CRVENA HRVATSKA PRAVA CIJENA JE LISTU SA DONAŠANJEM U KUĆU KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN y NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. , I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. \ y ILI S POŠTOM NA GODINU K 6. U stunt atDRaN PAD SG Meste IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. , 1 \ i | PRETPLATA | OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. aja esta aaa A RNS RN RRŠERLAS LAN M aL NSS SR NJ RaJa Br. 430. Zar secesija? Tri stvari otskaču u novinama ovo zadnjih dana, i sve su tri od velike važnosti za narodnu našu stvar. Prva je da su razmirice u našoj stranci u pokrajini i glavne osobe koje su ih prouzročile predane u plemenite i do- bre ruke na rasudu, t. j. veleuč. Dr. Mili Starčeviću i preč. Don Ivu Pro- danu. Oni će dati svoju presudu, ko- joj moraju se podložiti stranke, ako im je uprav do narodnog dobra, a ne do svoje osobe; jer kad se nebi pri- lagodila jedna ili druga stranka, onda dolazi do secesije: a to bi bila velika nesreća, nenaknadiva nevolja za narod, koji je i tako dosta smućen i smeten sa svijem ovijem raspravama, te bi lako narodna pravaška stvar mogla u čas izgubiti sve što je stekla krvavo, kroz toliko godina teške i nemile borbe. Mi molimo i jednu stranku i drugu, da se posve pokore pravorijeku tako uglednih sudaca; a ako koja od njih nebi htjela ili mogla prilagoditi se, da otstupi od političkog poslovanja, jer smo uvjereni da secesija nje donijela bi u stranci rasap. Druga je, da rijet bi nešto se oz- biljna ima u Banovini prevestit. Fak- tično su u Beč krenuli bivši ban Rauch, tamo je bio Khuen, tamo vele novine ide Dr. Iso Kršnjavi, tamo polazi pre- ko Pešte faktični današnji crkveni po- glavica nadbiskup Bauer ; od tamo.pri- dolaze glasovi da je nadošao čas e bi se uveo red i ustav u Hrvatskoj; bez neke se nijesu dogovarali Rauchovci i Tomašićevci; rijet bi da bi se imala baciti udica da se ulove neki od koa- licije : dakle nešto jest; a to da bude trebalo bi po receptu iz Pešte da se postigne secesija ili u redovima koali- cionaša, ili u ounijem pravaša; a i je- dna i druga bi stvar bila u zao čas za milu domovinu, nadasve sad kad je skrajno doba da se barem uklone nepravde učinjene, da se opozovu na- redbe neustavno nametnute, da se po- novi financijska nagoda, što se sve nebi izvršilo ako uspije nametnicima da potresu bilo pravaškom, bilo koali- cionom strankom, ili, što bi bilo gore, ako se razbije pakt, koji postoji. Ako PODLISTAK. Iz glazbenog svijeta. (Nastavak). Izašao je prvi broj novog glazbenog li- sta, što ga izdava »Schola Austriaca« a nosi naslov »Musica divina«. Uredništvo je u Klosterneuburg-u (kod Beča). List ide smje- rom sada prestalog glazbenog lista »Gre- gorianische Rundschau«, biva: na podlozi koju označuje »Motu-proprio« sv. Oca Pija X. od 22/XI., 1908. List je vješto uregjivan, te ima i glazbeni prilog. U U dane 4. i 5. juna o. g. bit će u Tori- rum«, iz Valdocca, sastavjjena od 300 oso. ba, izvesti će Palestrininu misu »Papae Mhar- celli« trmtRA LEAD tai mne va it ad Aa Sl SET PT ve ef se ovaj uzdrži i provede, ma koliko kušali i nastojali narodne krvopije, raspuštali još koji put sabor, i prova- gjali nove izbore, napokon će narodna volja pobijediti, i narodni će vapaj biti uslišen. a Treća stvar, koja se po novinama pronosi, i koja bi iz temelja pravašku stranku stresla, bilo bi nastojanje ne- kolicine priznatih rodoljuba i pravaša, koji su se morali od stranke odalečiti sa poznatih uzroka, e bi utemeljili no- vu odjelitu pravašku stranku. I to bi se provelo secesijom, a ta bi u stranci prouzročila takovu zbrku, takovo ne- godovanje, da bi nastupilo propadnuće pravaštva. Bilo je i prije secesija, ali to je bila rak-rana lokalna, koja nije uplivisala na pravaške mase izvan Ba- novine; ali danas kad je provedena tvrda organizacija, kad pravaštvo pre- stavlja sve naše zemlje, sve naše za- htjeve, sve naše želje, takov bi poku- šaj bio razbojstvo, bio bi Erostrasko djelo. To bi bilo razvaliti sveosve, preokrenuti sve ono što se je muko- trpno do danas uradilo i postiglo. Ne- ka dobro promisle na sve to svi oni, koji bilo u Banovini, bilo u Herceg- Bosni, bilo u našoj pokrajini nijesu za- dovoljni sa pravaškim današnjim po- stupanjem i težnjama. Ako imadu i iskre rodoljublja i ljubavi prama ovoj svetoj grudi, koju nazivljemo našom milom domovinom, njihova je dužnost povući se sa strane, a prepustiti onim, koji su dokazali da su vrsni i spremni za narodnu stvar unaprediti, da ju i dalje vode; a u jedinom slučaju kad bi svi njihovi napori bili uzaludni mo- gli bi istupiti da preurede narodne re- dove na daljnu borbu. Tim svijem neka bude u srcu i is- pred očiju, glasoviti govor onog veli- kog rimskog rodoljuba, koji je doka- zao secesiji rimskog naroda, koliko je njihova namjera i njihov podhvat sud- bonosan i veliko zlo za opću domo- vinu. Neka ih taj dogagjaj osvijesti i odvrati od pokušaja secesije radi ne- minovnih posljedica za stranku i za narod, Barem mi smo tako osvjedo- čeni i tako mislimo. — SDSS Svrhom marča o. g. bio je u Berlinu »I. internacijonalno-pedagoški kongres«. Sudje- lovalo je oko 1000 osoba iz 14 evropskih država. Čitano je vrlo lijepih i praktičnih predavanja. * Odregjeno je da će »V. kongres interna- cijonalnog. glazbenog društva« biti u Parizu svrhom maja god. 1914. e Polovicom o. mj. izvagjana je u praškom vinohradskom kazalištu Zajčeva opera »Zrinj- ski«. Kad se je ta opera prije više godina prvom davala u praškom »Narodnom Di- vadlu«, nije se mogla održati na repertoiru. Ali ovoga je puta potpuno uspjela, tako da će, možemo biti sigurni, ona ostati na re- pertoiru kod braće nam Čeh&. Opera je iz- vedena dobro: prve sile bile su baš na svom mjestu, zborovi poprječno dobri, orhestar | izvrstan, vanjska oprema vrlo lijepa. Za pri- gdje se pjeva: «U boj, u boj...« na- sta u kazalištu sonorni pljesak, te se ta SSA NA i ASA DIES Reap PDA SEGS A EJ ESSE A JESSE A AJE RAJ IE U DUBROVNIKU, 24. MAJA 1913. Sloboda savjesti. To svečano naglasuju svi liberalci, \bilo koje god vrste: vjera, bogoštovje, 'bogoljubnost, privrženost k vjeri otaca, 'to je stvar sveta, nepovrediva, svakog [pojedinca i svakom društvu sumišlje- nika, ali mora da ostane .posve pri- \vatna, jer onda ne vrijegja osjećaje drugijeh, koji tako ne misle, nego svak ide svojim putem, te se ne krši javni poredak, i onaj gragjanski mir, koji je pretpostavka svakom napretku i bla- gostanju. I ako izjednačenje pogubne nauke spasonosnoj svatko mora osuditi, mo- glo bi se donekle snositi, kako manje zlo, kad bi zaista sloboda savjesti u potpunoj krepčini opstojala; ali ta kri- lata rečenica, zlatna etiketa smrtono- snome lijeku, nije nego prividna slo- boda: biva nek je potpuna sloboda svakoj pogubnoj, razvratnoj nauci; a neka se svakako zapriječi kod dobre nauke, tako da svak misli i čustvuje u svojoj duši kako hoće, nu izvana on nesmije podnipošto“ dati izražaja svo- jem uvjerenju, a još manie praviti pro- pagandu, ili javno dati odraza onome o čemu je temeljito osvjedočen. Tim se mjerilom u Francuskoj, u Portugalskoj, u ltaliji kroji katolicima i katoličkim društvima; a to bi se mje- rilo htjelo i u nas provesti. To nam očito dokazuju ogavni i varvarski do- gagjaji, koji su se ovih dana slučili u Gracu. Izmegju sveučilištaraca one universe, postoje dva katolička društva, i članovi istih osim što vrlo i značajno vrše svoju dužnost kako učenici, gaje ta- kogjer ljubav i odanost onoj vjeri, koju su usisali na majčinim prsima, kojoj su se zavjetovali pri krštenju i potvrdi, koju priznavaju kako najviše svoje blago. slavio je dvadeset-pet godišnjicu svo- jeg opstanka, te je naravno pozvao na to svoje privatno slavlje i ostala gjačka katolička udruženja. Ti su kako gosti nadošli u priličnom broju, te se usta- novila crkvena svečanost o Duhovima, i to pristupom u svečanom ruhu sa barjacima u crkvu Presv. Srca lsu- sova, na slušanje sv. Mise i odnosnog pjesma morala opetovati. Kao dirigenat o- \ve opere veoma se odlikovao |, dirigenat |vinohradskog kazališta g. B. Holeček. + Dne 17. 0. mj. bila je u Zagrebu Il. o- vogodišnja glavna učenička produkcija gla- zbenog zavoda. To su produkcije često vr- lo zanimive, jer izvodioci zajedno sa svo- jim učiteljima polažu pred javnosti račun o svome radu, a slušateljima je, redovno, pru- žen i koji muzikalni užitak. Tu se upozna- jemo sa mladim talentima, koji, obećavaju da će naš narod kasnije prodičiti i zanositi. Ovoga su se puta istakle osobito insiru- mentalne tačke programa; ne tako pjevačke tačke. " Nastajne sezone pjevat će se u Beču Mo- zartova nedovršena opera »Zaida«, i to o- nako kako ju je sastavio taj glazbeni ve- likan i popunio joj manjkavi početak i svr- hu Vilhelm Kleefeld. U Viterbu (u Italiji) preminula je nazad Jedan od tih društava, a to »Carolina«, |. PR NISI RER a Reagan JEO os govora. Očito je, da u svemu tomu nije bilo ništa izvanredna, da je stvar bila posve privatna, tako privatna, ka- kova se svaki dan sluči amo tamo, gdje postoje razna društva. Ipak to po- sve nevino, skladno, umjereno pona- šanje tih katoličkih gjaka, tako je uz- vrpolilo njihove liberalne sudrugove, da su najprije nastojali svakojakim po- grdnim iskazima zabraniti katoličkome društvu da iskaže javno poštovanje vjeri svojoj, a kad su vidjeli da se ipak katolički djaci ne dadu pristrašiti, onda su proizveli po tursku takove izgrede i tučnjave, da je bilo i okrvavljenih glava i rana, te je morala posredovati policija a napokon i vojništvo. Kako pravi liberalci imali su ti za- sljepljenici puštati da se katolici vesele u svome društvu, poštovati njihovu slobodu o kojoj toliko viču; ne prije- čiti one u dobru, kad ih istine priječe u zlu: to bi barem bilo poštovati slo- bodu savjesti; ali jer ti nevoljnici tu- mače tu slobodu, kako i svi liberalci, stoga se je došlo do tučnjave i do krvi. Ovaj slučaj bi imao otvoriti oči onim, koji s&diče slavom liberalstva, jer cijene da je to nekakova krepost, ali bi u duši poštivali i drugijem slo- bodu, da tegnu rukom na što teži tako zvano napredno liberalstvo našijeh dana, koje na riječi priznaje slobodu, ali dje- lom ju uskraćuje, dapače zlostavlja u onim, koji neće da misle tugjom glavom. Kako se životarilo u Skadru. Jedna ugledna vjerodostojna osoba, koja je za sve vrijeme opsade bila u Skadru a ovih dana prispjela u Dubrovnik, pripovi- jeda nam o groznom stanju i doživljajima. Samih je katolika oko dvije stotine umrlo od gladi, a oko stotinu uslijed pada gra- nata. Kruh su napokon pravili i od lane- nog sjemena i ost, Većim dijelom hranili su se žilama od stabala, varenim cvijećem i raznim travama; jeli su žabe iz vode i kornjače, gorske ježe, spuže, konjsko meso i t. d., pa i to dok nije i svega toga ne- stalo. Oko tri mjeseca spavali su obučeni kao u danu, da u bilo kojem pogibeljnijem slučaju mogu istrčati na polje. Cijene živeža, dok ga je bilo, bile su takove, da je mogao kupovati samo imu- ćnik; n. pr.: Oka pšeničnog brašna 62 piastre (12 kruna i 40 para!); oka kukuruza 50 piastra; oka malo dana časna sestra Marija-Benedikta Frey, osoba sveta života, koja je, prikova- na uz postelju za 52 godine, Jobovom u- strpljivošću podnosila tešku svoju bolest na hrptenjači. Glas o njezinoj uzornoj dobroti bio je po Italiji veoma raširen. Bila je ča- šćena i pohogjena i od visoko-položenih o- soba crkovnjačkih i svjetovnjačkih. Tako i od sv. Oca Pija X. (prije nego je postao Papom) i talijanske kraljice Margarite. Ova dumna bila je mnogo glaz- bi. Do razad nekoliko godina la je kod svoje postelje jedan veoma maleni glasovir i na njemu je svirala samom jednom rukom. Darovaše joj drugi jedan glasovir, i ma tome bi joj u bližnjoj sobi svirala je- dna od dumana ili koja od dumanjskih go- jenica. Bijedna bolesnica uvijek je rado slu- šala glazbu. Toj njezinoj želji lako se je moglo udovoljiti, jer u biblioteci onog sa- mostana ima obilje muzikalnih djela. (Nastavit će se.) N. 0. — too — RSA A e SSA A ISSA. PRSNI Pi e sira 32, pirinča (oriza) 56; lika 12 piastra, litra petroulja 60, ulja 46, jaje 1:08, a oka ovčjeg mesa 18 piastra. Otpuštanje rezerye. Njeg. je Velič. kralj potpisao naredbu o djelomičnom raspuštanju rezerve, kao što je odredio ministarski savjet na zadnjoj sje- dnici. Nadalje se javlja, da će za sada moći otpuštiti rezervu i naknadnu rezervu samo ., vojna tijela, koja se nalaze u unutrašnjosti države. _Bečki list »Militarische Rundschau« do- nosi, da će se raspuštiti rezervisti godišta 1909. i 1908., a djelomično i rezervisti go- dišta od 1910. i 1911. god. Raspustiće se svega pedeset hiljada vojnika. Ova r:spu- štanja ne tiču se Dalmacije, Bosne i Herce- govine. Vojnicima u Dalmaciji i Herceg- Bosni dati će se dopust do dvije sedmice dana; od svakog reda oružja mogu otići na dopust 8 po sto. . e e Sedmični prijegled. Balkanski odaslanici i balk. savez. Prošlog utorka sastadoše se u Londonu na privatni sastanak odaslanici balkanskih država, prvi put. Osudiše pisanje novina, da zaoštruju sporove izmegju_ balkanskih saveznika, i da se tijem umjetno podržava neka neizvjesnost, uvjereni da je svima je- dino jamstvo u »Balkanskome savezu«, za koji moraju da doprinesu sve žrtve uzaja- mnim ražborom i susretljivošću. Odaslanici Crne-Gore nadasve prednjače u ovome smi- slu i nastojanju da se sva pa i najteža pi- tanja izmegju balkanskih saveznika mirno i bratski riješavaju. Bečki parlamenat. U bečkome parlamentu traje debata o vanjskoj politici države i megjunarodnoj. Valjda potraje i cijelu sedmicu. Dolazi do vrlo burnih prizora, prosvjeda i upadica. Prijavilo se je do 40 govornika' Nijemci pomažu Talijane. Nijemci u Trstu zaključiše, da će u op- ćinskim izborima glasovati s Talijanima pro- ti Slavenima. Obrazlažu tijem, da se nepre- stano napredovanje Slavenstva u Trstu pro- tivi njemačko-austrijskim interesima. Nijem- ci uza sva rovarenja i podvale protivu Sla- vena predlažu, da vlada zaustavi južno sla- vensko napredovanje na Adriju! Rusija o Arbaniji. Ruski je poslanik izjavio balkanskim o- daslanicima u Londonu, da je Rusija zato, da se uprava Arbanije povjeri kojem tur- skom valiji. To je autonomna Arbanija pod suverenstvom Sultana. Govor ministra-presjednika. U dugome govoru ministar-presjednik Stitlrgkh izrazio je nadu, da će se na Bal- kanu brzo sklopiti mir, uvjeren da će po- slije balkanske države sa priznanjem odati harnost Austriji za njeno držanje. Ističe u- spjeh austrijske diplomacije za održanje e- kvilibrija na Jadranskome moru. Ministar financija Zaleski izjavio je u pro- računskoj raspravi, da vojnički troškovi iz- nose samo 250 milijona. Vijećanje poklisarske konference. Poklisarska konferenca od utorka potra- jala je oko 3 sata. Za tijem se odgodila do ponedjeljka. Prema obavijestima Reuterova ureda, poklisari su imali na konferenci pred sobom mišljenja svojih vlada o prijedlozi- ma Austro-Ugarske i Italije u pitanju upra- ve o Arbaniji, U krugovima konference vla- dala je jednođušnost u pogledu nužde, da balkanski saveznici odmah potpišu preduta- Ali stetu 8 ERA