CIJENA JE LISTU SA DONAŠANJEM U KUĆU
1 ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO
Svega po malo.
Toliko se toga nagomilalo ovih da-
na i u našoj Monarhiji, i u Europi, da
smo prisiljeni izostaviti članke, i što u
kraće nabrojiti sve ono što se je zna-
menitijeg dogodilo kod nas i oko nas,
tako da čitaoci budu imali čisti pojam
od svega toga.
Grobari hrvatskog ustava.
Lukačevo ministarstvo, koje nam je
darovalo Cuvaja i sva ostala nasilja u
domovini, sramotno je palo, Kad se
je opozicija uvjerila € neće moći u sa-
boru u Pešti ništa oposlovati, jer ju
goropadni grof Tisza brahijalnom i bru-
talnom silom baca van, podigla je pre-
ko zastupnika Desya tužbu u glavu
na ministra-presjednika Lukača, da se
je okoristio prodajom nekih kuća a na
štetu vladine blagajne, i da je ogro-
mnom svotom od preko tri miljuna,
opet na štetu vladine blagajne proveo
one glasovite izbore, iz kojih je pro-
izišla sadašnja saborska većina, koja
pašuje pe sedam zakona, provagja što
god joj se naredi, a opoziciji neda ni
pisnuti, jer sila ih izgoni iz sabora,
ukida im se vlast prisustvovati za ne-
koliko sjedniea, globe se, predavaju
se imunitetnom odboru da ih se izruči
sudu. Tužbu je ministar Lukač uzeo u
šprdnju, i predao Desya sudu, uvje-
ren e će kojekakovim doskočicama i
vladinim pritiskom postignuti da nje-
(LI S POŠTOM NA GODINU K 6.
NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9.
KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE,
SMATRA SE DA JE PREDBROJEN
I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
ako iko, imali radovati s tog pada mi-
nistarstva, jer se na njemu izvršila ona
narodna: ko drugomu jamu kopa, sam
se zakopa, ipak nemadu zašto da se
odviše vesele, jer je sastavak ministar-
stva predan zloglasnomu Tiszi, koji je
najglavniji uzrok svim nevoljama i u
Ugarskoj i u Hrvatskoj. Nu je najbo-
lje pričekati i vidjeti, da li ga neće o-
svjestiti silni i krvavi neuspjesi, tako
da okrene u blaže žice i primiri opo-
ziciju u Ugarskoj i uvede ustav i mir
u Hrvatskoj. Mi smo uvjereni e će mu
kruna dati takav nalog, i do. malo će-
mo biti na čisto, što se misli i kud
se smjera: toli više, jer treba priznati
da i bezobzirno ponašanje opozicije,
dosta je sakrivilo da se došlo do ne-
milog zapletaja. Svakako faktične smo
grobare skinuli s vrata, pak što Bog
dade i sreća junačka!
Izdajica.
Žigom vječne sramote, kako samo-
ubojica, pao je pukovnik Redel, koji
osim drugih ogavnih opačina, imao je
i tu najogavniju, da je za novac pro-
davao tugjoj vlasti najskrovitije tajne
naše vojske i obrambenih našijeh tvr-
gjava za skupe novce, koje je objeru-
čke prosipao. Ušlo mu se je u trag, i
mješte izgledne kazne on je morao,
radi propasti, kidisati na svoj život i
možda zamestit trag i višoj zavjeri. Ta-
kova stvar još nečuvena u hrabroj ju-
načkoj vojsci, koja u svijetu slovi ka-
gova smjelost bude zakonito kažnjena.
Nu i ako su se zato upotrebila i ne-
ka srestva, koja su očito dokazivala
gdje naginje sud, ipak iskreno prizna-
nje nekoliko svjedoka na teret ministra
Lukača, prisililo je Sudište da otpušti
Desya, i priznade e je dokazao da su
istinite tobožnje objede na štetu Lu-
kačevu. Pravorjek je tako porazio Lu-
kača e je na silu morao predati ostav-
ku ministarstva, koja je i primljena bi-
la. Urnebesne su bile narodne demo-
stracije i u saboru i izvan sabora, o-
vamo se je red jedva uzdržao, a ona-
mo je bilo i krvi. | ako bi se Hrvati
PODLISTAK.
Iz glazbenog svijeta.
(Nastavak).
U zagrebačkoj su stolnoj crkvi poprav-
ljene orgulje. Taj je popravak stajao 10,000
kruna, i tu je svotu namirio zagrebački ka-
nonik preč. Feliks Suk.
«
Na 6. o. mj. umr'o je u Pragu nestor
čeških skladatelja Josef Rozkošny, veoma
talentiran i produktivan glazbenik. Sastavio
je i oper&, kao: »Mikulaš«, »Svatojanske
proudy« (gdje se je uspješno poveo za' Sme-
tanom), »Popelka« (»Pepeljuga«, krasno djelo
sa češkim narodnim motivima). Cijelu svoju
skladbenu ostavštinu ostavio je Muzeju kra-
ljevine Češke.
»Dratenik« zove se nova opera od Fr.
Škroupa, skladatelja češke narodne himne
»Kde domuv moj«. Ovo će djelo dati »Mu-
zička Matica« o 50.-toj godišnjici »Umelecke
Besede«.
.
Početkom februara o. g. bio je Oskat
ko prva radi stege i lojalnosti, osup-
nula od starca Vladara, koji je u klo-
nulosti svojoj i tu nevolju dočekao, do
zadnjega podanika u Monarhiji. I od-
govor ratnog ministra generala Geor-
gi-a nije zadovoljio. Mi svi imamo za-
ista da zahvalimo Bogu, jer je nada-
hnuo slavnoga i opreznog sijedog na-
šeg Vladara, da ne vadi mač iz kori-
rica, kad se ukazala prijeka nužda da
se to učini, nego je opreznim listom
uklonio strahoću rata od svojih poda-
nika. Danas najbolje vidimo koliko je
tim koristio samoj Monarhiji i junačkoj
vojsci, jer danas nam je očito da kad
Nedbal u Rimu, te je u »Augusteumu« rav-
nao jednim orhestralnim koncertom. Uz
Griega i Brahmsa bili su na programu i
češki skladatelji: A. Dvoržak i J. Suk. No-
vinstvo i kritika silno je hvalila češke maj-
store i dirigenta Nedbala.
*
Grad Parma na osobiti će način prosla-
viti Verdijevu 100-godišnjicu. Već je odre-
gjen program za tu proslavu u onamošnjem
»Teatro Regio« u dane od 12.-IX. do 5.-X,
Dat će se ove Verdijeve opere: »Ill conte
Oberto di San Bonifacio« (prva Verdijeva
opera), »Nabucco«, »Aroldo«, »Don Carlos«,
»Aida«, »Falstaff«, a i Verdijeva »Missa de
requie«. Sudjelovat će ova gospoda: umje-
tnice: Agostinelli, Crosa, De Cisneros, Delna,
Frascani, Ruskowska, Russ, White, te umjet-
nici: tenori Bassi, Bonci, Martinelli#Cfistalli
Giorgini, baritoni Titta Ruffo, Sainqiarco i
Bellantoni, basi De Angelis i Masini-Pieralli.
Dirigovat će M.o Campanini. — | u drugim
kazalištima u tome gradu pjevat će se tada
Verdijeve opere.
s
U rimskom »Augusteumu« početkom ovog
mjeseca ravnao je orhestrom kapelnik Willy
RAVA
IZLAZI SVAKE SUBOTE
U DUBROVNIKU, 14. JUNA 1913.
bi bilo došlo do rata, naši bi junaci urediti financijalna pitanja, a odasvud
zbog izdaje padali na snopove, i možda|se upire svom snagom da se dogje do
bi Monarhija bila zapala u najskrajni- mira.
ju pogibelj, jer bi neprijatelj imao tan-
ko po tanko svaki kret i pomicanje
naše vojske, te bi ih bio po svoj pri-| u želji da se vojskom što jače u-
lici potukao, a onda uz nacrte tvrgja-|tvrdi, hijede uvestit trogodišnju službu
va bio bi nahrupio na naše zemlje dal|za vojnike, a taj je novi zakon doka-
pali i sječe. U dugoj vladavini ljublje-|zao, kako su nemilo uzdrmani svi te-
nog Vladara zaista će ova opreznost i| melji moralni i rodoljubni u toj državi,
miroljublje ostati, kako najsjajnija zvi-|koja slovi u svijetu kako prva radi
jezda. Neka ovaj slučaj, koji će ipak | slobodoumlja. Razvratna su društva od
narodu donijeti štete od mnogo mili-| godina i godina naporno radila da mla-
juna, jer treba preinačiti našu obranu dež odvrate od svete dužnosti obrane
prama Rusiji, otvori oči vrhovnoj vladi, |\vlastitog praga i domovine, ta su dru-
da dobro gleda e neka mjesta budu štva pomagala mladeži da bježi i tako
data ljudima od značaja i poštenja, ka- ,se ukloni svetoj dužnosti službe. A sad,
kovi su bili po izbor naši glasoviti kad se raspravljao novi zakon, učenici
generali Hrvati, kojih se je jako sužio i pristaše tih razvratnih društava oči-
broj, a istodobno nek opameti vladu, tom pobunom nastojaše osujetili vla-
e ne uzme za veleizdaju onaj zanos dinu namjeru. Bilo je iskaza, bilo je
vrućeg južnog temperamenta, jer se to krvi, bili će tamnica i gorih nevolja,
raspline bez štete ičije, a da dobro platit će mirni i prevareni, a oni koji
pripazi na krupne veleizdajnike, bilo su sustavno zemlju otugjili od Boga i
kojeg naroda, jer ti i samo ti mogu | posluha i poretka, te su po tome gla-
dovestit do ruba propasti otmenu i mi-| vni krivci današnjoj nevolji, ne samo
lu našu Monarhiju. da neće nimalo stradati, nego će ostati
Na Balkanu. i dalje kako veliki rodoljubi.
U Hrvatskoj.
Francuska
Još prkošice izmegju saveznika ni-
jesu se izgladile. U Bugarskoj je mi-
nistarstvo Gešova otstupilo, a sad sa-
stavlja novo proslavljeni Danev. Na-
dati se je, da do rata neće doći, toli
Sve nevolje koje tište švaku pošte-
nu i rodoljubnu dušu,
nikako usporediti sa groznom bojazni,
u kojom se nalazimo radi r4zdora u
HRVATSKA
PRETPLATA | OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI-
ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU,
ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE.
razdor faktični u dvije stranke, ili ba-
rem nastojati složno da se sazove gla-
vna skupština stranke, kako bi rekla
svoju konačnu riječ. Ovo zadnje cije-
nimo nebi doskočilo zlu, nego bi ga
možda pogoršalo, a zato baš ponosno
se obraćamo gospodi i jedne i druge
stranke da ih molimo i zaklinjemo sa
svim onim što im je sveto u ovom
svijetu, da se izmegju sebe pomire, da
ponosno zaborave sve što je bilo, da
svaki od njih prinese na ollar domo-
vine i svoj ponos, i svoje jadikovanje
i svoje tužbe, pak da se bratski po-
ljube i bratski porade prama silama i
moći na opće dobro narodno, a narod
će im odvratit oduševljeno i harno te
će za njima rado u vodu.i u oganj,
jer će imati tvrdi dokaz i jamstvo, da
im lebde pred očima jedino narodni
probitci.
Izmegju Bugarske i Srbije.
, U srijedu je u Beogradu održano mini-
starsko vijeće, pod presjedanjem kralja Pe-
tra. Trajalo je vijećanje puna tri sata. Odlu-
\čiše, kako će Srbija da postupa u sporu sa
\| Bugarskom, i što će da radi, dok Bugarska
'ne odgovori. Naloženo je poslaniku dru.
|M. Spalajkoviću u Sofiji, da kategorički po-
spješi odgovor Bugarske, za koji već drže
\da će biti nepovoljan. Srpska je vlada ri-
ne mogu se! ješila, da će u slučaju odbijanja revizije sa
\strane Bugarske odgovoriti bezodvlačnim
| proglašenjem aneksije sviju zemalja, što je
'\osvojila srpska vojska. Tražiće od Bugar-
više jer će se ovijeh dana sastati mi-
nistri-presjednici četiriju saveznih drža-
va i gledat će da se sretnu i mirno,
dogovorno izmegju sebe stvar urede,
što bi bilo najpametnije i najuharnije.
avaškim redovima u Banovini. Mi'
F 0 d ma od prvog dana, molili ka- |S%& da i ona bezuslovno prizna tu aneksi-
prvog t s ju. Sav je izgled, da Bugarska to neće pri-
stisnu srce, da podnesu i najteže uvri- mogao da bude gotova stvar.
jede, pak bilo i nepravde, a da se ne Bugarsko-srpska granica skoro je sasvim
mili, zaklinjali sve naše rodoljube, da \znati i onda bi žalosni rat megju braćom _
(PRAWI Arbanije prilično sreli zanima- će se poglavice ili dogovorili, i
\nici;
Prilično su oštre razmirice izmegju njih, | dogje do preloma. Velikom utjehom i
ali dobra volja i popuštavanja s jedne zadovoljstvom čitali smo »Hrvatsku«,
i druge strane moći će bez zla doni- koja je mirno,
jeti svijetu toli željeni mir; i ako ima|tonom pisala.
mnogo znakova, koji slabe to pouzda-
nje, a nadasve sve to jače oružava-
nje velikih sila, što ne može još dugo | danja, rekriminacija,
trajati, jer bi donijelo financijsku pro-|bar znak. Mi ćemo i
skladno i susretajućim |
Mi se tomu od srca ra-
dujemo, a još više jer nam zadnje no-
vine ne donašaju novih izjava, oprav- nici
što je posve do- zabranile seljacima da prelaze granicu. Po-
unaprijed uložiti granične carinare prestadoše većim dijelom
(da
zatvorena. Sav privatni saobraćaj od srpske
| granice (Caribrod) do Sofije potpuno je o-
\bustavljen. Srpski željezničarski činovnici u
\ Caribrodu ne smiju se ni maknuti izvan
|štacije. Srpski činovnik, koji je pratio va-
\ gone, uapšen je od bugarskih vlasti na gra-
\mici kod Pirota. Bugarske su vlasti strogo
djeluju.
143 | : :
past. U Londonu će do malo biti go- uvijek mirotvornu riječ, onaj melem “ako zadnja vijest glasi, srpski je posla-
tovi, kad je mir potpisan, te su se u koji se baš hoće ljutoj rani, u nadi € gig dr, Spalajković otputovao iz Sofije sa
u Parizu na svu prešu gledaju!
od naroda ukloniti najvišu nevolju,
To je — dijete od 6 godina, koje vrlo vješto |
interpretuje tešku glazbu Griegovu,
venovu, Wagnerovu, Berliozovu i dr. To se ou
pravo čudovište od djeteta izvan toga u- Zadru,
mjetničkog rada igra se kako svako drugo slavljen na
dijete, te onda slabo mari za svoje štovatelje: demijom u
glasovite glazbene stručnjake i novinare.
ki
nazad 50 godina (g. 1863.) rodio u
(od 214 str.) pod naslovom »La Vergine
Romana Santa Cecilia — Fiori di virii colti
dagli atti del suo martirio«, koju je knjigu s
sastavio na talij. jeziku poznati vrsni kato- | Radi požare pogibelji
lički pravnik, pedagog, spisateij odvjetnik gradskog središta ovih je
Bartolo Longo. — U »prilogu« je
vrisne pianistice.
ciliji, i to od vremena njenog mučeništva | ponista Federici;
do naših dana. Ima i spisak imena glaso-
vitih umjetnika: slikara i kipara, koji su
napravili lik svete ove Djevice, i to, većim
dijelom, kao poktoviteljice glazbe. Knjizi je
priloženo i nekoliko svetičinih slika, lijepih
reprodukcija.
Ova knjiga zaslužuje da ju preporučimo | ljak glasoviti g. Antun Pini-Corsi.
(Nastavit će se.)
talijanski pjevači i pjevačice,
Verdijevih opera iz mlagjih mu godina
N. Qj.
Fertero iz Turina, sa velikim uspjehom.|
pjevačkim i glazbenim društvima.
, #7 U podlisku ovog lista od 7. 0. mj. br. 482.
| Nešto smo javili*) o njemačkom opernom | pristaje
Beetho. komponistu Feliksu pl. Weingartneru. Kako govora,
tako je ovaj god bio u Zadru pro- Tvrdi se,
7. o. mj. finom glazbenom aka-
kazalištu »Giuseppe Verdi«, i stupati i da je savez sve mogućnosti pred-
ito: proslavnim govorom, sviranjem i pjeva-
| njem Weingartnerovih kompozicija. Dan ka-
Ovih je dana u »Valle di Pompei« (kod snije postavljena je spomen-ploča u »ulici
od oca brzojavnog činovnika i majke iz-
i udaljenosti od
dana, nakon op-
podulja stanka od 110. godina, napušten milanski
»bibliografija«, gdje je hronološki poredan | »Teato Carcano«. To je kazalište otvoreno
spisak djela autor, koji su pišali o sv. Ce-. g. 1803. operom »Zaira« talijanskog kom-|dnaki opseg koliko je i sporno zemljište koje
imalo je mnogo slavnih Bugarska neće da prizna Srbiji.
dana, jer su tu debutovali neki glasoviti
a i nekoliko|sve bude na mirne izravnano i utanačeno,
dato |kako se bolje bude moglo, u'
je tu prvi put. Zadnja prestava bila je na 24. |venstva. Jer dogje li do krvarenja megju
pr. maja, kada je dat i Lvi čin Donizzettijevog | braćom, to će biti na vlastitu štetu i bruku,
»Don Pasquale«, gdje je pjevao i naš zem- a na veliku
tako obitelju i svim stvarima. To se smatra, da
se je uoči prekida diplomatskih odnosa. Sr-
\bija traži od Bugarske, da odmah odgovori,
li na reviziju srpsko-bugarskog u-
i hoće li i kada poslati svog mini-
\stra-presjednika na sastanak u Solun.
da će Srbija, Grčka i Crna-Go-
'ra u svijem pitanjima sasvim solidarno po-
\vidio. Istoga časa, čim Bugarska ne prista-
Ime na reviziju ugovora, i Grčka će progla-
siti aneksiju osvojenih zemalja. U ovom
Napulja) štampano V. izdanje divne knjige sv. Roka« na kući gdje se ie svečar rodio nadasve je velika uloga namijenjena grčkom
brodovlju, koje već stoji u pripravnosti. Gič- >
ka koncetriše vojsku prema Solunu.
| Spor je dobro došao Rumunjskoj, koja
se ozbiljno pripravlja za rat s Bugarskom.
Ona je istakla nove zahtjeve prema Bugar-
skoj. Zemlje, koje sada traže rumunjski li-
stovi i političari, zauzimaju od prilike je-
Ulati je ipak, da će razbor prevladati, da
/
radost slavenskih dušmana.
ma
\
nm
pero az rani
zm