Br. 451.

er očigledno ribarstvo pada sve u niže; i
zato koliko hvalimo muževnu riječ g. spi-
satelja i odobravamo njegovo raspravljanje,
toliko pozivljemo one, koji su zato dužni
se zauzeti, da priskoče na vrijeme i poslu-
šaju posve stvari i uspješni savjet g. pisca,
koji predlaže, da se počne umjetnim goje-
njem i umnožavanjem riba. Nazad smo
godina znatiželjno pregledavali na izvoru
Bosne, umjetno umnožavanje ribe, te se
divili nastojanju vlade; pak zašto da smo
i u tomu mi jedina iznimka? Ufamo, da
posve pravedai poklik g. Radića, neće o-
stati glas vapijućeg u pustinji, nego da će
se poraditi na odgoj ribe, barem toliko ko-
liko se je uradilo za ribarske zadruge.
to će zadruge ako ribe nema?!

 

Tamo-amo po svijetu.

— U Brnu u Češkoj došlo je ovih dana
do velikih nemira i demostracija proti za-
ključku općinskog vijeća, jer je glasovalo
2000 K »Schulvereinu«, Mnogo je ra-
njenih i uapšenih, megju kojim i nar.
zastupnika.

=- U londonskoj tamnici umro je zbog
gladi neki Davis. To je prvi slučaj smrti
uslijed štrajka gladom.

— Kroz netom dovršeni panamski kanal
prošao je prvi parobrod »Gaton«. U Ame-
rici tim povodom je velikog veselja, da je
prvi onuda prošao brod američki.

— Upravitelj trgov. akademije u Pragu
prof. Hlavašek ubio je iz revolvera svoju
suprugu, šćer i sina a drugog sina ranio,
i onda ubio sebe. Uzrokom je bijeda i što
su mu djeca bila duševno nerazvijena.

— U gradiću Landstuhl u Bavarskoj po-
javila se nova dječija epidemija, koja se o-
čituje u klenuti sviju udova. Mnoštvo ih je
oboljelo. Sve škole zatvoriše. Mnogi liječni-
ci istražuju uzrok toj novoj pošasti.

— Porota u Bozenu u Tirolu osudila je
vlastelina Petra Hallera na smrt na vješali-
ma. Umorio je vjerenicu, koja je bila no-
seća, da se može za drugu vjenčati.

— Žestoka oluja gotovo je sasvim  uni-
štila američki grad Nome u Aljaski. Vjetar
je srušio 500 kuća. Šteta se računa na 7'/
milijuna kruna.

— Beogradska »Pravda« donosi, da je
isčeznuli patrijarh Branković otišao u A-
meriku !

— Od 1914 do 1917 godine izgradiće u
New-Yorku preko Hudsona most, koji će
biti najveći na svijetu. Biće dug 2558 met.

— Poslije 49 godina opstanka prestao je
izlaziti peštanski list »Egyetertes«, organ
neodvišnjačke stranke. Protiv nakladnika
Armanda Erdosa i odgov. urednika nar.
zastupnika Dra. Z. Pappa podnesena je pri-
java radi prijevara od 50.000 K.

— Narodnosti u Austro-Ugarskoj ima:
Nijemaca 11,307.000, Madžara 8,795.000,
Čeha 7,975.000, Hrvata i Srba 5,127.000,
Poljaka 4,252.000, Rusina 3,811.000, Rumu-
nja 3,071.000, Slovenaca 1,292.000, Talijana
755.000, drugih narodnosti 841.000.

— Brazilskog Lloyda parobrod »Borbo-
reme« nedaleko Rio de Janeira sukobio se
sa ratnim remorkerom »Guarani«. Potonji
je potonuo. Utopilo se 30 ljudi. — Usljed ma-
gle potonuo je parobrod »Gardenia« i u-
topilo se 16 osoba.

— U Lisabonu u Portugalskoj ovih je
dana 268 političkih zločinaca pomilovano.

— Na proslavu 100-godišnjice Verdijeve
htjedoše u Tridentu prirediti slavlje i po-
staviti poprsje, Jer je uz ostalo jedan iz |-
talije imao da održi govor, vlast je zabra-
nila svečanost.

— U Beču na smrt osugjeni Emil Alt-
mann, koji je ustrijelio tri svoja šutjaka,
pomilovan je od kralja na doživotnu tamnicu.

zin pravi mecena. Čovjek velike erudicije,
bistre pameti, pronicava uma, za dugi niz
godina bio je lekturom (profesurom) fra-
njevačkih studija, te kronologom provincije.
Već od dosta vremena bio je malo nagluh,
dok napokon sasma ne ogluhnu i radi toga
ostavi školu, a posveti se srcem i dušom
Biblioteci. Mnogi su mi od starijih o njemu
pričali, kako bi Strađunom prolazio, a svaki
ga u gradu zvao: »fratar gluhi«,

Godine i godine intensivnog rada upo-
trebi on u sakupljanju domaćih rukopisa
i štampanih djela, koje napisa ruka naših
fratera i gragjana, a odnašala su se na
domaće stvari.

Ova rijetka i dragocjenjena zbirka resi
sada Biblioteku Male Braće. Katalog te zbirke
bi tiskan u Zadru od Dr, G. Augustina Ka-
značića god. 1860., a na trošak vlade. Ništa
manje, što rukopisa i knjiga, na broju ih
ima 3036. Taj zaslužni čovjek umre u Du-
brovniku 9. Lipnja 1862. | biskup O. fra
Urban Bogdanović, kao i O. fra Sabo Fran-

 

— Sabor američke države Ohio zaklju-
čio je, da će gospojinske haljine podvrći
strogoj cenzuri. Tako će biti ukinute špr-
ljancije i redovite »maškarate«, a biće više
spokojnih familija a manje upropašćenih.
Kad bi se to moglo kod nas da uvede!.,

— Koncem ove godine priregjuje se pu-
tujuću izložbu novina cijeloga svijeta. I-
zložba će u svim većim gradovima ostati
otvorena za više sedmica.

— Austro-Ugarska banka proslavila je
ovih dana 50-godišnjicu svoga opstanka.

— Poznati ruski milijunaš Ruth oporu-
čno je ostavio više milijuna rubalja, da se
ublaži bijeda ruskog seljaštva.

— Costarica u središnjoj Americi jedina
je država na svijetu, u kojoj ima više uči-
telja nego vojnika. Costarica je veličine kao
Srbija, a ima 400.000 stanovnika, s bud-
getom od 20 mil. kruna. Banani i kava
glavni su proizvodi.

 

Domaće vijesti.

Stranka Prava za d-.rom Ba.
njawčićem. Poslovni odbor Stranke Pra-
va u Zagrebu održao je u subotu sjednicu,
na kojoj se presjednik dr. Mile Starčević
ganutim riječima sjetio nezaboravnoga dra.
Ivana Banjavčića, ističući njegovu neustra-
šivost i vijernost u ispovijedanju pravaških
načela, čednost i požrtvovnost te velike za-
sluge za Stranku Prava. Poslovni je odbor
položio na pokojnikov odar krasan vijenac,
sa trobojnom vrpcom i napisom »MNezabo-
ravnom pokojniku — Klub Stranke Prava«.

Sprovod je bio veličanstven. Uz silno
mnoštvo naroda prisustvovali su i vigjeniji
članovi stranke. U Karlovcu na grobu s po-
kojnikom se oprostio u ime stranke bivši
nar. zast. Cezar Akačić.

Izgledno djelo pok. dra. Ba.
mjavčića. U utorak otvoriše u Karlovcu
oporuku blagopok. dra. Ivana Banjavčića :
Sav svoj imetak oko 200.000 kruna zapi-
sao je polovinu »Matici Hrvatskoj« a po-
lovinu »Družbi sv. Ćirila i Metoda« za
Istru.

Ovo djelo požrtvovnog otadžbenika, za-
služnog Hrvata pravaša dra. Ivana Banjav-
čića služilo na izgled svim imućnicima, a
blagopokojniku bilo na trajan spomen u o-
danom hrvatskom narodu.

Raspust šibenskog općinskog
zastupstva. Namjesništvo je raspustilo

|općinsko zastupstvo u Šibeniku. Dogovorno

sa Zem. Odborom povjerilo je opremanje
općinskih posala, do ustoličenja novog opć.
zastupstva, kot. povjereniku H. Lugeru, a
za poslove ekonomsko-upravne naravi od-
botu sastavljenu od rečenog povjerenika i
od osam članova iz Šibenika.

»Hrvatska Riječ« primjećuje ovim povo-
dom i slijedeće:

»U stvari je pokušaj vrijedan, u koliko
bi takav odbor mogao biti njeka kontrola
komesaru, da ne zlorabi svoj položaj, te u
koliko ga može savjetovati ondje, gdje on
nije vješt ili neće da sam preuzima odgo-
vornost. Ali odbor sam po sebi po opsto-
jećim zakonima nema sikakve vlasti i ko-
mesar, ako hoće, može opet raditi što i
kako hoće.

Mi ćemo na to kazati, da taj odbor može
biti sve, ali nije megjustranački, može biti
sve, ali nije u svojoj većini nego odbor po
želji i volji ć. k. Namjesništva!

Da je na taj i takav odbor pristao i Ze-
maljski Odbor, nas čudi, u koliko se je on
morao ipak do kraja držati svoga stanovišta«.

Otkrivene zloporabe u općin.
skim izborima Šibenika. Prima.
mo slijedeću brzojavku iz Šibenika: »Na-

ković, lijepim knjigama obdariše ovu Biblio-
teku. Odlični dubrovački gragjanin, Petar
Mančijun iz Rima pošlje za ovi Biblioteku
najnovija djela Angjelina: »Sulla Geome-
trica prospetiva« te ona Vignola: »Sulla
Geometria Architettonica« i »Tavole degli
ornati dell' arte antica e moderna«, On isto-
dobno darova 2 topografske karte: »Degli
Stati Ecclesiastici«, djelo glas. Boškovića.

Gospar čovjek, gragjanin Dubrovnika, Dr.
Toni Pugliesi, darova ovoj Biblioteci sjajno
opremljeno izdanje sv. Pisma u vrijednosti
od 500 kruna. T darova i Enciklo-

akogjer
pediju Juridiku kao i druge knjige, na čemu | stane

mu vječna bila spomen i hvala,
Lijepe darove poda ovoj Biblioteci Male
Braće plemenita ruka i mnogih svećenika

i gragjana; jer stalni, da tu je najsavjesnije

sačuvano, a svakomu gragjaninu i strancu,
na osobitu službu.
To je historijat te glasovit Biblioteke, to
su razne faze padanja i napretka njezinog.
(Svršiće se.)

 

 

 

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

kon raspusta ovdješnjeg općinskog zastup-
stva, otkrivene su. u permanentnim općin-
skim izborima u listinama ogromne zlopo-
rabe. Poslije nego listine postadoše pravo-
moćne, učinjeno je u njima mnoštvo falsitika-
ta, bilo novim upisbama bilo izbrisbama,
sve van zakonskih rokova, a da zato niti
su podnešene kakve prijave ili tužbe, niti
izdane odluke općinskog upraviteljstva niti
dotične promjene unešene u popisima ka-
zala. Utok proti takvim zloporabama ne-
moguće podnijeti, s toga upućene su proti
krivcima tužbe na Poglavarstvo i Državno
Odvjetništvo«. — »Hrvatska Misao«.

Odbor za proslavu Milanskog
Edikta u Spljetu držao je dne 6 o.
mj. svoju VII. redovitu sjednicu. Megju o-
stalim pitanjima, o kojima se je na sjednici
raspravljalo, bijaše takogjer i" konačno uta-
načenje dana Proslave. Obzirom na okol-
nost, da je Općinsko Kazalište zapremljeno
od 11 oktobra do 19 uključivo prestavama
jednog talijanskog društva, a da spljetsko
Diletansko Društvo, uz članove Narodnog
Kazališta u Zagrebu mora da drže zadnje
pokuse tri-četiri puta u samom Kazalištu,
prestave su bile za nevolju odgogjene i u-
tanačene za 25, 26, 27 i 28 oktobra. Usli-
jed toga svečanost će u Solinu biti u ne-
djelju dne 26 oktobra, u sred prestava. Po-
tanji program bit će objelodanjen na svoje
vrijeme. I ovom prigodom mole se župnički
Uredi, Društva" i ostali rodoljubi, da poša-
lju svoj novčani prilog, što obilatiji, za po-
kriće vanrednih troškova ove kulturne i za
Dalmaciju dične svečanosti.

Skupština Zadružne |Sveze u
Spljetu. Primamo: Izvanredna skupština
obdržaće se u utorak;dneva 28. o. mj., u
prostorijama »Kršćanskog Radnič. Društva«
u Spljetu, u 3 sata poslije podne, vrhu sli-
jedećeg dnevnog reda: 1) Izvještaj rada; 2)
Izbor dvaju članova nadzornoga odbora; 3)
Pitanje o fuziji sa Zadružnim Savezom u
Spljetu; 4) Saopćenja. — Radi važnosti skup-
štine, molimo, da zadruge budu zastupane
po svojim odaslanicima. — Zadružnim po-
zdravom: Zadružna Sveza u Spljetu.

Razne domaće vijesti. Telefonski
spoj Dalmacije sa Senjskom Rijekom počeo
je ovih dana. Cijenik je Kr. 3, 4, 5 za tri
časa, prema dalečini.

— Prispio je u Zagreb iz Italije g. Fra-
no A. Radovani, naš sugragjanin, vrijedni
karikaturista. Kažu, da je došao zbog izda-
vanja novog humorističnog lista.

— |z Ercegnovoga hvale nam se na po-
štanskog činovnika g. Antuna Šarića, radi
njegove dobrote i predusretljivosti. Sada je
imenovan upraviteljem poštansko-brzoj. u-
reda u Igranima, pa žale da im odlazi.

— Listovi donose, da je »po sjegurnim
informacijama do 140 učitelja u Hrvatskoj
zamolilo srbijansku vladu, da ih namjesti
u svoju službu«.

— Iz tamnice u Mitrovici pobjegao je
pogibeljan zlotvor Gjuro Relić, od 25 god.
Imao je da izvrši kazan od 10 godina, ra-
di zločinstva umorstva.

— Primili smo list »Zora«, što je počeo
da izlazi u Aucklandu, jedina hrvatska no-
vina u cijeloj Novoj Zelandiji. Urednik je
g. G. L. Scansie, iz Sumartina na Braču.

— U Starigradu pod Velebitom umro je
Ivan Marasović. Do koji mjesec bio bi do-
čekao stotu godinu.

— U Sv. Ivan Zelinskom kotaru u Hrv.
grom je ubio 16-godišnjeg sina posjednika
Brleka i zapalila se kuća. U Jezeranima u
Hrv. grom je ovih dana ubio 13 volova i
više glava sitnog blaga.

— Zajedničko ministarstvo financija uki-
nulo je naredbu o zabrani izvoza konja
preko granica Bosne i Hercegovine.

— Na Velebitu opažaju od prošlih dana
mnogo medvjeda. Za sigurno su onamo na-
hrupili iz Ličkih šuma, bježeći ispred pu-
canja dinamitom pri gradnji željeznice. Po-
činili su dosta štete, rastrgavši nekoliko vo-
lova i sitnog blaga.
dana održana je u Trstu sjedni-
ca Jadranske konferencije za promet stra-
naca. Sastaviće se povjerenstvo, da propu-
tuje Dalmaciju, da odrede gdje će izgraditi
hotele. Po običaju opet povjerenstva i ko-
misije, pa da na komisijama sve i ne o-

!

— Vojni automobil, jureći preko Krivo- |
šija, zgnječio je konja i djevojku, koja je
na njemu jahala, presjekavši ih napola.

— U selu Bruška, benkovačke općine, u
kući Bariše Zdrilić rodile su tri nevjeste u
jedan isti mjesec petero djece!

— Ovo dana započela je u Puli kaznena
rasprava proti zapovjedniku ć. k. drž. po-

 

dru. Josipu Mlekušu. Tuži ga Petar|

 

Čerlek, odvjetn. kandidat kod dra. Laginje,
jer ga je upleo u aferu Schmutz i Nicolich,
koju je dr. Mlekuš htio razviti do uhodar-
stva i veleizdaje, a na koncu se bila izle-
gla prosta kragja, on ipak učinio premeta-
činu u stanu g. Čerleka. Tuži ga Čerlek i
zbog toga, da mu je jednom informacijom
u časnoj aferi prouzročio uskraćenje viteške
zadovoljštine. Rasprava je odgogjena, jer
tužitelj predložio nove svjedoke i da se
podpukovnik ,Pischely, kao presj. časnog
suda u Puli, riješi uredovne tajne, što će
da dozvoli zborno zapovjedništvo u Gracu.

— U Novome Sadu počeo je izlaziti no-
vi ilustrovani list »Srpski Svet«.

— Usljed zaključka općinskog vijeća u
Ljubljani, ondje će gostovat zagrebačko hrv.
kazalište svaki mjesec 8 puta. Davaće dra-
me, opere i operete. Dobivaće zato subven-
ciju od 31.000 K.

— Na Korčuli je na 4. o. mj. svečano
otvorena nova obrtnička škola.

— Ovih dana zaključiše Jadransku izlo-
žbu u Beču. U 5 mijeseci bilo je nepuna
dva milijuna posjetioca.

—:.Na Rabu utopilo se u potok dvoje
djece, 8-god. Kata i 11-god. Mađe Ribarić.
Pasle su ovce, pa htjele preći preko nabu-
jalog potoka, gdje ih nagjoše utopljene. I-
stog je dana grom ubio Maru ženu Mata
Pečarine iz Lopara, kad se iz polja vraćala
kući.

— U Sarajevo dovedoš: iz Travnika, pod
pratnjom, Mih. Kozomoru, iz Glamoča u
Bosni. U Srbiji je bio od ratnog suda osu-
gjen na smrt, odakle pobježe u Bugarsk:i»
gdje se je borio proti Srbima.

— U Stankovcima kod Benkovca umro
je neki Petar Orlović, kako ponovno tvrde
otrovan vinom u nekoj krčmi.

— Sad je najpotrebnije, kad se vino pra-
vi i, kako se čuje, na mnogo mjestija mi-
ješa staro sa novim, da bi se poduzelo
svestrano pregledanje. Trebalo bi uvidjeti,
kako se i na koji način radi, kao i na još
dosta drugih stvari. Što radi konobarski
nadzornik? Gdje je i jeli što slična poduzeo?

— U Trilju sjedala nekolicina u potkro-
vlju kuće kod neke starice na umoru, gdje
nakon oluje udari grom i ubije Antuna La-
tinca od 19 god. i Mariju ženu Ivana La-
tinca, koja se tu skoro vjenčala. Ostalu tro-
jicu obori i onesvijesti, i jedva ih poslije
više sati: osvijestiše.

— Hrvatsko kazalište u Zagrebu imalo
je kroz mjesece august i septembar čista
prihoda K 19.591:93.

Gradska kronika.

Pred prvim nastupom. Jačina
jednog naroda ogleda se u njegovoj kul-
turi, Samo onaj narod ima prava na život
narodni, koji pregara i najveće žrtve, da
kulturom, tim najvećim propovjednikom li-
jepa i dobra, kroči naprijed. 1 te kulturne
tečevine ostaju, preživljuju pokoljenja. Kul-
turni narodi ponose se ustanovama, koje
su im podigli njihovi prijegorni sinovi, i
harno se klanjaju takovoj prošlosti, radeći
za svoju budućnost veću i ljepšu. Ono što
su naši rodoljubi zamislili sa drom. Baldom
Bogišićem na čelu, a ne ostvarili, ono što
smo ini svi kroz decenije željeli, eto se o-
stvaruje.

U ponosnom nam Dubrovniku, u gradu
Gundulićevom, na rodoljubnom žalu slo-
vinskih vila i muza, polaže se kamen te-
melja jednom domu za sada malenom i
skromnom, u nadi, u čvrstome uvjerenju,
da će naša svijest, naše rodoljublje, ljubav
za nešto što je zbilja lijepo, veliko i uzvi-
šeno — za nešto naše — podignuti na te-
meljima ovog skromnog doma čvrstu zgra-
du naše kulture i umjetnosti.

Danas počinje djelovati »Narodno dal-
matinsko pokrajinsko kazalište«.

To je naše kazalište, rodoljubi. Radimo
svikolici za nj, poduprimo ga, da se mo-
žemo njime ponositi i isticati ga kao do-
bro uspjelo djelo našeg rada, naše kulture,
našeg dvoimenog naroda!

Novi veliki dubrovački paro-
beod. Dubrovačko parobrodarsko društvo
»Naprijed« kupilo je u Engleškoj veliki pa-
robrod, izgragjen prošle godine po najprak-
tičnijem i najmodernijem sistemu. Nosi 7700
tona tereta. Ovo je dosad najveći parobrod
društva »Naprijed«. Zapovijedaće ga naš
sugragjanin g. Mato kap. Karaman, Biće
mu nadjenuto ime »Dubrovnik«, Svakom
srećom !

Sjednica Općinakog Vijeća ob-
držaće se sutra u nedjelju u 10 sati prije
podne, vrhu slijedećih predmeta: 1) Odo-
brenje konačnog računa za g. 1912, 2) Odo-
brenje predračuna za g. 1914. 3) Imeno-

God. KX.

vanje blagajničkog odbora. 4) Molba br. 6866
uprave Franjevačkog Samostana za potporu
radi štete pretrpljene od požara. 5) Molba
br. 6485 Dubrovačke Gragjanske Muzike za
potporu. 6) Molbe ža obrtne dozvole. 7)
Molba br. 6066 g. Petra Perića za popust
na potrošku vode, 8) Utok br. 6183 g. Ilije
Miletića proti odluci općinske uprave od
27/8. t. g. br. 5789. 9) Tužba br. 6775 ne-
kih stanovnika ulice »Boškovićeve«, proti
Dubrovačkom Dalmatinskom Društvu. 10)
Utok br, 6509 g. Ilije Račića proti odluci
općinske uprave od 5/9. t. g. br. 6000. 11)
Molba br. 6630 Iva Nikića za produljenje
zakupa javnog zahoda ma Ribarnici za g.
1914. bez dražbe. 12) Molba br. 6877 za
oprost globe. 13) Molba br. 5073 općinskog
redara Iva Tomića za stalnost sa pravom
na mirovinu. 14) Molbe za pripadnost. 15)
Molbe za potporu.

Prva svečana prestava Nar.
Dalm. Poker. Kazališta. Danas sve-
čanim načinom započinje svoj rad naše ka-
zalište. U današnjoj prestavi gostuje, kao
izaslanik Kr. Hr. Zem. Kazališta u Zagrebu,
umjetnik prvak g. Borivoj Rašković. Ovaj
naš gost donosi sobom i sjajnu garderobu
Zemaljskog Kazališta. Inscenacija za veče-
lašnju prestavu posve je nova i sjajna, ra-
gjena od scenografa g. Kešeljevića. Presta-
va je izvan predbrojbe.

Sutra u nedjelju, 19. o. mj., daje se sjaj-

na maloruska melodrama sa pjevanjem »Na
posijelu«, izvan predbrojbe. Ova je sjajna
stvar davana sa velikim uspjehom na svim
našim velikim pozornicama. U komadu su
divno izneseni običaji Malorusa. Radnja se
dijeli na pet činova: I. Koledanje, narodni
običaj na Badnje-veče; Il. Medovanje, bo-
žični običaj kod Malorusa; Ill. Gjurgjevke,
krasni običaj proljetnog pozdrava sunca;
IV. Vračara i V. U tmici uma. Pjesme su
lijepe i gragjene po originalnim motivima.
Ovo je prvi narodni komad sa pjevanjem,
koji se nije vidio u Dubrovniku. Pjesme
prati vojni orkestar, pod dirigovanjem g.
ižeka.
U ponedjeljak daje se Nušićeva komedi-
ja Narodni poslanik, koja je uspjela u Beo-
gradu, Zagrebu i Osijeku, a kod nas se
prvi put daje. U ovoj se komediji oprašta
g. Rašković sa dubrovačkom publikom.

Ulaz je u kazalište kroz vojnički ulaz
pod Zvonikom. Lijepo se mole gospogje
da, u svom interesu, ne dolaze u kazalište
sa klobucima, jer to mnogo smeta gledao-
cima u plateji.

O

Odlikovanje. Ni. je Veličanstvo do-
pustilo, da bude primljena u Ćć. i k. obi-
teljsku fidejkomisnu biblioteku radnja pro-
fesora mjesnog Preparandija g. Vida Vule-
tića-Vukasovića »Narodna tradicija o Sveloj
Pričesti pod obe prilike kod Južnih Slave-
na«, te da mu se udijeli zlatna igla, ukra-
ena previšnjim monogramom i briljantima,
estitamo!

Čitulje. U četvrtak na 9. o. mj. pre-
minula je u Cavtatu ugl. ggja. Marina ud.
Vragolov rogi. Lopižić, u 64. godini. Ostavlja
dvije kćeri gce. MNikicu i Katicu, i sestre
ggje. Milu Lopižić i Niku udatu za pom.
kap. g. Miha Kukuljicu. U subotu pr. p.
bio joj je priregjen veličanstven sprovod.

Poslije duge bolesti preminuo je u Trstu
naš sugragjanin g. A. Vice Laneve, u naj-
ljepšoj dobi, savjetnik pri Namjesništvu u
Zadru. Mnogo je godina služio u Spljetu,
a bio je i kot, poglavar na Hvaru i u Su-
petru. Oženjen je iz ugl. spljetske obitelji
Tommaseo.

Vječni im pokoj, a teško ožalošćenim po-
rodicama i svojti naše iskreno saučešće.

»Masanaginica“ D-.ra Milana
Ogrizovića — prva svečana pre-
stava našeg kazališta. Danas za-
počinje naše kazalište svoj rad jednom na-
šom divnom dramom, čiji je predmet uzet
iz narodne pjesme. To je jedna od onih
krasnih naših narodnih pjesama, balada,
koje su kod nas toliko cijenjene, prevedene
na druge jezike, te u tugjim književnostima
nailazile na pohvale već od XVIII. vijeka.
Prvi je obratio pažnju na »Hasanaginicu«
opat Alberto Fortis, kad je u svome »Putu
u Dalmaciju« g. 1774. iznio njen talijanski
prijevod. U Herderovoj zbirci izagje g. 1778.
njemački njen prijevod iz pera slavnog Goe-
thea. G. 1778. izagje francuski prijevod
Fortisovog djela zajedno s prijevodom »Ha-
sanaginice«. Prijevoda ove divne balade
ima još od Prospera Merimčea, Walter Scolla
i drugih.

Predmet je ove naše narodne pjesme ovaj:

Hasanaqga bolestan leži u svome šatoru,
Posjećuje ga majka i sestra, ali žena ne,

 

»od stida«. On ju ipak očekuje, te, kad ona