CRVENA HRVATSKA iIzDriiiinm —. = wo o 1 CIJBNA JE LISTW SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 8 NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 12. % KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN | ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO | UTUŽIVO U DUBROVNIKU. : : ) sjetit AL LSSAŠASSDJEVSSODASI Set Br. s89. Barbarska bahatost. Čega li nijesu pokušali, kakovih li se sredstava nijesu latili naši neprijatelji, € da nas unište | Ali hvala hrabrosti naših četa, oštrovidnosti naših državnika, svaki je do sada njihov naum osujećen, svako njihovo naprezanje postalo je uzaludno. A Bog će, ufamo se, i nadalje biti s nama i štititi našu pravednu stvar. Kad ih bojna sreća nije poslužila na nijednom ratištu, to izmišljaju sve moguće dopuštene i nedopuštene načine, € da nam bilo kako naškode. Kad su mislili, da su našu i njema- čku državu čvrsto opasali željeznim obru- čem i rastavili nas od cijeloga svijeta, tad se pouzdaše u sistem izgladnjenja. To je sredstvo proti svakom pravu, jer se rat ne vodi sa golorukim gragjanima, sa ne- jakom djecom i slabim starcima, već sa oružanom vojskom. A ovo izgladnjenje bilo je napereno više proti mirnom pučan- stvu, nego li proti bojnoj sili. Ali željezni je obruč raskidan; put na istok je otvoren, spojeni smo sa svojim saveznicima, a Rumunjska nam otvara bo- gata svoja skladišta. Radi proigranih računa, radi uvrijegje- nog ponosa svoga, radi izgubljenog ugle- da na svim linijama, mora da su bijesni naši protivnici. | što ovih dana čine, to nadilazi svaku mjeru, jer gaze bezobzirce svako ljudsko i megjunarodno pravo. Svojim drskim postupanjem uprav su na križ stavili malenu Grčku i moramo se uprav diviti, kako ona odoli svim pritisci- ma Entente. Prošlih je dana zapovjednik englesko- francuskih četa u Solunu dao uhvatiti kon- sule svih sebi neprijateljskih država i kao zarobljenike otpremio iz Soluna. Ovakovo se postupanje na neutralnom zemljištu ni- čim ne dade opravdati, te s punim pra- vom Grčka proti tomu prosvjeduje. Ali oni, koji su dovodili na ratište če- te afričkih i azijatskih divljaka, da spase kulturu, ne žacaju se latiti još odurnijih sredstava. Svak se doista svebiva, kad čita za- ključak odvjetnika komore u Parizu, po ko- mu se nijedan odvjetnik ne smije primiti obrane podanika neprijateljskih država. Ovo Nad Alpama i nad oblacima. (Pričanje Hrvata avijatičara.) Jedan Hrvat avijatičar, koji se nalazi na ta- lijanskom bojištu, ovako pripovijeda o dojmovima i tegobama naših avijatičara, što ih podnašaju, kad letu nad Alpama. Podigli smo se i letjeli nad sinjim morem prama talijanskoj fronti. Pod nama tršćanski za- ljev; dična Istra sa Učkom na jednoj strani gu- bila se svojim najjužnijim rtom prama istarskim otocima, mletačka i furlanska ravnica protezale su se daleko prama zapadu i dopirale do pod- nožja gorostasa. Nama je srce jače kucalo, ali ne kao prvih puta, što smo se podigli nebu pod oblake i nad oblake. Lijepo je lebdjeti poput oštrookog orla po- put sokola ptice sive u nebeskim visinama ! Malo je pet kilometara u daljini, mjereći ih od zvonika do zvonika ; ali 6000 metara visine to je ogrom- na visina. 1 ja sam tako visoko letio, a da nije“ soi _atetnitnsi ' POJEDINI BROJ IZLAZI SVAKE SUBOTE \PRETPLATA | OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA 1 DOPISI URBDNI- ) TVU. — ZA ZAHVALE 1 PRIOPĆENA PLAĆA SE 530 PARA PO PETIT RETKU, € ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU AKOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI STOJI 20 PARA. / $ uzPOPUST.RUKOPISISE NEVRAČAJU. LISTOVI g k Ve" se protivi i najelementarnijim načelima sva- kog ljudskog prava, jer se rat vodi izme- gju država, a ne izmegju pojedinaca. Kako se postupa sa zarobljenicima i u tobože kulturnoj Francuskoj, čovjek ne bi vjerovao, kad ga očevidci nepobitnim dokazima ne bi uvjerili. Još se- naši neprijatelji znadu razme- tati razvikanom svojom finom kulturom, svojim liberalstvom, a tamo ih njihova ba- hatost dovodi do najprimitivnijeg barbarstva. Njihova smiona drskost i bahatost_pre- vršuje svaku mjeru, ali svaka sila za vre- mena.....! Rad stranke prava. Zagrebačka »Hrvatska«, glavno glasilo stran- ke prava, od 3 o. mj. donosi odgovor dra. Alek- sandra Horvata, nar. zastupnika i pravaškog pr- vaka, na pozdrav upravljen mu od gragjanskog kluba stranke prava, predstavnika gragjanstva, gradskih i nekolicine nar. zastupnika prigodom čestitanja o Novoj Godini. Stranka prava dosljedna svojim tradicijama, da nastupom nove godine počasti svoje prvake običajnim čestitanje, odlučila je, da baš ove godine, gdje se zbivaju sudbonosni dogagjaji, koji su potresli i Hrvatskom, da u ono doba, gdje se traži od naših prvaka, da budno budu na braniku hrvatskih prava, posebnim svečanim načinom čestita svojim prvacima. Na čestitke presjednika gragi. kluba i grad- skog zastupnika g. J. Knežića, koji je biranim riječima pozdravio dra. Horvata kao prokušanog otačbenika, i spomenuo njegov rad i očinsku skrb za stranku a po njoj i za hrvatski narod, odvratio je Dr. Horvat : Veleštovana gospodo! Najljepša Vam hvala na čestitci kao i na odlikovanju, što ste mi ga iskazali, dok ste se do mene potrudili. Vaš je dolazak znak, da i u ovim teškim vremenima, što ih proživljujemo, stranka prava stoji na o- kupu kao jedan čovjek, da budno prati sve do- gagjaje, spremna da u danom času istupi, kako je dostojno nje i hrvatskog naroda. Teško je naći stranku, kojoj su dogagjaji tako dali pravo i o- pravdali njezin opstanak, kao stranci prava. Ona je od svog postanka upozorivala na pogibelj, koja prijeti ne samo hrvatskom narodu, već i ci- jeloj habsburškoj monarhiji od raznih prohtjeva njezinih južnih susjeda. Ona je vodila najogor- čeniju borbu za čistu hrvatsku misao, a protiv svih struja, koje su imale kakovu drugu natru- hu. Ona je predvidjela katastrofalne posljedice jugoslavenskog i velikosrpskog rađa i upućivala nadležne faktore na prijeku potrebu u interesu samog državnog opstanka, da se na jugu osje- gura najvećim i nepredobivim bedemom : zado- tjeti samo tisuću, dvije tisuće metara visoko ; ali nad koruškom i alpskom bojnom frontom, najsigurnije je držati se u visini od 5000 metara. Pomislite nevidljivu živu točku izmegju zvijezda i u nebo sizajućih vrhunaca. Nad nama visina bez kraja i konca, pod nama oštre i pri- jeteće glavice, što strše protiv nas, kao nevine i nedužne djevice ogrnute u bijelo i blistavo svad- beno ruho. Bijele su da, snijegom pokrite pla- nine, te ih resi sjaj nevinosti, ali koliko nevjere prijeti iz njihovih glava... Mi mi smo visoko, te marimo i ne marimo za baterije i ubojite cijevi, što nas požudno prate. Niti ne mislimo na užasnu pogibao, da nam se motor iznevjeri. TA on je naš vjemi prijatelj, koji razbija silnim svojim kucanjem bešćutnu monotoniju. Ništa ne čujemo obično do motoro- vog udaranja i do kucanja našeg srca. Lijeva mi ruka pred očima drži dalekozor, a desnica mi bilježi vjerno svaki utisak, sve što neprijatelj radi na fronti i iza nje. Ali moram odložiti i dalekozor i olovku, jer ulazimo i gu- ALA LA NL U DUBROVNIKU, 8. JANUARA 1916. voljnim, ujedinjenim hrvatskim narodom, kojemu je pružena mogućnost, da unutar okvira monar- kije proživi svojim samostalnim narodnim, kul- turnim i gospodarskim životom. Nijesu nam vjerovali. Tražili su od nas do- kaze o velikosrpskoj pogibelji; a uz put se je nastavilo što sa hotimičnim što nehotičnim favo- riziranjem struja, koje su ragjale tim centrifugal- nim težnjama. Na nas se je prijekim okom gle- dalo ; onemogućivao nam se je i društveni i ma- terijalni opstanak. Sve se je urotilo, da nestane nas, jedinih i pravih pobornika čiste hrvatske i- deje. Naša braća stvaraju danas čudesa junaštva na svim bojnim poljanama, gdje se s neprijate- ljom sukobljujemo. Mi svi se divimo i zahvalju- jemo im. Ali jednako je udivljenja vrijedna i na- ša stranka, koja je bila u stanju, da u najnepo- voljnijim prilikama uzdrži živu čistu hrvatsku mi- sao, sačuva u hrvatskom narodu živu vjeru, da njegova poštena i pravedna stvar mora pod slav- nim žezlom naših kraljeva iz kuće habsburške iznijeti pobjedu. Nije nikakovo čudo, što su mnogi ljudi, s kojima se je nekada dičila stranka prava, nemo- gući dočekati oživotvorenje ma samo jednog di- jela svojih nacionalnih težnja, došli na misao, da dosadanji putevi nijesu dobri, te se dali za- vesti sirenskim glasovima graditelja velike Ju- goslavije i u prvoj prilici pridružili se našim ne- prijateljima. Grijesi počinjeni na hrvatskom na- rodu urodili su grijesima i mekih njegovih sino- va. Do onih je, čijim je rukama povjerena briga za osiguranu budućnost ove monarhije, da do takovih pojava više ne dogje. Do njih je, da ne tjevaju u zdvojnost ouaj narod, koji je i u ovom ratu, kad se je sve urotilo, da zaznese vjekovi- ma sagragjenu dunavsku monarhiju, pokazao, da ljubav prema vladalačkom domu nije u njem usahnula, već da je za svoga kralja i za sreću svoje hrvatske domovine mirno spreman i svoj život dati. Do hrvatskog je naroda, da u času, kad se bude odložilo ubojito oružje, muževno i jedinstveno istupi sa svojim zahtjevima, koji ne samo da nijesu u protimbi, već se potpuno podudaraju s pravo shvaćenim interesima i kru- ne i države i svih njenih naroda. Tvrdo vjeru- jem, da oni sinovi hrvatskog naroda, koji se da- nas nadčovječno bore na svim krvavim razboji- štima, kad se povrate svojim domevinama, s je- dnakim će se oduševljenjem boriti u našim re- dovima, da postignemo ono, što nas po Bogu i po pravu ide: naše potpuno narodno ujedinje- nje, samostalnost i slobodu. Dao Bog, da nas ova godina potpuno približi k tom cilju, da u njoj hrvatski narod nagje ne kakovu nagradu, već svoju svojom vjernosti i krvlju davno za- služenu sreću. Treće ratno zasjedanje hrv. sabora. U sjednici iza božićnih blagdana, 29. pro- sinca 1915., pročitan je prije svega kraljevski Ravnamo se po kompasu, koji nam jedini ukazuje smjer kuda jurimo. Oblačina je jako prostrana, a mi ipak želimo doznati štogod što ispod nje neprijatelj radi. Zato,se zaustavljamo na njezinim krajevima i na njezinom dnu. Motor tek da diše, i mi se skoro niti ne traičemo, te nas valjani kormilar drži na samom rubu sive oblačine. Na vrhu broj X. Y. raspozna- mo megju snijegom nejednaku crtu. Bila je to ne- prijateljska stražarnica. Naglo se spustimo proti njoj do samih 1000 metara visine, pozdravimo ih sa par bomba. Oni nam odzdrave iz raznih topova i strojnih pu- šaka, a mi smo već za nekoliko časaka izvan svake pogibi, a da nije neprijatelju uspjelo u- rediti svoj nišan. Doznali smo, što smo željeli, da ima to jest neprijatelj više topova i strojnih pušaka na X X. Radosni, što nas nijesu, pucajuć onako na sreću i nesreću, pogodili, i veseli radi svojih uspjelih izvida povratimo se svojem pristaništu. Ovog smo puta bili sretni, jer nam nije Ar A OJ ENJE God. Xu. | reskript o sazivu regnikolarnih deputacija u svrhu saniranja povrede u pitanju zajedničkih grbova, ter brzojavna zahvalnica nadvojvode Fridrika. Po tom je govorio ban Dr. Skerlecz, koji se osvrće na pojedine prigovore zastupnika iz- nešene protiv postupka i odredaba vlade. Veli, da je njegova vlada nepristrana. Zatim je govo- rio odjelni predstojnik Žepić, koji općenito raz- laže o gospodarskim prilikama i izjavlja, da će vlada nastojati osigurati dobavu potrebne galice za vinograde. Nakon njega uzeo je riječ od Milinovaca zast. Peršić, koji se obara na vladu i cenzuru radi zapljene njegova govora izrečena u Hrvat- skom saboru, zatim radi novčane centrale poro- dičnih potpora i radi raspisa izbora u Novoj Gra- diški. Zast. Mileusnić ističe, da bi naši generali graničari morali Polonya tužiti za uvredu nane- šenu izrijekom »zatucani graničari«. Ističe, da bi, da nije bilo tih graničara, danas Rusi sjedili u Pešti i konačno predlaže da se poslovnik ublaži i onemogući, da bude zastupnik isključivan na 90 sjednica. U na večer nastavljenoj sjednici govorio je u prvom redu zast. Dr. Lorković (koalicionaš), koji spotiče oporbi, da se je bavila o raspravi osnove svim više, nego li gospodarskim pitanji- ma, zatim zast. Hrvoj, koji čestita banu, što mu je pošlo za rukom pretvoriti koalicionaše u zgoli- ne magjarone, i konačno izvjestitelj Dr. Kriško- vić, nakon čijeg govora je osnova za specijalnu debatu po koaliciji prihvaćena. U sjednici od 30. pr. mj. dao je pravaški zast. Dr. Kiš u ime stranke prava slijedeću izjavu : »Akoprem ova regnikolarna deputacija imade ravnopravno sa jednakom deputacijom kraljevine Ugarske da raspravi spor u pitanju grba, to se ipak imade da učini u okviru opredijeljenom u 6 62. nagodbe, pak stranka prava iz načelnog stanovišta, a i iz razloga što držimo ovaj načiu sanacije nagodbenih povreda pogibeljnim prece- densom, to ne ćemo sudjelovati kod izbora u regnikolarne deputacije.« Jednaku izjavu dao je i zast. Zagorac. Po tom se je pristupilo izboru članova u regniko- larne deputacije, te su po koalicionašima i Mili- novcima sa 43 glasa izabrani slijedeći : Babić Gjalski Ljuba, dr. Bauer Ant., dr. Kri$- ković Vinko, Miroslav grof Kulmer, dr. Lorković Ivan, dr. Manojlović Gavro, dr. Peleš Dušan, Rojc Milan, dr. Šurmin Gjuro, Hrvoj Dragutin, Akačić Cezar i dr. Rakodczaj Aleksandar. Zast. Akačić i drugovi podnijeli su predlog glede centrale novčanih zavoda, naime da sabor zaključi, da se pozivaju delegati na peštanskom saboru, da svim mogućim sredstvima osujete osnutak ovake centrale, a na to je sjednica zaključena. === avijatičare, kad ih vjetar tjera kamo ne bi htjeli protiv hridina megju šumsko drvlje. Još gore je kada od magle i oblaka ne zna se gdje je sem- lja i kakovo je tlo, gdje se zrakoplov mora spustiti. Prisilna spuštanja po magli gdjegod megju gorama jesu najpogibeljnija, jer i ne ra- čunajući na neprijateljske šrapnele, može se na- stradati udariv u stotinu zapreka, pa makar i pljusnuv o tvrdu zemlju. Koliko je avijatičara o- stalo zgnječeno pod svojim aparatima! Avijutičar osobito u zimsko doba silno trpi od studeni. Oktobra mjeseca bila je razlika megju temperaturom u dolini i u visini od tride- set stupnjeva. U novembru toplina je još više pala i približila se svojem minimu od 87 stup- njeva. Nevještak ne može ni pojmiti kakve i kolike poteškoće svladavaju našijhrabri avijatičari uslijed zime, vjetra, gora i oblaka. Svakidan moraju se boriti sa naglim strujama vjetra i pa- dima od 150—200 metara ! Stalno nigdje na svijetu nema bojišta, što čini avijatičarima toliko poteškoća, koliko Mpe i kraška bura. i: sam, Bogu hvala, tako nisko pao. bimo se u gustom oblaku, te ostajemo u njemu smetao ni vjetar, niti kakav zlosretni oblak. Spu- a Nad morem i nad ravnicama smije se le | dva cijela časa. stili smo se bez ikakve opasnosti. Ali žlo je za 3 E. Tu i e: čaA M: |