Br. 451. er očigledno ribarstvo pada sve u niže; i zato koliko hvalimo muževnu riječ g. spi- satelja i odobravamo njegovo raspravljanje, toliko pozivljemo one, koji su zato dužni se zauzeti, da priskoče na vrijeme i poslu- šaju posve stvari i uspješni savjet g. pisca, koji predlaže, da se počne umjetnim goje- njem i umnožavanjem riba. Nazad smo godina znatiželjno pregledavali na izvoru Bosne, umjetno umnožavanje ribe, te se divili nastojanju vlade; pak zašto da smo i u tomu mi jedina iznimka? Ufamo, da posve pravedai poklik g. Radića, neće o- stati glas vapijućeg u pustinji, nego da će se poraditi na odgoj ribe, barem toliko ko- liko se je uradilo za ribarske zadruge. to će zadruge ako ribe nema?! Tamo-amo po svijetu. — U Brnu u Češkoj došlo je ovih dana do velikih nemira i demostracija proti za- ključku općinskog vijeća, jer je glasovalo 2000 K »Schulvereinu«, Mnogo je ra- njenih i uapšenih, megju kojim i nar. zastupnika. =- U londonskoj tamnici umro je zbog gladi neki Davis. To je prvi slučaj smrti uslijed štrajka gladom. — Kroz netom dovršeni panamski kanal prošao je prvi parobrod »Gaton«. U Ame- rici tim povodom je velikog veselja, da je prvi onuda prošao brod američki. — Upravitelj trgov. akademije u Pragu prof. Hlavašek ubio je iz revolvera svoju suprugu, šćer i sina a drugog sina ranio, i onda ubio sebe. Uzrokom je bijeda i što su mu djeca bila duševno nerazvijena. — U gradiću Landstuhl u Bavarskoj po- javila se nova dječija epidemija, koja se o- čituje u klenuti sviju udova. Mnoštvo ih je oboljelo. Sve škole zatvoriše. Mnogi liječni- ci istražuju uzrok toj novoj pošasti. — Porota u Bozenu u Tirolu osudila je vlastelina Petra Hallera na smrt na vješali- ma. Umorio je vjerenicu, koja je bila no- seća, da se može za drugu vjenčati. — Žestoka oluja gotovo je sasvim uni- štila američki grad Nome u Aljaski. Vjetar je srušio 500 kuća. Šteta se računa na 7'/ milijuna kruna. — Beogradska »Pravda« donosi, da je isčeznuli patrijarh Branković otišao u A- meriku ! — Od 1914 do 1917 godine izgradiće u New-Yorku preko Hudsona most, koji će biti najveći na svijetu. Biće dug 2558 met. — Poslije 49 godina opstanka prestao je izlaziti peštanski list »Egyetertes«, organ neodvišnjačke stranke. Protiv nakladnika Armanda Erdosa i odgov. urednika nar. zastupnika Dra. Z. Pappa podnesena je pri- java radi prijevara od 50.000 K. — Narodnosti u Austro-Ugarskoj ima: Nijemaca 11,307.000, Madžara 8,795.000, Čeha 7,975.000, Hrvata i Srba 5,127.000, Poljaka 4,252.000, Rusina 3,811.000, Rumu- nja 3,071.000, Slovenaca 1,292.000, Talijana 755.000, drugih narodnosti 841.000. — Brazilskog Lloyda parobrod »Borbo- reme« nedaleko Rio de Janeira sukobio se sa ratnim remorkerom »Guarani«. Potonji je potonuo. Utopilo se 30 ljudi. — Usljed ma- gle potonuo je parobrod »Gardenia« i u- topilo se 16 osoba. — U Lisabonu u Portugalskoj ovih je dana 268 političkih zločinaca pomilovano. — Na proslavu 100-godišnjice Verdijeve htjedoše u Tridentu prirediti slavlje i po- staviti poprsje, Jer je uz ostalo jedan iz |- talije imao da održi govor, vlast je zabra- nila svečanost. — U Beču na smrt osugjeni Emil Alt- mann, koji je ustrijelio tri svoja šutjaka, pomilovan je od kralja na doživotnu tamnicu. zin pravi mecena. Čovjek velike erudicije, bistre pameti, pronicava uma, za dugi niz godina bio je lekturom (profesurom) fra- njevačkih studija, te kronologom provincije. Već od dosta vremena bio je malo nagluh, dok napokon sasma ne ogluhnu i radi toga ostavi školu, a posveti se srcem i dušom Biblioteci. Mnogi su mi od starijih o njemu pričali, kako bi Strađunom prolazio, a svaki ga u gradu zvao: »fratar gluhi«, Godine i godine intensivnog rada upo- trebi on u sakupljanju domaćih rukopisa i štampanih djela, koje napisa ruka naših fratera i gragjana, a odnašala su se na domaće stvari. Ova rijetka i dragocjenjena zbirka resi sada Biblioteku Male Braće. Katalog te zbirke bi tiskan u Zadru od Dr, G. Augustina Ka- značića god. 1860., a na trošak vlade. Ništa manje, što rukopisa i knjiga, na broju ih ima 3036. Taj zaslužni čovjek umre u Du- brovniku 9. Lipnja 1862. | biskup O. fra Urban Bogdanović, kao i O. fra Sabo Fran- — Sabor američke države Ohio zaklju- čio je, da će gospojinske haljine podvrći strogoj cenzuri. Tako će biti ukinute špr- ljancije i redovite »maškarate«, a biće više spokojnih familija a manje upropašćenih. Kad bi se to moglo kod nas da uvede!., — Koncem ove godine priregjuje se pu- tujuću izložbu novina cijeloga svijeta. I- zložba će u svim većim gradovima ostati otvorena za više sedmica. — Austro-Ugarska banka proslavila je ovih dana 50-godišnjicu svoga opstanka. — Poznati ruski milijunaš Ruth oporu- čno je ostavio više milijuna rubalja, da se ublaži bijeda ruskog seljaštva. — Costarica u središnjoj Americi jedina je država na svijetu, u kojoj ima više uči- telja nego vojnika. Costarica je veličine kao Srbija, a ima 400.000 stanovnika, s bud- getom od 20 mil. kruna. Banani i kava glavni su proizvodi. Domaće vijesti. Stranka Prava za d-.rom Ba. njawčićem. Poslovni odbor Stranke Pra- va u Zagrebu održao je u subotu sjednicu, na kojoj se presjednik dr. Mile Starčević ganutim riječima sjetio nezaboravnoga dra. Ivana Banjavčića, ističući njegovu neustra- šivost i vijernost u ispovijedanju pravaških načela, čednost i požrtvovnost te velike za- sluge za Stranku Prava. Poslovni je odbor položio na pokojnikov odar krasan vijenac, sa trobojnom vrpcom i napisom »MNezabo- ravnom pokojniku — Klub Stranke Prava«. Sprovod je bio veličanstven. Uz silno mnoštvo naroda prisustvovali su i vigjeniji članovi stranke. U Karlovcu na grobu s po- kojnikom se oprostio u ime stranke bivši nar. zast. Cezar Akačić. Izgledno djelo pok. dra. Ba. mjavčića. U utorak otvoriše u Karlovcu oporuku blagopok. dra. Ivana Banjavčića : Sav svoj imetak oko 200.000 kruna zapi- sao je polovinu »Matici Hrvatskoj« a po- lovinu »Družbi sv. Ćirila i Metoda« za Istru. Ovo djelo požrtvovnog otadžbenika, za- služnog Hrvata pravaša dra. Ivana Banjav- čića služilo na izgled svim imućnicima, a blagopokojniku bilo na trajan spomen u o- danom hrvatskom narodu. Raspust šibenskog općinskog zastupstva. Namjesništvo je raspustilo |općinsko zastupstvo u Šibeniku. Dogovorno sa Zem. Odborom povjerilo je opremanje općinskih posala, do ustoličenja novog opć. zastupstva, kot. povjereniku H. Lugeru, a za poslove ekonomsko-upravne naravi od- botu sastavljenu od rečenog povjerenika i od osam članova iz Šibenika. »Hrvatska Riječ« primjećuje ovim povo- dom i slijedeće: »U stvari je pokušaj vrijedan, u koliko bi takav odbor mogao biti njeka kontrola komesaru, da ne zlorabi svoj položaj, te u koliko ga može savjetovati ondje, gdje on nije vješt ili neće da sam preuzima odgo- vornost. Ali odbor sam po sebi po opsto- jećim zakonima nema sikakve vlasti i ko- mesar, ako hoće, može opet raditi što i kako hoće. Mi ćemo na to kazati, da taj odbor može biti sve, ali nije megjustranački, može biti sve, ali nije u svojoj većini nego odbor po želji i volji ć. k. Namjesništva! Da je na taj i takav odbor pristao i Ze- maljski Odbor, nas čudi, u koliko se je on morao ipak do kraja držati svoga stanovišta«. Otkrivene zloporabe u općin. skim izborima Šibenika. Prima. mo slijedeću brzojavku iz Šibenika: »Na- ković, lijepim knjigama obdariše ovu Biblio- teku. Odlični dubrovački gragjanin, Petar Mančijun iz Rima pošlje za ovi Biblioteku najnovija djela Angjelina: »Sulla Geome- trica prospetiva« te ona Vignola: »Sulla Geometria Architettonica« i »Tavole degli ornati dell' arte antica e moderna«, On isto- dobno darova 2 topografske karte: »Degli Stati Ecclesiastici«, djelo glas. Boškovića. Gospar čovjek, gragjanin Dubrovnika, Dr. Toni Pugliesi, darova ovoj Biblioteci sjajno opremljeno izdanje sv. Pisma u vrijednosti od 500 kruna. T darova i Enciklo- akogjer pediju Juridiku kao i druge knjige, na čemu | stane mu vječna bila spomen i hvala, Lijepe darove poda ovoj Biblioteci Male Braće plemenita ruka i mnogih svećenika i gragjana; jer stalni, da tu je najsavjesnije sačuvano, a svakomu gragjaninu i strancu, na osobitu službu. To je historijat te glasovit Biblioteke, to su razne faze padanja i napretka njezinog. (Svršiće se.) »PRAVA CRVENA HRVATSKA« kon raspusta ovdješnjeg općinskog zastup- stva, otkrivene su. u permanentnim općin- skim izborima u listinama ogromne zlopo- rabe. Poslije nego listine postadoše pravo- moćne, učinjeno je u njima mnoštvo falsitika- ta, bilo novim upisbama bilo izbrisbama, sve van zakonskih rokova, a da zato niti su podnešene kakve prijave ili tužbe, niti izdane odluke općinskog upraviteljstva niti dotične promjene unešene u popisima ka- zala. Utok proti takvim zloporabama ne- moguće podnijeti, s toga upućene su proti krivcima tužbe na Poglavarstvo i Državno Odvjetništvo«. — »Hrvatska Misao«. Odbor za proslavu Milanskog Edikta u Spljetu držao je dne 6 o. mj. svoju VII. redovitu sjednicu. Megju o- stalim pitanjima, o kojima se je na sjednici raspravljalo, bijaše takogjer i" konačno uta- načenje dana Proslave. Obzirom na okol- nost, da je Općinsko Kazalište zapremljeno od 11 oktobra do 19 uključivo prestavama jednog talijanskog društva, a da spljetsko Diletansko Društvo, uz članove Narodnog Kazališta u Zagrebu mora da drže zadnje pokuse tri-četiri puta u samom Kazalištu, prestave su bile za nevolju odgogjene i u- tanačene za 25, 26, 27 i 28 oktobra. Usli- jed toga svečanost će u Solinu biti u ne- djelju dne 26 oktobra, u sred prestava. Po- tanji program bit će objelodanjen na svoje vrijeme. I ovom prigodom mole se župnički Uredi, Društva" i ostali rodoljubi, da poša- lju svoj novčani prilog, što obilatiji, za po- kriće vanrednih troškova ove kulturne i za Dalmaciju dične svečanosti. Skupština Zadružne |Sveze u Spljetu. Primamo: Izvanredna skupština obdržaće se u utorak;dneva 28. o. mj., u prostorijama »Kršćanskog Radnič. Društva« u Spljetu, u 3 sata poslije podne, vrhu sli- jedećeg dnevnog reda: 1) Izvještaj rada; 2) Izbor dvaju članova nadzornoga odbora; 3) Pitanje o fuziji sa Zadružnim Savezom u Spljetu; 4) Saopćenja. — Radi važnosti skup- štine, molimo, da zadruge budu zastupane po svojim odaslanicima. — Zadružnim po- zdravom: Zadružna Sveza u Spljetu. Razne domaće vijesti. Telefonski spoj Dalmacije sa Senjskom Rijekom počeo je ovih dana. Cijenik je Kr. 3, 4, 5 za tri časa, prema dalečini. — Prispio je u Zagreb iz Italije g. Fra- no A. Radovani, naš sugragjanin, vrijedni karikaturista. Kažu, da je došao zbog izda- vanja novog humorističnog lista. — |z Ercegnovoga hvale nam se na po- štanskog činovnika g. Antuna Šarića, radi njegove dobrote i predusretljivosti. Sada je imenovan upraviteljem poštansko-brzoj. u- reda u Igranima, pa žale da im odlazi. — Listovi donose, da je »po sjegurnim informacijama do 140 učitelja u Hrvatskoj zamolilo srbijansku vladu, da ih namjesti u svoju službu«. — Iz tamnice u Mitrovici pobjegao je pogibeljan zlotvor Gjuro Relić, od 25 god. Imao je da izvrši kazan od 10 godina, ra- di zločinstva umorstva. — Primili smo list »Zora«, što je počeo da izlazi u Aucklandu, jedina hrvatska no- vina u cijeloj Novoj Zelandiji. Urednik je g. G. L. Scansie, iz Sumartina na Braču. — U Starigradu pod Velebitom umro je Ivan Marasović. Do koji mjesec bio bi do- čekao stotu godinu. — U Sv. Ivan Zelinskom kotaru u Hrv. grom je ubio 16-godišnjeg sina posjednika Brleka i zapalila se kuća. U Jezeranima u Hrv. grom je ovih dana ubio 13 volova i više glava sitnog blaga. — Zajedničko ministarstvo financija uki- nulo je naredbu o zabrani izvoza konja preko granica Bosne i Hercegovine. — Na Velebitu opažaju od prošlih dana mnogo medvjeda. Za sigurno su onamo na- hrupili iz Ličkih šuma, bježeći ispred pu- canja dinamitom pri gradnji željeznice. Po- činili su dosta štete, rastrgavši nekoliko vo- lova i sitnog blaga. dana održana je u Trstu sjedni- ca Jadranske konferencije za promet stra- naca. Sastaviće se povjerenstvo, da propu- tuje Dalmaciju, da odrede gdje će izgraditi hotele. Po običaju opet povjerenstva i ko- misije, pa da na komisijama sve i ne o- ! — Vojni automobil, jureći preko Krivo- | šija, zgnječio je konja i djevojku, koja je na njemu jahala, presjekavši ih napola. — U selu Bruška, benkovačke općine, u kući Bariše Zdrilić rodile su tri nevjeste u jedan isti mjesec petero djece! — Ovo dana započela je u Puli kaznena rasprava proti zapovjedniku ć. k. drž. po- dru. Josipu Mlekušu. Tuži ga Petar| Čerlek, odvjetn. kandidat kod dra. Laginje, jer ga je upleo u aferu Schmutz i Nicolich, koju je dr. Mlekuš htio razviti do uhodar- stva i veleizdaje, a na koncu se bila izle- gla prosta kragja, on ipak učinio premeta- činu u stanu g. Čerleka. Tuži ga Čerlek i zbog toga, da mu je jednom informacijom u časnoj aferi prouzročio uskraćenje viteške zadovoljštine. Rasprava je odgogjena, jer tužitelj predložio nove svjedoke i da se podpukovnik ,Pischely, kao presj. časnog suda u Puli, riješi uredovne tajne, što će da dozvoli zborno zapovjedništvo u Gracu. — U Novome Sadu počeo je izlaziti no- vi ilustrovani list »Srpski Svet«. — Usljed zaključka općinskog vijeća u Ljubljani, ondje će gostovat zagrebačko hrv. kazalište svaki mjesec 8 puta. Davaće dra- me, opere i operete. Dobivaće zato subven- ciju od 31.000 K. — Na Korčuli je na 4. o. mj. svečano otvorena nova obrtnička škola. — Ovih dana zaključiše Jadransku izlo- žbu u Beču. U 5 mijeseci bilo je nepuna dva milijuna posjetioca. —:.Na Rabu utopilo se u potok dvoje djece, 8-god. Kata i 11-god. Mađe Ribarić. Pasle su ovce, pa htjele preći preko nabu- jalog potoka, gdje ih nagjoše utopljene. I- stog je dana grom ubio Maru ženu Mata Pečarine iz Lopara, kad se iz polja vraćala kući. — U Sarajevo dovedoš: iz Travnika, pod pratnjom, Mih. Kozomoru, iz Glamoča u Bosni. U Srbiji je bio od ratnog suda osu- gjen na smrt, odakle pobježe u Bugarsk:i» gdje se je borio proti Srbima. — U Stankovcima kod Benkovca umro je neki Petar Orlović, kako ponovno tvrde otrovan vinom u nekoj krčmi. — Sad je najpotrebnije, kad se vino pra- vi i, kako se čuje, na mnogo mjestija mi- ješa staro sa novim, da bi se poduzelo svestrano pregledanje. Trebalo bi uvidjeti, kako se i na koji način radi, kao i na još dosta drugih stvari. Što radi konobarski nadzornik? Gdje je i jeli što slična poduzeo? — U Trilju sjedala nekolicina u potkro- vlju kuće kod neke starice na umoru, gdje nakon oluje udari grom i ubije Antuna La- tinca od 19 god. i Mariju ženu Ivana La- tinca, koja se tu skoro vjenčala. Ostalu tro- jicu obori i onesvijesti, i jedva ih poslije više sati: osvijestiše. — Hrvatsko kazalište u Zagrebu imalo je kroz mjesece august i septembar čista prihoda K 19.591:93. Gradska kronika. Pred prvim nastupom. Jačina jednog naroda ogleda se u njegovoj kul- turi, Samo onaj narod ima prava na život narodni, koji pregara i najveće žrtve, da kulturom, tim najvećim propovjednikom li- jepa i dobra, kroči naprijed. 1 te kulturne tečevine ostaju, preživljuju pokoljenja. Kul- turni narodi ponose se ustanovama, koje su im podigli njihovi prijegorni sinovi, i harno se klanjaju takovoj prošlosti, radeći za svoju budućnost veću i ljepšu. Ono što su naši rodoljubi zamislili sa drom. Baldom Bogišićem na čelu, a ne ostvarili, ono što smo ini svi kroz decenije željeli, eto se o- stvaruje. U ponosnom nam Dubrovniku, u gradu Gundulićevom, na rodoljubnom žalu slo- vinskih vila i muza, polaže se kamen te- melja jednom domu za sada malenom i skromnom, u nadi, u čvrstome uvjerenju, da će naša svijest, naše rodoljublje, ljubav za nešto što je zbilja lijepo, veliko i uzvi- šeno — za nešto naše — podignuti na te- meljima ovog skromnog doma čvrstu zgra- du naše kulture i umjetnosti. Danas počinje djelovati »Narodno dal- matinsko pokrajinsko kazalište«. To je naše kazalište, rodoljubi. Radimo svikolici za nj, poduprimo ga, da se mo- žemo njime ponositi i isticati ga kao do- bro uspjelo djelo našeg rada, naše kulture, našeg dvoimenog naroda! Novi veliki dubrovački paro- beod. Dubrovačko parobrodarsko društvo »Naprijed« kupilo je u Engleškoj veliki pa- robrod, izgragjen prošle godine po najprak- tičnijem i najmodernijem sistemu. Nosi 7700 tona tereta. Ovo je dosad najveći parobrod društva »Naprijed«. Zapovijedaće ga naš sugragjanin g. Mato kap. Karaman, Biće mu nadjenuto ime »Dubrovnik«, Svakom srećom ! Sjednica Općinakog Vijeća ob- držaće se sutra u nedjelju u 10 sati prije podne, vrhu slijedećih predmeta: 1) Odo- brenje konačnog računa za g. 1912, 2) Odo- brenje predračuna za g. 1914. 3) Imeno- God. KX. vanje blagajničkog odbora. 4) Molba br. 6866 uprave Franjevačkog Samostana za potporu radi štete pretrpljene od požara. 5) Molba br. 6485 Dubrovačke Gragjanske Muzike za potporu. 6) Molbe ža obrtne dozvole. 7) Molba br. 6066 g. Petra Perića za popust na potrošku vode, 8) Utok br. 6183 g. Ilije Miletića proti odluci općinske uprave od 27/8. t. g. br. 5789. 9) Tužba br. 6775 ne- kih stanovnika ulice »Boškovićeve«, proti Dubrovačkom Dalmatinskom Društvu. 10) Utok br, 6509 g. Ilije Račića proti odluci općinske uprave od 5/9. t. g. br. 6000. 11) Molba br. 6630 Iva Nikića za produljenje zakupa javnog zahoda ma Ribarnici za g. 1914. bez dražbe. 12) Molba br. 6877 za oprost globe. 13) Molba br. 5073 općinskog redara Iva Tomića za stalnost sa pravom na mirovinu. 14) Molbe za pripadnost. 15) Molbe za potporu. Prva svečana prestava Nar. Dalm. Poker. Kazališta. Danas sve- čanim načinom započinje svoj rad naše ka- zalište. U današnjoj prestavi gostuje, kao izaslanik Kr. Hr. Zem. Kazališta u Zagrebu, umjetnik prvak g. Borivoj Rašković. Ovaj naš gost donosi sobom i sjajnu garderobu Zemaljskog Kazališta. Inscenacija za veče- lašnju prestavu posve je nova i sjajna, ra- gjena od scenografa g. Kešeljevića. Presta- va je izvan predbrojbe. Sutra u nedjelju, 19. o. mj., daje se sjaj- na maloruska melodrama sa pjevanjem »Na posijelu«, izvan predbrojbe. Ova je sjajna stvar davana sa velikim uspjehom na svim našim velikim pozornicama. U komadu su divno izneseni običaji Malorusa. Radnja se dijeli na pet činova: I. Koledanje, narodni običaj na Badnje-veče; Il. Medovanje, bo- žični običaj kod Malorusa; Ill. Gjurgjevke, krasni običaj proljetnog pozdrava sunca; IV. Vračara i V. U tmici uma. Pjesme su lijepe i gragjene po originalnim motivima. Ovo je prvi narodni komad sa pjevanjem, koji se nije vidio u Dubrovniku. Pjesme prati vojni orkestar, pod dirigovanjem g. ižeka. U ponedjeljak daje se Nušićeva komedi- ja Narodni poslanik, koja je uspjela u Beo- gradu, Zagrebu i Osijeku, a kod nas se prvi put daje. U ovoj se komediji oprašta g. Rašković sa dubrovačkom publikom. Ulaz je u kazalište kroz vojnički ulaz pod Zvonikom. Lijepo se mole gospogje da, u svom interesu, ne dolaze u kazalište sa klobucima, jer to mnogo smeta gledao- cima u plateji. O Odlikovanje. Ni. je Veličanstvo do- pustilo, da bude primljena u Ćć. i k. obi- teljsku fidejkomisnu biblioteku radnja pro- fesora mjesnog Preparandija g. Vida Vule- tića-Vukasovića »Narodna tradicija o Sveloj Pričesti pod obe prilike kod Južnih Slave- na«, te da mu se udijeli zlatna igla, ukra- ena previšnjim monogramom i briljantima, estitamo! Čitulje. U četvrtak na 9. o. mj. pre- minula je u Cavtatu ugl. ggja. Marina ud. Vragolov rogi. Lopižić, u 64. godini. Ostavlja dvije kćeri gce. MNikicu i Katicu, i sestre ggje. Milu Lopižić i Niku udatu za pom. kap. g. Miha Kukuljicu. U subotu pr. p. bio joj je priregjen veličanstven sprovod. Poslije duge bolesti preminuo je u Trstu naš sugragjanin g. A. Vice Laneve, u naj- ljepšoj dobi, savjetnik pri Namjesništvu u Zadru. Mnogo je godina služio u Spljetu, a bio je i kot, poglavar na Hvaru i u Su- petru. Oženjen je iz ugl. spljetske obitelji Tommaseo. Vječni im pokoj, a teško ožalošćenim po- rodicama i svojti naše iskreno saučešće. »Masanaginica“ D-.ra Milana Ogrizovića — prva svečana pre- stava našeg kazališta. Danas za- počinje naše kazalište svoj rad jednom na- šom divnom dramom, čiji je predmet uzet iz narodne pjesme. To je jedna od onih krasnih naših narodnih pjesama, balada, koje su kod nas toliko cijenjene, prevedene na druge jezike, te u tugjim književnostima nailazile na pohvale već od XVIII. vijeka. Prvi je obratio pažnju na »Hasanaginicu« opat Alberto Fortis, kad je u svome »Putu u Dalmaciju« g. 1774. iznio njen talijanski prijevod. U Herderovoj zbirci izagje g. 1778. njemački njen prijevod iz pera slavnog Goe- thea. G. 1778. izagje francuski prijevod Fortisovog djela zajedno s prijevodom »Ha- sanaginice«. Prijevoda ove divne balade ima još od Prospera Merimčea, Walter Scolla i drugih. Predmet je ove naše narodne pjesme ovaj: Hasanaqga bolestan leži u svome šatoru, Posjećuje ga majka i sestra, ali žena ne, »od stida«. On ju ipak očekuje, te, kad ona