PRAVA rr OP S AZIJA RD CRVENA HRVATSKA PRETPLATA | OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. CIJENA JE LISTU SA DONAŠANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6. NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. Pet Mt am tudi pr Nera A JEJA A pi eat DA Ai testni RNERNSRNINRISSNLUNNNNNINSNIPNSAIANESSSRESN NELE e mentom; Nemet Dah U DUBROVNIKU, 26. APRILA 1913. U Ill. izborništvu biše izabrani: | Znamenita je za nas Hrvate ta Sankcija, jer | : Gašparović Pavo 952 glasova | svojevoljno i radosno naša je Banovina i. SSdMIČNI prijegled. Erber Rudolf 1074 s | hitila ju i odobrila, te se zavjetovala Pre- Odgovor saveznika. Br. 426. Pobjeda. Dobro nam je srce slućelo: s toga|sobom donijeti kao zreli plod. Posto- paroksizma, jer predvigjamo skore po- sljedice, koje će ova značajna pobjeda nas nije nepripravne zatekla vesela vi-|jana i gvozdena stega, koja je vladala| P&mper Josip 1069 ,, RE avi i SUNSI ze: Na prijedlog prestavnika velikih sila, pre- jest, da su gradski izbori sretno i sla-|na obje strane koaliranih stranaka, u- Singer Josip MP. DRE domovini Hrvatskoj. deli su im balkanski saveznici u ponedje Suntešić Gjuro 1058 " | l ' * ljak svoj odgovor. U prvom redu izriču i- vodobitno svršili i dokazali potpuni tvrditi će svaki dan to bolje slogu i sporazum, divnu stegu, bratsku slogu | sporazum njihov, da ga niko neće skr- pravaša i koalicije. Nu kolikogod se |šiti. A ako je slavodobitno ne samo Wilder Venćeslav Mile ši \ Na žalost spremnost i dobra volja starih skrenu hvalu velikim silama. Saveznici kon- | 22 : : . Zoček Josi 033 # | Hrvata nije postigla ono što je predmni- : i f o Jo poe sake siše ei 2 rodno ino Leo: once kao Pali» or nadali, ipak su nas vanredno obvese-| prebrdila sve zamke i gadne prijevare |u općinskim izborima donosimo po visnost od svakog tutorstva; ali mi njihovi | aggjučenja mira, odalečuju se ponešto od lili i ushitili. Nijesmo ni časa podvojili, i ogromnom većinom dovela svoje spo- »Riječkim Novinama« ovoj brzojav: U | praunuci SINU se, da ćemo doživljeti i nn. uvjeta, koje su saveznici formuliseli u e nebi se izvršio značajni pakt i ugo-|bornike do pobjede, promišljamo ra- užim je izborima za |. izborništvo po- tu sreću i to dobro. svojem odgovoru dneva 5. o. mj. Nada- | i ; i - bijedio trgovac Gereredorfer protiv dra. |hnuti iskrenom željom, da olakšaju ponudu vor: bili sno posve osvjedočeni, da|zlogom, da će pojednako uspješno ta-|Kršnjavija s 208 glasova većine i šiti! nom željom, i : i : ki javi] g 3 Kad će više svr \ posredovanja i privedu isto njegovoj svrsi, poglavice s jedne i s druge strane ta-|ko dovestit pravaše i koaliciju do po- 3 : =lrqje. ini i i ielbiede i izbori ši Zabrinuto se svak pita, gledajući koliko | Saveznici moleći ponovno velike sile, da pri- ko su ozbiljni i muževni, da se nije|bjede i u saborskim izborima, koji se Pra matična Sankciia : v prsni Lo MI g kO uste načelo ratne oštete, izjavljuju, da pri še : . : š j o i i : , - , mogao dogoditi nesporazum ili nesu- otežu, ali neminovno treba da budu g ] bile da će novom godinom svršiti i tako hvaćaju posredovanje, pri čemu pridržaju glasje; ali znajući da komesarijat i još| urečeni i provedeni. Dvijesta se godina navršilo prošle su- svi opočinuti od brige i nevolje, a nadasve |$ebi pravo, da u toku pregovora sa vele- Tek onda kad i tamo se proslave |bote, da je Car Karlo VI. u prisuću veli-|G4 neizvjesnosti, koja ga tišti; ali ne samo | Vlastima pretresaju ona pitanja, što se od- m < MJ OSA traje; videći da drakonski postupak malo je ili bolje ništa popuštio; uvje- reni, da će vlada sve upotrebiti, kako nebi u gradsko vijeće uljegle oporbe- ne stranke; osvjedočeni, da je velik broj strašivica, puzavaca, prodanih mje- šina, a prateći po novinama sve splet- ke i nedična srestva nekojih, koji su pobjedom, narodna će kula biti u ta- kovim rukama, da joj neće nauditi svi naprezaji izvanjskih dušmana i doma- ćih izdajica. To će pak sve skupa dokazati na- rodu, kojom su dobro promozganom mudrosti naše poglavice sretno oda- kana u Beču proglasio Pragmatičnu San- kciju, kojom se ukida stari red nasljestva u javnom vladajućem Domu. Kad mu je malo iza poroda umro jedinac sin, i kad je stari Vladar vidio da nemože imati muš- kog odvjetka, kojemu bi predao mnogo- brojne svoje krune sa Rimskim carstvom i prostranim zemljama svoje Monarhije, ko- \jemu bi predao u amanet slavu i vrline da je prošao Božić, nego i Uskrs a neiz- vjesnost i ako je za dlaku manja ipak ne može dignuti zabrinutost i strah i ne do- pušta nikomu slobodno odahnuti. Naša je Monarhija morala, kao glavna susjeda i po suhu i po moru, kao pomorska sila na Ja- dranu, kao glavna žila kucavica u trgovini i prometu, kao velevažno tržište za uvoz i izvoz hranjiva i rukotvorina, poduzeti tako- nose na ostrva i konačno ustanovljenje gra- nica Tracije i cjelokupne Arbanije. Bugarska hoće brzo da zaključi mir. Prema nekim vijestima iz Sofije, mini- starski je savjet zaključio ovlastiti generala Savova, da zaključi sa Turskom preliminar- ni mir, ako Turska pristane na ispravku granice, na plaćanje ratne oštete i na razo- se prodavali za pravaša a tamo služili brali put pakta i dogovora, kako Su vnih svojih pregja, odredio je svu tu O 8 a: to SE orikišlika samo svome slavohleplju, bojali ii ga promišljeno i sabrano skalupili, te iša iz prenijeti e ori 4,4% kćeri, AMIN - PRE piva g" ie a Si ii RN. som ks a sirtija MEDA a proi e sretnom plodu narod saznati | koja je postala toli slavna vladarica pod |orijika i troškova. Novčana i ekonomska |'mna, jer je prisiljen: poduzeti potrebite mje- naših i one koalicije, i da ne ispliva-|koliko je bio udesan i koristan naro- imenom Marije Terezije. Da to postigne |criza već su na vidiku; veliki broj vojske re Za možebitne dogagjaje u Makedoniji. ju kojekakovi šarenjaci, kakovi su iza-|dnom dobru. Tajna je pakta saćuva- poselio je sve svoje brige, sve nastojanje, ; pričuve, koje su pod puškom ; opskrba i | šli u I. izborništvu, ali eto uz radosnu |na nepovredivo, a doći će dan, kad i nije požalio mnogo toga pretrpjeti i 0- | uzdržavanje tolike sile; svakdanji novi zah-, Ruski savjeti Srbiji i Bugarskoj. AA A lalia, svaki|oe se aezasi polako svi nvjli sj |Sržmse ore Uvesti Komi IR 8). da bode Pe ota sabo e dan ton os pola. 3 Koi : i a “(to guta je dan nalog ruskom poslaniku u . je strah uklonjen, i pravaši i koalicija govi.. tkovogje Eugena Savojskoga, koji mu kad |svote; a tisuće i tisuće radinih mišica, koje da i Sofiji, da podijele vladama prijateljski ne samo da će ući svijetla lica i po-| Neizmjernom radosti donašamo ime-| se je hvalisao, kako mu napori uspjevaju, oduzete polju i baštini prijete velikom ne- savjet, da ne zaoštre pitanje ograničenja nosne duše u vijeće, gdje ih je odre-|nik značajnih ljudi, kojim je narod bi- | odvažnošću vojnika i bistrinom diplomate |srećom ako se ne izagje na kraj što prije | podjelbe osvojenih teritorija. dila ogromna većina predanih glasov- \ jelog Zagreba predao ogromnom veći- odvrati: bolje bi bilo od svih tih obećanja|sa nesnosnim stanjem. U pokrajini, a i po nica, nego po dobro promišljenom i|nom svoje potpuno povjerenje, te koji i utanačenja imati 200.000 vojnika, a :! bla- | Monarhiji izvanredna zima a u dobrom di-|Q rumunjsko-bugarskom sporu. ugovorenom paktu skupa će poraditi će kao narodni spobornici ući u novo prsa io PE. jelu barem u pokrajini ME ij ih Ruski ministar vanjskih poslova Sazenov da posve zadobiju povjerenje gradskih | vijeće. ] g vojskovogje p cviljiše tužnog seljaka; a skrajue je doba! 140 ge je u ponedjeljak u Petrograd, te . vigjalo što će se dogoditi, te netom je|da težak na svu hitnju uradi, ako hoće da # A izbornika 1 tako ne u daleko stvore Izabrani su za U. izborništvo kandi- Karlo VI. sklopio oči, maldane svi oni koji barem i kukavno prižive i da ne zapane u će ovo dana biti posljednja sjednica pokli- sarske konferense u pitanju rumunjsko-bu- takovu narodnu kulu, iz koje će od- i iti odobrili novi kućni i : : : j dati složne stranke prava i koalicije, su bili odobrili novi kućni red njegov, usta- | nenasitne čampre gulikoža kamatnika. U garskog spora. ra sjednica qa bijati nasrtaje one kuge što se zove magjaronstvo, a s druge će strane o- svješćivati narod na junačke borbe do potpune pobjede, Imamo dakle posve razloga i teme- lja da se radujemo, da se ushitimo na značajnu ovu pobjedu u najtamnijim i najcrnijim danima naroda našega, a nadasve Banovine i glavnoga joj gra- da Zagreba. A ta naša radost i veselje raste do Nakon gostovanja Osječkog kazališta. Primamo od ugledna rodoljuba ovo re- daka, upravljenih najplemenitijom pobudom, što rado donosimo uvjerenjem, da iskreno otvoreno kritikovanje može samo koristiti: Sad, kad je sve svršilo, želim progovoriti nekoliko iskrenih riječi, eda s jedne strane upozorim kompetentne faktore na manjka- vosti društva, kojemu je i naš grad dopri- nio svoj obol, a s druge strane da izbjegne- mo prigovorima, kao da na račun patrio- tizma primamo slijepo sve što nam se pruža. | Osječko kazalište raspolaže u istinu sa vrlo dobrim ensemblom, s kojim bi se dalo izvagjati i vrlo dobre prestave, Cijeneći spo- sobnosti pojedinaca, više se puta zatvorilo oko i hvalilo, premda Osječkome | kazalištu kao cjelini fali ono glavno, a to je: — jedna fedinstvena duša. Ako promatramo pojedince, naći ćemo megju njima vrlo dobrih sila, koje su nam znale momente vrlo dobro otpjevati i pojedine prikazati, ali bilo je i mjesti, koja su uprav| kako slijedi: Franjo Braum Miroslav Budicki 787 Mijo Bregant 770 Dr. Ante Javand 859 Franjo Hrustić 764 Josip Knežić za Milan Krešić 866 Antun Matić 843 Ivan Peršić 803 Dr. Bogdan Stojanović 747 vapila za finijom izradbom i za onim ne- kim nadahnućem, što djelo čini umjetničkim djelom. Nekoliko puta činilo mi je utisak vrlo površno naučenih stvari, u koje se nijesu niti dirigent niti pjevači baš pravo uživili. Velika pogreška »Hrvatskog narodnog ka- zališta« iz Osijeka jese i to, da je prije sve drugo, nego li »Hrvatsko narodno ka- zalište«. Tu je premalo Hrvata, a previše stranih elemenata (i ako Slavena), koji bi morali barem imati nekoga da im ispravlja jezik. Bilo je upravo nepodnosljivo slušati, koli u pjevanju toli u govoru, ono grubo nagrgjivanje našeg lijepog mekog jezika. Osim toga i prijevodi nekih djela su uprav užasni. U našem narodu u istinu našli bi smo dobrih muzikalnih prevodilaca. Za sada barem onaj, koji vodi pokuse i koji je si- gurno muzikalan, neke bi pogreške mogao opaziti i odma ih kod prvog pokusa ispraviti. Osim toga čuli smo i nekoliko izraza da se Bog smiluje, U »Traviati« na pr. u prvom činu, prije poznate zdravice, pjevaju svi ništa manje nego ove riječi: »izlani zdra- vicu«. — Ovakovih i sličnih jezičnih grdoba slušali smo strpljivo za vrijeme gostovanja Osječkog kazališta. 797 glasova " ," doše na kćer mu jedinicu, da ju liše svih kruna i posjeda. Nadasve Bavarski kralj, koji kao Car uzme naslov i ime Karla VII., kralj Poljački, kralj Španjolski i Fridrik II. Pruski. Na prvi mah zauzeše silne prostore, a svakomu je poznato, kako je velika vla- darica, u očaju sa sinom ogrljenim zava- pila od Sabora Hrvatsko-Magjarskog pomoć \i zaštitu, koja je bila tako snažna i odu- ševljena, e je u malo oslobodila od du- šmana svu zemlju i dopustila velikoj vla- darici utanačiti zgodni mir. Austrija kao | monarhija nigda nije bila u višoj opasnosti. Neka gospoda, koja odlučuju sudbinom ovoga instituta, ne progju bez obzira preko ovih iskrenih riječi, jer su u vrlo dobroj namjeri i u korist naše narodne stvari izre- čene, te neka dogju do uvigjavnosti, da jednom hrvatskom umjetničkom zavodu tre- ba na čelu u prvom ređu umjetnika ito u- mjetnika Hrvata. Vitalno pitanje Osječkog kazališta svaka- ko je orkestra. Osječko kazalište mora uzeti u obzir da ono ne može opstojati ako ne gostuje po drugim gradovima naše domo- vine, a u svakom gradu miijenjati orkestru, pa makar ona bila ne znam kako dobra, znači škoditi umjetničkoj cjelini kazališta. A što tek da rečemo kad promislimo, da naši gradovi ne raspolažu gotovo nikako- vim orkestrama, pa i ako se nage u koje- mu gradu vojnička orkestra, kako je to slu- čaj bio kod nas, zar se može zahtjevati da ti ljudi koji nijesu i ne mogu biti svi dobri glazbenici, (premda ih ima megju njima i vrlo dobrih) i koji nemaju teatralne rutine, izvagjaju sa malo proba skoro svaki dan novu operu ili operetu ? Mi znamo da se i s dobrom rutiniranom umjetničkom orke- strom drži u kazalištima po nekoliko proba dok se jedna opera ili opereta uvježba i za zorno i rodoljubno su se svi odazvali po- zivu, spravni vršiti dužnost podanika, te baš zato izgledaju, kao ozebao sunce, kad će se utaložiti nemiri i borbe koje opstoje, i koje još nijesu sa vidika isčezle. A kad za- brinuto pitaju željni doma, obitelji i počin- ka: »kad će više svršit« ove nevolje, niko im izvjesni odgovor ne može da dade. Ka- mo sreće da ovo nesnosno stanje dospije, što prije, da se dogje do mira, da se pri" one za težačku radnju, i da Monarhija ba+ rem u djelu ukloni posljedice ove nesrećne utakmice. Daj Bože! da to bude što prije. to ne možemo zamjeriti ovdješnjoj vojničkoj \orkestri što u umjetničkom pogledu nije | odgovarala, dapače moramo joj izraziti i na- še priznanje, jer je uz prilike, u kojima se nalazi, učinila i preko svojih sila. Dakle O- sječko kazalište treba jednu makar i manju, ali stalnu i potpunu orkestru, koja bi na gostovanjima s dobro vogjenim i uvježba- nim ensemblom, sačinjavala jednu umjetni- čku cjelinu. Uz tako sregjenje prilike moglo bi se pomišljati na izvagjanje i većih djela, ali ovako, kako je sada, pravo je svetogrgje izvagjati »Hofmanove priče«, »Madame But- terily« i slične opere, kojima je skoro gla- vno težište u dobrom orkestru. Mi smo iz obzira prama izvrsnim gostima, koji su nam činili zaboravit na druge manjkavosti, i ne želeći kvariti poslove narodnom poduzeću, ragje hvalili nego li kudili — ali to može biti samo jedanput. Mi želimo opet Osje- čko tazalište primiti kao milog gosta, ali želimo ga drugi put vidjeti kao pravi hr- vatski umjetnički institut, kojemu — ako bude takav — neće nikad pofaliti ni moralna ni materijalna pripomoć našega grada. Dubrovčanin «< formalua, jer je zaključak već stvoren. Otkrića o tajnim ugovorima Bugarske. Pariški listovi donose otkrića o tajnim ugovorima izmegju Bugarske i Austso- Ugarske, Bugarske i Turske te Bugarske i Grčke. U diplomatskim se krugovima označuje kao istinito samo to, da Bugarska neće odu- stali od Soluna i bugarska vlada radi sada diplomatskim putem, da učini na atensku vladu pritisak, odnosno da taj pritisak dade izvršiti. Beogradski pak dopisnik londonskog »Da- ily Maila« doznaje, da postoji izmegju Austro-Ugarske i Bugarske jedan tajni ugo- vor, po kojemu bi imala jedna drugoj (Au- stro-Ugarska Bugarskoj, i obratno) priskočiti u pomoć u slučaju kakvog sukoba sa Srbi- jom. Ovaj odbrambeni savez zaključio je kralj Ferdinand prošlog ljeta za vrijeme svoga boravka u Ugarskoj i tražio je, da se on priključi tajnom ugovoru, koji je iz- megju Bugarske i Austro-Ugarske već po- stojao i imao je za posljedicu proglašenje nezavisnosti Bugarske i aneksiju Bosne i Hercegovine. Kralj Ferdinand izvijestio je o tome bugarsko sobranje, koje je njegov čin odobrilo i ovlastilo kralja, da može zaključivati saveze sa drugim državama i bez prethodnog izvješćivanja sobranja. — Prije rata sa Turskom Bugarska je priznala prava Austro-Ugarske na sjevernu Arbaniju, a ova se je obvezala, da će podupirati bu- garske interese u Makedoniji. Agitacija bugarske akademije. Bugarska akademija nauka poslala je svim slavenskim akademijama i znanstvenim druš- tvima izjavu, u kojoj se ističe, da je rad na slavenskoj filologiji, izvršen u prošlom pi