s g MEET PRAVA CRVENA HRV ATSKA CIJENA JE LISTU SA DONAŠANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6. NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO | UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Kućne zgode i nezgode. Ima dosta toga; i ako je golema sparina, te svak bježi od posala, to će- mo u poskupcu čitaocima nanizati. Kat. kongres u Ljubljani. Sretno je dovršio svoje zborovanje, te su se poprimile mnoge odluke, ko- je bi, jer mudre i praktične, morale donijeti mnogo dobra, ako silnom us- hićenju zborovanja bude slijediti ba- rem primjerno ushićenje za rad. Bude li taj rad žilav i trajan, zaista će oži- vjeti u našoj općoj domovini stari če- stiti duh poštenja, reda, napretka, do- brostanja, kakovog su uživali značajni naši stari, i poskorit će se dan da se usredotoče narodne snage na dobrobit i duševnu i vremenitu svoga naroda. Posluh onim, koji imadu upravljati svim radom, bezuvjetni posluh; a mu- kotrpni rad svak prama svojim sila- ma, i tad će žetva biti obilata. To su dvije lozinke, koje nas imadu rukovo- diti, ako nećemo da se i o nami reče ona stara: u veče trista u jutro ništa. Odvažno i hrabro: Bog je s nami: pak ko će nas predobiti? Klerikalci. To je krilata riječ, kojom hoće da zavedu narodne slojeve stanoviti li- stovi. Duhovito im odgovara i apo- diktički Fra Ante Cikojević u »Pučkim Novinama«, a taj njegov odgovor i mi usvajamo: »Mi svećenici uopće, veli on, ne tražimo za se nikakovo gospostvo, ni- kakovu vlast, silu itd. Mi samo traži- mo, da se brane prava našega hrvat- skoga naroda, da se naš puk usčuva u kršćanskom ćudoregju. i da se pro- svjetljiva na temelju kršćanskih načela«. »Ali to nije klerikalizam. To su pro- svjetna i domovinska načela ...« »Mi nemamo za drugo kakove že- lje. Radije stojimo da se svjetovnjaci- ma pripusti čast vodstva i položaja, jer time bivaju žilaviji, oduševljeniji za sveta načela .. .« »Moju tvrdnju najbolje tumače po- sljednji izbori, Zar nam baš to Drin- ković, Krstelj i Sesardić nemogu po- PODLISTAK. Pet vrljednijeh liječnika. Svaki od nas treba da čuva svoje zdrav- lje, i da pazi na svaku i najmanju, kako nebi ga porušio, i tijem sebi pribavio tisu- ću jada, a svojim tisuću briga, Istina je, ako oboliš, imaš stručnjaka, koji će ukrotiti RBR SRS SE S E S VAVA i radi«. slobode. Prvi ti je liječnik Dr. Zrak, Vjeruj mi, da je glavni; jer kužni zrak, nađasve vla- žnih izba, malih dučančića, pivnica itd. ne- milo upliviše na ljudski ustroj; ortak je sa stotinu raznih nemoći; potkapa tjelesne si- le i prije ili poslije strovali te u grob. A taj valjani liječnik ne zapada te ni novčića, dar je blagodatnog Boga. On te sam po- hagja; a ti ga izgoniš, kad sati i sati sto- jiš u kužnome zraku, kad zatvaraš u kući vrata i prozore, kad ne vjetriš vazdan svo- ju kuću. Od propuha se naravno čuvaj, ali neka jasno sunce kroz prozoreggrije i topli tvoju odaju, tvoju radionicu, domaće pro- storije, neka kako blagotvorna struja čisti zrak, svaki kutić obagje, i goni sve ono što bi vremenom prouzrokovalo nemoć i smrt. Budi uvjeren, svježi zrak daje zdravu krv, zdravo tijelo, a takovo a zdrava krv daje sjegurno dopire do stare starosti. Ako je moguće, čisti di i svjedočiti? (Budi nam dopušteno pri- mjetiti, da smo u zadnjim izborima u Konavlima i mi mnogo doprinijeli, da svećenik svjetovnjaku prepusti sabor- sku stolicu). »Radili smo, jer hoćemo načelo, jer smo smatrali Stranku Prava jedino zdra- vom strankom, koja za prava načela I sad se graja diže na klerikalstvo! Stanoviti listovi uvijek nabadaju na to, i ako je kler teška se srca upustio u tu borbu; a ako je stupio u taj novi tabor, zasluga je tih stanovitih novina, koje su htjele sve novotarije. bezbožne kamarile francuske, portugiške i zlo- glasnoga Ferrera navrnuti na zdravu dušu i otvorenu pamet naroda našega. Tjerali su lisicu, a sva je prilika da će istjerati vuka; ako se ne osvjeste i o- stave da narod ljubi i poštuje one sve- tinje, koje su ga spasile od turske na- jezde i svake druge nevolje. Što je dovelo narode Balkanske da osvete Kosovo, da ne postanu poturčenjaci, da sačuvaju svoj jezik, svoju naobraz- bu, nego časni krst? Neka pomisle na ovu povjesnu istinu i onda će ih proći volja napastovati narod, koji će uz sa- mu vjeru sačuvati obraz i sva dobra Klerikalci i Trst. Je li da se nogom prekrstiš? Glavno čifutsko glasilo u Beču, ovijeh je da- na goropadno napalo tobože klerikalce Slovence i Hrvate, jer da su oni krivi ako je došlo do spora u Trstu. : Spor je u tome, da je Namjesništvo nare- dilo Muničipiju da otpusti sve činov- nike, koji su inostrani državljani. Narav- no da u tome ga ništa ne ulaze ni Slo- venci ni Hrvati, ali je trebalo nešto podmetnuti im, i lukava je »Pressa« odmah to našla. Dapače smo mi uvje- reni, da je sve to napeto proti Sloven- cima, s kakovih dubokoumnih razlo- ga. Pak i da su oni oposlovali, zar nebi imali tisuću razloga, kad se tu- gjinci bane i gospodare i tove u do- brom dijelu na njihovim žuljima? Nu za stalno to je vlada po sebi odredi- la, pak će opozvati, ili naći zakučicu, kako će časno uzmaknuti. Svakako je /čajni članak, pod naslovom: Sličice iz š tebe i U DUBROVNIKU, 6. SEPTEMBRA (1913. IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. ati st td nastala u Italiji tolika graja, da se je i diplomacija umješala, i nje istup /ri- jet bi da je bio uspješan, jer po brzo- javima talijanski poslanik D' Avarna za- hvalio se je ministru, jer je milostivo mu došao u susret, A po tome je o- čito, da izvanjski uplivi mogu mnogo postignuti i na uštrb pravica u našoj Monarhiji, jer se neko za njih ozivlje, dočim mi tužni Slaveni ne samo da smo zapostavljeni, jer se niko za nas ne brine, nego nam se još njemačke novine hudo izrugavaju, i prišivaju nam namisli, o kojim nam se ni snijeva; a to jedino jer se na svom topragu od tugjinaca branimo. Poznato je bo sva- kome, da samo umjetno nasilje otim- lje Slovencima tu grudu zemlje gdje je Trst. Nu sve doskočice neće taj grad oteti sudbini, po kojoj će prije ili poslije biti glavno tržište slovensko. U okviru ili izvan okvira. To je dovelo do raspre neke pra- vaške novine. Govorimo oblo i bez metafore; ako neka gospoda pod ime- nom »okvir« shvaćaju dualizam, koji postoji u našoj Monarhiji; nadmoć Nije- ttiaca i Magjar#f sve one nepravde i tlačenja koja podnašamo mi Slaveni i donekle magjarski Rumunji; sva ona nasilja, koja se sustavno provagjaju, a da Slaveni ne steku niti najelementar- nija svoja prava: onda i mi smo svi proti tome okviru, i neka budu uvje- rena ta gospoda, da su u tome svi saglasni od klera, jer napokon oni su od početka naše narodne borbe bili u prvijem redovima, te su to posvjedo- čili i tijekom zadnjih izbora, a spravni su glasno posvjedočiti i unaprijed; ako se pak pod imenom »okvir« krije ne- što drugo, onda prosto svakome lo- miti vrat; ali nije dobar razlog da ga i drugi lome. Diplaša u smislu stano- vite novine niti je bilo (osim možda koje bijele muhe) niti će biti u redo- vima klera, i uprav je nepristojno na- padati cijeli stalež takovom objedom. A to tim manje, jer kler u ogromnoj većini ne može da odobri sve ono što se u Monarhiji radi i na štetu same vjere. Zadnji »Dan« ima za to zna- na svoju štetu. | sirotni ga puk prekomjer- no ljubi, te ako dobro ne pazi, od lijeka učini otrov. Nije dobra hrana, koja je rijet- kost i skupa, nego koliko je jednostavnija, čišća, hranivljija, pak i bila od (male cijene, kako nadasve povrće i sočivo i zrelo voće, koliko nas jače krijepi, toliko više nadopu- nja sve ono što svakđanje gubimo i troši- mo. Gdjekad komadić tečnog mesa, ili ri- bičicu, ali da je onaj čas iz mora. Budi u- vjeren, da je zlatna rečenica koja ti kaže: jedi da živeš, a ne živi da jedeš! Treći ti je liječnik Dr. Micanje. Ta rodio si se da radiš i da se mučiš,'kad si zapo- slen kako ti brzo poleti dan, kako si zado- voljan kad si radnju odložio, kako slatko spavaš. Tvoja ti radnja daje obilati kruh, ona odgaja tvoje sinove, ona unaša u tvoj dom onu dostatnost i veselje, koja ti naj više napunja dušu srećom i spokojstvom. Kako se nalaziš blažen, kad si samo ustao i silu toga posla uradio, pak vidiš gdje na. u tat AA tt AA Lam ŠTVU. — ZA ZAHVALE |I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. RA 4 SR Leta SSS AL DNO testnA MA pg Aa Nem Do o Rea DA pin NJ SRA Ai JSA PRETPLATA | OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI- | »katoličke Austrije«. A ako su dosta|nedično vajnim opozivom polizala sve nevoljne vjerske prilike, političke su|što je bilo napisano. Takovi su ti ju- tisuću puta gore. Dakle nemojmo bu-|naci na peru, kad im se zubi ukažu! laznit. Mi smo harni opreznim ali o- driješitim člancima »Hrvatske Krune«, koja završuje: »Narod ne povjerava svoj udes samom slijepom šiljku ba- juneta, ili jednako slijepu zrnu puške i topa, narod, koji ne igra svojim ži- votom vabanque, kad se džilitne hoće da i pogodi, hoće da bude stalan o svojoj pobjedi«. Poziv na banket. G. je namjesnik pozvao zastupnike u Zadru na banket. Od našijeh se je g. Prodan zahvalio, dočim su gg. zastu- pnici većine upravili otvoreno pismo, u kojem vele da ne mogu prisustvo- vali. Oni su obrazložili da su to uči- nili, jer je ugrožena u pokrajini općin- ska i pokrajinska autonomija. »Hrvat- ska Kruna« opaža cijenimo. posve ra- zložito, da se ne radi o tome, jer bi u tom slučaju ustali svi, kako jedan čovjek, nego da je tu nešto treće po srijedi. A »Naše Jedinstvo« ide i da- lje, te primjećuje: ako je baš tako, te se je radilo o našoj autonomiji, kako su mogli i smjeli ti isti zastupnici do- pustiti g. Ivčeviću da na banketu bu- de? Nije li on prvi pozvan da brani baš svom silom tu našu autonomiju? Nije li on nje prvi čuvar i stražar ? Prigovoru pak, da bi se moglo zamje- riti radi dana, duhovito odgovara: i gg. su zastupnici bili u crkvi, bili su u Namjesništvu da čestitaju kraljev dan, baš da time unaprijed osujete svako zlo shvaćanje, dakle i taj razlog posve hramlje. Mi se uprav divimo »Našem Jedinstvu«, koji o većem dijelu naših domaćih pitanja raspravlja objektivno i posve temeljito. Posve smo s njime i u onome što kaže o otkupu kmetova. Vajni opoziv. »Sloboda« je onomadne toljagom na- pala na koaliciju a nadasve na D.ra Lorkovića, jer, da su se kukavno po- dnijeli pri atentatu u Zagrebu, velimo kukavno da ne nabrajamo pogrdne na- zive tog lista. Koalicija naravno tra- žila je zadovoljštinu, i »Sloboda« je ći se dugo na zraku da okrijepiš smalak- salu snagu, i da žešće prioneš na radnju u dan posloveći. Najbolji je vidar svakda- nja radnja. Četorti je liječnik Dr. Počivalo. Kad te ostavi Dr. Micanje isti te čas prihiti Dr. Po- čivalo da ti vida zdravlje. Oh! koje je ne- izmjerno dobro tihi i krijepki san! Dok ti spavaš tvoje moždani pcčivaju, kako će; pre- porogjene opet nastaviti svoj rad; dok ti spavaš utrmuta uda počivaju i kako živa struja opojnog pića leti i pomladi ih. Mir- ni i tihi san to je neisplaćivo blago, čigo- vu vrijednost opažaš jedino kad si bole- stan, kad se u nesanici vrgaš, a u jutro se nagješ vas slomljen i trudan i mamuran. Onaj ti povraća snagu tjelesnu i svježost duševnu, i tako ako umjereno živeš, ti sva- ko se jutro nagješ, ko da si se onaj čas na nov život povratio. To blago ponadasve čuvaj, i nemoj bdijeti kad ti je doba spa- vanja i počivanja; neka ti je noć ono za- Atentat na komesara. Mi setične strane osugjujemo sve atentate, jer ne postižu nigda ono za čim se ide, dapače izazivlju i goru o- štrinu, jer napokon svaka vlada hoće da bude poštovana, a žalostan je bio zadnji atentat, od kog je ostao ranjen komiesar, jer je bio navlaš poslan da pripravi sve, kako bi nastupilo redo- vito i ustavno stanje u zemlji, koja je toliko nevolje podnijela od Cuvajeva nasilja. Dakle nije bilo uzroka da ga se nasilno napadne, dok se izvjesno nije znalo, kojim je namjerama i na- lozima došao u Hrvatsku. Ali koliko god mi žalili taj nepravedni i opaki čin, ipak bi baš ta abnormalnost ima- la osvijestiti vladajuće krugove da na- pokon dogju u susret pravednim na- rodnim zahtjevima. Oni bi imali na- pokon shvatiti da ako nasilje toliko zna podjariti i one, koji su se iselili, kako bi bolje i slobodnije življeli u tugjem kra- ju, što ima biti u skrovištu srdaca o-. nijeh, koji na svoje oči amo gledaju sve grozote takovog nasilja? U najbo- ljoj namjeri to kažemo, te želimo da i Hrvatska se dočepa onog mira i po- retka, kog je zaslužila dokazanom svo- jom lojalnosti u najopasnijim trenutcima za prejasni Vladarev Dom, kad je kr- vim svojih sinova bila nepredobivi bra- nič jasnog Prestolja. Savez i sveza. Ugledni su se rodoljubi sakupili da vijećaju, te je bila izražena želja e bi se u pokrajini te dvije skupine zdru- žile, Nije se to postiglo, ipak bi bila velika blagodat za narod, kad bi se združenje što prije obavilo. Novi sistem. U tome što je iz Beča maknut bio ruski poslanik, mnoge novine nago- vještaju, e će u Monarhiji nastupiti novi sistem, a taj da bi se bolje po- godovalo Slavenima, i da bi se Mo- narhija tjesnije zbližila Rusiji. | ako bi takav sistem za nas bio najuharniji i se sutradan nalaziš vas obnemogao i sa- trven. Peti je liječnik Dr. Čistoća. Želiš \i sebi dobra nek je taj ugledni gospodin uvijek uza te, jer on je zakleti dušmanin svake boljetice i nemoći, Voda ti je obilata oko tebe i eto prvog pomagala čistoći, jer ona plaće, čisti, utvrgjuje tvoje tijelo, ona pere i sviježi rublje i odjeće tvoje pak bile ko- likogod siromašne, ona iz kuće, iz dućana, iz radionice, iz haljina goni sve one hude zareznike, koji kako otrovne zmije vrebaju da rane zdravlje tvoje. Što ne može voda, to može sunce ili oganj i sapun da te dr- že čista, a po tome zdrava. Čistoća i ulju- dnost to su nerazdružive sestrice, i tako o- sim zdravlja stjećeš i ugled kod drugih. Petorica tih liječnika zahtjevaju od tebe besplatno, da ti je kuća u redu i prozrače- na, da ti jehrana i ako siromašna čista i zdrava, da ti je rublje oprano i sunčano, da ti je tijelo okupano, pak da sretno ži- veš u zdravlju do starosti. Ako ih poslušaš, blago si ga tebi! mao ipo a « E |!