PRAVA

VENA HRVATS

 

 

Ž
CUJENA!JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI $ POŠTOM NA GODINU K 8. f
NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 12. %
KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN \
ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I! UTUŽIVO U DUBROVNIKU. t

)

ste Al NESTANE NELSONA DEN Na LAN e

Br. 668.

Rat i mir.

Kako dopisni ured javlja, njemačkom
je poslaniku kod portugalske vlade nalože-
no, da zatraži putnice, a tim se službeno
prekidaju diplomatski odnošaji izmegju ovih
dvaju država; drugim riječima naviješten je
još jedan rat više.

Bliži povod ovom koraku dala je por-
tugalska vlada time, što je sekvestrirala nje-
mačke parobrode, koji se još od početka
rata nalaze u portugalskim lukama, premda
su se obe vlade posebnim ugovorom ob-
vezale bile, da će koli njemački parobrodi
u portugalskim lukama, toli portugalski pa-
robrodi u njemačkim lukama biti slobodni.

Taj je ugovor pogazila portugalska vla-
da i rad toga nastao je spor, o komu no-
vine pišu već od nekoliko dana, a koji je
sada urodio neprijateljstvom.

Tako naši hrabri saveznici imaju još
jednog očitog neprijatelja više, a jednog
podmuklog rovara manje; donekle sličan
slučaj :kao kad je vjerolomna ltalija navije-
stila rat našoj državi.

Pravi uzrok ovom konfliktu treba ma-
lo iz daljega tražiti. Poznato je, kolike su
nemire prouzročivali engleški žutaci po uli-
cama u Italiji. Ne manju smutnju izazivali
su i u portugalskoj zemlji. Sa novcima i
potkupljivanjem ulice najvećma radi engle-
ška diplomacija.

Sjetimo se još, da su na portugalskoj
vladi sve sami slobodni zidari, a znamo,
kako masonska loža bijesni proti centralnim
vlastima, i tad će nam biti jasnije, kako se
je došlo do ovog novog rata.

Upadno je i značajno, da dok ma-
sonska loža pripravlja novi rat, dotle s druge
strane namjesnik Isukrstov, sv. Otac Papa
Benedikt XV, poput angjela mira i ljubavi
na zemlji, nanovo podiže svoj glas i po-
duzimlje nove akcije za mir.

Dne 4. o. mj. upravlja on pismo svom
generalnom vikaru, uzoritom kardinalu Pom-
piliju, u kom  naglasuje svoju vruću želju
i svoje nastojanje za mir, te pokazuje put,
kako da se ovaj golemi konilikt riješi po
načelima pravice. On kao crkovni pastir
duša ne može da mirno gleda ovo strašno

Elizabeta, kraljica rumunjska.
(Carmen Sylva.)

Izmegju ono malo vladara i vladarica, koji
zavrijediše, da_im se uspomena sačuva nakon
njihove smrti za dugo i dugo vremena i izvan
njihove zemlje, megju prvim zaslužuje mjesta
pokojna kraljica rumunjska Elizabeta, koja je
umrla na 3 marča ove godine od upale pluća
u 78. godini svoga života,

Popularnost njena prelazi svaku granicu, a
pjesme njezine odaju dušu, protkanu najnježni-
jim čuvstvima, najjačim patriotizmom i najple-
menitijim altruizmom.

Njeno polje rada bilo je preopširno, sva-
komu je htjela pomoći, na svačiju.dušu djelo-
vati svojim dobrim primjerom, tako da je sva-
komu ulijevala odvažnosti, da joj se približi i da
slijedi njezin primjer.

Osobitu je brigu imala prema slijepima,

je nastojala da na svaki mogući način

laži gorčinu njihove boli. Neizbrojni su za-

vodi i ustanove, koje je ona podigla, a neke i
neprestance vodila.

Pokojna-Elizabeia_potiče iz njemačke kne-

 gevake kuće Wied, tetka je kneza Vilima, neg-

“

 

 

 

IZLAZI SVAKE SUBOTE

 

PRETPLATA | OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA 1 DOPISI. URBQNI-.
i ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA ,PLAĆA SE 50 PARA PO PETIT RETKU,.
ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. | UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI
?

 

krvoproliće i da pri svemu tomu ostane
skrštenih ruka.

On se poput oca baca megju zara-
ćene narode, zaklinjući ih, da se okane
namjere uzajamnog uništavanja, a da po-
duzmu potrebite korake k putu mira.

Njemu nije dopušteno, da  sustane
svojim opomenama naprosto stoga, što su
mu molbe i suze bile do sada uzaludne,
jer je uvjeren, da njegov poklik za mirom
ima duboko da odjekne i da djeluje poput
melema na bijedno ljudsko srce, te po ci-
jelom svijetu izazove vruće i žive želje, da
se ovaj krvavi sukob što prije dovrši.

Dao Bog, dd ovo nastojanje namjesni-
ka Isukrstova urodi što prije željenim us-
pjehom: pravednim i časnim mirom |!

Bojevi kod Verduna.

Izvjestitelj gradačke »Tagespost« piše od 4.
ov. mj.: Bitka kod Verduna postaje sve žešćom.
Selo Douaumont, koje je već više puta promije-
nilo vlasnika, konačno je ostalo u rukama Nije-
maca, pa je ponovno 1000 Francuza zarobljenjem
izmaklo sigurnoj propasti. Veličina materijalnoga
uspjeha dosadašnje bojne djelatnosti naših sa-
veznika razabire se iz njihovog saopćenja od 22.
veljače, prema kojemu su osvojili 115 topova i
161 pušćani stroj; to nam ujedno crta golemu
opasnost, u kojoj su Francuzi nekoliko dana bili
sjeverno od Verduna. Francusko vodstvo mora
isključivo zahvaliti svojoj izvrsnoj željezničkoj
mreži, što se u njihovom posjedu još nalazi sje-
verna i istočna fronta Verduna. Bitka se sada
proširuje i na zapadnu obalu Maase duž fronte
Forges-Malancourt.

U ravnici Voevre njemački se napadaj i
dalje razvija; izjalovili su se neprijateljski po-
kušaji da nanovo osvoje izgubljene položaje. Još
neprestano stižu znatne sile u prostor oko Ver-
duna. Nema sumnje, da će bitka postati još in-
tenzivnijom.

U Champagni se s obje strane nastoji do-
premiti što više sila, u svrhu predbježne demon-
stracije.

»Basel. Anzeiger« javlja : Osvojenjem utvrd-
nih uregjaja Douaumonta, Nijemci su u dosta
velikoj širini utisnuli sjevernu obranbenu liniju
kod Verduna, tako da se sada već nalaze ne-
posredno pred širokom unutrašnjom linijom.

Prema »Koln. Zig.« javlja »Times« iz Pa»
riza 0 jurišanju na selo Douaumont:

Kod Verduna je bitka u punom toku. Ne-
prijatelj je ponovno koncentrirao svoje navale u
okolici Douaumonta, te je 1 opet nakon žesto-

dašnjeg vladara albanskog, a rodila se je 29.
dećembra 1843.

Roditelji bijahu joj nadareni izvanredno,
otac joj Herman bijaše slikar, filozof i teolog, a
majka Marija Luiza Vilhelmina bavila se pjesmom
i glazbom. Imala je pokojna Elizabeta prevelikog
dara za učenje jezika, tako da je perfektno zna-
la njemački, francuski, engleški i rumunjski.

Sudbina je htjela, da je mlada Elizabeta
imala kod kuće neprestance bolesnika, čijem se
njegovanju posvećivala svom dušom.

Oba joj brata bijahu bolesna, mlagji Oto
umr'e već od 12 godina, majka je bila parali-
tična, a otac neprestano boležljiv u prsima, Sve
je to djelovalo na Elizabetinu i onako nježnu
dušu, i spravljalo je na njezin veliki dobrotvorni
rad oko bolesnika druge joj domovine (Rumunjske).

God. 1869. postane supruga princa Karla
iz kuće Hohenzollen, koji je od 1866, bio na
prijestolju rumunjskom.

U brzo steče ona popularnost kod Rumu-
nja. Stala se je interesirati za još tugji joj na-
rod, čar prirode i čiste rumunjske seljačke duše
privezao je tako, da joj je Rumunjska postala

domovinom

Jedina kći, princesa Marija umr'e 1874. od
4 godine. To je bio najteži udarac u cijelom

kšijna miš iš
NAN AO AL
U DUBROVNIKU, ti. MARTA (1916.

 

kog bombardovan i bezuspješnih (?) navala pro-
valio u selo. Boj se o razvaljeno selo nastavlja.
Mirno i s pouzdanjem očekuje i prati se tok bo-
jeva. Ne zna se, koji vogja stoji nasuprot poja-
čanim francuskim linijama. No ako se uoči ratna
taktika i velike mase četa, posve; je vjerojatno,
da operira vojska Mackensena.

Iz bojnog lista nekog francuskog vojnika,
komu je uspjelo izmaći iz tvrgje Douaumont,
saopćuje »Figaro« : Glavna je navala poslijedila
3 sata u jutro. Unatoč zaglušnojjkanonadi jasno
se razabirao refrain pjesme »Wacht am Rhein«,
koju su pjevali jurišajući Nijemci.

 

Djelovanje njemačkog broda
pMoiwe,

Glavni stožer admiraliteta njemačke ratne
mornarice javlja 5. marta:

Ni. V. brod »Mowe« pod zapovjedništvom
korvetnog kapetana burggrafa i grofa Dohna-
Schlodien, danas se je poslije višemjesečnog
uspješnog krstarenja vratio u domaću luku s4
engleška časnika, 29 engleških pomorskih voj-
nika i mornara, 166 ljudi posade neprijateljskih
parobroda, megju kolima 103 Indijca, zaroblje-
nika, kao i s milijunom maraka gotovine u zlatu.

Brod je pohvatao ove neprijateljske paro-
brode, te ih većim dijelom potopio, a dijelom
poslao u neutralne luke.

»Dorbridge« (3687 tona, engleški); »Author«
(3496); »Trader« (3608); »Ariadne« (3035); »Dro-

monby (3627); »Farring-Ford« (3146); »Clan Ma=\

cteavish« (5816); »Appam« (7781); »Westburn«
(3300); »Horace« (3335); »Flamenco« (4629); »E-
dinburgh« (jedrenjača, 1473). »Saxon Prince“
(3471), »Maroni« (3100, francuski); »Luxemburg«
(4377, belgijski).

Ni. V. brod »Move» nađalje je na više mje-
sta neprijateljske obale postavio mine, kojima je
izmegju ostalih pao žrtvom i engleški bojni brod
»Edward VIl.«, koji je potonuo 10, siječnja ov.
god., a imao_je 17.800 tona.

 

Podmornički rat.

Iz Hannovera se javlja: Prema raznim zna-
cima, kako javlja »Hannover, Kurier« iz Haaga,
može se pod sigurno zaključiti, da se već osje-
ćaju najavljene mjere za novi podmornički rat,
što ih je navijestila Njemačka.

Tako izvješćuju kapetani s engleških trgo-
vačkih parobroda, koji su za posljednih dana
stigli u Rotterdam, da su se u engleškim vodama
opazile brojne mine, što su ih sigurno postavile
podmornice, pa je poradi toga nadasve opasna
plovitba osobito po noći, Te su mine poradi
svoje strašne eksplozivne snage očito nove kon-

njezinom životu, te ga nije mogla nikako da
prežali. Da iskali svoju žalosnu dušu, što ne
može da vidi od srca poroda, ispjeva svoju naj-
ljepšu pjesmu »Majka«. Žalosna je sudbina bila
tako plemenite vladarice, koja je svakoga na-
stojala da utješi, a sebe nije mogla da utješi.
Ali slijedeći nauke vjere, nastojala je da ubla-
živanjem tugjih boli zaboravi svoju. Dala se na
književni rad, te je neprestano pisala romane,
drame i pjesme pod pseudonimom Carmen Sylva.
U radu je našla spasa, za se i za druge.

Osnivanjem humanitarnih, prosvjetnih i in-
dustrialnih zavoda dade zarade bezbroju ljudi, ko-
ji su je blagoslivljali. Najviše je pak uradila za
lijepce.

Kako cijeli njezin život, tako i zadnji dani
bili su zadojeni čemerom boli. Zadobije žestoku
bolest ma očima, te nakon čestih operacija vid
joj se u posljednje vrijeme znatno smanji.

1914. na 11 oktobra postane udovica, a
od tada je živjela sasvim _f povučeno.

 

 
 

strukcije. To se razabire takogjer iz svih pripo-
vijedanja putnika s ,Maloje*, koji je:brod tako-
gjer nabasao na minu. Eksplozija je mine
slična rigajućem vulkanu. Do 150 m. u
kliznuo je stup vode, tako da je vođa u
širokim valom provalila u prostorije broda. Zna-
čajna je i engleška vijest o porastu osjegurateljne
svote naoružanih brodova.

»Deutsche Tageszeitung«, javlja iz Rotter-
dama: »Eclair« javlja, da se u
moru nalazi barem trideset pod-
mornica, pa je radi toga otešćan dovoz robe.

Iz Ženeve se javlja: Prama stiglim vijesti-
ma obustavljene su i u francuskom brodarskom
prometu sve plovitbe zbog pooštrenja podmot-
ničkog rata. Parobrođarska društva primaju to-
varne pošiljke još jedino bez propisanog puta
odpreme.

Sa ratišta.

Na balkanskom i na talijanskom ratištu ni-
je bilo ove sedmice osobitih dogagjaja. Službene
su vijesti javljale, da je položaj nepromijenjen.

Rusko ratište.

Ni na sjevernom ratištu nijesu se zadoje dane
vodile veće borbe, osim što su 7 ov. mj..odjeli
vojske nadvojvode Josipa Ferdinanda bacili kod
Karpilovke neprijatelja iz jednoga šanca i u njem
se učvrstili, — Sjeverozapadno od :Tamnopola
protjerala je jedna naša četna ophodnja Ruse iz
jednoga 1000 m. dugačkog jarka i zasula ne-
prijafeljske položaje. I tu na Dnjestru i na , be-
sarabijskoj granici vodila se je taj dan življa
topnička djelatnost.

Nasrtaji ruskih izvidničkih odjela kod llluxta
i na drugim dijelovima sjeverne fromte bili .su
odbijeni.

di

 

Zapadno ratište.

Početkom ove sedmice nastao je-zastoj u
bojevima jugoistočno Yperna. Njemačka ofegsi-
va oko Verduna je nastavljena. O tomu su
javljali njemački službeni izvještaji slijedeće :
Dne 4/3: S obje su strane Maase Francuzi po-
visili djelatnosv topništva, te su, nakon znatnog
pojačanja svoje vatre, napali na selo Douaumont
i naše linije, koje se tu nadovezuju. Odbijeni su
mjestimice u borbi iz bliza i uz velike" gubitke,
te su izgubili osim toga opet 1000 neranjenih
zarobljenika. Nakon pročišćavanja bojnih poljana
povisio se je plijen iz bojeva od 22. veljače na
115 topova i 161 strojnu pušku. Kod Obersepta
je neprijatelj uzalud pokušavao da natrag osvoji
položaje, što su mu oteti 13. veljače. Ostavivši
mnoge mrtve i ranjene i 80 zarobljenika, morao
se protivnik povući u svoj položaj. Dne 513:
Pred večer je započela na raznim mjestima fronte
živahna neprijateljska vatra. Izmegju Maase i

O dužnostima odraslih prema djeci kaže :
Mala djeca imadu samo prava, a odrasli samo
dužnosti.

Najglavniju pak riječ obraća ženama..Naj-
ljepša joj je knjiga »Prišapćene riječi«, 2: mala
debela sveska, puna dubokih i vješto iznesenih
životnih istina. Ta je knjiga kao u
tničko djelo puno pametne dobrote, blagosti
strpljivosti. Knjiga je posvećena onim,
duševne uskraćuju miran san, Najviše pak
knjizi bodri žene, koje sudbina progoni
kom koraku, i upućuje ih, kako će živjeti
ru sa sudbinom i okolicom, i kako će u
da ih drugi razumiju.

»Ne vjeruješ u Boga, je li? Jer ti
da patiš ? Je li to dovoljan razlog? Moguće,
je tvoja patnja potrebita ti jedan
od onoga, što se ima da dogodi: Akozti je;Bog

+

35%
ŠaJGE

E