PRAVA CRVENA HRVATSKA GIJINA JE:LISTW SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 8. NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 12. KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN 1.ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Potpuna kapitulacija Crnegore. Jedno izmegju najsjajnijih djela ovog rata a i ratova svih vremcna, osvojenje Lovćena, dovelo je za sobom kao nemi- novnu posljedicu i potpunu kapitulaciju Crnego Crnogorski kralj Nikola i crnogorska vlada apelirali su 13. ov. mj. na dobro- hotnost pobjednika, te zamolili, da se za- podjenu mirovni pregovori. Naša se vlada izjavila spremnom, da se odazove ovoj molbi, ali je zatražila, da Cr- nagora mora bezuvjetno prije položiti oružje. I Crnagora je prihvatila naš uvjet dne 16. o. mj. Prema tomu će se moći, čim se bude ispunio naš uvjet, zapodjesti mirovni vori. Kralj Nikola dobro je uvidio svoj polo- žaj : ili — ili. Ili izgubiti svu zemlju i vojsku i potucati se po svijetu od nemila do ne- draga, bez svoje zemlje, ili zatražiti mir i predati se na milost i nemilost pobjedniku. On je odabrao ovo posljednje. Ovaj korak kralja Nikole od većeg je značenja i vrijednosti, nego li se na pr- vi:mah i pomisliti dade. Da se njegova zamašitost potpuno shvati, treba imati na umu, da je kralj Nikola veoma razborit i oštrovidan čovjek ; da on, priznati financijalni genij, svoje glavnice ima uložene na en- gleškim i francuskim bankama, i da je u rodbinskim svezama sa srpskim i talijan- skim kraljevima a ruskom carskom dvoru u svemu pokoran. Sigurno je pak, da je prije, nego li je tičinio taj korak, zdrelo stvar prosudio a po svoj se prilici i savjetovao sa Rimom i Petrogradom. / - Što onda iz svega slijedi, ako je -- nalazeći se pred alternativom: ili se uzdati u pomoć i obećanja entente, ili se poklo- niti pobjedničkoj vojsci centralnih vlasti, — radje učinio ovo drugo, dade se lako zaključiti. Pronicavi kralj Brda shvaća, da je en- tenta već izgubila rat, i vjeruje u našu po- bjedu. Njega ne mogu da zavedu glasovi entfentine štampe, da su ovo sve samo »privremeni uspjesi« centralnih vlasti, a da je konačna pobjeda njihova. Jesu li pak o tom uvjereni i u Petro- gradu i u Rimu, onda je poraz za ententu još veći. Nije li valjda i tako jaki pritisak na Grčku znak zadnjih trzaja... Korak kralja Crnegore pokazuje i o- sobitu državničku mudrost. Jer i ako bez- kapitulacijom ne stiče nikakovih preve, već će morati da preda svu vojsku, municiju i utvrde, to je ipak poštedio to- liko ljudskih života, a zemlju sačuvao od i POJEDINI BROJ IZLAZI SVAKE SUBOTE STOJI 20 PARA. ? kedaŠ RSS MA LaS RNJSSSS MMS JOSS pai U DUBROVNIKU, 28. JANUARA 1916. Ova će pobjeda uplivati puno i na neutralce, te će kod njih akcije i simpatije sve to većma rasti za centralne vlasti. Hoće li ovaj znameniti korak malene Crnegore u ovom strašnom ratu bez pre- kida i primirja biti glasnik skorog sveop- ćeg mira?! Dao Bog! Boj o Lovćen. Naročiti dopisnik »Pester Lloyda« javlja iz Boke Kotorske 9. ov. mj.: U osvit zore kre- nuo sam sa stožerom i sa zapovjednikom. Pro- šavši Boku prevalili smo još nekoliko kilometara do promatrališta nasuprot Lovćenu. Kad smo sti- gli do željeznog mjesta, već su odjekivale pla- nine od topovske grmljavine teških granata, koje su zujale zrakom poput nevidljivih lokomotiva. Mi smo stajali na stijeni u sigurnom zakloništu, a pred nama su bile guste zapreke od žice; oko nas glavice i gorska sedla, golem zid i u sredini visočina Lovćen. Na visočinama je kružio izvidnički zrakoplov, a zrakom paraju topovi najtežega kalibra. U to je zabljesnulo na brodskom topu iz Boke, Po- digao se dim i koluti jedan za drugim, prskaju šrapneli. Od časa do časa izmegju cike i grmljavine propara zrakom strahovit prasak teških topova, tako da noge dršću, a srce strepi. Nad morem kruži zrakoplov mornarice, a pučinom siražare torpednjače, odjednoć se digne na površinu pod- mornica, koja brzo zaroni, Na to i opet zvižduk i prasak. Nevidljivi je neprijatelj ispalio na naš ratni brod tešku gra- natu, koja se je zabila u obalu; Crnogorci pu- caju prekratko. Na to su urnebesno zagrmili teški topovi, a crni golemi oblak dima savio se nad glavicom Krimalja, desno od Lovćena. Već je Krimalj sav u dimu poput rigajućeg vulkana. Neprijateljsko se je topništvo pokazalo. Nepre- stano grmi i praska, pa se čini, da se gora trese. Ne vidi se ništa od bojišta, samo oblačine dima i bljeskanje, a u to se umiješa prasak, zvižduk i grmljavina. Već je zašlo sunce za gole plani- ne. Nad morem se pojavio dvoplošnjak, za njim paralelno još jedan, koji je izvodio isti kret kao onaj prvi, a onda se brzo izgubio u oblacima ; bio je to odraz dvoplošnjaka. Mašio sam se durbina i opazio napredova- nja. Crnogorci pucaju s planine, Naše pješaštvo daje raketama znakove topništvu, da znade, do- kle su doprli. Okomitim usponom veru se ljudi gore, počinju strojne puške i topovi, U deset i po javlja se, da je osvojen rub: visočine. Na- peto sam promatrao dalekozorom. Razabrao sam jednokatnice, a na cesti, kako voze kola. Desno vidim crkvu, pored koje je udarila jedna granata, Zatim dalje desno vidim, kako se pješaštvo vere prama Solaru tik do zemaljske granice, Otišli smo u barake, Poslije podne stigla je vijest, da se nepri- jatelj povlači. Mi smo se vratili na brod. Čitave je noći bijesnila strašna bura. U jutro je stigla vijest: Crnogorci nijesu poduzeli protunavale. Isti dopisnik javlja iz Boke, dne 10. o. mj.: Na Lovćenu je snijeg. Iza proljetnih dana nastala je nagla promjena. Dunuo je studen vjetar od levanta i prosula se kiša, a u Boci zahujala bura. Pošao sam parobrodom sa zapovijeđajućim ge- neralom i šefom njegova stožera. Okolo plove oklopnjače, torpednjače i krstarice, Zatim nfz ma- lih brodica s razvijenim zastavama, a u svakoj po jedau čovjek. To je spasavajući odjel za ratne brodove, koji su stupili u akciju. Naš je paro- brod stao baš sučelice serpentini što vodi na Lovćen. Planine odjekuju topovskom grmljavi- nom.' Nekoliko stotina koračaja od nas rade naj. teži kalibri, Diše se dim i zaglušna buka, koja stostruko ozvanja u brdinama. Sav je zrak zasi- ćen dimom, a nad ovim kruži »crna plica«. Go- re ma sniježnom vrhu su Crnogorci, a dole naše| nom pješačke kolone, koje se pomiču ; u kutu im se pridružuje još jedaa kolona, & zatim s druge strane jedna rojna pruga. U to smo se približili iskrcavalištu, a na jednom ratnom brodu zasvi- rao se signal za večernju molitvu ; stajali smo kao nijemi. Lovćen odjekuje od tutnjave granata. Dne 11. prosinca opet se je nebo razvedrilo, vjetar je razagnao oblake, pa su se svi obronci sjali u sniježnoj bjelini. I opet sam pošao s ge- neralom na parobrod, a oko nas ratni brodovi, a promatrači pazili su i zurili na Lovćen. Od- jednoć se gore u snijegu pokazalo bijelo svije- tlo. General je rekao: »To je rasvjetna pištolja; pješaštvo nam daje znak, da je stiglo do kote 1707.« Kad smo se na večer vratili, javljeno je, da je osvojeno trideset topova. U ponedjeljak u 7 sati na večer doprla je jedna kumpanija, u ko- joj su bili i dobrovoljci muslimani, do najviše glavice Lovćena. Naše su čete junački svladavale i osvojile Lovćen. Na večer smo proslavili veli- ku pobjedu. O samom toku boja javlja drugi izvjestitelj »Pester Lloyda« ovo: Prva trupa, koja je stigla na Lovćen, bila je od dobrovoljaca sastavljena pješačka kumpanija, te je osobito radosno, da su se rame o rame borili sred najžešćih bojeva Hebljani i muhamedanski dobrovoljci. Ova se je četa uspela u noći od 10. na ll. o. mj., te je s visova Lovćena davala optičke signale za su- trašnju glavnu .navalu. Napadaj je proslijedio iza veličajne topničke priprave s kopna i s mora u širokoj fronti sve do južne Dalmacije, Flankirajući zahvatile su na- še čete od hercegovačke granice prama Grahovu. Koliko je poznato, naš je napadaj dosegao do ovih linija : Desno krilo : Visove zapadno i sjevero-za- padno od Budve. Ovdje je valjalo slomiti krvav i ogorčen otpor neprijatelja. Sredina: Budući da je pravi vis Lovćena osvojen o podne dne 11. o. mj., provalile su na- še čete prama Cetinju sve do mjesta Njeguša, koje su zaposjele. Na Lovćenu smo osvojili 42 topa. Dalje se je jedna kolona, koja je pošla iz kotorskog zaljeva prama sjeveru, protukla do po- graničnih visova istočno od Orahovca. Lijevo krilo. U zajednici s četama iz Her- cegovine morali su se od neprijatelja pročistiti iz godine ustanka 1882. poradi svoje strašne pustoši poznata pogranična pogorja u Krivošija- ma. Ovdje su se bili strahoviti bojevi, koji su potrajali 70 sati, dok smo sasvim protjerali Cr- nogorce. Branitelji Lovćena. Izvjestitelj gradačke »Tagespost« javlja iz stana ratnih dopisnika dne 13. ov, mj.: Što se više doznaje za pojendinosti crno- gorskih obrambenih mjera na Lovćenu, to se sve više ističe junaštvo naših vojnika. Napadači su morali svladati trostruki lanac topničkih pozicija, tri jake linije, od kojih je svaka bila čvrsto i pomno izgragjena. Prva je linija bila provigjena isključivo talijanskim topovima, druga, koja je imala najviše topova, imala je francuske obice od 15 cm., sistem Rimallho, s kojima su na po- četku rata baratali francuski topnici, treća linija imala je mužare od 21 i 24 cm, Osim toga ima- li su Crnogorci na Lovćenu ruske topove od 120 pudi. Topnički postavi bili su dijelom «tvo- rene baterije, dijelom zatvorena, betonirana i o- klopljena zakloništa, Osobito su najteži kalibri bili besprikorno uzidani, pa ih je neprijatelj na brzom uzmaku morao ostaviti, dok mu je u zad- nji čas uspjelo, da spasi još nešto gorskog top- ništva. Za vrijeme rata grozničavom se je žurbom utvrgjivao Lovćen. Ruski su inžiniri već i prije sve udesili, a za vrijeme rata prešla je uprava svih poslova u ruske ruke, Pod konac kolovoza povjereno je ruskom generalu Gerafomovu, da dovrši utvrdne radnje, Njegove odredbe teško je smetalo c, i k, topništvo mornarice, koje je po- slije (oistationani Sie Kotora zasulo Lovćen snaž- kanonadom. General je bio opozvan, a na (uši je mjesto došao drugi Rus, topnički in- žinir Anjanin. Ovaj je imao na raspolaganju ma- PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI- ) TVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 50 PARA PO PETIT RETKU, t ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEF su crnogorskih radnika i Talijana, pa su se ko- načno mogle dovršiti radnje. Ali snažnoj i ra- zornoj vatri naših topova nijesu mogle odoljeti ni Anjaninove utvrde. * Osvojenjem Lovćena došli smo u posjed iza sistema triju topničkih linija, drugog položa- ja Lovćena, koji se nalazi 2000 koračaja iza gla- vice, te ne obuhvaća samo sav Lovćen, nego po- činje od mora i proteže se preko brda sve do Zalesi, Branitelji Lovćena bili su princ Petar, sin kralja Nikole i general Martinović. Talijani o padu Lovćena. Čim je Lovćen pao, sva se je ententa i njezina štampa upravo osupnula. Tako se iz Lugana javlja: lako je posljednjim crnogorskim communiqueom bila javnost pripravljena, ipak se je osvojenje Lovćena po Austro-Ugarskoj du- boko dojmilo ltalije, što je posve razumljivo, ako se sjetimo, da je Italija u svim balkanskim diferencijama s Austro-Ugarskom smatrala posjed Lovćena za casus belli. Ne bude li sada ltalija energično postupala, i Skadar će pasti, a on će biti mnogo teže obraniti Drač i Valonu, nego li danas. »Corriere della Sera« nazivlje osvojenje Lovćena nadasve bolnim gubitkom za Italiju i ententu. Lovćen je bio ozbiljna opasnost za Ko- tor, pa je prema tomu uspjeh austro-ugarskih četa bez sumnje od goleme važnosti. No ipak to ne će uplivisati na ostale 1atne operacije. Te- ško je odgovoriti na pitanje, da li je ententa mogla spriječiti osvojenje, Nikako ne bi bilo đo- stajalo jedino Lovćen štititi, nego se je morala pomno pripraviti prava vojna u Crnoj Gori, a pitanje je, da li bi to bilo moguće. »Secolo« piše: Dok su se vlasti enterte odlučno spremale za pobjeđu na proljeće, te ot- premale čete s Galipolja u Solun, a Italija u Ar- baniji skupljala raspršene ostatke nekađašnje srpske vojske, neprijatelj je u najvećoj tišini izabrao novo polje svoje djelatnosti. Bolno se doimlje, kad moramo gledati i vidjeti kanje opreznosti, jasne uvigjavnosti i od. luke, što sve pomože neprijatelju do novih us- pjeha. Jučer se je žrtvovala Srbija, danas Crtia Gora. Što su saveznici učinili za Cruu Gotu? Francuska je poslala stare topove s crnim ba- rutom, koje su austrijanci brzo uništili, a Italija, koja je bila najviše zainteresovana, jer za nju Lovćen vazda znači najvažnije pitanje, nije oči- nila ništa. Grčeviti jecaj steže grlo svakomu, ko se još nadao, da će ti novi bolovi biti prište- gjeni svim prijateljima pravde i civilizacije. Lov- ćen je bio oduvijek položaj i predstraža lta protiv Austrije, »Secolo« se tješi time, da konačni ispad rata odlučiti i sudbinom Lovćena. Gubitci Rusa i Srba god. 1915, iz službenih izvještaja našeg i njemačkog glavnog štožera razabira se, da su Resi u 1918. izgubili 1,603.032 zarobljenih časnika i momaka, 4442 topa i 2906 pušćanih strojeva. Najveći plijen pada u mjesec kolovoz, u kojetn su zauzete velike ruske tvrgjave. U tom mjeseću zarobljeno je 325.328 ljudi te oteto 3638 i 683 pušćana stroja. Sveukupni plijen velike ne- še olensive, koja je trajala od svibnja do rajna, iznosi 1,211,155 zarobljenika, 4099 topova i 2461 pušćani stroj. Srbi i Crnogorci su izgubili u lanjskoj go- dini 217.984 zarobljenika, 1214 topova i #10 pušćanih strojeva. Od toga plijena otpađe na mjesec stuđeni 138.900 zarobljenika, 707 topova i 21 pušćani stroj. Kod broja zarobljenika valja uvažiti, da su u njemu sađržani i vojni obvežt- nici, koji su pohvatani ma bijegu, pa se njihov broj nije mogao izlučiti iz sumarno navedenih brojeva, Krvavi gubitci se po prirodi stvari nijesu mogli ustanoviti, U Rusiji se računaju na 1,500,000 palih i ranjenih, a u Srbiji na po prilici 50 do 80.000. Ako ti brojevi stoje, onda se da je Rusija izgubila u lanjskoj godini preko $ milijuna, a to svojih ponajboljih četa, od srpske vojske ima samo još neznatnih osta