PRAVA VENA HRVATS Ž CUJENA!JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI $ POŠTOM NA GODINU K 8. f NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 12. % KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN \ ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I! UTUŽIVO U DUBROVNIKU. t ) ste Al NESTANE NELSONA DEN Na LAN e Br. 668. Rat i mir. Kako dopisni ured javlja, njemačkom je poslaniku kod portugalske vlade nalože- no, da zatraži putnice, a tim se službeno prekidaju diplomatski odnošaji izmegju ovih dvaju država; drugim riječima naviješten je još jedan rat više. Bliži povod ovom koraku dala je por- tugalska vlada time, što je sekvestrirala nje- mačke parobrode, koji se još od početka rata nalaze u portugalskim lukama, premda su se obe vlade posebnim ugovorom ob- vezale bile, da će koli njemački parobrodi u portugalskim lukama, toli portugalski pa- robrodi u njemačkim lukama biti slobodni. Taj je ugovor pogazila portugalska vla- da i rad toga nastao je spor, o komu no- vine pišu već od nekoliko dana, a koji je sada urodio neprijateljstvom. Tako naši hrabri saveznici imaju još jednog očitog neprijatelja više, a jednog podmuklog rovara manje; donekle sličan slučaj :kao kad je vjerolomna ltalija navije- stila rat našoj državi. Pravi uzrok ovom konfliktu treba ma- lo iz daljega tražiti. Poznato je, kolike su nemire prouzročivali engleški žutaci po uli- cama u Italiji. Ne manju smutnju izazivali su i u portugalskoj zemlji. Sa novcima i potkupljivanjem ulice najvećma radi engle- ška diplomacija. Sjetimo se još, da su na portugalskoj vladi sve sami slobodni zidari, a znamo, kako masonska loža bijesni proti centralnim vlastima, i tad će nam biti jasnije, kako se je došlo do ovog novog rata. Upadno je i značajno, da dok ma- sonska loža pripravlja novi rat, dotle s druge strane namjesnik Isukrstov, sv. Otac Papa Benedikt XV, poput angjela mira i ljubavi na zemlji, nanovo podiže svoj glas i po- duzimlje nove akcije za mir. Dne 4. o. mj. upravlja on pismo svom generalnom vikaru, uzoritom kardinalu Pom- piliju, u kom naglasuje svoju vruću želju i svoje nastojanje za mir, te pokazuje put, kako da se ovaj golemi konilikt riješi po načelima pravice. On kao crkovni pastir duša ne može da mirno gleda ovo strašno Elizabeta, kraljica rumunjska. (Carmen Sylva.) Izmegju ono malo vladara i vladarica, koji zavrijediše, da_im se uspomena sačuva nakon njihove smrti za dugo i dugo vremena i izvan njihove zemlje, megju prvim zaslužuje mjesta pokojna kraljica rumunjska Elizabeta, koja je umrla na 3 marča ove godine od upale pluća u 78. godini svoga života, Popularnost njena prelazi svaku granicu, a pjesme njezine odaju dušu, protkanu najnježni- jim čuvstvima, najjačim patriotizmom i najple- menitijim altruizmom. Njeno polje rada bilo je preopširno, sva- komu je htjela pomoći, na svačiju.dušu djelo- vati svojim dobrim primjerom, tako da je sva- komu ulijevala odvažnosti, da joj se približi i da slijedi njezin primjer. Osobitu je brigu imala prema slijepima, je nastojala da na svaki mogući način laži gorčinu njihove boli. Neizbrojni su za- vodi i ustanove, koje je ona podigla, a neke i neprestance vodila. Pokojna-Elizabeia_potiče iz njemačke kne- gevake kuće Wied, tetka je kneza Vilima, neg- “ IZLAZI SVAKE SUBOTE PRETPLATA | OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA 1 DOPISI. URBQNI-. i ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA ,PLAĆA SE 50 PARA PO PETIT RETKU,. ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. | UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI ? krvoproliće i da pri svemu tomu ostane skrštenih ruka. On se poput oca baca megju zara- ćene narode, zaklinjući ih, da se okane namjere uzajamnog uništavanja, a da po- duzmu potrebite korake k putu mira. Njemu nije dopušteno, da sustane svojim opomenama naprosto stoga, što su mu molbe i suze bile do sada uzaludne, jer je uvjeren, da njegov poklik za mirom ima duboko da odjekne i da djeluje poput melema na bijedno ljudsko srce, te po ci- jelom svijetu izazove vruće i žive želje, da se ovaj krvavi sukob što prije dovrši. Dao Bog, dd ovo nastojanje namjesni- ka Isukrstova urodi što prije željenim us- pjehom: pravednim i časnim mirom |! Bojevi kod Verduna. Izvjestitelj gradačke »Tagespost« piše od 4. ov. mj.: Bitka kod Verduna postaje sve žešćom. Selo Douaumont, koje je već više puta promije- nilo vlasnika, konačno je ostalo u rukama Nije- maca, pa je ponovno 1000 Francuza zarobljenjem izmaklo sigurnoj propasti. Veličina materijalnoga uspjeha dosadašnje bojne djelatnosti naših sa- veznika razabire se iz njihovog saopćenja od 22. veljače, prema kojemu su osvojili 115 topova i 161 pušćani stroj; to nam ujedno crta golemu opasnost, u kojoj su Francuzi nekoliko dana bili sjeverno od Verduna. Francusko vodstvo mora isključivo zahvaliti svojoj izvrsnoj željezničkoj mreži, što se u njihovom posjedu još nalazi sje- verna i istočna fronta Verduna. Bitka se sada proširuje i na zapadnu obalu Maase duž fronte Forges-Malancourt. U ravnici Voevre njemački se napadaj i dalje razvija; izjalovili su se neprijateljski po- kušaji da nanovo osvoje izgubljene položaje. Još neprestano stižu znatne sile u prostor oko Ver- duna. Nema sumnje, da će bitka postati još in- tenzivnijom. U Champagni se s obje strane nastoji do- premiti što više sila, u svrhu predbježne demon- stracije. »Basel. Anzeiger« javlja : Osvojenjem utvrd- nih uregjaja Douaumonta, Nijemci su u dosta velikoj širini utisnuli sjevernu obranbenu liniju kod Verduna, tako da se sada već nalaze ne- posredno pred širokom unutrašnjom linijom. Prema »Koln. Zig.« javlja »Times« iz Pa» riza 0 jurišanju na selo Douaumont: Kod Verduna je bitka u punom toku. Ne- prijatelj je ponovno koncentrirao svoje navale u okolici Douaumonta, te je 1 opet nakon žesto- dašnjeg vladara albanskog, a rodila se je 29. dećembra 1843. Roditelji bijahu joj nadareni izvanredno, otac joj Herman bijaše slikar, filozof i teolog, a majka Marija Luiza Vilhelmina bavila se pjesmom i glazbom. Imala je pokojna Elizabeta prevelikog dara za učenje jezika, tako da je perfektno zna- la njemački, francuski, engleški i rumunjski. Sudbina je htjela, da je mlada Elizabeta imala kod kuće neprestance bolesnika, čijem se njegovanju posvećivala svom dušom. Oba joj brata bijahu bolesna, mlagji Oto umr'e već od 12 godina, majka je bila parali- tična, a otac neprestano boležljiv u prsima, Sve je to djelovalo na Elizabetinu i onako nježnu dušu, i spravljalo je na njezin veliki dobrotvorni rad oko bolesnika druge joj domovine (Rumunjske). God. 1869. postane supruga princa Karla iz kuće Hohenzollen, koji je od 1866, bio na prijestolju rumunjskom. U brzo steče ona popularnost kod Rumu- nja. Stala se je interesirati za još tugji joj na- rod, čar prirode i čiste rumunjske seljačke duše privezao je tako, da joj je Rumunjska postala domovinom Jedina kći, princesa Marija umr'e 1874. od 4 godine. To je bio najteži udarac u cijelom kšijna miš iš NAN AO AL U DUBROVNIKU, ti. MARTA (1916. kog bombardovan i bezuspješnih (?) navala pro- valio u selo. Boj se o razvaljeno selo nastavlja. Mirno i s pouzdanjem očekuje i prati se tok bo- jeva. Ne zna se, koji vogja stoji nasuprot poja- čanim francuskim linijama. No ako se uoči ratna taktika i velike mase četa, posve; je vjerojatno, da operira vojska Mackensena. Iz bojnog lista nekog francuskog vojnika, komu je uspjelo izmaći iz tvrgje Douaumont, saopćuje »Figaro« : Glavna je navala poslijedila 3 sata u jutro. Unatoč zaglušnojjkanonadi jasno se razabirao refrain pjesme »Wacht am Rhein«, koju su pjevali jurišajući Nijemci. Djelovanje njemačkog broda pMoiwe, Glavni stožer admiraliteta njemačke ratne mornarice javlja 5. marta: Ni. V. brod »Mowe« pod zapovjedništvom korvetnog kapetana burggrafa i grofa Dohna- Schlodien, danas se je poslije višemjesečnog uspješnog krstarenja vratio u domaću luku s4 engleška časnika, 29 engleških pomorskih voj- nika i mornara, 166 ljudi posade neprijateljskih parobroda, megju kolima 103 Indijca, zaroblje- nika, kao i s milijunom maraka gotovine u zlatu. Brod je pohvatao ove neprijateljske paro- brode, te ih većim dijelom potopio, a dijelom poslao u neutralne luke. »Dorbridge« (3687 tona, engleški); »Author« (3496); »Trader« (3608); »Ariadne« (3035); »Dro- monby (3627); »Farring-Ford« (3146); »Clan Ma=\ cteavish« (5816); »Appam« (7781); »Westburn« (3300); »Horace« (3335); »Flamenco« (4629); »E- dinburgh« (jedrenjača, 1473). »Saxon Prince“ (3471), »Maroni« (3100, francuski); »Luxemburg« (4377, belgijski). Ni. V. brod »Move» nađalje je na više mje- sta neprijateljske obale postavio mine, kojima je izmegju ostalih pao žrtvom i engleški bojni brod »Edward VIl.«, koji je potonuo 10, siječnja ov. god., a imao_je 17.800 tona. Podmornički rat. Iz Hannovera se javlja: Prema raznim zna- cima, kako javlja »Hannover, Kurier« iz Haaga, može se pod sigurno zaključiti, da se već osje- ćaju najavljene mjere za novi podmornički rat, što ih je navijestila Njemačka. Tako izvješćuju kapetani s engleških trgo- vačkih parobroda, koji su za posljednih dana stigli u Rotterdam, da su se u engleškim vodama opazile brojne mine, što su ih sigurno postavile podmornice, pa je poradi toga nadasve opasna plovitba osobito po noći, Te su mine poradi svoje strašne eksplozivne snage očito nove kon- njezinom životu, te ga nije mogla nikako da prežali. Da iskali svoju žalosnu dušu, što ne može da vidi od srca poroda, ispjeva svoju naj- ljepšu pjesmu »Majka«. Žalosna je sudbina bila tako plemenite vladarice, koja je svakoga na- stojala da utješi, a sebe nije mogla da utješi. Ali slijedeći nauke vjere, nastojala je da ubla- živanjem tugjih boli zaboravi svoju. Dala se na književni rad, te je neprestano pisala romane, drame i pjesme pod pseudonimom Carmen Sylva. U radu je našla spasa, za se i za druge. Osnivanjem humanitarnih, prosvjetnih i in- dustrialnih zavoda dade zarade bezbroju ljudi, ko- ji su je blagoslivljali. Najviše je pak uradila za lijepce. Kako cijeli njezin život, tako i zadnji dani bili su zadojeni čemerom boli. Zadobije žestoku bolest ma očima, te nakon čestih operacija vid joj se u posljednje vrijeme znatno smanji. 1914. na 11 oktobra postane udovica, a od tada je živjela sasvim _f povučeno. strukcije. To se razabire takogjer iz svih pripo- vijedanja putnika s ,Maloje*, koji je:brod tako- gjer nabasao na minu. Eksplozija je mine slična rigajućem vulkanu. Do 150 m. u kliznuo je stup vode, tako da je vođa u širokim valom provalila u prostorije broda. Zna- čajna je i engleška vijest o porastu osjegurateljne svote naoružanih brodova. »Deutsche Tageszeitung«, javlja iz Rotter- dama: »Eclair« javlja, da se u moru nalazi barem trideset pod- mornica, pa je radi toga otešćan dovoz robe. Iz Ženeve se javlja: Prama stiglim vijesti- ma obustavljene su i u francuskom brodarskom prometu sve plovitbe zbog pooštrenja podmot- ničkog rata. Parobrođarska društva primaju to- varne pošiljke još jedino bez propisanog puta odpreme. Sa ratišta. Na balkanskom i na talijanskom ratištu ni- je bilo ove sedmice osobitih dogagjaja. Službene su vijesti javljale, da je položaj nepromijenjen. Rusko ratište. Ni na sjevernom ratištu nijesu se zadoje dane vodile veće borbe, osim što su 7 ov. mj..odjeli vojske nadvojvode Josipa Ferdinanda bacili kod Karpilovke neprijatelja iz jednoga šanca i u njem se učvrstili, — Sjeverozapadno od :Tamnopola protjerala je jedna naša četna ophodnja Ruse iz jednoga 1000 m. dugačkog jarka i zasula ne- prijafeljske položaje. I tu na Dnjestru i na , be- sarabijskoj granici vodila se je taj dan življa topnička djelatnost. Nasrtaji ruskih izvidničkih odjela kod llluxta i na drugim dijelovima sjeverne fromte bili .su odbijeni. di Zapadno ratište. Početkom ove sedmice nastao je-zastoj u bojevima jugoistočno Yperna. Njemačka ofegsi- va oko Verduna je nastavljena. O tomu su javljali njemački službeni izvještaji slijedeće : Dne 4/3: S obje su strane Maase Francuzi po- visili djelatnosv topništva, te su, nakon znatnog pojačanja svoje vatre, napali na selo Douaumont i naše linije, koje se tu nadovezuju. Odbijeni su mjestimice u borbi iz bliza i uz velike" gubitke, te su izgubili osim toga opet 1000 neranjenih zarobljenika. Nakon pročišćavanja bojnih poljana povisio se je plijen iz bojeva od 22. veljače na 115 topova i 161 strojnu pušku. Kod Obersepta je neprijatelj uzalud pokušavao da natrag osvoji položaje, što su mu oteti 13. veljače. Ostavivši mnoge mrtve i ranjene i 80 zarobljenika, morao se protivnik povući u svoj položaj. Dne 513: Pred večer je započela na raznim mjestima fronte živahna neprijateljska vatra. Izmegju Maase i O dužnostima odraslih prema djeci kaže : Mala djeca imadu samo prava, a odrasli samo dužnosti. Najglavniju pak riječ obraća ženama..Naj- ljepša joj je knjiga »Prišapćene riječi«, 2: mala debela sveska, puna dubokih i vješto iznesenih životnih istina. Ta je knjiga kao u tničko djelo puno pametne dobrote, blagosti strpljivosti. Knjiga je posvećena onim, duševne uskraćuju miran san, Najviše pak knjizi bodri žene, koje sudbina progoni kom koraku, i upućuje ih, kako će živjeti ru sa sudbinom i okolicom, i kako će u da ih drugi razumiju. »Ne vjeruješ u Boga, je li? Jer ti da patiš ? Je li to dovoljan razlog? Moguće, je tvoja patnja potrebita ti jedan od onoga, što se ima da dogodi: Akozti je;Bog + 35% ŠaJGE E