oprosti onomu koji je kidisao, kako divlji arapin ili bolje sotona na tebe. Mi smo dugo i posve povjerljivo s tobom općili, a kažemo živu istinu da nigda ni- jesmo čuli iz tvojih usta gorku riječ na ne- RER Ai JES A EE JEEP pi God. IX. Primirje oko Skadra. Od srijede traje primirje oko Skadra. Na savjet Rusije obustavljeno je bombardovanje varoši, da stanovnišvo uzmogne izaći, ali je zapovjednik Esad-paša zabranio izlazak gragjanstva. Danas ima da se nastavi sa bombardovanjem. Poraz turskih četa. Džavid-paša predao se na rijeci Skumbi srpskim četama, sa 15.000 vojnika. U Drinopolju zarobljeno je 70.000 turske vojske, 750 topova i 200 mitraljeza. Apšenja u Carigradu. Preko stotinu turskih oficira u Carigradu je zatvoreno, rudi neprijateljskih izjava pro- ti sadanjem režimu. Pri posljednjem selamniku uapšeno je i nekoliko gragjana, jer se ispostavilo da su to preobučeni vojnici, koji su snovali aten- tat na velikog vezira. Sudbina Skadra i Djakovice. Kako londonska agencija doznaje, složile su se velevlasti u pogledu sjeverne i sje- veroistočune granice Arbanije, od Djakovice do Okridskog jezera. Megju ostalim je o- dregjena buduća pripadnost i Skadra i Dja- kovice. Očekuje se službeno saopćenje, ko- je_će saveznicima zajednički biti priopćeno. Tijem bi najteže dvije točke balkanskih pitanja bile riješene, a jer će se saveznike obznaniti na način, koji isključuje svaku sumnju, da je Europa uredila ovo pitanje, neće više biti potrebno poduzeti vojene o- peracije, kojih uspjeh nebi mogao nipošto da mijenja odluku velevlasti. Poklisari će onda da odrede granice Ar- banije, glede kojih Italija i Austro-Ugarska imadu posebne nazore. Kad bi pregovara- nja bila i dugotrajna, ipak se nebi bilo bo- jati poteškoća. Austrijsko-crnogorski spor. Odgovor Crne-Gore na ponovne predstav- ke Austro-Ugarske potpuno ne zadovoljava. Tako donose peštanske novine. U austr. ministarstvu izvanjskih poslova potanko se vijeća o daljnjim koracima, što bi Austro- Ugarska imala da poduzme. Vijest o pred- stojećoj pomorskoj demostraciji drži se da je preuranjena. »Budapester Tagblatt« donosi ovim po- vodom i slijedeće: Potvrgjuje se sa upu- ćene strane, da je vijest o pomorskoj de- mostraciji više nego preuranjena. U kotor- skim vodama krstare samo dvije divizije brodova. U posebnim se izdanjima berlin- skih listova širi vijest, da nasljednik prije- stolja Frano Ferdinand želi rat uz svaku cijenu. kazati: Bog mu prostio, kako mu ja praštam. Šteta za našu knjigu, da ti uredovni i na- stavnički poslovi, a nadasve oni kako upra- vitelja, nijesu dopustili da se zlatnim perom istakneš na prosvjetno naše polje; šteta da pronicavost tvoja i iskustvo ode s tobom u onu raku gdje ti sad kosti počivaju. Dosta je tomu kriva i ona ti prirodna čednost, po kojoj si vazda odmicao e se nebi istaknuo. Ipak neumitna povjest će domaća jedan dan uz Buzoliće i druge vrsne nastavnike i upravitelje Preparandija, časno spominjati i tvoje ime. Mili Don Marko! Ljubav i prijateljska naša privrženost, još će te samo u molbi spominjati, da ostane tako netaknut stari vez prijateljstva; a da ti od Boga isprosi onu radost, onu čestitost, kojoj mema konca ni kraja. Pokoj ti vječni, mili Don Marko, a tvome dičnomu imenu slava! Uglednoj rodbini iskreno naše saučešće | | sretnika, nego si znao svećeničkim zanosom | ago a ss vt s i ax SsoOPTRGESRKRC BR JAR