CRVENA HRVATSKA

PRAVA

 

 

CIJENA JE LISTU SA DONAŠANJEM U KUĆU ILI $ POŠTOM NA GODINU K 6.
NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9.

KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE,

I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO

tata ;
i

Žure se!

Uprava cjelokupne naše stranke, i
ona pokrajinske naše stranke, kupe se
ove sedmice na vijeće. To nas silno
veseli s dva razloga: prvi, jer tim do-
kazuju kako budno i pazljivo prate
dogagjaje, koji se u nas i oko nas
zbivaju; jer tim hoće da ma vrijeme
svaku predusretnu, e ih nebi dogagjaji
zaskočili nepripravne. Narod naš hr-
vatski može ponosom da spomene
svoje čelenke, svoje predvodnike, jer
su ti umni i ugledni muževi dokazali
da su spodobni narod predvoditi i pri-
praviti narodno slavodobiće. Oni sr
proveli jedinstvo u stranci; oni su pri-
tegli u svoje kolo Slovence i Bošnja-
ke; oni su prikazali vrhovnim faktori-
ma nevolju našega naroda, muževnom
pribranom riječi u memorandumu; oni
su dopokon sklopili pakt sa koalicijom
i tako narodu pružili najbolji dokaz, e
će raditi i to svojski raditi udruženim
silama svoga naroda, a da odbace o-
naj grozni kamen koji ga mori i davi.

Satrapski pritisak u Banovini nije
im dopuštao ni da dahnu, a kamo li
da se sakupljaju i dogovaraju ; ali su
oni znali spretno odabirati središta, gdje
da se skupe na vijeće i dadu narodu
oni pravac, koji da ga sačuva od u-
daraca satrapskog bića, i privede to
boljoj slozi i prijegornom radu. Od la-
ni oni su udesili sastanke tri puta u
Opatiji, jednom u Sarajevu, jednom u
Ljubljani, jednom u Beču. Bijeli ih
Zagreb nije vidio! [ uprava pokrajin-
ske naše stranke više je puta pozvala
svoje povjerenike i prestavnike, i to
uvijek dogovorno i sporazumno sa
vrhovnom upravom stranke.

Mi se od srca radujemo, gdje tako
biva; te se za stalno nadamo velikom
narodnom dobru i napretku. Mi ćemo
kako jedna duša odobriti njihov vite-
ški rad, u teškim danima nesretnog
narodnog iskušavanja, mi ćemo sinov-
skom odanosti poslušati njihove sa-
vjete, primiti njihove naputke, vršiti
njihove naredbe; jer budemo li takim
duhom postupali njihovo će nastoja-
nje za stalno biti uspješno i koristo-
nosno. Mi radosno pozdravljamo te
udesne dane, a našim ćemo privrže-
nicima donijeti njihove odluke. Dona-

PODLISTAK.

Don Marko Topić

I ti zaklopi svoje umrle oči, dobri, čestiti
Don Marko! Svakomu poznat, svakomu mio,
amo si izmegju nas proboravio sve svoje
muževno doba, amo si stekao one nepro-
cijenjive zasluge i kako uzorni svećenik, i
kako iskušani pedagog, i kako izvrsni na-
stavnik, i kako revni upravitelj, i kako sva-
kom desni prijatelj, i kako priznati nauče-
njak. Sama te tvoja pojava svakomu pre-
poručala, svačije ti srce pritezala, jer mu-
ževno opuno tvoje lice odavalo ozbiljnost
i krijepku volju; široko čelo nadarenost
uma, oči milotom sijevale a oko usana ti-
trao vazda onaj blagi, iskreni, pijatni smi-
ješak, kojim si osvajao svakoga te bi stobom
općio. A ko da opiše pribrani promozgani
govor, onu riječ, koja je znala i oponašati
sjev munje, i krasotu dage, i mekotu me-

Oo M a ba A i o a A i aii aii tit

stat a A
A

 

 

SMATRA SE DA JE PREDBROJEN
I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.

e ri LE Pt M SAS A SSS
NLO PT A SJ O UT ARLENNA i

šamo danas zaključak uvodnika glav-
nog našeg organa »Hrvatske«, koja u
broju 412 o. g. kaže što slijedi:

Izvanredne prilike, izazvane i unu-
tarnjim i vanjskim dogagjajima, izazva-
le su neke pojave, kojima će se mo-
rati pozabaviti stranka prava na pred-
stojećem sastanku u Opatiji. Mi smo
duboko uvjereni, da će pronicavost,
požrtvovno rodoljublje pravaških pred-
stavnika naći sredstava i putove, da
ovaj veliki sastanak, na kojem će u
većem broju sudjelovati i Hrvati i Slo-:
venci, ostavi trajna traga u političkoj
povijesti Hrvatske. Pa kao što se hr-
satski narod može potpunim pravom
ponositi dosadanjim radom i uspjesi-
ma naše stranke, tako će se moći po-
nositi i sa predstojećim djelovanjem
vrhovne uprave i vrhovnoga vijeća
stranke prava.

 

Stari i novi grčki kralj.
Munjevnom je brzinom prošle sedmice
žica javila: kralj grčki Gjuro nasilno je u-
moren. Atentati se tako često dogagjaju u
ovo doba tobože prosvjete, napretka, da se
niko nije začudio na tu poraznu vijest. Ta
razvratna socijalistička ruka nije poštedila ni
plemenitu našu milu kraljicu ! Vijek napre-
tka i prosvjete darovao je svijetu onu crnu
ruku, one prefrigane lopove, one razbojne
ubojice, koji su mapeli svu silu pakljene
svoje duše kako bi porušili državnu vlast,
crkvenu stegu, vojnički zapt, kako bi čo-
vjek postao zvijer da raskomada i razdere
svakoga čovjeka koji neće da nastupi u to
kobno kolo. Ljudi su i prije postojali, sile
i nasilja bilo je mnogo više nego danas;
kraljevi su vladali više bičom nego žezlom,
pak ipak povjest, učiteljica života, veli, da
ubojica nije bilo, jedni su mučali, drugi tr-
pjeli, treći očajavali; ali je sve teklo mirno:
zločina bio ograničeni broj, samoubijstava
jako rijetko, lopovština u ograničenom bro-
ju. Dočim danas posve je protivno. A zašto
to? Jer je zavladalo bezboštvo, a tamnica
i ista vješala, što je čovjekoljublje uklonilo
nijesu kadri da uzdrže poredak. Hoće li se
čovječanstvo povratiti na staru iskusnu sta-
zu? Svi znaci vele da nč; nego da će se
nagaziti i na gore. Jadan je stari kralj Gju-
ro mimo se šetao ulicama tek osvojenog
Soluna, kad ga propalica socijalista Schinas

Grk rodom iz samokresa ubije. Rijet bi da: c
je slutio skoroj kobnoj svojoj smrti, kad je Prosvjed Crne-Gore.
pohvalio vrlog svog sina a eto sad novog,

kralja Kostantina, jer se opoštenio svojski

zauzećem Janine. Izustio je onda ove zna-
menite riječi: »Sada poslije pada Janine,

lema, i nježnost cvijeća, i slad međa? To
najbolje znađu oni koji su ti bili desna
ruka u vaspitavanju, oni koji su pratili tvoj
rad i tvoj prijegor, a nađasve ove stotine
i stotine negda pitomica, a sad uglednih
učiteljica, dobrih domaćica, koje si znao
napučivati i kako otac i kako savjesni pre-
galac na svako njihovo dobro, na sreću im
duševnu i tjelesnu. Posve smo osvjedočeni,
da kako su mami navrle suze na oči, kad
smo primili nemilu vijest, e te mili Don
Marko nema; tako će biti skroz cijelu po-
krajinu stotine i tisuće zaplakalo, kad ih
stiže nemili glas. A to tim više, jer si do
nazad dvije godine bio čil i zdrav, krijepak
i snažan, okretan i pun šale, e bi svak vje-
rovao da će sami dugi niz godina shrvati
takav hrast, O jednom pane, tako da te nije
bilo moguće prepoznati, kako vihor strašni
kad obori stoljetno deblo!

Kršno te Poljice odnjihalo; negda slavni
te Omiš odgojio. Velim negda, jer je u tom
mjestu bilo ono znamenito glagoljačko sje:

aah

 

 

 

IZLAZI SVAKE SUBOTE

POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA.

est PRN u

Rea Rpja SAA rta JŠS SSA U JES ESA pi JJESE LOAD E MC

PRETPLATA | OGLASI ŠALJU SE

ADMINISTRACIJI, A PISMA 1 DOPISI UREDNI-

ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU,
ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE.

MetRA Dat Podst

< tin tat ta i eats

U DUBROVNIKU, 29. MARTA 1913.

čime da ga nagradim (sina) ako ne preslo-
ljem, na kom sam od 50 godina? Sve o-
no što sam mogao da učinim za dobro he-
lenskog naroda, učinio sam već; na njemu
je sada da proslijedi stazom svoga oca«.

Tužna žrtva socijalističke se je ruke ro-
dio u Danskoj g. 1845. Godine 1863. bi o-
dabran kraljem i prinese Grčkoj : kraljevski
dar, otoke oko Krfa sa istim Krfom. Burno
je bilo njegovo vladanje ; ali vanredna nje-
gova promicavost eto u zadnjem ratu da-
ruje Grčkoj svu slavu stare Atine, oni okupi
sve zemlje i istu Kandiju radi koje je imao
toliko okopavanja. A ipak kralju mudracu i
junaku prokleta ruka nasilno pretrgne niti
života.

Novi kralj Kostantin se rodio dne 2. ko-
lovoza 1868, i eto je stavio na glavu kru-
nu, vaj! uz mrtvo truplo umorenog svog
roditelja !

 

Sedmični prijegled.
Uspjesi Bugara pred Drinopoljem.

U nedjelju u veče: počele su žešće bor-
be oko Drinopolja. Kanonada je bila stra-
hovita. Srpska dvadeseta pukovnija probila
se do pod sama utvrgjenja i zarobila mno-
štvo turskih vojnika. Borba je trajala i u
ponedjeljak čitav dan, a u utorak poduzeše
Bugari opći juriš protiv okolišnih utvrda
Drinopolja. Usprkos žestokom - otporu  ne-
prijatelja Bugari prodriješe naprijed, te ju-
rišem na bajunete zauzeše sve istočne u-
tvrde, Utvrgjenja pred Masslakom sa tvr-
gjavom istog imena, kao i sve utvrgjene
točke, koje se nalaze neposredno na isto-
čnoj strani učvršćene linije, Bugari osvoji-
še i zaplijeniše 12 topova, 4 mitraljeze sa
svom municijom, te zarobiše jedan batali-
jon od tri hiljade Turaka. Za tijem zapo-
sjedoše Fervandere, što se nalazi oko 1 klm.
pred tvrgjavama. Bugarske su trupe na svim
pozicijama brzo napredovale u proganjanju
neprijatelja.

Takogjer su bugarske čete kod Čataldže
na cijeloj liniji potisnule neprijatelja i za-
posjele liniju Ormanli-Epivatos.

Ultimatum Austro-Ugarske.

U ponedjeljak na 11 sati pr. podne pre-
dala je Austro-Ugarska ultimatum Crnoj-
Gori, zahtjevajuć, da vojene operacije oko
Skadra prestanu, dok ne izagje sve civilno
pučanstvo. U protivnom slučaju upotrijebit
će Austro-Ugarska protiv Crne-Gore vojnu
silu.

Sa Cetinja se javlja službeno, da je cr-
nogorska vlada predala prestavnicima vele-
vlasti jednu okružnu motu, kojom ulaže
prosvjed protiv zahtjeva Austro-Ugarske, da

menište, od kuda su izlazila čitava jata vri-
jednih popova glagoljaša. A da je nastava
tamo bila uzorna najbolji si nam ti svjedok
i desni tvoj nerazdruživi drug Mr. Pivčević
i mnogi drugi. Biće bilo i drugih razloga,
ali glavni razlog zu raspust toga uglednog
i skroz nužnog gnijezda se ima pripisati
onoj vrtoglavici, koja je bila obuzela ro-
gjene Hrvate da orlače sa Talijanima i ras-
kopavaju narodni prag.

Prvo jolje tvoje pedagoške djelatnosti
bilo Krešimirovo gnijezdo, ponosni Šibenik,
pak si postepeno napredovao i davno došao
u naše krajeve. Vanredna tvoja vještina i
spretnost u odgajanju u potpunom smislu
riječi, (a to je jedini uspješni odgoj) pri-
tegnu pažnju Vlade; i ona te imenova ko-
tarskim nazornikom. | ti si obljetao krševite
naše krajeve nekoliko godina; ti si otvarao
nove škole, krčio narodnu ledinu; ti si so-
kolio, rukovodio, oduševljavao vrsne uči-
telje, koji su te i slušali i poštovali i lju-
bili. Tvoja sreća, tvoj ponos, tvoja mužev-

se obustave operacije pred Skadrom, dokle
pučanstvo uzmože potpuno ostaviti grad i
radi grožnje prisilnim sradstvima, ne oda-
zove li se Crna-Gora tom zahtjevu. Crna-
Gora izjavljuje, da smatra zahtjeve Austro-
Ugarske kao povredu neutralnosti. Crno-
gorska vlada nadalje izjavljuje, da je iz hu-
manitarnih obzira i da dogje u susret je-
dnodušnoj želji velevlasti, poduzela kod
skadarskog zapovjednika nužne korake, da
omogući izlaz pučanstva iz Skadra. U uto-
rak je u tu svrhu pošao jedan parlamenter
u Skadar.

Oprovrgnuće barskog nadbiskupa.

Crnogorski generalni konsuo u Rimu pri-
općio je slijedeći brzojav »Tribuni«, što je
primio od barskog katoličkog nadbiskupa
primasa Dobrečića kao odgovor na upit
konsula glede raširenih vijesti o tobožnjim
nasiljima protiv katolika u okupiranim ze-
mljama :

»Bar, 23.: Nikakvo nasilje nije nikad bilo
učinjeno katolicima u okupiranim zemljama.
Oni uživaju najpotpuniju slobodu. Oprovr-
gnite kategorično protivne tendecijozne vi-
jesti«.

Arbanasi protiv autonomije Arbanije.

Potvrgjuje se vijest, da je u Carigradu
obdržan kongres arbanaških prestavnika iz
srednje i južne Arbanije. Na tom kongresu
se istaklo. da je za Arbanase nesreća, ako
Arbanija ne bude nezavisna nego samo au-
tonomna, jer će postati leglom intriga. S
toga odlučiše, da porade, ako ne može bi-
ti nezavisnosti, da Arbanija sklopi realnu
uniju sa Srbijom. Kaže se, da je presjednik
kongresa Aris-Sikmet otputovao u Srbiju,
da to predloži, a kongres je izradio memo-
randum u tom smislu za poklisare u Lon-
donu.

 

Pad Drinopolja.

Bugari su u srijedu jutro osvojili Drino-
polje. Uz pomoć savezne srpske vojske o-
svojiše sve utvrde na istočnoj strani. Ko-
njica, koja je većim dijelom sastavljena od
srpskih vojnika, prva je ušla u grad. Za-
povjednik turske vojske Šukri-paša dao je
zapaliti u varoši sve vojarne i magaze. Pred
strašnom vatrom pučanstvo bježi iz varoši.
Povodom ovih uspjeha u Sofiji su bile pri-
regjene zanosne ovacije pred srpskim po-
slanstvom.

Borbe oko ostalih utvrgjenja još traju.

Zadnji brzojav glasi, da je Drinopolje
potpuno osvojeno. Žestoke bitke trajale su
četiri dana. Savezna je vojska, pod straš-
nom vatrom, prodrla, osvojila utvrđe i ušla
u grad. Turski zapovjednik Šukri-paša po-
nudio je predaju cijele posade generalu

 

Ivanovu. Predaja se u isti čas počela vršiti.

nost potakla u nekomu hudobne stras'i, ne-
navidnost, zloču, i on isplete lažima, kle-
vetama, pošaptivanjem onu mrežu, koja te
je imala ne samo materijalno upropastiti,
nego ti svjetlo lice oksljati mrazom i sra-
motom. | ti stisne srce; zlomu vremenu
suprotstavi dokaze svoje neđužnosti; i ti u
tihoći našega kraja podnese Jobove muke,
ali sjajno nadjača, raspline, raskomađa ku-
čine i zamke, kojim te preplete ogavnik,
kako pauk svojom mrežom muhu; ti ustraja,
kako si sam govorio u Dubrovniku od sva-
koga dobro gledan, od svakoga ljubljen; i
dogje dan slavodobića, kad te opet povra-
tiše na milo mjesto nastavnika i nadoknade
ti sve troškove i pretrpljene štete. Ali što je
veličanstvenije i znamenitije, ti u svom do-
bru srcu oprosti onomu koji je kidisao,
kako divlji arapin ili bolje sotona na tebe.
Mi smo dugo i posve povjerljivo s tobom
općili, a kažemo živu istinu da nigda ni-
jesmo čuli iz tvojih usta gorku riječ na ne-

RER Ai JES A EE JEEP pi

God. IX.

Primirje oko Skadra.

Od srijede traje primirje oko Skadra. Na
savjet Rusije obustavljeno je bombardovanje
varoši, da stanovnišvo uzmogne izaći, ali
je zapovjednik Esad-paša zabranio izlazak
gragjanstva. Danas ima da se nastavi sa
bombardovanjem.

Poraz turskih četa.

Džavid-paša predao se na rijeci Skumbi
srpskim četama, sa 15.000 vojnika.

U Drinopolju zarobljeno je 70.000 turske
vojske, 750 topova i 200 mitraljeza.

Apšenja u Carigradu.

Preko stotinu turskih oficira u Carigradu
je zatvoreno, rudi neprijateljskih izjava pro-
ti sadanjem režimu.

Pri posljednjem selamniku uapšeno je i
nekoliko gragjana, jer se ispostavilo da su
to preobučeni vojnici, koji su snovali aten-
tat na velikog vezira.

Sudbina Skadra i Djakovice.

Kako londonska agencija doznaje, složile
su se velevlasti u pogledu sjeverne i sje-
veroistočune granice Arbanije, od Djakovice
do Okridskog jezera. Megju ostalim je o-
dregjena buduća pripadnost i Skadra i Dja-
kovice. Očekuje se službeno saopćenje, ko-
je_će saveznicima zajednički biti priopćeno.

Tijem bi najteže dvije točke balkanskih
pitanja bile riješene, a jer će se saveznike
obznaniti na način, koji isključuje svaku
sumnju, da je Europa uredila ovo pitanje,
neće više biti potrebno poduzeti vojene o-
peracije, kojih uspjeh nebi mogao nipošto
da mijenja odluku velevlasti.

Poklisari će onda da odrede granice Ar-
banije, glede kojih Italija i Austro-Ugarska
imadu posebne nazore. Kad bi pregovara-
nja bila i dugotrajna, ipak se nebi bilo bo-
jati poteškoća.

Austrijsko-crnogorski spor.

Odgovor Crne-Gore na ponovne predstav-
ke Austro-Ugarske potpuno ne zadovoljava.
Tako donose peštanske novine. U austr.
ministarstvu izvanjskih poslova potanko se
vijeća o daljnjim koracima, što bi Austro-
Ugarska imala da poduzme. Vijest o pred-
stojećoj pomorskoj demostraciji drži se da
je preuranjena.

»Budapester Tagblatt« donosi ovim po-
vodom i slijedeće: Potvrgjuje se sa upu-
ćene strane, da je vijest o pomorskoj de-
mostraciji više nego preuranjena. U kotor-
skim vodama krstare samo dvije divizije
brodova. U posebnim se izdanjima berlin-
skih listova širi vijest, da nasljednik prije-
stolja Frano Ferdinand želi rat uz svaku
cijenu.

kazati: Bog mu prostio, kako mu ja praštam.
Šteta za našu knjigu, da ti uredovni i na-
stavnički poslovi, a nadasve oni kako upra-
vitelja, nijesu dopustili da se zlatnim perom
istakneš na prosvjetno naše polje; šteta da
pronicavost tvoja i iskustvo ode s tobom u
onu raku gdje ti sad kosti počivaju. Dosta
je tomu kriva i ona ti prirodna čednost, po
kojoj si vazda odmicao e se nebi istaknuo.
Ipak neumitna povjest će domaća jedan dan
uz Buzoliće i druge vrsne nastavnike i
upravitelje Preparandija, časno spominjati
i tvoje ime.

Mili Don Marko! Ljubav i prijateljska
naša privrženost, još će te samo u molbi
spominjati, da ostane tako netaknut stari
vez prijateljstva; a da ti od Boga isprosi
onu radost, onu čestitost, kojoj mema konca
ni kraja. Pokoj ti vječni, mili Don Marko,
a tvome dičnomu imenu slava!

Uglednoj rodbini iskreno naše saučešće |

 

 

| sretnika, nego si znao svećeničkim zanosom |

ago

 

a
ss
vt
s

i

ax

SsoOPTRGESRKRC

BR JAR