x.

 

CIJENA JE LISTU SA DONAŠANJEM U KUĆU

[LI S POŠTOM NA GODINU K 6.

NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9.
KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN
I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.

 

Br. 432.

Još je na vrijeme!
(otvorena riječ iskrenim pravašima).

Razne trzavice u stranci prava do-
vele su stranku i narod u vrlo kritičan
položaj, pa ne stane li im se energi-
čno na put, prijeti golema pogibija !
Teškom mukom i samoprijegorom po-
stigla se sloga svih pravaških frakcija;
pravaška silna vojska okupila se pod
jedan barjak, zauzela kroz sve hrvat-
ske zemlje najvažnije pozicije, stala da
jednodušno radi i predvodi naš hrvat-
ski narod u svetoj borbi za njegova
prava. Dakako, da su dušmani hrvat-
skog naroda, a i domaći izrodi, to
prijekim okom gledali, da su sve po-
duzimali da pomute slogu u pravaškim
redovima, da stranku prava unište ...
Pa, odatle i trzavice, sporovi u stran-
ci? — Bit će valjda i to, biti će još
koji možda uzrok, nu najglavniji je —
to otvoreno priznajemo i tvrdimo —
u samoj stranci. Jest, braćo pravaši, u
našoj je stranci glavni razlog svih tih
nevolja, pa do nas je da to uredimo.
Postignemo li to, nema te sile, koja
bi se u našem narodu pravaštvu mo-

ci, imali isti program i taktiku; bez
stranačke discipline neda se to urediti.
I dok su prije pojedine frakcije pra-
vaške imale, barem neke, uzornu di-
sciplinu, ujedinjena stranka prava —
nema je s glave! Ili ragje ima je sa-
mo na — papiru! Boli nas to prizna-
nje, ali kriti očitu istinu, a još kad to
može strašno štetovat našem hrvatskom
narodu, ne smije pošten Hrvat, a po-
gotovo pravaš.

Ogledamo li razne sporove u stran-
ci, naša će tvrdnja biti jasnija svako-
me. Dakako, da ćemo to ovde spome-
nuti u glavnim crtama, jer nas uprav
disciplina stranačka uči da je za to
drugo mjesto shodno, a ne javno gla-
silo: domaće se stvari riješavaju u ku-
ći, a ne na ulici. A opet bi morali i
osobe neke istaknuti, pa bi nas se imo-
glo krivo shvatiti. Biti će i za to i zgo-
dno doba i zgodno mjesto, a tu i ta-
da vršiti ćemo svoju dužnost kako se
dolikuje osvjedočenim i disciplinova-
nim pravašima. Pitamo samo: za što
trzavice i sporovi u stranci megju po-
jedinim grupama, koje su se ujedinile?

 

—- Za ništa drugo nego što ni u u-

gla oteti, a kamo li pravaštvo rascije- jedinjenoj stranci nije prestala osobna
pati ili uništiti ! I radi toga uprav ho- mržnja i razne nesuglasice, koje su me-

ćemo, dok je još na vrijeme, da otvo-

reno progovorimo.

Pravaškoj stranci, pravaškoj silnoj
vojsci — od vrhovne glave pa do naj-
zadnjeg vojnika — fali discipline! Jest,
ima znanja, ima sp&sobnosti, ima vo-
lje, ima žarkog rodoljublja, zanosa, i-
ma rada, ali nema, nema discipline.
Trzavice su u stranci logična poslje-
dica toga — drugčije i nemože da bu-
de, Mi imamo zajednički jedan pro-
gram, koji nam kaže što moramo ra-
dit; nu i najljepši program sam za sebe
malo vrijedi. Hoće se taktike, i to do-
bre taktike, koja nas uči kako da pro-
vedemo svoj program, a i te prilično
imamo. Nu još to nije dosta; ni pro-
gram, ni taktika ne ima uspjeha bez
discipline ! U silnoj pravaškoj vojsci
kroz sve zemlje hrvatske, razni odgoj
pojedinaca, razne ćudi, sposobnosti,
razna okolina u kojoj pojedinci i gru-

pe žive, sve to upliva da su ljudi ra-

zna mišljenja — to je naravni proces

— pa bili oni u jednoj te istoj stran-

PODLISTAK.
Iz glazbenog svijeta.

(Nastavak).

Uslijed 100-te obljetnice, što se je rodio
njemački glazbeni velikan i reformator Ri-
hard Wagner (rogi. u Leipzigu 22.-V. 1813.
1 u Mlecima 13.+II. 1883.), bilo je ovih dana
po svoj Njemačkoj velikih kulturnih i na-
rodnih svečanosti, sa predstavama Wagne-
rovih opera i učenim predavanjima o Wa-
guerovu epohalnom radu.

.

Prvo djelo Wagnerovo, koje je dato u
bečkoj dvorskoj Operi, dne 19.-VIlI, 1858.,
bio je »Lohengrin«, pjevan iza toga 500
puta, Pri 124toj predstavi te opere dirigo-
vao je sam autor. Opera »Tannhiuser« data
je u tome kazalištu prvom g. 1859. i po-
novljena 410 puta. G. 1860. dat je prvom
»Der Hollander« (— Ukleti Ho-
landez —), te ponovljen 306 puta, Iza toga
date su u tome kazalištu ove Wagnerove

gju raznim frakcijama bile prije ujedi-
njenja u jednu stranku. To bi bilo pre-
stalo ili barem se svelo na najniže gra-

PRAVA

IZLAZI SVAKE SUBOTE

POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA.

suti mat DAS A LESS S NES S DSL EJLA

U DUBROVNIKU, 7. JUNA (1913.

|spada? — Zašto stranačka glasila pi-
|šu rozrožno o jednoj te isloj stvari ?
ise Zašto se pojavljuju, a ovih dana
vidimo, one nelijepe izjave od pojedi-
\naca i skupina ? Zašto..? Ma žalost
\ima toga dosta, a sve se to dogagja,
\jer u stranci fali discipline, Jest, disci-
pline nema, a tu je glavni uzrok ne-
volja u našoj stranci, a dakako tad je
olakšan posao neprijateljima naroda.
Ko je kriv tome? — Budimo iskre-
ni i priznajmo: mi svi, a pogotovo na-
ši vogje! Mješte da to vidimo, da uz-
nastojimo pomoći, mi, a pogotovo na-
ši prvaci zatvaraju pred tim oba oka.
Čuju se razni povici o diplama i gu-
slama, o tugjinskim izmećarima, o pia-
ćenicima, o zasukancima, nerodoljubi-
ma, i stotinu drugih »ljepota« — a
niko ni riječi o disciplini u stranci! a
niko da je i činom iskaže! — Svega
toga nebi bilo, da je u stranci prava
discipline ! Ustvrdismo, da stuo krivii
mi, a pogotovo vogje naši, a to ba-
rem vrijedi za nas amo, koji smo u
stranci jednostavni vojnici. Baš poslje-
dnje vrijeme, o nama je to pohvalom
iznilo glavno glasilo stranke u Dalma-
\ciji, pokazasmo bez vike i buke, kao
'što se dolikuje disciplinovanim i iskre-
inim pravašima, iznijevši pred zakoniti.
forum naše tužbe i pet mjeseca čeka-
mo na riješenje. Nu mi možemo čč-

 

 

PRETPLATA | OGLASI ŠALJU SE

CRVENA HRVATSKA

ADMINISTRACIJI, A PISMA 1 DOPISI UREDNI-

ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU,
ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE.

sastanku pak vrhovne Uprave neka se
stvar riješi. Bude li kakovih potreba,
neka se pozove — skupština stranke.
Zaključcima tamo stvorenim zakonitim |
putem svak se mora pokoriti. Uz tako
uregjeno stanje stranke, povesti uzor- |
nu disciplinu, koja će vezati i vogje i
vojnike i onda je — uspjeh zajamčen.
Jedna stranka prava, jedan program ;
jednaka taktika, jednaka disciplina; i
onda će nestati trvenja u stranci, onda
neće natezati svak na svoju stranu, on-
da će se znati ko je iskren i osvje-
dočen pravaš, a ko se pravaškom ka-
banicom krije za svoje posebne svrhe.
To od nas zahtjeva stranka, to traži
hrvatski narod koji se još jedino pouz-
daje u stranku prava.

To iskreno istakosmo dok je još na
vrijeme, u tom smislu ćemo poradit,
to zahtjevamo od naših vogja i prva-
ka, svegj spremni da pod njihovim
vodstvom vojujemo za sveta hrvatska
prava, oli i jednako odlučni da bezob-
zirce svim sredstvima tidarimo na sva-'
koga, koji bi, ma iz kojeg uzroka,
htjeo da pomuti pravaške redove.

Živjela stranka pra a!

Dubrovački pravaški vojnici.

 

 

Dvostruka pobjeda u Bosni.

Velimo dvostruka, jer je baš i u hrvat-
skom i vjerskom smislu narod progovorio

 

ževni značaj, spretnost, znanje i poštenje.
Neizmjerno nam je drago, da su sve ove
vrline usreilotočene u plemenitom srcu na-
šeg sugragjanina i prijatelja popa Kalista
Tadina. Jer bistre pameti on je i kako mla-
dić bio odabran da se u inozemstvu usa-
vrši u nauci, a jer ljubi knjigu njegovo je
usavršavanje neprestano, tako da slovi na
daleko i široko, kao okretan i učen, a osim
toga ie nesebičan i velikodušan, ono kako
se u nas kaže: duša od čovjeka. | ako od
malo vremena u Sarajevu, njegov je izbor
bio ne prosto slavodobiće, nego uprav na-
rodni plebišit, jer je odabran sa većinom
od sublizu 1000 glasova na 1800 izbornika.

Čim se radujemo, na dušu mu stavljamo
da gleda uzdržati ljubav i slogu hrvatsku
u Herceg-Bosni, a sad kad će, kako zastu-
pik ući i u veliko vijeće Hrvata pravaša,
neka gleda i dalje od Herceg-Bosne zago-
varati onu slogu i ljubav, koja nas jedino
može dovestit do dobra i sreće Hrvatske.
Neka mu samo i jedino narodno dobro leb-
di pred očima, i to, toliko Hrvata, kao i
Srba, koji budu spravni i zadovoljni poma-
gati vrhovni naš zahtjev, jedinstvo domo-
vine pod prejasnim žezlom viteškog našeg
Vladara i njegovih nasljednika !

 

'Carevinsko_ Vijeće.

Iza govora ministra-presjednika, koji je

\ posve obziran bio, a u poslu Banovine ni-
\je ni riječi proslovio, rasprela se je duga

debata, u kojoj su isticali svoje mnenje po-
najglavniji govornici, te je svršila i prešlo
se je na novo vijećanje. Bilo je čuti i kru-
pnijeh, a nadasve strastvenih na nas Jugo-
slavene. Sva je sreća da ogromna većina

nice, da je u stranci discipline, kojoj kati i deset i petnaest . . . jer nama ni-
se mora da pokori i presjednik i pr- je do osoba već do stvari; nama je
vaci i prosti vojnici, koja bi bila jedna da unapredimo stranku, a ne da je ru-

da nije mogao bolje. Kako je trijezno i te-
meljito dokazao »Hrvatski Dnevnik«, pro-
litjelo se nekim ustati da unesu razdor iz-

\maroda u Monarhiji ne misli kako neke
smušene glave. Utješljivo je da su Slaveni
bili prilično solidarni, a nadasve da su se

za svakoga ista. Za što je stranka u
Dalmaciji zauzela jedno stanovište, u
Bosni sasvim oprečno od naše, a u
Banovini (s početka) opet treće, ni ka-
ko u Bosni ni kako u Dalmaciji, u
jednom te istom pitanju ? Odakle to
vrludanje ? — Jer u stranci ne ima
discipline koja bi kazala: ovako je do-
bru, ovako svi moraju. Zašto u stranci,
jedan ili dvojica, nameću se stranci i
dovode je pred gotov čin, da, ili mora
da ono potvrdi ili je rascijep gotov ?
Jer mneima discipline, kojoj bi se
morali i oni pokoriti. Zašto član čla-
na psuje, jedan drugom dobacuje naj-
gadnije uvrijede, jedan drugom sudi,

\danas javno doviknemo svoj braći pra-

'šimo; da unapred pripriječimo razmi-
'rice, a ne da ih množimo. | baš lo
\nam daje i pravo i dužnost, da baš

vašima iskreno i otvoreno: prav iši,
vogje i vojnici, uvedimo u stranku u-
zornu disciplinu, tim ćemo jedino o-
čuvat i unapredit stranku, tim ćemo
odstranit nesuglasice, a tim ćemo o-
bilno pomoć hrvatskom narodu čiji
smo sinovi!

Kako to učinit? — U prvom redu
neka javna pravaška glasila obustave
svaku prepirku o sporovima u stranci, |
bez obzira ko ima pravo ko krivo. |
Neka pokrajinske Uprave sazovu svoja

 

megju hrvatskih pravaških redova, i da ba-
ce narod u očajnu borbu izmegju bezsvje-
snog napredaojaštva i dobre i bezazlene na-
rodne duše, koja njeguje vjersko čuvstvo, |
kako najviše i najmilije blago na ovoj ze-|
mlji, G. Nikola Precca nije po osjećaju pra- |
vaš, a otvoreno ispovjeda naprednu navku, |
i toga su gospodina neki htjeli nametnuti
narodnoj volji, kako bi uveli smuću izme-
gju dviju stranaka ncgda razdiuženih pra-
vaša; i kako bi smutili narod u onomu što
ga može usrećiti i držati u jedinstvu i slo-'
zi, biva svezom vjere i katoličkog jedinstva.
Oni koji su o tome radili izrekli su pri ra- |
spravi i neke riječi, koje niti su rodoljubne
niti razborite, jer ko god u njedrima ima
poštenu dušu, a u mozgu dostatno nauke, |
te je spravan svim silama poraditi na na-|

saglasno izjavili i Biankini i Sesardić i Ry-
barž i Dr. Melko Čingrija, čigov je govor
bio vanrednim izdanjem »Crvene Hrvatske«
objelodanjen. I pogibelj da Parlamenat bu-
de raspušten uklonjena je, što bi bilo na-
dasve sad veoma nezgodno, dok se narod
nije još primirio od uzbugjenja radi potre-
snih dogagjaja na Balkanu. Neka i dalje
naši zastupnici rade dogovorno, za to su
i poslani.

Sedmični prijegled.

Odnosi meglu Austro-Ug. | Srbijom.
Srpski ministar-presjednik Pašić izjavio

je ovo d.ma megju ostalim, da sa Austro-

Ugarskom želi Srbija živjeti u prijateljskim

a sve to javno u glasilima stranke, mje-
šte da se čuva svega toga i svoje na-
zore iznese pred forum gdje to sve

vijeća, u koja će i organizacije i klu-
bovi izaslati izaslanike, i tu povedu.
ozbiljnu i otvorenu riječ o svemu. Na

 

 

opere: »Die Meistersinger«, »Rieuzi«, »Die|1872, Premijera je bila primljena s nekim

rodnje dobro, svaki je taj pozvan i prikla- susjedskim odnosima. »Poslije rata, reče,

\dan da se zauzme za svoj narod, pak on gama je potreban mir, a sa njim i dobri

pripadao ma neznamo kojemu staležu, jer odnosi sa susjednom monarhijom. Naš po-

\napokon rodoljuba ne čini stalež, nego mu- |\slanik u Beču, Jovan Jovanović, dobio je

" a3 ledu potrebne direktive. Ja sar
protivnih. U ovome se ipak većinom slažu: |" zeme gs. ersnjjivi si i

Nibelungen«, »Tristan u, Isolde«. — Usve|nepouzdanjem; pri reprizama prošlo je do-
je do sada bilo u bečkoj dvorskoj Operi bro. Ne čudimo se tome, jer je ova opera

2269 predstava Wagnerovih opera, i one su
glavni dio repertoira onog kazališta.

“*

Bologna je prvi megju talijanskim gra-
dovima, te je ltaliji prikazao Wagnerovu
opernu glazbu. Na 1.-XI. 1871. dat je u
bolonjskom »Gran Teatro Comunale« Wa-
gnerov »Lohengrin«, i to sa uspjehom i na
zadovoljstvo one publike, Iste te godine
data je ta opera i u Firenzi, takogjer sa
uspjehom. Kad je ta opera data u Milanu
g. 1873., publika, nezadovoljna novim oper-
nim stilom, stala je i zviždati, tako da se
je treći čin morao prekinuti, G. 1874, data
je ta opera u napuljskom kazalištu »San
Carlo«, sa uspjehom.

Kasnije je »Lohengrin« opet dat u Mi-
lanu, te je postigao divan uspjeh i veoma
zanio publiku.

»Tannhiuser« dat je prvi put u Italiji u

 

[pomenutom bolonjskom kazalištu na 7.-XI,

i u Parizu g. 1861. doživjela neuspjeh.

Prošlog mjeseca svečano su bili preneseni
mrtvi ostanci talijanskog opernog kompo-
niste Henrika Petrella iz Genove, gdje je
umr'o, u Palermo, gdje se rodio g. 1813.
Za tu svrhu prispio je bio u Genovu sindak
grada Palerma sa drugim predstavnicima
ovog grada. Tom prigodom oba sindaka
držala su lijepe govore. «

U jeseni pjevat će se u pariskom »Thć--
tre des Champs Elysćes« nova opera Fe:
liksa pl. Weingarlnera »Kain i Abel«.

21. pr. mj. br. 11449 donosi odgovore ne-,
kojih kompetentnih talijanskih glazbenika,
libretista, komičnih glumaca i izdavatelja
muzikalnih djela na postavljeno im pitanje:
»Ima li talijanska opereta svoju budućnost?« |
Tu ima raznih mnijenja, pa i megjusobno |

 

 

jepih koračnica iz motiv:

NE Motsaradijk ki
tva«), a
Tršćanski »Piccolo della sera« u broju od ae ovtdajon ore turn uatti

»Talijanci su stvorili komičnu operu. Ali u
opereti, koja je nastala u Francuskoj (Offen-
bach i dr.), te prešla u Beč, i otole u iriumfu
poplavila Evropu, pa i ltaliju, — Talijanci
su zaostali, i tek su na početku, Nove ope-
rete kao: »Capriccio antico«, »Reginetta
delle rose«, »Birichino di Parigi«, »Secchia
rapita«, »Capitan, Fracassa« i neke druge,
koje uprav zaslužuju da se održe na reper-
toiru, > slutiti, da i Talijanci mogu po-
stići i još većih uspjeha na tom glazbenom
polju«. :

*

Prigodom rata kršćanskih balkanskih na-
roda sa Turcima sastavljeno je nekoliko li-
himna onih na-
roda, Vrtiedi istaknuti koračnice sastavljene
od Čeha: A. Macak (»Pohod pobjedilaca«,

Em. Stary (»Pobjeda

«). “

Bečko. vrhovno sudište riješilo je ovih
dana, da se glasovir, koji je vlasnost uči-
telja glazbe, ne može sudbeno zaplijeniti,
Tužitelj je htio da se dotični skupi glasovit
dužniku proda i da se nadomjesti drugim

ponovno izjavio austro-ug. poslaniku Ugro-
nu, da je došlo vrijeme, kad izmegju Au-
stro-Ugarske i Srbije može nastati prijatelj-
stvo. Ako se u Austro-Ug. ikad mislilo na
stvaranje carinskog saveza izmegju monar-
hije i Srbije, došlo je sad vrijeme, kad bi
ta ideju mogla da se ostvari«.

Sastanak balkanskih min.-presjednika,

Početkom dojduće sedmice biće po svoj
prilici u Solunu sastanak četiriju ministara
balkanskih saveznih država. Srpski prije-
dlog, da se sastanak održi u Petrogradu,
nije bio uvažen.

Bugarska hoće da se izvrši ugovor.

List bugarske vlade »Mir«, baveći se sa-
stankom izmegju Gešova i Pašića i sa for-
malnim uspjehom ovoga sastanka kaže: Mi
me vidimo nikakvog drugog izlaza iz kri-
tičnog položaja, nego ispunjenje odredaba
savezničkog ugovora. Tako se i Gešov pre-

 

e izd iu ovom sz gi

ma Pašiću izrazio, i on će prije dati 0-