PRAVA CRVENA HRVATSKA I i CIJENA JE LISTU SA DONAŠANJEM U KUĆU ILI $ POŠTOM NA GODINU K 6. IZLAZI SVAKE SUBOTE ( PRETPLATA | OOLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA 1 DOPISI UREDNI- NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. 3 ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN € ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI I ZA DOŠASIO POLUGODIŠTE. — PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU. POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. SERA PRESE RA A aL sA I E E srao pa PREZ A. PREDEA O RASTA A pa RASLA DM pt S Nera RO ADA A PRSTE pl RA AL DNS ESSE SL NAGLO DERAA, PRESE ME | Br. 442. U DUBROVNIKU, 14. AUGUSTA 1913. God.. IX. | STOLNA DUBROVAČKA CRKVA. Vaj! strašni li je bio za naše pregje onaj dan, kad se zemlja stala trestit, kako bolesnik kad ga ježuri kose; kad je more zabujalo, i u oblaku prašine sve se isprekovratilo ; popadale palače, porušile se zgrade, razvalili se kućerci, i grad postao ogromna gomila, drvlja, kamenja, podrtina; stanovnici u dobrom dijelu iznakažene lješine, izmrcvareni ranjenici na stotine, a strahoća i promisliti nekoliko ih živih zakopani u dubinama porušenih zgrada. Kukali i lelekali iz podruma, izmegju razvalina, oko nemilijeh gomila; lamali rukama mnogi od očaja mahniti; ljevali suze roditelji i glasno vikali mile svoje; suze kapale kako vrutak kod predstravljenih stanovnika, koji su živi izbjegli groznom udarcu. Nu nije bilo Dubrovča- nina, a da nije, netom se je malo otrijeznio, pohitio da gleda; jeli barem slavna i bogata Stolna Crkva sa ubavnim slikarijam, sa oltarim skupocjenim, a neki i od srebra, sa zname- nitom riznicom svetijeh moćiju, okovanih u srebru, zlatu i dragim kamenjima ostala na svome mjestu. Ne bi te sreće, nego dapače stara Stolna Crkva bila ruševina nad ruševinama ! Skamenili su se naši pregji na taj prizor, i jer zapomaganje nije ništa koristilo, netom su odahnuli, prva im glavna briga bijaše, ruševine pretražiti i spasiti, ne bogato ruho jer je ostalo poderano, ne srebro i zlato, jer je bilo izmrvljeno, nego barem svete moći od pomoći, od kojih su se nadali svom spasu, obnavljanju miloga grada svoga. * * * Bolje nego ikakav opis, nevoljno će stanje, stisku i veliko revnovanje našijeh starijeh dokazati neke kroničarske bilješke redom, odma iza trešnje. Dva mjeseca po strašnoj trešnji Senat se dne 8/6 1667 prvom sastao, i taj je dan naredio da se u Nuncijati (onoj kod vrata Ploča) izloži Svetotajstvo i moli svevišnji da odvrati od nas bičeve. Jedina je ta crkva ostala uporabljiva. 12/6. Da knez i Malo Vijeće prigledaju gdje bi se moći mogle postaviti. Bili su ih stavili u Revelinu na Pločam, ali za kratko, jer mjesto nepodobno! 17/6. Da se svake nedjelje čine ophodi iz Nunucijate pak oko ruševina sv. Vlaha sa drvetom sv. Križa i Gospinom slikom, uz sudjelovanje svećenstva redovništva i naroda. Da se odgrne sovrnja u crkvam Stolnoj i sv. Vlaha. E 16/8. Došao ingjenier Julij Ceruti poslan od Pape, nje- 30/6. Da se moći prenesu u kapituo bijelih fratara i po- | INili8[i ly NA \ | mu predane sve javne radnje uz savjetnike S. Luka Miha Za- troši 100 dukata za urediti prostor. magna, Nika Rafa Gozze, Marina Jera Bonde. Da kanonici i rizničari i prokuratori sv. Vlaha dopri- Pisano Gradiju, fra Sabu Georgi, kardinalim Barberini nesu du bude 10 kapelana snabdjeveno i vrše službu u Nunci- i Altieru. jati i po gradu. Imenovani vlastelom Dubrovačkom kard. Barberini i 11/7. Pisano Papi Klimentu IX. njegovom bratu, nepu- njegova svojta i darovana mu kuća u gradu. tovima, Barberinu, Azolinu, Opatu Gradi, s. Vlagju i s. Luki di 24/8. Manastieru u Rieci za popravak 200 dukata. Gozze, Karlu Ivelji knezu od Tuhelja i Diodoru Bosdaru. Da se 28/8. Ophodi svake nedjelje neka slijede. odma urede police za sv. Moći, a ulomci da se sakupe u oso- 6/9. Darovano ingjenjeru Ceruti zlatna kolajua i me- bitim kapsam, a sve prenese svečano kako na dan sv. Vlaha u daljun od 400 dukata. "OOO AO kapituo Dominikanaca. Pozvan Presvi. Petar de Luccari biskup Stonski da o- 18/7. Izloženo Svetotajstvo u Crkvi sv. Rozarija. tigje u Jakin uzeti naše dumne; a da se za njih uredi manastir Učinjen zavjet da se popravi crkva od Karmena (jer u Stonu i potroši 500 dukata, a da biskupa prati vlastelin S. je trešnja bila na dan srijede njoj posvećeni) i Gospa od Kar- Niko Rafo Gozze. mena imenuje zaštitnicom grada. Poslan u Francusku malobraćanin fra Antun Primi. Po propovjednicima oglasiti će se potpuno proštenje po 23/9. Naregjeno S. Luki Mata Pozza, Šišku Iva Gon- Papi udjeljeno, i prigodom prenosa sv. Moćiju neka uoči svak dule, Orsatu, Marina Sorgo da sagrade kuće na placi gdje su posti, a taj se dan ispovidi i pričesti. stanovali S. Stijepan Sorgo, Stijepan Vituša i Andro Menessali. Imenovanje ofičalu da iznesu sovrnju od Stolne Crkve 25/9. Da se piše Opatu Gradiju. i sv. Vlaha. 10/10. Da Malo Vijeće povrati svakomu srebro, zlato i 15/7. Naregjen veliki ophod sa moćima naredne nedjelje. drago kamenje koje se je iskopalo. Odregjeno fratrima crnim 400 dukata da poprave ma- 5/11. Da se sagradi crkva sv. Vlaha. 10/11. Da se piše Barberinu i Gradiju. 8/8. Predana Dvorana u Sponzi da Isusovci tamo sta- eo plane 17/11. Da se pošalju k Ćesaru poslanici e bi se obra- nuju i započmu podučavanje. dovali gdje mu se našao sin. 24/10. Imenovani kapelani dumana sv. Benedikta Dn. Gjuro Jerković, onim sv. Klare Dn. Marulo Calan. 1/12. Da se raširi dom na Pilama i namjeste siromasi. 15/12. Zahvaliti Papi na mnogim milostima. S. Luko Miha Zamagna, Sabo Saba Zamagna nek se dogovore s nadbiskupom da mu se popravi stan. 19/12 Poslano dumnam u Ston pokretnine iz Revelina, viši dio na dar. 22/12. Odregjena Nadbiskupu kuća Anice Lučine. 23/12. Mise zahvalnice po svijem crkvama za Ćesara (biva Nuncijata, franjevaca i fratara bijelih). Eto se tako završi to nevoljno godište, kog će Dubrovnik uvijek spominjati kako svoj najcrniji dan. * nastir. *e Velike su i ogromne bile potrebe Vlade da doskoči silnoj nevolji, i ona po nagovoru Opata Gradija zatražila je pomoć na sve strane, te je poslala osobite poslanike za to Će- saru, u Napulj Fra Brnju Gozze i 0. Čelsa, u Španju O. Marina Marinelli, u Francusku O. Primi, a k Papi S. Nika Rafa Gozze. I izdašno su joj pomogli Rimski Papa, a ponešto i o- stali dvorovi i Genueska Republika. Harni na to sve odma po sv. Vlahu g. 1668. dali su 100 misa za duše od Čistilišta i obilate darove redovnicim i dumnama, te naredili da se izloži sv. drvo od Križa u petke preko korizme. Na 26/2. Počeli su graditi crkvu sv. Vlaha, a proveli su zajam kod gragjana. God. pak 1669. na 28/3 odredili su da se počme radnja oko Gospe Velike, a da troškove podnese za polovicu vlada, jednu četvrtinu Rizničari a jednu četvrtinu Prokuratori Sv. Marije. Te iste godine počela se je Božija služba u crkvi Sv, Vlaha. God. 1670 počeli su raditi oko Gospe i opredjelili 1000 dukata. God. 1671. na 27. 1. Dopusti Vlada Prokuratorim Sv. Marije da pošalju u Italiju smrvljeno i rastopljeno zlato i srebro od kipova poviše kora i prodadu ga. Te je godine došao kako ingjenier Pavao Andreossi. .. , Glavni pokretač i dobročinac naše Stolne Crkve, a i od svih gragja u gradu bijaše slavni i veliki Opat Stjepan Gradi. Kako je ta velika duša i veliko srce željelo da se Ma- tica velelijepo sagradi, i domovina i rodni grad ožive, najbolje dokazuju njegove riječi, koje iznimno donašamo talijanski: Iz Istruttione per la fabrica del Duomo di Ragusa: »Nella nobile e magnanima impresa, alla quale dopo |' horrendi strazi, patiti dal Terremoto, e dall' incendio, si sono messi i nostri Ecc. Signori di riedificare la caduta Patria. pid importante opera e quasi fondamento, e sostegno d' ogni altra, in questo genere, a senza alcun dubbio la fabrica della Chiesa Matrice, edificio pih d' ogni altro necessario per la vita politica, dalla fierezza d'un tanto accidente, gravemente interotta, non potendosi senza esso esercitare degnamente il pubblico e solenne culto divino, nel quale consiste attione vitale ad un civile consortio. Habbiamo grand' occasione di sperare che impiegando i nostri pensieri, e le nostre opere all' edificatione del luogo per la dimora di fra gli huomini, che tanto pid favorevole haverano il suo sovrano adiutorio per \' edificio delle nostre case private, senza il quale per il detto del Profeta sarebbono vane le no- fatiche si come sarebbono vanisaime le nostre vigilie per la custodia della citta, se il Signore non si prendesse il pensiero di custodirla . .... E ii e ae Dr šaci imi mina.