sac si = PRAVA CRVENA HRVATSKA CIJENA JE LISTU SA DONAŠANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6. NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU. A sad? U prošlom smo broju donijeli reso- lucije, koje su «dglasovali pravaši oko g. dr. Mile Starčevića; reda je danas da donesemo i ono što je odlučila druga stranka prava na vijećanju u poslov- nom odboru, a to po »Hrvatskoj« u broju 492. Ona piše: U jučerašnjoj sjednici poslovnog od- bora obavljeno je najprije konstituisa- nje, te je pročelnikom izabran g. dr. V. Prebeg. Prosvjed trojice članova vrhovne u- prave stranke prava protiv 1. i 2. točke zaključaka tršćanskog vijeća uzet je na znanje, te će se dostaviti presjedništvu te uprave, kao i konferenciji bivših ba- novinskih narodnih zastupnika stranke prava, koja će se sazvati za prve da- ne mjeseca srpnja. Ova će konferen- cija imati zaključiti glede sastanka vi- jeća banovinske stranke prava. Obzirom na publicirane zaključke sastanka, obdržavanog dne 19. o. mj. kod g. dra. M. Starčevića, izjavljeno je slijedeće: »Poslovni odbor kao vrhovni upravni organ stranke prava za Banovinu, pro- svjeduje, da se jedan privatni sastanak osobnih pristaša g. dra. M. Starčevića izdaje za vrhovnu upravu, te nepovla- šteno u njezino ime stvara zaključke, proglasujući ih u protupravaškim gla- silima. Ta privatna konferencija ne mo- že ni za koga, osim za svoje učesnike izjavljivati, da prekida svezu bilo s kim. Njezini zaključci nemaju i ne mo- gu imati ni za samu stranku, ni za njezinu vrhovnu upravu nikakove ob- vezatnosti, već su za to prema temelj- nim ustanovama ustrojstva sadanje stran- ke prava nadležni jedino banovinski stranački faktori, t. j. poslovni odbor, klub: narodnih zastupnika i vijeće stran- ke. Prema tomu nema nikakove vrije- dnosti ni onaj zaključak, po kojemu će učesnici tog sastanka izdavati po- sebni list kao glasilo vrhovne uprave ' stranke prava, pogotovo dok glede to- ga ne postoji nikakav zaključak same vrhovne uprave. Tim svojim činom di- raju učesnici one konferencije u jedin- stvo stranke prava, na koje bi svaki član stranke morao budno paziti, a za koje će ovaj poslovni odbor i u bu- duće radili, da ostane sačuvano, u potpunom uvjerenju, da je ono nužna predpostava za ostvaranje pravaškog programa. Dne-nik »Hrvatska« ostaje dakle kao i do sada glavno glasilo stranke pra- va za sve hrvatske zemlje, a napose banovinske stranke prava. Za njegov političk+ pravac u banovinskim poslo- vima nosi svu odgovornost kao do sada tako i za buduće poslovni odbor, koji za to odgovara saborskom klubu narodnih zastupnika, te vijeću stranke, Tomu pravcu nije u ostalom prigovo- rila niti vrhovna uprava na svom vi- jeću u Trstu. Prema tomu pozivlje poslovni odbor stranke prava za Banovinu sve prava- še u svim hrvatskim zemljama, da i dalje ostanu vjerni svom glavnom gla- silu »Hrvatska«, koje će ustrajati u bor- bi za čistu hrvatsku misao u smislu stranačkog programa od g. 1894«: I ako smo se iz srca obradovali na vijest, da će ugledni g. dr. . Aleksan- dar Horvat primiti zadovoljštinu, jer je pravedan stradao, o čemu smo bili po- sve uvjereni, jer smo- i sami okusili sve što može politička borba uraditi, ipak u golemoj nesreći, koja je zade- sila pravaštvo u tužnoj domovini, ne- ćemo se istrčati, niti se za sad izjaviti solidarnim bilo s jednom, bilo s dru- gom frakcijom, i to namjerom e bi sklonili zavagjenu braću da se opet do- govore i smire, i ako ta nada visi o tankoj dlaci, a pak nadasve da se i a- mo ne razgrana oganj, koji bi nada- sve amo našu pravašku stranku tako oslabio, da bi se mogla trudno i ve- likim naporom oporaviti. Svakako kuc- nuo je čas, kako se vidi, da pravaška Uprava u Dalmaciji rekne svoju, a na- ša je dužnost da pričekamo što će o- na kazati, jer koliko žalili i kukali ra- di nevolje u Banovini, barem amo gle- RA KA e tt SO tS A JS rm SRS DE Pl DJS AVA VAS DRA pin JR A pimp ETNO IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. ERA A ermA Do pi U DUBROVNIKU, 5. JULA 1913. dajmo održati onu slogu, koja će spa- siti našu stranku od rasula i koja će moći ako ostane neutralna, kad se u- tišaju malo strasti, kad nevolja osvije- sti one, koji iz objesti dovedoše borbu do bratoubilačkog nadmetanja, uplivi- sati kao posrednica, kako bi opet sta- ra sreća, ljubav i sloga sve pravaše navela u jedan tor. Prijeka je potreba da se naši amo sastanu i nešto odlu- če, jer i u nas vri, dapače kipi, a pro- slijedi li tako, lasno da se i amo na- gjemo u dva tabora, što bi, kako re- kosmo, upropastilo našu pravašku stran- ku, uništilo bi i pokosilo sve što se je trudom, žrtvama i mnogom nevoljom uradilo i steklo. Ostati pri strani cije- nimo da je najpametnije, zašto u Ba- novini ove će godine biti izbori, i ko znade da neće oni iznijeti one trijezne, razborite rodoljube, koji će se svojski zauzeti da zatrpaju jaz izmegju Bano- vinskih pravaša, i da ugledom i bla- gom riječi opet donesu tužnoj domo- vini onaj novi sretni dan, kad će biti jedan program, jedna zastava, jedna vojska, jedan cilj svim pravašima. U- AAN SESSA DNS LENS PRETPLATA ! OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. as Res zloglasni Khuen, a cijeli jedan naraštaj ćuti njegovu oporu, nesmiljenu ruku, koja lomi i krši najbolje naše ljude, neke korupcijom a neke silom. Njemu uz bok stoji drugi samosilnik Tisza, koji kad se nije nimalo žacnuo u U- garskoj nametnuti silovitom rukom br- njicu, progna oružanom rukom sve o- ne, kojim sloboda i ustavnost nije sa- ma obrana, svu bi svoju goropadnu ćud i nasilje bezobzirno navalio na tuž- nu pepeljugu Hrvatsku, Takovi pogla- vice zaista nam dobra na žele; te ako danas ustaju da vode pregovore i do- govore ša mamelucima našim, to znači da vide e je zgodno doba da se si- čari. A naravno je. Koalicija po svoj prilici ili će otkazati pakt ili će ući u nove dogovore, bilo sa frakcijom pra- vaša, bilo sa seljačkom strankom; a nagje li meke one gori, lasno da do- gje do ugovora i preuzme na se vladu. Ne pogje li to za rukom, lukava go- spoda dati će sjajna obećanja, možda će sanirati pragmatiku, ukinuti komi- sarijat, imenovati podbana, uvestit će hrvatske nazive, dopustit će šumarima da "polažu ispit hrvatski, a po vrhu će skori nam, dobri Bože; taj sretni dan! Magjaroni na poslu. U Pešti živahno je ovih dana; tamo se sakupiše gospoda hrvatski magjaro- ni, unioniste, stranke napretka; šapure, dogovaraju se, trče svaki čas kod Khue- na, kod Tisze, natječu se koji će više dobiti, koji će masnije mrvice sakupiti sa bogatog stola magjarske vlade. Mi bi smo posmjehom sažaljenja pratili a- krobatične skokove tijeh našijeh peli- vana, koji eto nekoliko godina molja- kaju i prosjače, da su pravaši složni i da je ostao u krijeposti pakt sa koali- cijom, jer uz takovu složnu navalu pri izborima odletjeli bi kao perje ili su- ho lišće pri vihoru svi ti stari mušte- rije, koji su skrivili e im je domo- vina faktično prosta pokrajina Magjar- orszaga, i koji su popuštanjem doveli narod do očaja. Ali danas veoma se bojimo. Prije svega glavnu riječ vodi obećati zlatna brdija, kako bi prima- mila i zavela narod da ojača stranku unionista, a kad bi to postigla novim bi povrijedama dovela stvar kako je i prije bila, jer o financijalnoj neodvi- snosti unionisti ne vele ni riječce, i dok se ta ne izvojšti Magjari imadu ono što se u narodu kaže: u rukama i svitu i nožice. Pravaši pak svagjeni za prkos će potpomoći ako se dogje do užih izbora stranke protivne pra- vaštvu, niti je izgleda uz svagju, koja svaki dan to više plamsa, da bi se mogle pravaške frakcije barem dogo- voriti da potpomogne jedna drugoj dogje li do užeg izbora, i tako se na- rodu pripravlja kobni Vidov-dan, te la- ko da donese tužnoj domaji ono na- silje tugjinca, kojeg je okušala Srbija, kad je s nesloge dočekala nemili _ po- raz na Kosovu. Istina, vele gromovnici u Pešti, da će izbori biti tek na jesen; ali bi mogli isti nadoći i prije, nena- | dno, ako isti vide da su ovčice mirne, a ovnovi da se megjusobom kose. A- ko sa rukoveti sijena utalože ovčice, oni neće propustiti zgodu, ureći će iz- bore na onaj način, kako je najbolje dokazano po zastupniku Desyu, upo- trebit će i jača srestva a sve će otići kao po loju, kad baš oni koji bi imali kontrolisati opaku njihovu radnju, po- bijat će jedni druge. Slutimo zlo, a što nam tužno srce veli, ništa lašnje nego da se uprav dogodi. Opći na- rodni vapaj zar nebi mogao tome do- skočiti ? Vogje upropastiše Poljsku, a ista sudbina rijet bi da je namjenjena i Hrvatskoj! 5. Srpnja 1913. Danas se navršuje 1050 godina otkad su Solunski Apoštoli Ciril i Metod obratili na- še slavenske pregje na katoličku vjeru. Za- to će se u Velehradu vršiti razne veličan- stvene svečanosti i sastanci. Svečanosti su počele 14. veljače, na dan smrti sv. Ćirila, i trajat će do praznika sv. Klementa dne 23. studenoga. Dne 14. ve- ljače velika je množina hodočasnika pristu- _ pila k zajedničkoj"sv. Pričesti, a potom su bile skupne molitve za sjedinjenje raskolni- ka, u deset pak sati svečana sv. Misa za članove Apoštolstva sv. Ćirila i Metoda i za crkveno sjedinjenje. Takogjer i 6. travnja na dan smrti sv. Metodija bila je svečana sv. Misa za članove Apoštolstva sv. Ćirila i Metoda. Još veće svečanosti bit će dne 5. srpnja, kad se slavi praznik sv. Ćirila i Metoda. Taj će dan biti poslije skupne sv. Pričesti procesija s Presvetim, a u deset sati sv. Misa za članove Apoštolstva. Dne 6. srpnja bit će duhovni sastanak za muškar- | ce, 8. srpnja za svećenike, 9. srpnja za majke i djecu, 10. srpnja za Marijine družbe i Treći red, 11. srpnja za omladinu, 12. srpnja za najstarije hodočasnike, naime za one, koji su učestvovali velehradskoj svečanosti god. 1863. Dne 27. srpnja bit će glavni sastanak i općeniti zbor Apoštolstva sv. Ćirila i Me- toda. Velike će svečanosti još bit: 15. ko- lovoza, 28. rujna i 23. studenoga. Za svih će se tih svečanosti služiti sv, Mise po na- kani Apoštolstva te za žive i mrtve člano- ve ove bratovštine. Tom prigodom valja da spomenemo, da se svake godine čita naj- manje šest sv. Misa za članove Apoštolstva. Glagoljica, koja nam je ostala od sv. Ći- PODLISTAK. Baldo Molkov Glavić. Na omaku je treća godina otkako se je g. Vlaho Fortunić u ime svih nas na ši- panjskom groblju oprostio za uvijek s Bal- dom Glavićem. U lijepom govoru spome- nuo je on vrline i zasluge pokojnikove i to je, koliko znam, jedino mjesto, gdje su se opširnije istakle zasluge Glavićeve pri- godom gubitka tog vrijednog sabirača na- rodnog blaga. A ipak je on više zaslužio !.. Sreća je htjela, da sam kroz dulji niz go- dina, sve od najmlagjih i kroz vri- mama. On je u dalmatinskom arhipelagu naš Hios već i poradi toga, što je podao našeg Olavića, po mnijenju Bogišića i Zore — koji ga dobro poznavahu — tog hrvat- skog Vuka Karadžića. Glavić nam je po svojoj slijepoći u starosti još simpatičniji, jer još uže spojen sa slijepcima guslarima svojih nar, pjesama i jer nas podsjeća na one helenske pjevače, većinom slijepce, koji sačuvaše pjesme samog slijepca Homera obilazeći i uz kitaru pjevajući djela slavnih junaka — xAla dvšpov —; podsjeća nas na Demodoka na dvoru feačkog kralja, kad pjeva u prisustvu Odisejevu o padu Troje. Glavić je upoznao cijeli naš narod sa klasičkim šipanjskim kazivačicama narodnih pjesama. Njegova najglavnija kazivačica Anica Begin ostat će u uspomeni, dok bude našeg narodnog pjesništva. Njezin dar za pamćenje pjesama doista je dostojan ču- glenja. Anica čuvši samo jedan put pjesmu, koja joj se svigjela, znala je odmah pono- viti, Dakako, da je ona pjevajući opet i sama dodala nešto novoga, jer kako je u- tvrdio prof. dr. Audrić, ni jedna se pjesma od svije različne osobe ne pače ni ista osoba ne različno pjeva jednako, | južni : promijeni. Na Anicu i na ostale kazivačice šipanjske, od kojih su znatnije Kate Murat. (majka braće župnika Audra Murat i akad. slikara Marka Murat), Made Murat, Frane Fortunić (već pokojna majka učitelja g. Vlaha Fortunić, koji ima takogjer u svojoj zbirci prilično sakupljenog narodnog blaga), Ane Murat-Margaretić, uplivala je sigurno blaga šipanjska klima i ljepota prirodnog položaja, da su sačuvale u svojoj duši naj- nježnije biserje u gjerdanu narodne poezije. Žena je u životu narodne poezije svih na- roda igrala važnu ulogu, a njezino je su- djelovanje u našoj narodnoj poeziji od o- sobite upravo znatnosti. Ženske su kaziva- čice bile i jesu i danas najbolje čuvarice ne samo svojih pjesama, već i muških ju- načkih, a to osobito po našim otocima. Si- panjske kazivačice, znadu kazivati duge i duge pjesme o svim onim junačkim boje- vima, o svim dogagjajima, koji obuhvataju povijest južnih Slavena kroz pet vjekova borbe, okrunjene eto oslobogjenjem i osve- tom Kosova. Kosovo je po narodnoj pjesmi bila zajednička rana Hrvata i Srba a i svih h Slavena. Srbi će sada u narodnoj pjesmi pjevati njegovo oslobogjenje i osvetu, a naša će nas vila učiti kako je pobjedu pravice pripravio Srbima i Bugarima na- rodni guslar podsjećajući svojim pjesmama neprestano na slavnu prošlost i na gubitak slobode. Ljubit ćemo pjesmu nadom u po- bedu naših narodnih ideala potpuno uvje- \reni, daće i Hrvatica vila veselo uz gusla- | rove gusle zapjevati pean slobode Hrvatske. Na Šipanu je vila narodnog pjesništva svoje gnijezdo dobro savila, pa je prirodno, da je potakla i neke sinove tog otoka, da sakupe i zaboravi pootmu mnogo zrnce tog obilnog blaga. Tri sakupljača narodnih pjesama, tri svećenika, nadahnuli su se na vrelu žive ljubavi, kojom naše ženske pje- vaju pri svakoj prigodi. Muškarci i neće kazati sve ono, što kažu žene. Pavlinović reče: »Otajni, skrovui život duše valja tra- žiti_u žena. Žensko se srce pod vještom rukom rasklapa kao cvijet pod sunčanim zrakom | nugjate cijelim svojim mirisom kao što kaže i svoje slabine«. Od tri sa- kupljača nar. pjesama sa Šipana dva su zabilježila gotovo Palunko, koja se. udala za Murata, a njezin sin Andro Murat sakupio je kasnije malenu zbirku, ali baš kitu najljepšeg cvijeća pje- sama i to samo sa otoka Šipana, a veći- nom mu ih kazivala njegova majka. U kući Murat prelazi dakle na neki način ljubav za narodnim pjesmama u baštinu. Kao što je družina Homerida tradicijonalno gojila Homerove pjesme, tako se može reći, da se i naše nar. pjesime čuvaju po nekim obi- teljima kao amanet, jer bez sumnje nije taj slučaj samo na Šipanu. Baldo Melkov Glavić, jedan od prvih sa- kupljača naših narodnih pjesama, sakupio je neumornim trudom preko 100.000 sti- hova nar. pjesama i poslao »Matici Hrvat- skoj«. To je ogromno blago i »Matica Hr- vatska« u svojim izdanjima nar. pjesama ne može uza svu dobru volju, da izdade već samo jedan malen dio. Prof. Andrić, koji uregjuje Matičine nar. pjesme, istaknuo je u jednom broju »Olasa Mat. Hrv.«, da bi se Matica svom sabiračy najbolje odu- ediciji izdala a -.